Više od 50 zabavnih, muzičkih, kulturnih, dječijih, gastro i sportskih programa očekuje vas na najvećoj novskoj fešti koja počinje 14. februara, a ove godine se održava pod sloganom “Herceg-Novi zove – fešta, sunce, more!”.
Pred publikom u Herceg-Novom nastupiće brojne regionalne muzičke zvijezde: Ana Bekuta, Hanka Paldum, Indira Levak, Goca Tržan, Garavi sokak, Isak Šabanović, Marko Louis, Hari Mata Hari, Crvena jabuka, Gibonni.
Mimoza 1
Uz koncerte, u programu su neizostavni: Berba mimoze duž rivijere, maskenbali za odrasle i djecu, ali i na otvorenom, VIII Međunarodni karneval, Picigin, Karotrc, kao i Izložba cvijeća, Salon vina, pozorišne predstave, takmičenje u briškuli i trešeti, a po prvi put i takmičenje u pravljenju pašta-šute.
Organizatori 56. Praznika mimoze su Opština Herceg-Novi, Turistička organizacija Herceg-Novi i Javna ustanova kulture „Herceg fest“, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Svečanim misnim slavljem pred dubrovačkom katedralom Dubrovčani su u ponedjeljak proslavili 1053. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada, uz tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada.
Misno slavlje pred katedralom predvodio je apostolski nuncij Giorgio Lingua, koji je u propovijedi podsjetio kako je sveti Vlaho po profesiji bio liječnik, koji je u jednom trenutku svog života odlučio ostaviti sve kako bi slijedio Krista.
„Međutim, njegovo medicinsko znanje nije bilo zanemareno nakon posvećenja Bogu. Štoviše, dodatno je osnaženo do te mjere da je danas, nakon toliko godina, teško reći jesu li izvanredna ozdravljenja koja mu se pripisuju rezultat njegove liječničke stručnosti ili čudesa koja je Bog činio po njemu. Volim misliti da, kada nešto napustimo radi Boga, Gospodin nam to vraća umnoženo. Tako i talente koje smo primili na dar, a potom ih ostavili kako bismo cijeli svoj život posvetili Bogu. Gospodin često dopušta da ih i dalje koristimo, ali ne više u službi nas samih, našega ugleda ili materijalnih interesa, već za dobrobit zajednice, na nesebičan način“, rekao je Lingua.
„Neka sveti Vlaho nadahne sve one koji posvećuju svoje vrijeme i talente kako bi bližnjima činili dobro, osobito kroz volonterstvo. Posebno mislim na sve one koji, riskirajući čak i vlastiti život, pružaju pomoć žrtvama ratova i prirodnih katastrofa: liječnike, medicinske sestre, vatrogasce i druge. To su ljudi koji svoju profesiju ne žive prvenstveno za sebe ili da bi zaradili za život, već ponajviše za druge, za opće dobro. U protivnom ne bi bili spremni riskirati čak i vlastiti život“, istaknuo je, između ostaloga, apostolski nuncij Giorgio Lingua.
Dodao je i kako je, po svojim djelima u korist bolesnih, sveti Vlaho zapamćen kao čovjek ljubavi prema siromašnima i bolesnima.
U duhu jubilarne godine Lingua je predložio dvije molitvene nakane. Uz molbu za jedinstvo kršćana, pozvao je i na molitvu za zagovor svetog Vlaha ‘kako bismo mi, pastiri stada, uvijek prvi bili vjerni ljubavi koja nas je dotakla i zbog koje smo imali hrabrosti ostaviti sve i predati svoje živote služenju narodu i Evanđelju’.
„Neka pastiri budu uzori stada, sposobni svojim primjerom potaknuti brojna i sveta zvanja za svećeništvo, redovnički život i kršćansku obitelj kako bi svatko dao svoj doprinos bratskijem društvu koje one posljednje stavlja u središte, štoviše, na prvo mjesto! Neka blagdan svetog Vlaha usmjeri naš pogled prema Onome koji je promijenio život armenskoga biskupa i kojega želimo nasljedovati, ako ne u čudesima, ali zasigurno u vjernosti Njegovoj zaručnici, Crkvi“, poručio je Lingua.
U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli, pomorac kapetan Antun Regjo i obrtnik Miho Deranja.
Festi su, između ostalih, nazočili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, izaslanik premijera i potpredsjednik Vlade Branko Bačić, povjerenica EK za Mediteran Dubravka Šuica, ministri Nina Obuljen Koržinek i Šime Erlić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, državni tajnici i saborski zastupnici te velik broj hodočasnika.
Festa je otvorena u nedjelju popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a bit će zatvorena u nedjelju, 9. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.
Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. godine na listu svjetske kulturne baštine.
Poznato Kočićevevo djelo “Jazavac pred sudom”, u produkciji BeoArta biće izvedeno u Kulturnom centru “Nikola Đurković” sjutra (srijedu, 5. februara) sa početkom u 20 sati.
Igraju: Milovan Filipović, Branislav Jerković, Marko Savković
Reditelj: Milovan Filipović – Scena:
Milan Ćulibrk – Izrada lutke: Marija Malbaša- Tehnička realizacija: Zoltan Bešenji
Prodaja ulaznica po cijeni od 7 eura (za đake, studente i penzionere 5 eura) je danas i sjutra u kancelarijama Kulturnog centra u terminu od 10h do 12h i na biljetarnici dva sata prije početka predstave (05.februara od 18h)
Kočićevo djelo „Jazavac pred sudom“ već vjekovima oduševljava publiku, a u novoj adaptaciji u izvođenju Milovana Filipovića, publika će vidjeti simbol prkosa, Davida Štrpca. Ova predstava, koja je dio obavezne školske lektire, ima za cilj da približi jedno od najvažnijih djela srpske i svjetske književnosti mladima i odraslima, nudeći im savremeni pogled na temu otpora represivnom sistemu.
Predstavlja dramatizaciju književnog djela i biće podjednako zanimljiva svima.
Objavljene su najbolje fotografije DPG Masters Underwater Imaging Competition-a, međunarodnog natječaja u podvodnoj fotografiji i videu.
Žiri je birao na stotine fotografija pristiglih iz cijelog svijeta. Prvo mjesto i ukupna pobjeda, “DPG Grand Master 2024” pripalo je Eiku Jonesu u kategoriji kratkog filma. Prva mjesta u ostalim kategorijama pripala su redom: Vanessi Mignon (Traditional), Andrei Michelutti (Macro, Compact), Massimu Zanniniju (Wide Angle), Lucu Roomanu (Over-Under), Matthewu Maku (Conservation), Andréu Moyu (Blackwater) i Filippu Borghiju (Portfolio).
Kao i sa svim događajima serije Underwater Competition Series, 15 posto prihoda od prijava bit će donirano projektima za očuvanje mora.
Američki predsjednik je u ponedjeljak rekao kako bi Ukrajina trebala osigurati rijetke minerale Sjedinjenim Američkim Država u zamjenu za pomoć Washingtona u ratu protiv Rusije, javlja Anadolu.
Donald Trump je novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće rekao da su Washington i Kijev u pregovorima.
“Upravo radimo na nekim dogovorima, imamo određene garancije i još neke stvari kako bismo nastavili s cijelom situacijom”, rekao je Trump.
Američki predsjednik se žalio kako SAD osigurava Ukrajini više ekonomske i vojne pomoći od Evrope i kazao je kako je Kijev otvoren za njegov prijedlog.
“Govorimo Ukrajini da imaju veoma vrijednu zemlju. Želimo garancije. Dajemo im novac uz gubitak. Želimo osigurati rijetke minerale. Dajemo stotine milijardi dolara. Oni imaju rijetke minerale i želim da ih osiguram. I oni su spremni da to urade”, rekao je Trump.
Trump je više puta predlagao okončanje ruskog rata protiv Ukrajine i obostrano je krivio ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodymyra Zelenskog.
Ukrajina leži na ogromnim rezervama rijetkih minerala. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, Ukrajina ima pet posto svjetskih zaliha mineralnih resursa.
NVO Ekološko društvo Boke Kotorske je za danas najavilo protest ispred zgrade Opštine Herceg Novi, u ime poslodavaca i zaposlenih kojima je, kako navode, smanjena dobit zbog rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice.
-Poslodavci i zaposleni u poslovnim objektima na dionici Njegoševe ulice, butici, kafići, kafane, prodavnice razne druge robe, zlatare, knjižara, agencije, na potezu gdje se već četvrti mjesec vrše radovi rekonstrukcije, (a da nema otvorenog istupanja iz opštine o trajanju radova) uputili su pismo Predsjedniku Opštine Stevanu Katiću, u petak 31. januara, sa zahtjevom da održi sastanak sa svima u velikoj sali Skupštine opštine, a u vezi smanjene poslovne dobiti, uopšte smanjenog prometa, zbog čega su mnogi već posegnuli za podizanjem kredita radi isplate plata, a svi sa značajnim umanjenjem prihoda u odnosu na prethodnu godinu.
Predsjednik opštine je odbio sastanak.
Zbog urgentnosti problema, za 12.00 sati, najavljen je protest pred zgradom Opštine, a sa namjerom da se predsjednik opštine smiluje poslodavcima da ipak održi sastanak u cilju postizanja dogovora o obeštećenju, isplatom jednokratnih novčanih suma, smanjenjem raznih opštinskih taksi i slično.
Kako navode u saopštenju, inicijator protestnog okupljanja je grupa građana koju potpisuje NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i predsjednik Olivera Doklestić.
Promet najvećih trgovačkih lanaca Volija, HDL-a, Idea-CG, Domaće trgovine i Megaprometa u petak, 31. januara, na dan kada je Alternativa Crna Gora (ACG) pozvala građane na bojkot trgovina, bio je niži za 56,14 odsto u odnosu na sedmicu ranije, 24. januara – pokazali su podaci Poreske uprave (PU).
Najveći odziv na inicijativu ACG bio je u sjevernoj regiji, u kojoj je promet bio niži za 61,4 odsto, u centralnoj regiji promet je pao za 57,89 odsto, a u južnoj za 52,2 odsto.
Promet
Tako je promet prošlog petka u ovih pet lanaca iznosio 1,22 miliona eura u odnosu na 24. januar kada je iznosio 2,79 miliona eura.
U sjevernom regionu promet je iznosio 122,3 hiljade eura u odnosu na sedmicu ranije kada je iznosio 316,8 hiljada eura. U centralnoj regiji promet je sa 1,41 milion eura 24. januara pao na 597,9 hiljada eura 31. januara, dok je u južnoj regiji sa malo preko milion palo na 503,9 hiljada eura. U petak je izdato 130.000 računa, što je za 102.000 manje nego 24. januara.
Funkcioner Evropskog saveza Petar Odžić izabran je za predsjednika Skupštine opštine (SO) Budva.
Izbor Odžića podržalo je 19 odbornika, dva su bila protiv, a sjednicu lokalnog parlamenta, uoči glasanja, napustili su odbornici koalicije „Za budućnost Budve“.
Odžića su za predsjednika Skupštine opštine predložili lista Budva naš grad, Evropski savez i Građanski pokret URA.
Odžić je za obavljanje te funkcije dobio podršku i Demokratske partije socijalista.
On je, nakon što je položio zakletvu, kazao da se tokom sjednice čuo bezbroj manipulacija i laži, gdje se srpski narod plašio njegovim imenom i partijom kojoj pripada.
“Mislim da sam dokazao u prethodnim godinama da Srbi nema potrebe da se plaše mene i moje partije. Trudiću se da ispunim očekivanja svih, bez obzira na naciju, vjeru, političku ili bilo kakvu drugu pripadnost”, rekao je Odžić.
On je istakao da u Budvi ima mjesta za sve.
“Zajednički treba da ovako posvađeni narod istinski pomirimo, ali ne kao što to radi Andrija Mandić, koji svađa i ne dozvoljava da brat sa bratom priča, dijeli ljude po vjerskoj, nacionalnoj političkoj i svakoj drugoj osnovi”, naveo je Odžić.
On je rekao da građani ne treba da nasijedaju na podvale.
“Ne smijemo biti podijeljeni. Budva je u prethodnih godinu doživjela potpuni sunovrati, to moramo promijeniti. Moramo se baviti relanim pitanjima naših građana”, rekao je Odžić.
On je poručio da će se od prvog drana truditi da sve “zaraćene strane” pomiri.
“Mislim da su ovo poruke koje mogu da ohrabre građane Budve i ovo je prvi korak ka stabilizaciji političkih odnosa u Budvi”, dodao je Odžić.
Opština Tivat i Crveni krst Tivat u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore u narednom periodu organizovaće akcije dobrovoljnog davalaštva krvi po tivatskim mjesnim zajednicama. Prva u nizu ovih akcija biće organizovana na Seljanovu u prostorijama Crvenog krsta i to u subotu 8. februara od 9-12h.
„Na ovaj način Zavod za transfuziju popraviće stanje rezervi krvi. Pri tom ojačaćemo saradnju opštinske organizacije Crvenog krsta sa svakom tivatskom mjesnom zajednicom, što je od višestruke koristi kako za građane, tako i za Crveni krst koji će imati bolji uvid u potrebe građana Tivta“, istakla je Jelena Šćekić sekretarka za lokalnu upravu Opštine Tivat. Ona je sve stanovnike Seljanova, pozvala da u subotu daruju krv i tako pomognu ovu humanu akciju.
„Sama procedura davanja krvi traje od 15 do 20 minuta, a medicinska ekipa na licu mjesta potvrdiće da li ispunjavate zdravstvene uslove da darujete krv“, istakla je Nevena Božović sekretaraka OO Crveni krst Tivat. Ona je potvrdila da saradnja mjesnih zajednica i Crvenog krsta može biti vrlo značajna: „Zajednički možemo organizovati obuke prve pomoći, ali i u kontaktu sa građanima i organima mjesnih zajednice steći uvid u potrebe starijih lica ili onih koji su u stanju socijalne pomoći, te im pružiti potrebnu pomoć i podršku“.
Za potrebe akcije dobrovoljnog davalaštva krvi obezbjeđeni su sendviči i osvježenje.
Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina. Žene mogu davati krv 3 puta, a muškarci 4 puta godišnje. Davalac ne smije biti prehlađen i ne smije bolovati od bolesti pluća i srca, takođe davalac ne smije biti na nekoj hroničnoj, ni akutnoj terapiji. Važno je da davalac nije tetoviran u prethodnih pola godine, te da zadovoljava određene parametre kada je u pitanju krvni pritisak, tjelesna težina i tjelesna temperatura.
Pravne procedure po pitanju dugoročnog zakupa kupališta i plana postavljanja privremenih objekata koje je pokrenulo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i JP Morsko dobro treba odgoditi, a zakupcima, u što kraćem roku, omogućiti potpisivanje aneksa ugovora koji će važiti do kraja godine, stav je na kojem insistira predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
„Istovjetan zaključak je postignut i na sastanku Zajednice opština tokom prethodne sedmice gdje se svih šest predsjednika primorskih opština usaglasilo da sadašnja pravna procedura Morskog dobra o potpisivanju petogodišnjeg ugovora sa zakupcima nije adekvatno dugoročno rješenje. Ističem da je u skupštinskoj proceduri predloženi set zakona po kojima bi upravljanje priobalnim dijelom bilo vraćeno u nadležnost lokalnih samouprava. Od izglasavanja ili neizglasavanja zakona, zavisiće i dalje procedure po pitanju dugoročnih planova u zoni morskog dobra.
U ovom trenutku, kada je evidentno da teneder Morskog dobra kasni, a time i priprema turističke sezone, zakupcima je potrebno u što kraćem roku ponuditi aneks ugovora koji će važiti do kraja sezone ili godine, kako bismo omogućili privrednicima adekvatnu pripremu i olakšali uslove rada, te kako se ne bi ponavljao prošlogodišnji problem. Aneksiranje ugovora je rješenje koje je prihvatljivo i zakupcima, što su pokazali otvorenom inicijativom, sa kojom smo saglasni“, stav je predsjednika Katića.
