Hotel Regent od danas realizuje ekološku inicijativu u poslastičarnici – restoranu Gourmet Corner u sklopu koje pozivaju posjetioce da donesu svoju omiljenu šolju te na svaku vrstu kafe dobiju 50 % popusta na “kafu za ponijeti”.
“Ovom akcijom koju smo nazvali “eko kafa” želimo da smanjimo potrošnju jednokratnih papirnih čaša, plastičnih poklopaca i slamki te u nastavku kampanje uvedemo brendirane šolje od keramike / porcelana za prodaju koja će biti pogodne za “kafu za ponijeti”.
Regent – Gourmet Corner
Ovim otpočinjemo proces eliminacije plastike u hotelu Regent što je u skladu sa ekološkim opredjeljenjem Intercontinental Hotels Group kojoj pripadamo, ovogodišnjim motom akcije “Sat za planetu” – „Skini se s plastike, navuci se na prirodu!” i naš doprinos Danu planete Zemlje koji se obilježava 22.aprila” – najavio je Željko Knezović, menadžer za hranu i piće hotela Regent.
Cijeli vikend, subotu i nedjelju, u akvatoriju otoka Vrgade, siva ribarica biogradskih registarskih oznaka vuče ludaru, iako je sezona lova tim tradicionalnim ribarskim alatom završila, upozoravaju čitatelji Zadarskog.hr.
Zadnji put ribaricu su primijetili u blizini otočića Šipnat u smjeru prema ribogojilištu. Ribarica je bila usidrena u uvali u kojoj je inače zabranjeno sidrenje, a iza nje je nekoliko stotina metara dugačka mreža koja “ore” sve po dnu. Tako se devastira podmorje, ali i riblja mlađ jer ovo je vrijeme kad je ima najviše, upozoravaju čitatelji koji su krivolov prijavili i zadarskoj policiji.
“Bojimo se da od svega toga neće biti ništa, zato smo se vama i obratili. Vlasnik ribarice će platiti 500 kuna kazne i sve će ostati po starome. Jednom kada dobiju dozvolu za lov ludrom, ostaje im do kraja života. Nikoga nije briga što se ovako, već godinama, ponašaju neki vlasnici ribarica i uništavaju podmorje na našem području” objašnjavaju čitatelji.
Ista je ribarica nekidan viđena na području Turnja, ali su je mještani, kažu nam čitatelji, otjerali kad su vidjeli da je riječ o krivolovcima.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Niskobudžetna aviokompanija Rayanair od danas povezuje Podgoricu i Bolonju. Letovi će biti realizovani dva puta sedmično – ponedjeljkom i petkom avionima tipa Boing 737-800, kapaciteta 189 sjedišta.
Bolonja će tako biti peti italijanski grad sa kojim je naša zemlja povezana preko Aerodroma Crne Gore, a šesta linija koju održava Rayanair.
“Jedna od najznačajnijih niskobudžetnih kompanija je od 2003. godine prevezla više od 500 hiljada putnika ka i iz Crne Gore, a osim ka Bolonji, sa Aerodroma Podgorica leti ka Londonu, Briselu, Stokholmu, Berlinu i Vroclavu. Od juna Rajaner će povezivati Crnu Goru i sa Barselonom”, podsjećaju iz Aerodroma Crne Gore.
Iz kompanije, shodno najavama avioprevoznika i turoperatora očekuju da će tokom 2019. godine biti premašeni i prošlogodišnji rekordni rezultati i da će Aerodromi opslužiti oko 2 miliona i 600 hiljada putnika.
Stanari stambene lamele C-1 u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu uznemireni su zbog pojave veće količine podzemnih voda koje su djelimično poplavile temeljnu jamu obližnjeg velikog višenamjenskog objekta koji ispred ove zgrade pravi Opština Tivat.
„Iskop koji vrši druga, a ne firma koja je ovaj posao dobila na tenderu je katastrofalan, nestručan, bez nazornog organa i velika je opasnost za tu eventualnu novu građevinu, a pogotovo prijeti velika opasnost za našu zgradu. U pitanju je statika, odnosno poroznost zemljišta, a pogotovo negativni uticaj pojave ogromne količine pozemnih voda”- kazao je danas novinarima predsjednik Skupštine stanara zgrade C-1 Pero Ercgegović.
Lamela u kojoj u desetak stanova živi 40-tak ljudi, nalazi se na samo 4 metra od ivice temeljne jame novog višespratn/og objekat koji ovdje gradi Opština Tivat. Mještani Seljanova već su proteklih mjeseci u više navrata protestovali protiv namhere Opštine da ovdje na placu od nepunih 300 kvadrata, sagradi objekat od skoro 900 kvadrata sa četiri nadzemne etaže, smatrajući da će ih tako velika zgrada “poklopiti”, potpuno im zakloniti sunce i znatno umanjiti kvalitet života i vrijednost njihove imovine. U novoj zgradi spratnosti Su+P+3 koja će skoro do posljednjeg centimetra „pokriti“ plac u vlasništvu Opštine Tivat i „doći“ na manje od četiri metra od fasade jedne od obližnjih lamela u ovom naselju, biće prostorije Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, Crvenog krsta, Mjesne zajednice i Dnevnog centra za stare.
Ercegović je kazao da su radnici firme „Etrlang“ koja ovdje umjesto kompanije „Artek“ što je dobila posao na opštinksom tenderu, proteklih dana iskopali „ogromnu rupu dubine oko 4 metra, a i pored nadolaženja vode, oni uporno pokušavaju da kopaju u mulju i kaljugi”.
“Pokušavaju sa pumpama da iscrpe vodu koja stalno nadolazi ali ni tako ne mogu da suzbiju izbijanje vode. Dovoze kamionima ogromnu količinu tampon materijala kojim pokupavaju “zatrpati” poplavljeni dio jame, ali to nisu kamene stijene kakve bi trebale biti, već. dovoze sa neke deponije otpadni građevinski materijal u kojem je minimum 50% zemlja”- kaže Ercegović dodajuči da se posao vrši nestručno i bez npristtva nadzornog organa, zbog čega su stanari lamele C-1 zabrinuti za sigurnost svoje zgrade.
“Voda radi svoj posao, nemilosrdno nadolazi, tako da je već dostigla nivo nad u međuvremenu napravljenim nasipom od metar visokog sloja nabačaja. U jednom dijelu jame je bukvalno izbor dubine preko metar i da je pravne države, odmah bi ovi radovi bili obustavljeni i naložena sanacija terena. Naša zgrada je u maksimalnoj statičkoj opasnosti. Potkopani su tom jamom i tim pozemnim vodama temelji i stabilitet nase zgrade.”- kazao je Ercegović dodajući da se stim u vezi obratio nadležnima u Opštini Tivat, ali do sada nije bilo nikakve reakcije sa njihove strane. Gradilište u Zagrebačkoj juče ujutro kada ga je obišla i naša ekipa, bilo je prazno i na njemu se nisu izvodili radovi, a podzemna voda je, iako sušni period u Boki traje već skoro 20-tak dana, i dalje nailazila i polako potapala veliku temeljnu jamu.
Petričević: Statika obližnjeg objekta nije ugrožena
Menadžer Opštine Tivat Marko Petričević nam je danas kazao da pojava podzemnih voda na gradilištu novog objekta u Zagrebačkoj nije bila iznenađenje , s obzirom na sastav tla u ovom dijelu Tivta.
„Preduzete su adekvatne mjere, situacija je pod kontrolom i stalnim nadzorom te nema nikakvih većih problema. Statika obližnjeg objekta ni u jednom trenutku nije i neće biti ugrožena.“- poručio je Petričević.
“Težak momenat za Tivat i za cijelu Boku Kotorsku dogadja se upravo ovih dana. Izgradja krstionice na Miholjskoj prevlaci ,u srcu ostrva, postala je duhovni podstrek vjernicima i molitvenom narodu na jednoj, a problem državnim organima na drugoj strani” – saopšteno je iz OO Demokrata Tivta.
I takva, još jedna podjela u društvu, pa i u ovom momentu, nikome, ponavljamo, nikome nemože donijeti dobro.
To se, kao i sve do sada, mora riješiti. I riješće se.
Opštinski odbor Demokratske Crne Gore apeluje na državne organe da još jednom, do utorka, preispitaju svoju odluku o izvršenju rješenja koje sobom nosi odluku o rušenju objekta. Pozivamo, svakako, i lokalnu vlast da se uključi u rješenje ovog osjetljivog vjerskog pitanja. Složićemo se da se gro objekata nelegalno izgradjenog u prostoru priobalja na teritoriji naše opštine ne ruši, iako je i te kako devastiralo obalu i narušilo sve zakonske norme. I tamo se našlo sluha za dogovor ili ćutanje,pa se za isto to mora naći i u slučaju krstionice. Tamo gdje se traže rješenja za stotine hiljada kvadrata nelegalnih objekata, tamo se mora naći i rješenje za 11 m2 ovog ,priznaćete, prelepog objekta.
Apelujemo da trenutni problem mora da sačeka svoje rješenje, posebno s aspekta, da smo svi u saznanju da je podnešen zahtjev ka državnim organima za izdavanje uslova za legalizaciju objekta. A druga, takodje, važna činjenica je da se krstionica kao vjerski objekat napravila na postojećoj ponti, u zoni morskoga dobra, na istome mjestu gdje je nekada bila vjekovima ranije. Ona, zaista i prostorno i ambijentalno, pripada cjelini u kojoj se nalazi, jer je u srcu ostrva, i ne vidimo da ikome kao takva može da smeta.
Težak momenat za Tivat i za cijelu Boku Kotorsku dogadja se upravo ovih dana. Izgradja krstionice na Miholjskoj prevlaci ,u srcu ostrva, postala je duhovni podstrek vjernicima i molitvenom narodu na jednoj, a problem državnim organima na drugoj strani – saopšteno je iz OO Demokrata Tivta.
I takva, još jedna podjela u društvu, pa i u ovom momentu, nikome, ponavljamo, nikome nemože donijeti dobro.
To se, kao i sve do sada, mora riješiti. I riješće se.
Opštinski odbor Demokratske Crne Gore apeluje na državne organe da još jednom, do utorka, preispitaju svoju odluku o izvršenju rješenja koje sobom nosi odluku o rušenju objekta. Pozivamo, svakako, i lokalnu vlast da se uključi u rješenje ovog osjetljivog vjerskog pitanja. Složićemo se da se gro objekata nelegalno izgradjenog u prostoru priobalja na teritoriji naše opštine ne ruši, iako je i te kako devastiralo obalu i narušilo sve zakonske norme. I tamo se našlo sluha za dogovor ili ćutanje,pa se za isto to mora naći i u slučaju krstionice. Tamo gdje se traže rješenja za stotine hiljada kvadrata nelegalnih objekata, tamo se mora naći i rješenje za 11 m2 ovog ,priznaćete, prelepog objekta.
Apelujemo da trenutni problem mora da sačeka svoje rješenje, posebno s aspekta, da smo svi u saznanju da je podnešen zahtjev ka državnim organima za izdavanje uslova za legalizaciju objekta. A druga, takodje, važna činjenica je da se krstionica kao vjerski objekat napravila na postojećoj ponti, u zoni morskoga dobra, na istome mjestu gdje je nekada bila vjekovima ranije. Ona, zaista i prostorno i ambijentalno, pripada cjelini u kojoj se nalazi, jer je u srcu ostrva, i ne vidimo da ikome kao takva može da smeta.
Težak momenat za Tivat i za cijelu Boku Kotorsku dogadja se upravo ovih dana. Izgradja krstionice na Miholjskoj prevlaci ,u srcu ostrva, postala je duhovni podstrek vjernicima i molitvenom narodu na jednoj, a problem državnim organima na drugoj strani – saopšteno je iz OO Demokrata Tivta.
I takva, još jedna podjela u društvu, pa i u ovom momentu, nikome, ponavljamo, nikome nemože donijeti dobro.
To se, kao i sve do sada, mora riješiti. I riješće se.
Opštinski odbor Demokratske Crne Gore apeluje na državne organe da još jednom, do utorka, preispitaju svoju odluku o izvršenju rješenja koje sobom nosi odluku o rušenju objekta. Pozivamo, svakako, i lokalnu vlast da se uključi u rješenje ovog osjetljivog vjerskog pitanja. Složićemo se da se gro objekata nelegalno izgradjenog u prostoru priobalja na teritoriji naše opštine ne ruši, iako je i te kako devastiralo obalu i narušilo sve zakonske norme. I tamo se našlo sluha za dogovor ili ćutanje,pa se za isto to mora naći i u slučaju krstionice. Tamo gdje se traže rješenja za stotine hiljada kvadrata nelegalnih objekata, tamo se mora naći i rješenje za 11 m2 ovog ,priznaćete, prelepog objekta.
Apelujemo da trenutni problem mora da sačeka svoje rješenje, posebno s aspekta, da smo svi u saznanju da je podnešen zahtjev ka državnim organima za izdavanje uslova za legalizaciju objekta. A druga, takodje, važna činjenica je da se krstionica kao vjerski objekat napravila na postojećoj ponti, u zoni morskoga dobra, na istome mjestu gdje je nekada bila vjekovima ranije. Ona, zaista i prostorno i ambijentalno, pripada cjelini u kojoj se nalazi, jer je u srcu ostrva, i ne vidimo da ikome kao takva može da smeta.
Gradilište pelješkog mosta između Komarne i Brijeste ovih je dana poprimilo potpuno novi izgled. Brodom “Zhen hua 34” iz Kine je dopremljeno 12 plovnih objekata.
Među njima su plovne dizalice, trajekti, tegljač i platforme pa se već na prvi pogled može zaključiti da se radovi zahuktavaju. Inače, radovi u podmorju teku predviđenom dinamikom te je već zabijeno 77 pilota od ukupno 148, koji će nositi pelješki most.
Početni piloti su bili dužine od 126 do 128 metara, dok se sada zabijaju oni dužine 80 metara, što je veoma zahtjevan posao.
Kompliciran zahvat
Riječ je o vrlo kompliciranom zahvatu, posebno kada se uzme u obzir zaštita podmorja Neretvanskog kanala. Pilot se zabija u muljevito dno do čvrste stjenovite podloge. Zatim slijedi izvlačenje mulja, čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara, te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota.
Kako bi se smanjile vibracije u podmorju primjenjuje se sustav “air bubble courtain”, koji se pokazao učinkovitom kod ovakvih zahvata. Naime, oko pilota koji se zabija postavit će se zaštitna kolona unutar koje ostaju mjehurići zraka koji izlaze na površinu i ne šire vibracije u podmorju.
Da radovi u Neretvanskom kanalu teku prema planu potvrdio nam je i Jere Šegedin, glavni inženjer i voditelj projekta ispred “Hrvatskih cesta”.
Sam dolazak ove flote brodova je potvrda da je stanje na gradilištu dobro. Ova plovila su osnova za početak sljedeće faze radova. Došle su i klapete za odvoz materijala koji će se kopati iz pobijenih pilota te trajekti za prijevoz betona za njihovo betoniranje.
– Još uvijek se pobijaju piloti i njihovo zabijanje ide brže od plana. Ovi sada su kraći pa i samo zabijanje ide brže i učinkovitije. Dnevno se postave četiri pilota, a kompletan posao zabijanja trebao bi biti dovršen početkom svibnja – kazao je Šegedin, naglašavajući da su na putu iz Kine dva broda, koja dovoze dodatnu opremu za gradnju mosta.
Naredna faza radova je iskapanje materijala iz zabijenih pilota te betoniranje.
U armiračkom pogonu u Brijesti tako se već proizvode armaturni koševi – rekao je Šegedin.
Tri javne nabave
I dok radovi u Neretvanskom kanalu na pelješkom mostu poprilično dobro napreduju, a samo gradilište poprima novi izgled – jer se na njemu nalaze deseci plovnih objekata, platformi, dizalica i brodova – ništa se ne radi na pelješkim cestama, pa je realno očekivati da se most izgradi prije pristupnih cesta.
A pelješke ceste kasne zbog komplicirane papirologije i Zakona o javnoj nabavi, na što nitko ne može utjecati, pa ni predsjednica RH, koja je primila izaslanstvo China Road and Bridge Corporation (CRBC), izvođača radova izgradnje mosta Pelješac, koji su je informirali da se radovi na mostu izvode brže nego što je planirano.
Podsjetimo, u tijeku su tri postupka javne nabave: izgradnja dionice Duboka – Sparagovići, stonske obilaznice (podionice Sparagovići – Papratno i Papratno – Doli) te nadmetanje za opremanje i napajanje dionice Duboka – Sparagovići.
Premda u “Hrvatskim cestama” ističu da je rok za dovršetak cijelog projekta – gradnje mosta i pristupnih cesta 31. siječnja 2022., to očito neće biti tako zbog trenutačnih i budućih žalbi u postupcima javnih nabava.
Inovativnom i masovnom akcijom uz učešće više od 300 volontera Tivat je na gradskoj rivi Pine obilježio globalni događaj „Sat za Planetu“ (Earth Hour)!
„Dokazali smo da Tivat ima takvu snagu i takvu ekološku osviješćenost koja zadivljuje. Imali smo preko 300 volontera koje smo uspjelu da organizujemo u formaciju EARTH- ZEMLJA i sve je snimljeno dronom“, istakla je Tatjana Jelić sekretarka opštinskog Sekretarijata za komunalne djelatnosti i saobraćaj.
Sat za planetu je obilježen na gradskoj rivi Pine gdje su volonteri svih uzrasta napravili ljudsku formaciju u obliku riječi „Earth“ (Zemlja) dok je u okruženju u vidu talasa koordinisano ugašena javna rasvjeta i osvjetljenje u ugostiteljskim objektima od lučice Kalimanj do rive Pine. Jedino vidljivo u tom dijelu grada bila je ljudska formacija EARTH, osvijetljena baterijskim lampama.
Akciju je organizovala Opština Tivat u saradnji sa nautičkim naseljem Porto Montenegro, hotelom Regent koji je i finansirao snimanje performansa dronom i brojnim tivatskim ugostiteljemima i hotelijerima. Video film kojim se dodatno akcentuje događaj, upozorava na opasnost klimatskih promjena, naći će se na YoutTube kanalu i zvaničnim stranicama Opštine Tivat na društvenim mrežama, ali i portalima koji se bave turizmom, ekologijom, poručuju iz Opštine Tivat.
Akcija Sat za planetu Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australijskom Sidneju kada je 2,2 miliona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i preduzećima kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu kasnije akcija je postala globalni pokret sa više od 50 miliona u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili Satu za planetu Zemlju.
Privezište za barke, napravljeno bez građevinske dozvole u uvali Ponta Veslo na Luštici, dospjelo je u fokus javnosti nakon što se na društvenim mrežama pojavila fotografija skoro završenog objekta.
Investitor je mještanin, koji podsjeća da naselju, koje je takođe bespravno, treba prilaz s mora, na mjestu gdje je postojao i u prošlosti, ali da se pokrenuta planska procedura godinama ne okončava.
Umijeće suvozidne gradnje upisano je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, na inicijativu Kipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španije i Švajcarske.
Vrijedne suvomeđe u Novom niko ne štiti foto S.K.
Zid ispod parkinga u centru Herceg Novog koji se nedavno srušio, skrenuo je pažnju na podzide u gradu o kojima nema adekvatne brige, a posebno na stare suvomeđe, građene još u doba Austrougarske.
Herceg Novi je smješten na padini, pa je zbog konfiguracije terena izgrađen veliki broj potpornih zidova, a najimpresivniji i estetski najvredniji su oni iz doba Austrougarske. Kada je početkom 20. vijeka građen kolski put kroz centar grada izgrađene su stotine metara zidova, uglavnom tehnikom suvomeđe. Oni su i danas u dobrom stanju i služe svrsi. Tako je i sa podzidama izgrađenim za potrebe željezničke pruge (Gabela Zelenika), koja je kroz hercegnovsku opštinu “prošla” 1904. godine.
Danas nema adekvatnog održavanja tog, iako ne formalno proglašenog, kulturnog blaga. Kroz te zidove probijaju se otvori, djelovi se ruše da bi se izgradili objekti.
“U nadležnosti naše služba za održavanje puteva je čišćenje od zelenila podzida u gradu i to samo onih ispod puteva, dok je za one iznad puta “zadužen” vlasnik placa ili objekta na njemu”, objašnjava direktorica Stambeno komunalnog preduzeća Jasmina Konjević.
Ona navodi da nema posebne zaštite za podzide, ali da su one u zaštićenom podgrađu obuhvaćene planom zaštite kao kulturno dobro drugog reda.
“Zato se za sve radove na podzidama u tom dijelu opštine, mora dobiti saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture”, ističe Konjević.
Suvomeđe, a i podzide građene u doba Austrougarske u urbanom dijelu opštine, spadaju u tu kategoriju, dok u drugim djelovima grada nemaju takav status.
Umijeće suvozidne gradnje upisano je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, na inicijativu Kipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španije i Švajcarske.
“Carska gradnja austrougarskog perioda se ističe masivnošću i preciznošću, uz šta je išao garantni rok od 100 godina, rok koji danas ni blizu ne možemo dostići sa armirano-betonskim zdanjima. Kada je zid napravljen od masivnog i brižljivo slaganog kamena, njegova upotrebna vrijednost je velika i dugotrajna. Nije nebitno da se takva struktura po potrebi opet može prezidati, gotovo bez ikakvih gubitaka na materijalu”, objašnjava dobar znalac, ali i inicijator da se sačuva i valorizuje taj tip gradnje Željko Starčević.
On je angažovan u okviru sekcije za markaciju i vodičku službu planinarskog kluba “Subra”, u kojoj se odvija i aktivnost na održavanju starih pješački puteva i drugih suvozidnih objekata.
Herceg – Novdunja
“Suvomeđa preko puta vile poznate kao kod “Dva lava” u glavnoj hercegnovskoj ulici, ima veću vrijednost i vizuelni identitet nego 10 novogradnji koje bismo mi tu rado probali da natrpamo. Zato je bitno odrediti šta i kako treba štititi od preostalih građevina rađenih u tehnici na suvo. Da se razumijemo: nije svaka suvomeđa jednako vrijedna i “nedodirljiva”. Kao i u svakoj raboti, možemo razlikovati državnu-monumentalnu gradnju i privatno otaljavanje, preziđivanje i krpljenje. U tom pogledu nije se mnogo šta promijenilo ni danas. Prostor između blokova u suvomeđi ostaje slobodan za bujanje života, što je takođe pozitivna strana u eri sve masovnijeg uništavanja živog svijeta”, kazao je Starčević.
Kod nas takmičenje, na Majorki posao
Radi ukazivanja na značaj očuvanja suvomeđe kao dijela kulturne baštine i kulturnog pejzaža, na Orjenu će ovog ljeta biti održano Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe. Pored toga PK “Subra” svake godine organizuje i volonterske radionice gradnje u kamenu u tehnici na suvom, gdje učesnici na licu mjesta uče tehniku i obnavljaju pojedine segmente terasastih njiva, pješačkih puteva i nekadašnjih vojnih položaja.
Na Majorki sezonski zapošljavaju radnike-suvomeđare koji širom ove svjetski poznate turističke destinacije, idu i popravljaju suvomeđe duž nekadašnjih poljoprivrednih, danas turističkih pješačkih puteva.
Na Ćilipima niču nove zgrade građene “na suvo”
Koliko se god trudili da kamen danas potisnemo čelikom, staklom i sve prisutnim betonom, kamen nam stalno ostaje pod nogama.
Na svega desetak kilometara od granice, Hrvati su to već dobro shvatili tako da je, primjera radi, ispred aerodroma Ćilipi u toku obnova jedne suhozidne poljoprivredne kućice, u ovim krajevima poznate pod nazivom kućerica. Uprava uviđa da će to biti prva turistička atrakcija po izlasku gosta iz aerodromske zgrade.
Predstavnici Turističkog udruženja Žabljaka počeće ove sedmice sa prikupljanjem potpisa za sprječavanje dalje devastacije Crnog jezera.
Iz tog nevladinog udruženja (NVU) agenciji Mina su kazali da će sutra uložiti žalbe na elaborat i tendersku komisiju, jer nijesu rađeni u skladu sa zakonima, i da će se u petak sastati sa predstavnicima Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT).
Oni su rekli da ukoliko na tom sastanku ne dobiju jasne garancije da dalje gradnje neće biti, svim legalnim i legitimnim sredstvima nastaviće djelovanje, a krajem sedmice organizovaće i proteste.
Kako su naveli iz Turističkog udruženja Žabljak, cijeli proces sproveden je na tajnovit način, bez javnih rasprava o planu privremenih objekata na Crnom jezeru, o tenderu za izgradnju nedostajuće infrastrukture i uticaju gradnje bungalova, avanturistickog parka, vještačke stijene i igraonice na životnu sredinu.
„U toku ove sedmice planirane su brojne akcije – mini performansi u gradu i na Crnom jezeru, podrška javnih ličnosti iz svijeta nauke i kulture u vidu video obraćanja, potpisivanje peticije protiv dalje devastacije i gradnje“, kazali su iz tog NVU.
Iz Turističkog udruženja Žabljaka naveli su da će se u petak, osim sa predstavnicima MORT-a, sastati i sa opštinskim funkcionerima i nevladinim organizacijama, kako bi još jednom apelovali da se spriječi gradnja.
Iz tog NVU su podsjetili da su od 18. marta organizovali brojne akcije kako bi spriječili dalju devastaciju bisera, ne samo Crne Gore, nego i svijeta.
„Kako bi nadomjestili 42 posječena stabla, 25. marta, organizovali smo akciju pošumljavanja lokaliteta na kom je sječa izvršena i održali brojne sastanke udruženja. Učestvovali smo na javnoj raspravi o elaboratu o procjeni uticaja gradnje nedostajuće infrastrukture od hotela “Durmitor” do samog Crnog jezera“, dodaje se u saopštenju. Iz Turističkog udruženja Žabljak podsjećaju da su u utorak organizovali sastanak sa predstavnicima MORT-a, JP “Nacionalni park Durmitor” i sa opštinskim funkcionerima, na kojem su građani Žabljaka iznijeli jedinstven stav da dalje gradnje neće biti. „Kako bismo informisali širu javnost pokrenuli smo kampanju na društvenim medijima “Dalje nećeš moći”, u cilju sprječavanja devastacije i gradnje poslije rampe ka Crnom jezeru“, zaključuje se u saopštenju.
