Projekat autoputa Bar – Boljare se suočava sa teškoćama

1
Most Moračica
Kineska kompanija China Communications Construction Company (CCCC) ima sposobnost da kvalitetno dovrši gradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, ali se taj projekat suočava s velikim teškoćama i novim izazovima, saopštio je ambasador Kine u Crnoj Gori Liu Jin.
“Sam projekat se suočava s velikom teškoćom, jer se tokom izgradnje neprekidno pojavljuju novi i nepoznati izazovi. Te poteškoće se odnose na veliki rizik zbog topografije, nepoznatu situaciju zbog komplikacije geologije, ograničenost zbog klimatskog diverziteta, visok standard za zaštitu ekologije i poteškoće u pogledu zahtjeva građevinarske tehnologije – posebno jer mostovi i tuneli čine 60 odsto cijele trase”, rekao je Jin u intervjuu Pobjedi.

On je kazao da sve to jako povećava građevinske poteškoće, ali da građevinari dosljedno savladavaju niz izazova i naporno unaprjeđuju izgradnju.

“Vjerujem da će, ako naše dvije strane zajedničkom sinergijom idu prema istom pravcu, sjeverni i južni dio Crne Gore biti povezan auto-putem visokog kvaliteta”, poručio je Jin.

On je dodao i da je od oko 300 projekata koje je CCCC realizovala u inostranstvu, rad na prioritetnoj dionici od Smokovca do Mateševa jedan od najtežih među projektima auto-puteva.

CCCC, odnosno njena ćerka firma China Road and Bridge Corporation (CRBC) grade 41 kilometar dugu prioritetnu dionicu auto-puta Bar–Boljare, od Smokovca do Mateševa.

Jin smatra da projekat auto-puta u kinesko-crnogorskoj saradnji igra ulogu kao „admiralski brod” koji privlači veliku pažnju obje vlade i oba naroda.

“Projekat sa sobom nosi i lijepu želju kinesko-crnogorskog prijateljstva i saradnje. Kineska kompanija CCCC i njena ćerka firma CRBC su sposobni i svjetski priznati u oblastima integrisane infrastrukture i imaju iskustvo za izgradnju velikog broja poznatih projekata”, naveo je Jin.

On je dodao da vjeruje da CCCC i CRBC imaju sposobnost da kvalitetno dovrše projekat na zadovoljstvo obje strane.

Jin je kazao da je CRBC, kako bi ubrzao tempo izgradnje, snažno investirao u opremu, materijale i povećanje ljudskih resursa, pa je prošle godine angažovao više od hiljadu radnika na gradilištu.

“To je dokaz odlučnosti i posvećenosti”, poručio je Jin.

On je saopštio da kineske kompanije, osim planiranih i projekata koji su u toku, imaju želju da učestvuju u drugim infrastrukturnim i energetskim projektima.

“Saradnja kineskih kompanija sa crnogorskim partnerima je na osnovu uzajamne koristi i win-win modela, uz poštovanje tržišnih i trgovinskih pravila, što je dokaz međusobne pomoći i saradnje Kine i Crne Gore”, rekao je Jin.

On je naveo da je investicija u Crnu Goru u skladu sa razvojnim zahtjevima i potrebama u cilju održivog i razvoja samih kompanija tokom investicije.

Jin je saopštio da postoje očigledni plodovi saradnje u okviru inicijative pod nazivom Pojas i Puta i saradničkog mehanizma 16%2B1, kao i da smatra da dvije države mogu dalje da inoviraju ideju, aktivno istražuju i pojačaju saradnju.

On je kazao da turistička saradnja Crne Gore i Kine predstavlja važan put ka intenziviranju razmjene među narodima i produbljivanju prijateljstva dvije zemlje.

“Drago nam je što crnogorska strana ulaže velike napore u uvođenje olakšice viznog režima i što je postigla dobre rezultate”, rekao je Jin.

On je podsjetio da je, prema podacima Monstata, broj kineskih turista u Crnoj Gori u prošloj godini preskočio 40 hiljada, što je dvostruko više nego 2017. godine.

Jin je saopštio da mogućnost uspostavljanja direktne aviolinije od Pekinga do Podgorice zavisi od potreba tržišta.

“Spremni smo da zajedno sa crnogorskom stranom unaprijedimo mjere za olakšavanje putovanja osoblja obje strane, uključujući direktnu avioliniju. Dobrodošli su nam u Kinu crnogorski turisti”, poručio je Jin.

Prčanj – priobalni put zreo za sanaciju

0
Prčanj

Priobalni put kroz Prčanj, sa pukotinama, rupama, oronulim ivičnjakom i neravninama, odavno je zrio za obnovu, u šta se svakodnevno uvjeravaju mještani, ali i putnici namjernici.

Saobraćajnica koja je ranije bila magistralna, kategorisana je prije nekoliko godina kao cesta od lokalnog značaja, što znači da se o njoj stara Opština, odnosno Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora.

Predstavnici Mjesne zajednice Prčanj još ranije su nominovali asfaltiranje puta među tri prioritetna projekta, ali je trenutno na teritoriji opštine Kotor „mrtva sezona“ kad su u pitanju radovi. Razlozi su objektivne prirode, a prema mišljenju Zorana Brguljana, predsjednika Mjesne zajednice Prčanj: „Bili su praznici, čeka se usvajanje budžeta i programa rada Direkcije, preveliki su interesi, svako ima svoju kombinaciju, a svima se ne može udovoljiti“.

– U program rada Direkcije za 2019. godinu nijesu ušle tri najznačajnije stvari za koje pokušavamo da se izborimo godinama: nastavak izgradnje kanalizacionog sistema, asfaltiranje jedine saobraćajnice i proširenje groblja. Program još nije došao na red za razmatranje, ali uložićemo maksimalne napore da se ta saobraćajnica popravi. Nema više smisla dočekivati goste s ovakvim putem, da se bar malo popravi, ali da ne čekamo početak sezone – kaže Brguljan i dodaje da su iz Direkcije najavili radove na postavljanju ulične rasvjete u nekoliko poprečnih ulica na Prčanju – Grasovo, od Mitričkog prema kući Grandisa, iznad „Rivijere“ i u Jerovici. To su, kaže Brguljan, takođe značajne investicije, međutim, manje su važne u odnosu na glavni put, kanalizaciju i groblje.

– Istina je da kanalizacija uslovljava asfaltiranje čitavog dijela, ali pošto je neizvjesno kada će kanalizacija proći i ako budemo to čekali, dugo nećemo popravljati ništa. Međutim, na Prčanju ima oko hiljadu i po dužnih metara puta koje bi trebalo popraviti i dovesti u normalno stanje. Dva i po kilometra su urađena, što parcijalno, što u jednom komadu, ali sada su neophodne intervencije još u dva poteza – na relaciji od Ulice Nogalja do Grasova i od Kuće Visina do Ulice Jerovica. Kad bi se ti djelovi asfaltirali, imali bismo kako-tako uređen put, koji je oštećen prilikom rezanja kanala za kablove za struju, telefon i prilikom postavljanja šahti – ističe Brguljan i dodaje da je kritična dionica puta i u dijelu krivine „Kod vojske“ (na početku Mula), gdje se često dešava automobila iskliznu sa kolovoza.

Brguljan naglašava da je tokom zime Prčanj pust, ali je zato na groblju postalo „pretijesno“. On naglašava da je nedostatak prostora na mjesnom groblju pitanje kojim će se odbor Mjesne zajednice pozabaviti u narednom periodu.

Prčanj - foto Z.Nikolić
Prčanj – foto Z.Nikolić

– Urbanističkim planom Prčanja predviđeno je da se mjesno groblje proširi za više od tri hiljade kvadrata, što nama u ovom trenutku nije potrebno, međutim treba nam dio. Razgovarao sam s predstavnicima relevantnih institucija u Opštini i predočio da ne želimo da na Prčanju pravimo gradsko groblje, znamo da je to problem u čitavoj opštini, već nam je potrebno lokalno groblje isključivo za Prčanj i okolna mjesta. U tu svrhu bi trebalo da se od privatnih vlasnika otkupi od 700 do hiljadu kvadrata – pojašnjava Brguljan.

Predsjednik MZ naglašava da iako je osvjetljenje za Bogorodičin hram postavljeno, već godinu dana čeka se električar koji će da spoji kablove. Tužna slika su i feliks-palme ispod hrama i u dvorištu Doma slobode, nagrđene crvenim surlašem koje čekuju uklanjanje kako bi na njihovo mjesto bila zasađena nova ukrasna stabla.

Kaže i da lokalna Turistička organizacija od 2018. godine koristi prostoriju MZ tokom čitave godine, Turist-biro radi svakim radnim danom, a TO Kotor to vraća mjesnoj zajednici na drugi način – kroz sponzorstvo za kulturne manifestacije (mušuljada, karneval, maskembal, pašticada). Zajedno sa lokalnim udruženjem „Bope“, mještani se trenutno pripremaju za karnevalske fešte.

/M.D.Popović/

Počelo postavljanje prvog stalnog pilota Pelješkog mosta

2
Peljeski most

U Komarni je u nedjelju počelo postavljanje prvog stalnog pilota na Pelješkom mostu, objavila je Hrvatska televizija. Postavljanje je trebalo početi u subotu, ali je odgođeno zbog jakog juga. Valovi i vjetar otežavali su pozicioniranje i precizno postavljanje pilota dugog 126 metara.

Brod iz Kine dovezao je 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. Piloti su duljine od 126 do 128 metara i oni su najdulji koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta. Ukupno će biti postavljeno 148 pilota.

“Razlika između njih i testnih pilota u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno, dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštićivati, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje”, rekao je Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota, izvijestio je HTV.

piloti

Izložba radova djece i mladih sa smetnjama u razvoju

0
izlozba

Izložba radova djece i mladih sa smetnjama u razvoju i prezentacija projekta „Želimo da napredujemo“ „Evropskog doma Tivat“, u okviru koga su nastali, biće otvorena večeras u 18 sati u holu Centra za kulturu.

Projekat je podržan o okviru Regionalnog programa lokalne demokratije- ReLOaD, koji finansira Delegacija EU, a u Crnoj Gori sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj- UNDP u partnerstvu sa 5 opština, među kojima je Tivat.

O projektu će govoriti koordinator Marijana Mišić Škanata, predsjednica ove NVO i stručnjaci koji su radili sa djecom, defektolog/oligofrenolog Marija Cimbaljević i fizioterapeutkinja Snježana Radonjić.

Na izložbi će biti prikazano četrdesetak radova.

Program proslave Svetog Tripuna 2019.

0
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

Lodama i podizanjem zastave na katedrali Svetog Tripuna u nedjelju, 27. januara započinje ovogodišnja proslava Sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora i biskupije.

Lode, pohvale Svecu izgovarati će Mali admiral Bokeljske mornarice Martin J. Petrović iz Škaljara tačno u 12 sati.

Na Svijećnicu, 2.februara u 18 sati biti će svečana večernja i kađenje relikvija Svetog Tripuna, a centralna proslava ove godine je u nedjelju, 3. februara.

Kađenje moći Svetog Tripuna 2018.

U 10 sati će Bokeljska mornarica izvesti kolo Svetog Tripuna ispred katedrale, nakon čega slijedi sv. misa u 10,30 sati.

Svečanu sv. misu predvodi mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski. Nakon mise biće procesija ulicama grada.

Tripundan-2019.

Preminuo konzul Srbije u Herceg Novom

1
Konzulat RS U HN

Generalni konzul Srbije u Herceg Novom Slobodan Bajić preminuo je nakon duge i teške bolesti, saopšteno je iz ovog konzulata.

Slobodan Bajić je diplomirao 1970. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

S.Bajić

Nakon studija radio je kao novinar u Tanjugu, da bi potom započeo diplomatsku karijeru, prvo u Ministarstvu spoljnih poslova, zatim u Nju Delhiju, u ambasadi SFRJ, kao ataše.

Radio je u ambasadi SFRJ i u Vašingtonu i Madridu, a bio je i generalni konzul za Australiju u Novi Zeland sa sjedištem u Sidneju.

Od 2007. do 2011. godine bio je ambasador Ministarstva inostranih poslova Srbije u Generalnoj direkciji za EU.

Od 2014. godine bio je generalni konzul Srbije u Herceg Novom.

Južina i narednih dana

0
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News

Umjereno do pretežno oblačno, tokom dana u većem dijelu zemlje uglavnom suvo vrijeme, očekuje nas tokom ponedjeljka poručuju meteorolozi.

Krajem dana i tokom noći, mjestimično padavine. Vjetar uglavnom slab do umjeren, duž obale ponegdje kratkotrajno i pojačan, uglavnom južnih i istočnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha -3 do 8, najviša dnevna 1 do 13 stepeni.

Utorak 22. januar:

Pretežno oblačno sa kišom, na jugu ponegdje pljuskovi i grmljavina, a prvenstveno u planinskim obalastima susnježica i snijeg.

Intenzivnije padavine se očekuju u južnim i centralnim predjelima, naročito tokom noći. Vjetar, mjestimično i povremeno umjeren do jak, južni i istočni. J

utarnja temperatura vazduha -2 do 8, najviša dnevna 0 do 11 stepeni.

Tivatski komunalci suočavaju se sa problemom dotrajale i nedovoljne opreme za održavanje čistoće grada

1
Dio vozila Komunalnog Tivat

Komunalno preduzeće Tivat suočava se sa problemom dotrajale ili nedovoljne opreme za redovno održavanje čistoće grada, zbog čega su iz menadžmenta te opštinske firme već najavili da bi, ukoliko se stanje ubrzo ne popravi, komunalci teško mogli odgovoriti svim izazovima u predstojećoj turističkoj sezoni.

Iako je Opština Tivat u prethodne tri goidine Komunalnom kupila 5 novih većih i manjih kamiona za odnošenje komunlanog, odnosno gabaritnog otpada, odnosno jednu mikro-smećaru za uske gradske ulice, Komunalno pogotovo ljeti, ima problem sa nedostatkom vozila za odvoz smeća. Trenutno ta firma raspolaže sa ukupno 38 raznnih vrsta vozila, prosječne starosti skoro 14 godina, a od čega je 8 smećara i 2 tzv.autopodizača. Većina tih vozila je stara ili je nedovoljnog kapaciteta. Komunalci imaju i problem što je na jedinoj polovnoj autočistilici sa kojom raspolažu za čišćenje velikih površina u gradu, nastao težak kvar koji se ne isplati popravljati, a i jedina njihova kombinovana građevinska mašina bez koje je nezamislivo održavanje kanala, puteva i sličnog, potpuno je dotrajala i više je van funkcije nego što se može koristiti. Komunalno ne posjeduje ni sopstvenu autocisternu za pranje ulica i zalivanje zelennih površina nego za te svrhe koristi jednu od neadekvatno opremljenih cisterni Vatrogasne jedinice.

Ljetnje gužve na putevima, udaljenost deponija na Možuri, odnosno Cetinju koje Komunalno Tivat koristi, te više nego trostruko uvećanje broja ljudi koji tokom ljeta borave u Tivtu a sa time i količine otpada koje oni proizvode, rezultira time da je mehanizacija Komunalnog preopterećena i dovedena do krajnih granica naprezanja.

„Sa aktuelnim stanjem  i brojem opreme, ne možemo garantovati da ćemo tokom naredne turističke sezone uspjeti da pružimo aktuelni nivo usluga i grad održavamo čistim i urednim. Stoga smo pripremili plan najhitnijih nabavki nedostajuće opreme i očekujemo da nas Opština finasijski podrži da makar nešto od toga kupimo prije početka sezone“- kazao je izvršni direktor Komunalnog Vlado Đukić.

On je najavio da bi nabavka za Komunalno najhitnije potrebne nove opreme koštala oko 280 hiljada eura i podrazumijevala bi kupovinu nove kombinovane građevinske mašine, polovne autočistilice i tri polovna kamiona za odnošenje smeća – nosivosti od 23 do 25 tona, a koji su većeg kapaciteta od postojećih koji mogu ukrcati maksimalno do 16 tona. Uprkos tome što je to traženo u javnoj raspravi tokom izrade budžeta Opštine za 2019., gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) ipak ove potrebe Komunalnog nije eksplicitno uvrstio u plan kapitralnih ulaganja lokalne uprave za ovu godinu. On je doduše, naknadno na sjednici lokalnog parlementa obećao da će Opština naći način da obnovi mehanizaciju Komunalnog preduzeća, ne precizirajući odakle i kada će za to izdvojiti novac. Ni Opština, ni Komunalno još nisu objavili ni Planove svojih javnih nabavki za 2019. pa je neizvjesno da li će i kada biti realizovano ovo obećanje gradonačelnika.

I dok nema novca da samostalno nabavi novu oprmeu, Komunalno Tivat i dalje otplaćuje kreditne obaveze za mehanizaciju nabavljenu još 2005.  a koja je već odavno dotrajala i amortizovama, poput dvije smećare nabavljene prije 14 godina kreditom Svetske banke preko u međuvremenu ugašene firme „Lovanja“ Kotor. Za ta dva kamiona Komualn duguje još 89,6 hiljada eura, a otplata kredita nakon nekoliko godina mirovanja, ponovno kreće od marta ove godine. Rata koju ove godine valja platiti iznosi 18,6 hiljada eura, a Komunalno ove godine mora platiti i ratu od 35 hiljada eura za još jendu, nešto mlađu smećaru, kupljenu prije 6-7 godina kreditom Ministarstva finansija.

Liječnika ni za lijek: Plata, stan, bonus od 50.000 kn i – ništa!

0
Sućuraj – Hvar

U Sućurju, na Hvaru, konkurs za liječnika opšte medicine traje već pola godine. Uz platu i stan, opština nudi i pozamašan bonus. Iz Hrvatske se na natječaj nije javio nitko. Jedina zainteresovana za posao je liječnica iz Makedonije.

Ambulanta u Sućurju na otoku Hvaru  prazna. Nema pacijenata, jer nema ni liječnika. Medicinska sestra sama. I nije joj prvi put u  37 godina radnog staža.

Tri puta sedmično o na dva-tri  sata dođu u ispomoć jelšanski liječnici. Vatrogasna je to mjera, koja traje već pola godine. Toliko traje natječaj za liječnika, kojem uz plaću i besplatan stan općina nudi i bonus od 50.000 kuna godišnje.

– Do dana današnjeg nitko nije došao, ali imamo najavu da bi nam mogla doći liječnica iz Makedonije, kad se riješe papiri. Znači niko iz Hrvatske neće u Sućuraj, rekao je načelnik općštine Sućuraj Ivan Slavić.

Najbliža Hitna pomoć u Jelsi. Do nje ima 53 kilometra. Cesta je loša, Sućurani kažu da se ne stiže u okviru zlatnog sata hitne. I nije ova priča jedinstvena, ima toga i u drugim malim mjestima na otocima i Zagori. Liječnika ni za lijek.

Kako je tvornica za preradu ribe izmijenila lice malih Banjola

0
tvornica ribe – foto HRT

Škatuleta je simbol je sjećanja na neka ne tako davna vremena kada je jedna fabrika za preradu ribe potpuno izmijenila lice malih Banjola. Fotografije iz 30-ih, 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća, golicaju maštu i svjedoče o ljudima i tvornici koju je 1929. osnovao Antonio Parodi, preobrativši Banjole u ribarsko mjesto. Životni standard raste a prate se i modni trendovi.

Svaka obitelj u fabrici ima bar jednoga člana. A kad je nakon velikoga rata na čelo pogona iz Komiže stigao šjor Benvenuti, društveni se život rascvjetao. Išlo se u kino, održavao se ples, djeca su se dolazila igrati, prisjeća se Vitomir Pap. Ondje su se pekli zanati.

tvornica ribe – foto HRT

Giovanni Šebelja svjedočio je zatvaranju tvornice 1989. godine. Ali radije govori o njenim najboljim vremenima. Prava pomama za radom u tvornici vladala je i među mladim djevojkama iz Banjola i okolice. Friško pristigle zvale su se papaline, prisjetila se danas 82-godišnja Meri. Sjeća se Meri i zaboravljene stare recepture, kad se friška očišćena srdela prvo sušila na suncu, a potom pržila.

tvornica ribe – foto HRT

Na mjestu starih baraka danas je hotel. Fabrika nije preživjela ali tajna riblje škatulete s povrćem jest.

– Trebate tri kila ribe, 60 deka kapule 2 deca ulja kilo kuhane mrkve kilo fažola 65 deka kisele paprike i toliko kiselih krastavaca, pola litre pirea od rajčice, pola deca masinovog ulja, papra soli po potrebi, žlica kapari, tri decilitra bijelog vina, kaže Vitomir Pap.

Produžite i vi život ovome receptu. Ali tajnu postupka morat ćete otkriti sami.

http://magazin.hrt.hr/483981/price-iz-hrvatske/kako-je-tvornica-za-preradu-ribe-izmijenila-lice-malih-banjola?jwsource=cl