Svečanim koncertom ispred Katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, u nedjelju 14. jula, sa početkom u 22 sati, biće otvoreni XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike.
Na otvaranju će biti premijerno izvedene kompozicije koje je Festival poručio od crnogorskih autora. Ivan Marović napisao je kompoziciju Kotor 1979, u znak sjećanja na događaj koji je duboko uzdrmao i Grad, i stanovnike, i ostavio trajne arhitektonsko-kulturološke posljedice, dok je Nina Perović komponovala djelo Pogledi, inspirisana Kotorom i Bokom u kontekstu svjetske baštine. Festivalskim orkestrom KotorArta, sastavljenim od muzičara iz Crne Gore i regiona, prvi put diriguje doajen muzičke umjetnosti s ovih prostora, Bokelj porijeklom, maestro Julio Marić, dok su solističke uloge povjerene domaćim, lokalnim snagama: sopranima Oliveri Tičević, Marijani Šovran i Milici Milanović, kao i hip-hop ansamblu Who See. Vođen misijom svog osnivača, Don Branka Sbutege, KotorArt i ove godine teži da muzikom oplemeni društvenu stvarnost, poboljša multikulturalizam, očuva sjećanja na istoriju Kotora, Boke i Crne Gore u cjelini. S tim u vezi, posebna pažnja je posvećena umjetničkom obilježavanju četiri decenije od zemljotresa u Crnoj Gorii od stavljanja Kotora na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Don Brankovi dani muzike
Pored dva muzička praizvođenja, premijerno će biti prikazan i dokumentarni film Duška Vulekovića – Priča o potresu, u kojem se autor bavi temom zemljotresа i restauracijе, kao i očuvanjem kulturno-istorijsko-prirodne baštine. Mnogima je 15. april 1979. godine još uvijek u živom sjećanju. Dramatična sudbina ovih prostora, zla kob njene ljepote, vječito obnavljanje ali i naš odnos prema svemu što nam je ostavljeno na čuvanje zarad budućih generacija – jesu teme koje duboko diraju svakog mještanina, građanina. Dva muzička djela i dokumentarni film postaće trajno svjedočanstvo našeg vremena, našeg odnosa prema istoriji, pojedinačnim događajima, kulturi i umjetnosti, kao i važan doprinos ne tako bogatoj domaćoj kompozitorskoj praksi koju je KotorArt obogatio brojnim porudžbinama.
“Trinaesti jul zauzima počasno mjesto u burnoj Istoriji Crne Gore, i njegov značaj nikada ne blijedi već postaje sve sjaniji. 13. jul je luča i biser njene borbe, 13. jula 1878. godine Crna Gora je postala međunarodno priznata drzava, 13. jula 1941. Crna Gora je organizovala svenarodni ustanak protiv fašizma i zadivila Evropu time. 1944. je u Kolašinu održana Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja na kojoj je obnovljena crnogorska drzavnost” – poručili su iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor.
Delegacija Opštine Kotor u sastavu predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović i predsjednik SO Kotor Jovo Suđić sa saradnicima položili su cvijeće na spomenik u Parku slobode, nakon njih Delegacija Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor zajedno sa delegacijom mornarice vojske Crne Gore koju je predvodio komandant Vesko Tomanović, položila cvijeće i odala poštu stradalim rodoljubima na spomenik palim borcima u Parku slobode.
Prisutnima u Parku slobode se obratio predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor Jovo Bećir i tom prilikom je kazao:
“Mi danas obiljezavamo Dan drzavnosti i Dan Ustanka u znak sjećanja na na taj slavni datum jer to je dan slave crnogorskog naroda i kamen međaš njegove istorije. Kada je daleke 1941 godine zastenjala Evropa pod njemačkom čizmom ,jedino se mala Crna Gora digla na opštenarodni ustanak i suprostavila se neprijatelju. Jedino u Crnoj Gori su pod barjak slobode zajedno stupali i otac i sin i đed i unuk i staro i mlado. Prva prava pobuna protiv fašizma u porobljenoj Evropi.Bio je to događaj koji je otvorio nadu čovječanstvu usred najveće fašističke prijetnje. 13 jul,Dan ustanka crnogorskog naroda svakako je jedan od najvećih i najlepših crnogorskih datuma . Moramo se sjećati tog slavnog datuma i svih onih koji su prigrlili slobadarske puške. Treba se sjetiti i onih junačkih smrti iz tih julskih dana . Smrt za život i nezaborav.Smrti koje su nam donijele novu nadu. 13 jul 1941 je iznjedrio 21 maj 2006.Osvještao je Velji Rat,progovorila je Crna Gora nestala na Mojkovcu. Veličanjem Trinaestog jula 1941 mi zapravo govorimo o sadašnjosti,govorimo o budućnosti.
Polaganje vijenaca
Terorizam u današnje vrijeme ,u vidu vjerskog fanatizma i kroz sve druge forme je zlo kao što je fašizam bio tada i zbog toga antifašizam je istorijska osovina vječnosti Crne Gore.
Naša zemlja,naša Crna Gora izabrala je put koji vodi održivoj i dugoročnoj stabilnosti,bezbjednosti i prosperitetu. SUBNOR je svojom dalekovidnom politikom obnovio i raširio front antifašizma i tako trajno doprinio očuvanju i promociji tekovina 13. jula. Poklonimo se još jednom sjenima svih onih koji su svoje živote dali na oltaru Slobode. Neka je vječna naša mila majka Crna Gora.”
Delegacija UBNOR-a i antifašista Kotor sa položila je cvijeće na spomenik u Risnu gdje se prisutnima obratio Petar Abramović.
Svečano zatvaranje 27. izdanja KotorArt Kotorskog festivala pozorišta za djecu, uručivanje nagrada najboljima i vraćanje ključeva grada odraslima uprililčeno je sinoć, na Ljetnjoj pozornici u Kotoru. U okviru ceremonije zatvaranja izvedena je i predstava “Carevo novo odjelo” Hercegnovskog pozorišta i Herceg Festa, po tekstu Hansa Kristijana Andersena, a u režiji Petra Pejakovića. U predstavi su igrali: Dejan Đonović, Goran Slavić, Miloš Pejović i Slaviša Grubiša.
Na Ljetnjoj pozornici našli su se dobitnici nagrada, a ove godine stručni žiri, žiri grada i dječiji žiri dodijelili su sledeće:
Nagrada za najbolju predstavu – FERAL u produkciji Teatra Tortoise in a Nutshell i Pozorišta Cumbernauld iz Škotske
Nagrada za najbolju režiju – Ross Mackay, za predstavu FERAL u produkciji Teatra Tortoise in a Nutshell i Pozorišta Cumbernauld iz Škotske
Nagrada za izvrsnu izvedbu – Josse Vessies, Cat Smits i Tim Velraeds, za lutkarsku animaciju u predstavi „Monstrumi“ Trupe Duda Paiva i Teatra Korzo iz Holandije
Nagrada za izvrsnu izvedbu – Stefan Bundalo i Aleksandar Milković, za partnerski odnos u predstavi „Pitam se, pitam, koliko sam bitan“ Pozorišta Boško Buha
Nagrada za autorski rad – Siri Dybwik, za koncept predstave „Buji Paji“ Dybwikdans-a i Dansenshus-a iz Norveške
Nagrada za autorski rad – Milena Depolo, za dramaturgiju u predstavi „Pitam se, pitam, koliko sam bitan“ Pozorišta Boško Buha
Nagrada za autorski rad – Anđelka Nikolić za autorski pristup epskoj tradiciji u predstavi „Epske igrice: Zidanje Skadra“ Umjetničke grupe Hop.La! i Bitef teatra iz Srbije
Nagrada Žirija grada – LEPOTICA I ZVER Pozorišta mladih Novi Sad iz Srbije
Specijalna nagrada „Dragan Radulović“ koju dodjeljuje Dječiji žiri – ravnopravno dvijema predstavama: MALI PIRAT Gradskog pozorišta Podgorica i Centra za kulturu Tivat (Crna Gora) i 2062 Karle Kracht i Andresa Beladieza iz Španije
Nagrada ASSITEJ-a za najbolji dramski tekst za djecu i mlade – „Karta za Ameriku“ autorke Ksenije Popović
Nagrade su sinoć uručili predstavnici žirija, na svečanoj ceremoniji dodjele i zatvaranja festivala, uz sledeća obrazloženja:
Stručni žiri dvadeset i sedmog Kotorskog festivala za djecu, Ana Tasić, Mirko Radonjić i Morana Dolenc, od 1. do 11. jula je pogledao jedanaest predstava u glavnom festivalskom programu, i jednoglasno je donio sledeće odluke:
NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU dodeljuje se predstavi:
“Feral”, koprodukciji pozorišta Tortoise In A Nutshell i Pozorišta Cumbernauld (VB-Škotska), u režiji Rosa Mekeja.
Obrazloženje:
Predstava u celini donosi redak spoj impresivne, funkcionalne, multimedijalne forme, i sadržaja naročitog društvenog značaja, koji intrigiraju svakog gledaoca, bez obzira na uzrast. Autori stvaraju bespoštednu kritičku projekciju sveta kojeg nemilosrdno melju korporacije, društva gde pojedinac strada zbog interesa bogatih koji postaju sve bogatiji.
Kotorski festivala pozorišta za djecu
NAGRADA ZA NAJBOLJU REŽIJU dodeljuje se reditelju:
Rosu Mekeju, za predstavu “Feral”.
Obrazloženje:
Režija obezbeđuje skladno i višeznačno uklapanje različitih medija u kompaktnu celinu koja podstiče imaginaciju gledaoca na više planova. Scenska priča se gradi u izvrsnom spoju animacija lutki, koja se snima kamerom i prenosi direktno na platno. U tom procesu se izvanredno vešto upotrebljavaju krupni planovi i mogućnosti video montaže, koji dubinski opravdavaju scensko nastajanje filma uživo. Ovi elementi su upotpunjeni delikatnim korišćenjem svetla, muzike, kao i koreografije izvođača.
NAGRADE ZA NAJBOLJE IZVEDBE dodeljuju se za:
1.Lutkarsku animaciju: Duda Paiva, Justyna Banasiak, Andre Mello, Tim Velraeds, u predstavi “Monstrumi” (Trupa Duda Paiva, Holandija)
Obrazloženje:
Monstrumi u ovoj predstavi metaforičke su oznake naših strahova, upečatljivo sazdani od specifičnih materijala koji uobličavaju stvorenja između ljudi i životinja. Ove lutke su ponekada šarmantne i dopadljive, a ponekada opake, što gradi napete scenske odnose, smenu privlačnosti i odbojnosti. Naročito su izazovno postavljeni odnosi između animatora i lutki. Izvođači povremeno izlaze iz uloga, koketiraju sa iluzijom predstavljanja, ali i sa značenjima čudovišta, pri čemu je njihova igra zaista virtuozna, između dramskog, plesnog i akrobatskog izraza.
2. Partnerski odnos: Stefanu Bundalu i Aleksandru Milkoviću, u predstavi “Pitam se, pitam, koliko sam bitan” (pozorište Boško Buha, Beograd)
Obrazloženje:
Odnos između oca i sina je ovde ključan za njenu dinamiku i emotivnost, što je njen osnovni smisao. Igra je zasnovana na delikatnoj izražajnosti koja stvara veoma upečatljiv odnos između ova dva lika, a koji se kroz razvoj radnje funkcionalno menja. Prikaz njihovog zajedničkog puta je i prikaz zajedničkog sazrevanja i menjanja, opipljivog međusobnog uticaja.
NAGRADE ZA AUTORSKI RAD dodeljuju se za:
1. Koncept: Siri Dibvik, za predstavu “Buji Paji” (Dybwikdans, Dansens Hus, Norveška)
Obrazloženje:
Koncept je poseban zbog izuzetno promišljenog scenskog bogatstva, duboko razvijenog i razmaštanog svakog segmenta izvođenja. Scenografija je snolika i zavodljiva, utvrđena prozirnim materijalima, neobičnim detaljima, suptilno utkanim video projekcijama. Vizuelni plan je organski protkan audio elementima, hipnotičkom muzikom koja očarava gledaoca, nudeći snažan teatarski doživljaj u totalu.
2. Dramaturgiju: Milena Depolo, za predstavu “Pitam se, pitam, koliko sam bitan” (pozorište Boško Buha, Beograd)
Obrazloženje:
Dramaturgija obezbeđuje čisto, precizno i dinamično vođenje priče, bez viškova ili padova u tempu. Na sceni se virtuozno kritički gradi pripovest o potrebi za očuvanjem osobenosti i individualnosti, u društvu koje sistemski neguje neiskrenost, snobizam i nezdravu kompetativnost. Naročito je važna činjenica repertoarskog iskoraka ove produkcije, smelost da se na scenu postavi jedno neuobičajeno delo za mlade, izvan polja očekivanih, poznatih narativa.
3.Autorski pristup epskoj tradiciji: umetnička grupa Hop.La!, za predstavu “Epske igrice: Zidanje Skadra”
Obrazloženje:
Polazeći od epske pesme iz pretkosovskog ciklusa, u ovoj interaktivnoj predstavi, autori podstiču razvijanje kritičkog mišljenja gledalaca, kroz dekonstrukciju polaznog materijala. Podstiče se razmišljanje publike o opravdanosti žrtve, zločina, kao i rodnim ulogama. Koncept predstave je izuzetno inspirativan i funkcionalan u edukativnom smislu, ali i u pogledu širenja granica teatarskog izvođenja.
Žiri grada Kotora u sastavu: Lidija Begović, Dragana Mazibrada i Dušan Davidović, odlučio je da nagradu za predstavu u cjelini, na 27. Kotorskom festivalu pozorista za djecu dodijeli Teatru mladih iz Novog Sada, za izvođenje predstave “Ljepotica i zver”. Razlozi za takvu odluku su dobra scenografija, solidni kostimi, dobri songovi, muzička podloga, scenski nastup, dinamika izvođenja koja je držala pažnju djece čitavo vrijeme, interakcija sa publikom.
Predstava ima edukativni karakter, šalje poruke uvažavanja pravih vrijednosti, pobjedu ljubavi i pravde, pobjedu duhovnih nasuprot materjalnim i estetskim vrijednostima.
U svemirskom brodu dječijeg žirija, 15 članova posade je svakodnevno uživalo u različitim predstavama. Na kraju putovanja imali smo težak zadatak- izabrati najbolju. Jedna od njih nam je kroz uzbudljive i dramatične događaje prenijela snažnu poruku o ljubavi požrtvovanju prije svega prema porodici ali i ljudima uopšte, i podsjetila nas da nas baš ljubav podstiče na hrabrost i velika djela. Druga je opet svojom pričom izazvala u nama osjećaj radosti zbog prilike da zavirimo u budućnost ali i straha od onoga što ona skriva. Jedna nas je izuzetnom glumom praćenom pjesmama, maštovitom koreografijom i čudesnom scenografijom sa vizuelnim i zvučnim efektima uvukla u nezaboravnu avanturu. Druga nam je kroz mješavinu vizuelnih umjetnosti, ilustracija, animacije i igru sijenki, stavljajući glumca u drugi plan ostavila mnogo pitanja . Navela nas je da razmišljamo o svijetu u kom živimo, da razumijemo da on nije uvijek vesela avantura, već da i od nas djece zavisi budućnost planete. Naučila nas je da je priroda ispred čovjeka i da život ne čine samo materijalne stvari.
Pošto je prethodnih 12 dana ključ grada bio u rukama djece mi smo sebi dali za pravo da izmijenimo pravila igre. Odlučili smo da ove godine, po prvi put, nagradu dječijeg žirija podijele dvije predstave. Za naše djetinjstvo je važno da u pozorištu živimo bajke ali i da nas pozorište ponekad podstakne da razmišljamo o svijetu u kojem živimo.
Zato, nagradu dječijeg žirija koja nosi ime našeg Dragana Radulovića, ove godine ravnopravno dodjeljujemo predstavama: „Mali Pirat“, Gradskog pozorišta Podgorica iz Podgorice i Centra za kulturu Tivat u režiji Milana Karadžića i predstavi „2062.“ nastaloj po konceptu i u izvođenju naših dragih gostiju iz Španije Karle Krač i Andresa Beladieza.
ASSITEJ Crna Gora – udruženje za razvoj pozorišta za djecu i mlade, u saradnji sa Kotorskim festivalom pozorišta za djecu i Gradskim pozorištem Podgorica raspisalo je konkurs za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori s ciljem da podstakne razvoj crnogorske dramske literature za pozorište za dječiju i mladu publiku.
Žiri u sastavu Vida Ognjenović, reditelj i dramski pisac, Nataša Nelević, teatrološkinja i pozorišna kritičarka i Ilija Đurović, književnik i dramski pisac, pročitao je svih 7 tekstova pristiglih u roku, potpisanih šifrom i odlučio je da za najbolji, po propozicijama konkursa, proglasi dramski tekst “Karta za Ameriku” autorke Ksenije Popović.
U obrazloženju žiri navodi da ono što je dramski tekst „Karta za Ameriku“ izdvojilo i što mu je dalo prednost u ovoj, nažalost, u pogledu kvaniteteta i kvaliteta veoma skromnoj konkurenciji, jeste njegova angažovanost, namjera autorke da se uhvati u koštac sa realnim problemima mladih ljudi i da o njihovim iskustvima govori iz njihove perspektive, njihovim jezikom i bez stereotipizacije. U tom smislu ova drama može poslužiti kao dobar predložak za pozorišni komad o savremenim razvojnim traumama tinejdžera i takav potencijal ovog teksta, naročito značajan u kontekstu crnogorskog pozorišta za mlade, presudno je uticao na odluku da se ovaj tekst proglasi najuspješnijim.
Među pristiglim dramskim tekstovima uz pobjednički naslov ističe se i tekst „Pčedo“, autora Nikole Tomića, priča o dječaku koji se nakratko našao u svijetu pčela, gdje zatiče stanje i odnose slične onima u svijetu odraslih. Borba za vlast, čovjekovo uništavanje prirode, različita očekivanja koja se nameću dječacima i djevojčicama, ljubav i želja da se čini dobro, neke su od tema koje na dramaturški vješt način obrađuje tekst „Pčedo“, što ga uz pobjednički komad izdvaja od ostalih tekstova i preporučuje za izvođenje pozorištima za djecu.
Ovogodišnji, 27. po redu, Kotorski festival pozorišta za djecu obilježila su čak 24 igranja u okviru pozorišnog programa. Tokom 12 festivalskih dana u ovom dijelu programa izvedeno je 16 predstava od kojih 12 premjernih i 4 revijalne.
Ovim se 27. izdanje Kotorskog festivala pozorišta za djecu, pod sloganom PUT NA MJESEC, od 1. do 12. jula uspješno predstavio sa ukupno 109 programa. U Kotor su došli umjetnici, izvođači i kreativci sa svih strana svijeta, čak 19 zemalja i to: Norveška, UK – Škotska, Španija, Njemačka, Holandija, Mađarska, Hrvatska, Turska, Srbija, Crna Gora, Izrael, Bosna i Hercegovina, Ukrajna, Luksemburg, Austrija, Rusija, Bugarska, Italija…
Hotelska grupacija Casa del Mare u petak je obilježila desetogodišnjicu uspješnog poslovanja otvaranjem sedmog butique malog hotela u Boki Kotorskoj, Casa del Mare – Mediterraneo u Kamenarima.
Uspješna porodično poslovna priča Nikole Milića i njegove supruge Milene predstavljena je brojnim zvanicama i prijateljima filmovima kako je nastala kompanija, skalinima kojima su koračali proteklih deset godina, nakon čega je uslijedio koktel i zabava na samoj plaži u autentičnom bokeljskom ambijentu uz zvuke benda „Toć“.
U crnogorskim nošnjama, hotel su simbolično otvorili njihova djeca Helena i Dimitrije.
Proslava jubileja Casa del Mare
„Casa del Mare nije samo porodični biznis nego način života. Porodični entuzijazam i vjera u uspjeh dovele su nas do ovoga danas…“– poručila je Milena Milić.
„Da mi je neko prije deset godina rekao da ćemo ovdje, gdje je sve počelo, slaviti deceniju postojanja i otvaranje staro-novog hotela Casa del Mare Mediterraneo, sa brojnim prijateljima, partnerima, kolegama, mislio bih da je u pitanju bilo šta samo ne realnost. Sada mi je srce puno i lagao bih kada bih rekao da nismo ponosni na sebe, iako često zaboravimo i znamo da minimiziramo to što smo uradili – kaže Nikola Milić.
Nikola se posebno zahvalio ocu koji je imao viziju, kome je posvetio veče jubileja kao i cijeloj porodici koja im je vjerovala, nesebično ih podržala i u teškim trenucima.
„Čovjek ne može mnogo sam, ali u timu može mnogo, pogotovo ako vjeruje u sebe. Mi u Crnoj Gori imamo kvalitet. Ne treba sa sumnjom da gledamo u svoje dvorište iako to često činimo.
Neka vam Casa del Mare služi kao primjer. Možda neobičan i pomalo lud primjer da se uz trud i rad mogu postići rezultati, ali mi ćemo vam uvijek služiti kao podrška u svim dobrim i kvalitetnim inicijativama“ – poručio je Nikola.
Direktorica NTO, Željka Radak Kukavičić kazala je da porodica Milić zaslužuju sve čestitke, a kao potvrda je i nagrada NTO koju su dobili prošle godine Wild Beauty Award.
Ova vrsta ponude daje dodatni šarm Boki Kotorskoj, a posebno onim turistima koji žele porodični odmor, poručila je ona.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) izvijestila je u subotu da je više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo te upozorava kako je to signal propadanja Sredozemnog mora.
“Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom”, stoji u izvješću WWF-a objavljenom uoči Dana svjesnosti o morskim psima, 14. srpnja.
Novo izvješće WWF-a “Morski psi u krizi: poziv na akciju za Mediteran” pokazuje da su neodrživ te ponekad nezakonit ribolov doveli u opasnost opstanak morskih pasa i raža u cijeloj regiji. Nedostatak upravljanja i provedbe, loše vođena tržišta te nedostatak podataka i znanja, situaciju čine još gorom, ocjenjuje ta organizacija.
Voditelj morskog programa u WWF Adriji Danijel Kanski upozorio je da zbog neodgovornih ribolovnih praksi morskim psima Mediterana prijeti izumiranje.
“Njihov nagli pad je najozbiljniji signal stanja našeg mora i rezultat je neodgovornih ribolovnih praksi, za što su odgovorne sve zemlje. Morski psi su bili dio našeg mora i kulture tisućama godina. Ukoliko želimo osigurati njihovo postojanje u budućnosti, trebamo djelovati jako brzo“, rekao je Kanski.
U izvješću je navedeno da je prelov najveća prijetnja mediteranskim morskim psima i ražama, na što utječu sve vrste ribolova, te da dvije mediteranske zemlje prednjače po ulovu morskih pasa: Libija (4.260 tona) i Tunis (4.161 tona).
Ove zemlje izvještavaju oko tri puta više od Italije (1.347 tona) i Egipta (1.141 tona). Neke se vrste ciljano love te za njih postoji tržište, dok je veći dio uhvaćen kao prilov (neželjeni ulov) i bačen natrag u more kako bi uginuo. Više od 60 vrsta zabilježeno je u kočama, dok u nekim područjima morski psi i raže predstavljaju više od trećine ukupnog ulova parangala, stoji, među ostalim, u izvješću WWF-a.
Navodi se da su goleme količine ulovljene plutajućim mrežama koje su ilegalne, a kritično ugrožene velike bijele morske psine love se i plivaricama. Značajan dio ulova malih gospodarskih ribolova koji koriste mreže stajaćice također čine morski psi i raže, dodaje se u izvješću WWF-a.
Problem je i plastika i prijevare
Osim ribolova, druge prijetnje sve više pogoršavaju ukupno stanje morskih pasa na Mediteranu. Među njima je, upozorava se, plastični otpad kojim se morski psi hrane zamijenjujući ga za hranu ili se pak u njega zapliću, što može uzrokovati smrt. Nadalje, kako se navodi, problem predstavljaju i prijevare: DNK testiranje pokazalo je da mnogi potrošači koji misle da jedu mediteransku sabljarku, zapravo jedu ilegalno meso morskog psa. To ima i zdravstvene rizike za potrošače, zbog razine žive koja je daleko iznad sigurnih zakonskih ograničenja u nekim vrstama morskih pasa.
Morski psi su posebno ranjive životinje i bore se za svoj oporavak. Sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov može uništiti zalihe koje se onda ne mogu regenerirati. To je nešto što se događa diljem Mediterana i predstavlja veliki problem, ocjenjuje WWF.
„Zaista nemamo vremena za gubljenje“, istaknuo Kanski. „Želimo surađivati s ribarima i vladama kako bismo poboljšali upravljanje našim krhkim morskim resursima i usvojili djelotvorna rješenja za zaustavljanje rasipne prakse neželjenog ulova morskih pasa.“
WWF ističe niz rješenja koja ribari i tijela koja upravljaju ribarstvom trebaju uzeti u obzir; od izbjegavanja kritičnih staništa morskih pasa i raža (kao što su mrjestilišta) do korištenja prilagođene opreme kako bi se izbjegao prilov. Poboljšanje znanja o populacijama morskih pasa i raža te prikupljanje podataka o vrstama kojima se trguje bit će također važno za povećanje napora za očuvanje i osiguravanje pune transparentnosti i zakonitosti u sektoru ribarstva, ističe WWF.
Po izvješću WWF-a, 20 vrsta morskih pasa i raža kritično su ugrožene, a među njima se nalaze i velika bijela psina, modrulj, atlantska psina, dugonosa psina (mako), sve tri vrste sklatova te endemska malteška raža. Jedanaest vrsta je kritično ugroženo među kojima se nalaze obje vrste lisica, pas tupan, psina golema, ražopas i manta. Osam je osjetljivih vrsta a među njima su pas butor, sve tri vrste čukova. Za 13 zbog njihove rijetkosti postoji vrlo malo podataka te su potrebne dodatne studije da bi mogli odrediti njihov status i mjere zaštite, a vrste koje se nalaze u toj kategoriji uključuju tamnu psinu, volonju, te još nekoliko drugih vrsta koje se sporadično pojavljuju u Jadranu, mavodi WWF-
Dokumentarni film o muzičkoj legendi Oliveru Dragojeviću “OLIVERovih 70 – Mala priča o velikom muzičaru i njegovom posljednjem koncertu” premijerno će biti prikazan 20. jula, u pulskoj Areni, u sklopu 66. Pulskog filmskog festivala, a uoči prve godišnjice smrti tog istaknutog hrvatskog muzičara.
Redatelji filma su Branko Drakulić i Lea Dekleva, a film je nastao iz materijala snimljenih uoči i tokom slavljeničkog koncerta u Zagrebu “OLIVERovih 70” sa zagrebačkom filharmonijom, doznaje se u četvrtak iz Pula Film Festivala. Kroz film publiku vodi sam Oliver uz njegov dosad najintimniji intervju dok će njegovi suradnici približiti gledatelju skromnog i jedinstvenog, te upravo zbog toga velikog Olivera.
Oliverova diskografska i koncertna aktivnost te medijska promocija učinili su ga jedinstvenim fenomenom hrvatske pop muzike. Za života, Oliver Dragojević je bio dodirljiv za svakog poklonika, otvoren saradnji s kolegama i spreman za sudjelovanje u mnogim posebnim projektima. U bogatoj 50-godišnjoj muzičkoj karijeri iza njega stoje 23 studijska albuma, brojne kompilacije, nagrade struke i publike te koncerti u najpoznatijim svjetskim dvoranama kao što su newyorški Carnegie Hall, londonski Royal Albert Hall, pariška Olympija, Opera Houseu u Sydneyu. Time je iza sebe ostavio nemjerljivu umjetničku baštinu te tako uticao na mnoge generacije.
“Drago mi je da sam u životu imao priliku surađivati s Oliverom, žao mi je što nismo uspjeli napraviti više, pogotovo koncerte u Splitu kojima se uistinu veselio. Pregledavajući snimke shvatili smo da je i to malo materijala što imamo dragocjeno, te da bi to trebali prikazati Oliverovoj publici”, ustvrdio je producent filma Neno Drobnjak.
Dokumentarni film “OLIVERovih 70” odnosno “OLIVER – mala priča o velikom pjevaču i njegovom posljednjem koncertu“ premijerno će biti prikazan u sklopu programa Pula Film Festivala uoči prve godišnjice smrti tog istaknutog umjetnika i to u subotu 20. jula nakon svečanosti dodjele nagrada.
Na inicijativu Službe zaštite i spašavanja Tivat u petak je održan inicijalni sastanak radi formiranja Saveza dobrovoljnih vatrogasnih društava Boke.
Cilj formiranja ove nove asocijacije koju će činiti lokalna volonterska vatrogasna društva je unapređenje njijhove organizovanosti, međusobne i saradnje sa profesionalnim opštinskim Službama zaštitte i spašavanja u Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, kao i očuvanje životne sredine Boke kotorske.
Na sastanku čiji je domaćin bio komandir SZS Zoran Barbić, prisustvovali su čelnici Dobrovoljnog vatrogasnog voda Tivat i Dobrovoljnih vatrogasnih društava “Krtoli” i “Luštica”, a očekivanja su da će se u ovom savezu priključiti i ostala vatrogasna društva Boke.
Pored ovih volontestrskih sastava, u Boki djeluju i Dobrovoljno vatrogasno društvo “Bogoljub Brezić” iz Perasta koje ima najdužu tradiciju volonterstva u vatrogastvu na prostorima Crne Gore, kao i DVD Bijela u Herceg Novom.
2. Internacionalni Fashion festival, u organizaciji Porto Montenegra i modne agencije Fabrika, zakazan je za 18. 19. i 20. jul u Sinhru i pravi je spektakl koji će još jednom dokazati da Porto Montenegro polako postaje identitet evropske modne scene.
Smotra mode počinje otvaranjem izložbe art-modnih instalacija Sylvia Giardina-e pod nazivom Forme visoke mode, koja je svojevrstan omaž italijanskoj kreativnosti – izložba je zakazana za 18. jul, u Zbirci pomorskog nasljeđa, sa početkom u 21:00h. Njegov dvojni identitett dizajnera visoke mode i vizuelnog umjetnika čine ga jednim od globalno prepoznatljivih ličnosti. Za Sylvia Giardinu, umjetnost je inspiracija, a moda eksperiment.
19. i 20. jula istorijsko-nautičko zdanje Sinhro preobraziće se u svojevrstan spektakularan runway – najnovije kolekcije svjetskih modnih kuća, pravo sa Nedelja visoke mode u Parizu i Rimu, i crvenog tepiha na Kanskom festivalu, prikazaće se u modnoj prestonici Mediterana – Porto Montenegru!
RAMI KADI PHOTO
Modna revija “THE BEST FROM WHO IS ON NEXT” by Simonetta Gianfelici i Rami Kadi-a biće prezentovane 19. jula.
Kolekcije nove generacije italijanskih kreatora koju su prethodnih godina bili među pobjednicima ovog najprestižnijeg takmičenja za mlade kreatore pod pokroviteljstvom Vogue Italia i sa motom na sopstvene proizvode Made in Italy – crnogorska publika će uživati u kreacijama Davide Grillo i Albino Teodoro. Selekciju ovog projekta za Porto Montenegro uradila je Simonetta Gianfelici, članica žirija ovog projekta, i poznata italijanska manekenka Simonetta Gianfelici, koja je već 37 godina na italijanskoj modnoj sceni, I koja je bila omiljeno lice i muza modnih brendova kao što su Dior, Thierry Mugler, Viviene Westwood, Valentino, Gucci, YSL.
Odmah nakon svjetske premijere na nedelji visoke mode u Parizu, Rami Kadi će predstaviti svoju kolekciju u Porto Montenegru – vez je esencija kreacija ovog Libansko-američki dizajnera, kreativnog uma i energije. Njegova visoka moda odaje počast ručno rađenim motivima. Pikselska vizija i intrigantan sjaj su okidači njegove ljubavi prema blistavom. Sa neverovatnim oštrinom i jedinstvenošću, Rami je sa svojim smislom i osećajem za ručno rađene kreacije stvorio nezaboravna dela visoke mode, koje je kreirao za kreljevske porodice u svom ateljeu u Bejrutu i vrlo brzo se predstavio na nedjelji visoke mode u Parizu. Rami Kadi je u ovom momentu jedan od najomiljenijih kreatora visoke mode čije modele nose najpoznatije žene svijeta na crvenom tepihu na dodeli Oscara, Kanskom festival, itd, a među njima su Izabel Fontana, Izabel Gular, Janet Jackson, , Kendall Jenner, Nicole Sezinger, Olivia Palermo, Sara Sampio.
Treće večeri, svoje kreacije predstaviće Luisa Beccaria i Michael Cinco. Luisa Beccaria je ugledna italijanska kreatorka dolazi sa kolekcijom proljeće/ljeto 2020, i mini kolekcijom “drimy haljina”. Njene kolekcije su u 3 riječi: romantične, maštovite, ženstvene… Luiza Beccaria predstavlja savremenog ženskog sanjara – Od svog debija tokom osamdesetih, njena estetika i stil se oblikuju kroz prelepe haljine koje su prikazivane I u umetničkim galerijama i začaranim vrtovima. Njene modele nosile su i nose dame poput Nikol Kidman, Sarah Jessica Packer. Angelina Jolie, Madonna, itd. Vojvotkinja od Winsdora, Lady Gabriela Wilson, 18. maja ove godine, nosila je vjenčanicu koju je kreirala Beccaria.
Modna revija Michael Cinco-a je kulminacija 2. edicije Fashion festivala u Porto Montenegru – jedan od najpoznatijih kreatora visoke mode na svijetu predstaviće se sa svojom poslednjom spektakularnom kolekcijom. Sarađivao je sa Beyonce, Jennifer Lopez, Rihanna, Lady Gaga, Mariah Carey, Kylie Minogue, Britney Spears, Christina Aguilera, Naomi Campbell. Prikazao je kolekcije na Fashion week-ovima u Parizu, Majamiju, Los Anđelesu, Singapuru, Pertu, Filipinima, New York-u. Odrastao je oduševljen glamurom žena klasičnih holivudskih filmova, besprijekornom elegancijom i sofisticiranošću Marlene Dietrich, Grace Kelly, Audrey Hepburn, i duh ovih žena implementira u svoje haljine.
Opština Tivat rasopisala je danas novi tender za prvu fazu izgradnje i uređenja obalnog šetališta na Belanima. Procijenjena vrijenost ove investicije sa PDV-om je pola miliona eura, a ponude zainteresovanih građevinskih fiormi primaju se do 5.avgusta.
Izabrani izvođač imaće rok od 6 mjeseci od dana uvođenja u posao da završi planirane radove na formiranju i izgradnji nove obalne šetališne staze sa pripadajućom infrastrukturom.
Ovo je drugi pokušaj u posljednja dva ipo mjeseca da lokalna uoprava Tivta izabere izvođača i započne projekat na Belanima. Ureeđenje obale na ovom dijelu Tivta istočno od ulaza u gradsku marinu Kalimanj je nešto što tivatska lokalna vlast već godinama obećava građanima a do sada su propala čak četiri tendera koje je Opština rapsisivala za realizaciju ove investicije.
Posljednji put se to dogodilo u početkom juna, a prije toga u januaru prošle godine kada je zbog neispravnosti jedine pristigle ponude, propao tender koji je tada bio procijenjene vrijednosti 1,1 milion eura.
Uređenje obale na Belanima sa izgradnjom otvorenog bazena-plivališta u moru, DPS Tivta obećava u svim svojim izbornim kampanjama u tom gradu, još od od aprila 2004. kada su to prvi put pomenuli tadašnji DPS kandidat za gradonačelnika Dragan Kankaraš i bivši direktor „Morskog dobra“ Dragan Ivančević ispred SDP koja je tada bila koaliconi partner sa DPS u lokalnoj vlasti.
U međuvremenu, ispostavilo se da oni uopšte ne namjeravaju da na Belanima naprave klasični otvoreni bazen, već veliki mandrać sa tri od njegove četiri strane na plutajućim pontonima u moru, a ne na fiksnoj izgrađenoj obali. Takvo riješenje je odbačeno od najvećeg dijela tivatske javnosti uz poruku da gradu ne treba nikakav mandrać, već pravi zatvoreni bazen kako bi se vaterpolo sport u Tivtu revitalizovao i mogao razvijati tokom cijele godine, a ne samo ljeti. Gradski čelnici međutim, nisu odustali od ideje da na Belanima grade mandrać koji oni zovu bazenom, ali je to ostavljeno za drugu fazu radova na uređenju tog dijala tivatske obale.
Gromko najavljivanja prva faza radova koja je podrazumijevala izgradnju pješačke staze uz more i uređenje plaže sa kupalištem prilagođenim i osobama sa invaliditetom, neslavno je propala četiri puta za redom.
Belani bazen
Opština je inače, 2016. bila potpisala 1,1 milion eura vrijedan ugovor sa nikšićkom firmom „Erlang“ koja je trebalo da izvoditi radove na izgradnji prve faze lungo mare pješačke staze i uređenja obale na Belanima. Po ugovoru sa izvođačem, rok za završetak posla na prvoj fazi projekta bio je 180 dana, a radovi su trebali da počnu još krajem januara 2017. „Erlang“ međutim nije „ni lopatu zakopao“ jer je ta firma odustala od posla nakon što se ispostavilo da treba izmijeniti projekat i izvesti neke dodatne radove na krajenjem dijelu trase šetališta prema rtu Župa jer je u međuvremenu, od 2014. kada je projekat završen do danas, erozija mora na tom dijelu prilično izmijenila obalnu liniju.
Inače projekat za Belane koji je izradilo JP “Morsko dobro”, predviđa da se na parceli ukupne površine 7.576 kvadrata, izgradi pješačko – kolska staza u dužini od skoro 400 metara, napravi plažni objekat sa platoom, sanira postojeća ponta i sagrade dvije nove staze do budućeg velikog mandraća -otvorenog bazena koji bi se, sa pripadajućim objektima, trebao graditi kasnije, u drugoj fazi radova.
