U cilju pružanja bolje usluge građanima ”Parking servis Herceg Novi” uveo je android aplikaciju “EasyPark” koja pokazuje na kojim lokacijama se korisnici naših usluga mogu parkirati.
”EasyPark” je evropski lider u kategoriji plaćanja parkinga uz “Find & Park” koncept. Ova aplikacija se u 2018. godini koristila u 13 država, 1.200 gradova na 20.000 lokacija. Sa ”EasyParkom” možete plaćati parking u cijeloj Evropi.
Korisnik nakon istalacije aplikacije na bilo kojoj lokaciji u Svijetu odabirom Crne Gore može da vidi Herceg Novi sa mapom parking mjesta, kao i cijenom i vremenom rada.
Parking HN
Nakon jednostavne registracije – korisnik unosi broj mobilnog i otvara se prosto uputstvo sa sugestijama na glavne funkcionalnosti i benefite za korisnika. Pozicioniranjem igle na željenu lokaciju na mapi ili automatskog pointera lokacije na mjestu parkiranja, aplikacija otvara bitne informacije o gradu – parking zoni i omogućuje plaćanje parkinga u istoj. Plaćanje je moguće putem platne kartice, što će olakšati korišćenje, posebno strancima.
Od danas i u Herceg Novom, najbolja svjetska parking aplikacija, EasyPark. Budućnost parkiranja – lakša i ljepša.
Povodom Dana opštine Budva, Turistička organizacija opštine Budva organizuje program na trgu ispred Starog grada u petak, 22. novembra.
Program:
16.00 Dječiji program
16.30 klapa “Harmonija”
17.00 Gradska muzika Budve
18.00 Dejan Cukić i “Spori ritam”
Program Opštine Budva
Program održavanja proslave “Novembarski dani” počeće u srijedu 20. novembra otvaranjem Gastro kupa u JUSMŠ “Danilo Kiš”.
Srijeda, 20. Novembar – u 08:00h Gastro Kup JUSMŠ “Danilo Kiš” otvoriće predsjednik Opštine Budva gospodin Marko Carević.
Obilježavanje 155 godina JU Narodne biblioteke Budva – u 19:00 časova otvoriće takođe predsjednik Opštine Budva.
U četvrtak 21. Novembra u 18:00 časova – Prezentaciju fragmenta podnog mozaika iz ranohrišćanske bazilike u Starom gradu (V vijek), moderna galerija Jovo Ivanović otvoriće predsjednik Opštine Budva Marko Carević.
Subota, 23. Novembar – Dobrovoljno davanje krvi, sala JUSMŠ “Danilo Kiš” od 08:00 do 14:00 časova, predsjednik Opštine Budva daće krv u 11:00 časova.
Subota, 23. Novembar – 18:00 časova Predstavljanje dvojezične monografije slikara – akvareliste Sava Pavlovića, moderna galerija Jovo Ivanović otvoriće predsjednik Skupštine Opštine Budva gospodin Krsto Radović.
Utorak 26. Novembar – 18:00 časova Otvaranje izložbe mozaika Jovana Pake Kentere, u galeriji ,,Marko K. Gregović” u Spomen domu Crvena komuna u Petrovcu otvoriće predsjednik Skupštine Opštine Budva.
Izložba „Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina istorije, duhovnosti i kulture“, biće otvorena u srijedu 20. novembra, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, u sa početkom u 18 sati.
Riječ je o najvećoj i najreprezentativnijoj izložbi na temu Bokeljske mornarice, na kojoj je predstavljen dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke. Pored predmeta iz vlasništva Bokeljske mornarice, biće predstavljena i umjetnička djela, eksponati i vrijedni dokumenti iz vlasništva Pomorskog Muzeja Kotor, Arhiva Crnne Gore i fudusa same Bokeljske Mornarice.
Nastanak Bokeljske mornarice vezuje se za donošenje relikvija Svetog Tripuna u Kotor 13. januara 809. godine, kada se mletački brod koji ih je prevozio iz Carigrada za Veneciju zbog oluje sklonio u Boku. Relikvije sveca u grad je unijelo nekoliko pomoraca. Tih nekoliko pomoraca predstavljaju začetak institucije Bokeljske mornarice.
Bokeljsaka mornarica
Više od 12 vjekova koliko Bokeljska mornarica kontinuirano traje i djeluje, je dug istorijski period u toku kojeg je ova institucija preživjela mnoge dramatične, burne i interesantne događaje i igrala značajnu ulogu u pomorskoj i kulturnoj istoriji, a o čemu će izloženi eksponati na izložbi svjedočiti.
Izložba dokumentarno- umjetničkih fotografija i promocija filma „Plovidbe 2018 & 2019“, autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića, biće održana u utorak 19. novembra sa početkom u 19.30 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Riječ je o fotografijama i filmu nastalim na redovnim godišnjim višednevnim međunardonim krstrenjima studenata Pomorskog fakulteta iz Kotora na školskom bordu Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjaku „Jadran“. Ovom prilikom biće prikazan materijal nastao na plovidbama „Jadrana“ sa studentima za Maltu, Tursku i Grčku.
Izložbu i promociju filma zajedno priređuju Pomorski fakultet, Pomorski muzej iz Kotora i Mornarica VCG.
KotorArt Don Brankovi dani muzike naredne godine planiraju obilježavanje velikog datuma u istoriji muzike Evrope i svijeta: 250 godina rođenja jednog od najvećih muzičkih genija, Ludviga van Betovena. Niz programa, festival će potpuno posvetiti muzičkom opusu ovog velikana, dok će nekoliko programa za temu imati njegov širi društveno-istorijski kontekst. Kroz programe umjetničke muzike, a u izvođenju renomiranih domaćih, regionalnih i svjetski afirmisanih solista, ansambala i orkestara čuće se njegova simfonijska, kamerna i solistička muzika.
Na samom otvaranju Festivala, planiran je simfonijski koncert, u saradnji sa međunarodnim partnerima koji će podrazumijevati i predstavljanje crnogorskih muzičara kao i premijeru djela, najnovije porudžbine festivala koja obuhvata tri kompozitora sa tri pogleda na Betovena, tačnije na Odu radosti, himnu Evropske unije i značenja koja ona ima iz perspektiva različitih, njenih (skoro) bivših, sadašnjih i (skoro) budućih članica. Takođe, kao uobičajena praksa svečanog otvaranja, festival planira premijeru filma sa tematikom Betovena, naročito kroz prizmu i naše buduće himne, njenog značaja i značenja, a za koji se planira međunarodna produkcija.
Betoven će biti u fokusu i klavirskih i violinističkih resitala na kojima će se čuti ne samo originalna već i aranžirana djela, što će biti slučaj i sa kamernom muzikom u izvođenju renomiranog bečkog ansambla. Festival planira i da jedno čitavo veče posveti osvrtu na Betovena kao čovjeka i umjetnika, kao i na interesantne manje poznate detalje njegovog života i okolnosti stvaranja.
Betoven je važan, ne samo kao muzički genije već i kao moralna i duhovna vertikala zbog čega i zauzima jedno od centralnih mjesta među stvaraocima današnje ujedinjene Evrope.
Pored Betovena, KotorArt Don Brankovi dani muzike narednu godinu planiraju da obilježe još intenzivnijom saradnjom na međunarodnom planu. Konstantni kontakti sa partnerima iz Austrije, Kine, Slovenije, Italije, Turske, SAD, Hrvatske, Srbije, Njemačke imaju za cilj da Kotor promovišu kao referentnu mediteransku ljetnju platformu za predstavljanje umjetnika iz čitavog svijeta. Gostujući klasični, etno i džez sastavi popuniće ljetnje dane kvalitetnom muzikom na kakvu je publika KotorArta navikla.
Naročito važnu pažnju festival posvećuje saradnji sa partnerskim festivalima i realizaciji projekata sa njima. Planirana je saradnja i koncerti sa Šangajskim art festivalom, najvećim festivalom muzike u Kini, kao i sa Verbier festivalom u Švajcarskoj, najznačanijim festivalom umjetničke muzike u Evropi.
Partneri festivala su već godinama Luštica Bay, Coca-Cola, Porto Motenegro i mnogi drugi važni sponzori koji zajedničkim idejama i realizacijom istih, uz vrhunsku produkciju festivala i originalnošću programa stvaraju i jačaju imidž svoje kompanije.
Nakon prošlogodišnjih sjajnih rezultata gdje je festival trajao punih 46 dana, gdje je nastupilo više od 1500 umjetnika iz 25 zemalja i izvelo više od 300 programa – 53 glavna i preko 250 pratećih, kao i nakon osnivanja novog festivala pod nazivom Wild Beauty Art, koji se ove godine održao na Žabljaku, festival priprema za ljeto 2020. i novi serijal programa pod nazivom KotorArt Akademija koja za cilj ima da, pored izvođačke umjetnosti, Kotor tokom ljetnjih mjeseci bude međunarodni centar i muzičke pedagogije najvišeg ranga.
KotorArt svake godine promoviše mlade crnogorske talente. Tako će biti i naredne godine, i to na četiri koncerta. Akcent će biti i na kotorskim stvaraocima kojima festival pravi omaž i obilježava važne datume kroz koncerte i inicijative koje za cilj imaju da sačuvamo od zaborava one pojedince koji su nas kao društvo zadužili. Upravo onako kako festival čuva sjećanje na ime, lik i djelo don Branka Sbutege, jednog od osnivača festivala.
Minulog vikenda u Kotoru je održana regata “Dan Kotora” koju je organizovao Jedriličarski klub Lahor povodom proslave dana oslobođenja grada. Tokom dva dana takmičenja odjedrene su tri regate po umjerenom jugu.
Pored Jedriličarskog kluba Lahor, učešće je uzeo i Jedriličarski kluba Delfin iz Tivta, te se više od 30 jedriličara borilo za pobedničko postolje u klasama Optimist, Laser Standard i Laser 4.7.
U klasi Optimist u generalnom plasmanu prvo mjesto je osvojio Pavle Musić iz JK Delfin, drugo Romina Racković iz JK Lahor, a treće Nina Strahinja, takođe iz JK Lahor. Nina je bila prva u konkurenciji do 12 godina, Andrija Marković, a Viktor Lesjak, obojica iz JK Delfin su zauzeli drugo i treće mjesto.
Regata Dan Kotora
U konkurenciji djevojčica pobjedničko postolje su zauzele Kotoranke. Prva je bila Romina Racković, druga Nina Strahinja, a treća Vanja Strahinja. Nikola Golubović iz JK Delfin bio je prvi je u klasi Laser 4.7, drugo mjesto je osvojio Miloš Vujović iz JK Lahor, a treće Jan Spirin iz JK Delfin.
U klasi Laser Standard, dominirali su jedriličari iz Tivta. Prvo mjesto je osvojio Ilija Marković, drugo Stefan Anđelić, a treće Danilo Jončić. Narednog vikenda jedriličari će se nadmetati u Tivtu na regati Dan Tivta.
Nakon što je 40-metarski trimaran bez posade Sea Hunter sam plovio od Kalifornije do Pearl Harbora i natrag, čelnici Američke mornarice su službeno objavili kako će Navy u skoroj budućnosti dobiti flotu brodova robota!
Oni naime čvrsto vjeruju kako Unmanned Surface Vehicle (USV) plovila dužine 60-90 metara mogu igrati važnu ulogu u budućnosti. Na njima će, osim cijelog niza senzora, naravno, biti postavljeno i raketno naoružanje.
Tehnički detalji USV ratnih brodova, popularno nazvanih Ghost Ships, još nisu poznati jer projekt spada u sferu vojnih tajni, ali US Navy želi naručiti 10 komada, vjerojatno od škvera Vigor Industries. Njihovi ploveći dronovi će biti dužine od 60 do 90 m, a istisnina će im biti oko 2000 tona. Što se tiče trupa, još nije definirano hoće li svi ploveći roboti biti trimarani.
Bokeški Forum je danas saopštio da već dvije i po godine traju napori da se dođe do nekog riješenja sa autoprevoznikom Blue line ali očigledno je to borba sa vjetrenjačama.
“Naime, “Blue lajn” izdaje mjesečne karte na relaciji Tivat-Kotor-Herceg Novi. Za učenike ta karta košta 59 eura, a za zaposlene 49 eura. Do dan danas nismo od odgovornih iz preduzeća dobili odgovor vezan za razliku u cijeni, koja je na štetu i đaka i roditelja.
Još veći problem predstavlja činjenica da se ne može sa sigurnošću znati vrijeme polaska autobusa sa stanica u Tivtu, jer zavisi od saobraćaja. Polazak se zna samo sa glavne stanice a na svim ostalim je lutrija da li kasni 3, 10 ili 15 minuta. To za posljedicu ima da djeca kasne na linijski prevoz u Kamenarima i dalje u školu.
Posebnu agoniju nama i djeci predstavlja večernji povratak iz škole. Često se dešava da djeca dok silaze sa trajekta ne uspiju da uđu u autobus jer se on na stanici u Lepetanima uopšte ne zaustavlja. Djeca po koje nema ko da dođe ostaju sat i više da po mraku, kiši ili vjetru čekaju sledeći autobus.
Blu line
Molili smo dispečerere, direktora saobraćaja, generalnog direktora Blu Lajna, te nadležne za saobračaj u Opštini Tivat da intervenišu, ali nam ama baš niko nije izašao u susret. A ono što tražimo jeste samo da se poštuju zakonska pravila, po kojima je autobus dužan da sačeka trajekt koji je prešao više od polovine puta. Ovo je naročito problematično u zimskom periodu, kada režim saobraćaja nije gust, pa autobus ranije od planiranog stigne na stanicu u Lepetanima. Ako mi imamo razumijevanje za kašnjenje kad je gušći saobraćaj pa dijeca čekaju , ako plaćamo preskupu mjesečnu kartu, a na kraju krajeva ako ljudi iz ”Blu line” imaju imalo ljudskosti trebali bi bar da omoguće toj deci nesmetan prevoz. Mi nismo tražili autobus koji saobraća kroz cijelu Boku, već onaj od Tivta do Herceg Novog za koji bi karta trebala biti mnogo jeftinija. Takođe bi najnormalnije bilo da se uvede gradska linija sa glavne stanice do Lepetana, a ne da jedan autobus saobraća od Tivta do Kotora i nazad čitavog dana i u slučaju zastoja ili kvara nema prevoza po par sati.
Zahvaljujemo “Bokeškom Forumu” na spremnosti da nam pomogne sa iskrenom željom da neko od odgovornih i iz Opštine i iz Blu Line, uvidi naš problem i riješi ga – stoji u pismu kojeg su nam proslijedili roditelji đaka.
Mi iz “Bokeškog Foruma” apelujemo na one koji su to dužni, da što je ranije moguće održe sastanak sa roditeljima i pronađu model koji će svima odgovarati”, kaže se u saopštenju.
Poboljšani turistički kapaciteti na sjeveru, kao i intenzivne aktivnosti na promociji turističkog proizvoda Crne Gore, doprinose, kako su ocijenili turistički poslenici, očekivanju da će zimska sezona biti uspješnija od prošle, uz rast prometa i prihoda.
Kako su najavili iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) otvaranje skijaške sezone planirano je 14. decembra i uz povoljne vremenske prilike očekuje se da će trajati do polovine aprila, piše Pobjeda.
Skijališta Crne Gore dobro su pripremljena i cjelokupnom organizacijom i u saradnji sa poslovnim partnerima kako su najavili pomjeriće granice dosadašnje turističke ponude.
Iz Skijališta Crne Gore su najavili da će pored ski centra Kolašin 1600 biti aktivni i Kolašin 1450, Javorovača i Savin kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Turjak u Rožajama i Lokve u Beranama koji raspolažu sa više od 40 kilometara skijaških staza od čega se oko 25 kilometara nalazi na teritoriji Opštine Kolašin.
U ovom periodu održava se veliki broj manifestacija kako na skijalištima, tako i na primorju i u centralnim krajevima zemlje koje doprinose atraktivnosti zimske turističke ponude i nastojanjima da Crna Gora preraste u cjelogodišnju turističku destinaciju.
Kako je za Pobjedu najavila PR menadžerka NTO Aleksandra Maksimović kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali, grudvijade i zabavni programi za djecu.
“Skijališta su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima, a posebna povoljnost je što se uz sezonski ski pas kupljen u Crnoj Gori dobija mogućnost korišćenja tri dana besplatnog ski pasa na skijalištima u Srbiji (Kopaonik, Stara planina i Zlatibor) i tri dana na Olimijskom ski centru Jahorina i obrnuto”, kazala je Maksimović.
Iz Privredne komore (PKCG) najavili su da će ova zimska turistička sezona donijeti poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima turizma.
Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo, Ranko Jovović, zimska sezona je uglavnom fokusirana na aktivnosti u skijaškim centrima.
On tvrdi da potencijali i aktivnosti na pripremi zimske turističke sezone 2019/20 realna su osnova za očekivanje da će turistički promet i prihod biti veći od prošlogodišnjih.
“Posljednjih godina sve veća pažnja posvećuje se razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal”, rekao je Jovović dodajući da je svakako najznačajniji projekat i izgradnja auto-puta, koji će kvalitetnije povezati sjever i jug zemlje.
Iz Skijališta Crne Gore su poručili da će svim posjetiocima priuštiti spektakularni provod na Ski centru Kolašin 1600.
Pomoćnica izvršnog direktora Skijališta Crne Gore, Neda Bokan, kazala je da su vrijedno radili na pripremi predstojeće zimske turističke sezone što će rezultirati realizacijom velikog broja događaja na Ski centru Kolašin 1600 na Bjelasici.
“Što se tiče ostalih skijališta, biće aktivni i Kolašin 1450, Javorovača i Savin kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Turjak u Rožajama i Lokve u Beranama”, rekla je Bokan Pobjedi.
Posjetiocima Ski centra Kolašin 1600, kako je dodala, na raspolaganju će biti 8,5 kilometara skijaških staza, najmodernija šestosjedna isklopiva žičara opremljena grijačima, wi-fi signalom i zvučnicima, ski rental, ski škole, besplatan parking, usluge caffe bara i restorana Troglava, kao i veoma bogat zabavni program.
Generalni koncept razvoja Skijališta Crne Gore, kako je navela, ogleda se u valorizaciji postojećih aktivnih skijališta i izgradnji novih ski centara na području Bjelasice i Komova, Durmitora i Hajle.
“Na svim ski centrima radiće se dodatni sadržaji za unapređenje ponude, odnosno zabavni parkovi u okviru kojih će biti snow tubing sadržaji, rotondo, pokretne trake, bob na šinama, biciklističke staze i zip line. Trenutno se radi na proširenju skijaških staza na ski centru Kolašin 1600, čime će taj centar za predstojeću skijašku sezonu raspolagati sa dodatnih 4,5 kilometara staza”, kazala je Bokan.
U nedjelju je 1500 beskućnika i siromašnih bilo na ručku kod Pape Franje povodom obilježavanja trećega Svjetskog dana siromašnih koji organizuje Rimokatolička Crkva. Na jelovniku su bile lazanje, piletina u umaku od gljiva, krumpir, slatkiši, voće i kava. Papine goste u Vatikan su doveli volonteri dobrotvornih udruga koji im svakodnevno pomažu.
Cijelu prošlu sedmicu na Trgu svetog Petra radila je mobilna klinika u kojoj su liječnici volonteri siromasima pružali besplatne specijalističke preglede. U blizini je siromašnima dostupna ordinacija opšte prakse koja im je dostupna tijekom cijele godine, što je još jedna od Franjinih zamisli.
Ranije je na misi za rimske siromahe održanoj na Trgu svetog Petra Franjo kazao da se svi oni boljega imovinskog stanja zbog siromašnih ne bi trebali osjećati “neugodno” nego bi im trebali pomoći koliko god je to moguće.
Dodao je da bi se oni trebali zapitati: “Imam li ja kao kršćanin među prijateljima bar jednu siromašnu osobu?”. Svjetski dan siromašnih uspostavio je papa Franjo apostolskim pismom “Misericordia et misera“ 20. studenoga 2016. godine.
U poruci uz 3. Svjetski dan siromašnih Franjo ističe: “Stoljeća prolaze, ali stanje bogatih i siromašnih ostaje nepromijenjeno, kao da nas povijest ničemu nije naučila. I danas možemo nabrojiti mnoge nove oblike ropstva kojima su izloženi milijuni muškaraca, žena, mladih i djece. Svakodnevno se susrećemo s obiteljima koje su prisiljene napustiti svoj zavičaj i negdje drugdje potražiti mogućnost da prežive; siročad koja je izgubila roditelje ili je nasilno odvojena od njih radi brutalnog izrabljivanja; mladi ljudi koji traže ostvarenje u vlastitome zvanju, ali kojima se priječi pristup zaposlenju zbog kratkovidnih ekonomskih politika; žrtve različitih vrsta nasilja, od prostitucije do trgovine drogom, koje su duboko ponižene.”
