Grad Sarajevo planira realizacija testnog primjera 3D pješačkog prelaza u uglu ulica Branilaca Sarajeva i Šenoina, a nakon čega bi se krenulo u aktivnosti obilježavanja i u drugim ulicama, u blizini škola, vrtića, javnih ustanova, i drugih objekata.
Grad Sarajevo je, kako javljaju tamošnji mediji, u budžetu za 2019. godine planirao sredstva za dizajn i oslikavanje 3D pješačkih prelaza na području grada. Radi se o projektu koji se već pokazao uspješnim u brojnim zemaljama, a sa ciljem povećanja bezbjednosti u saobraćaju.
Kako je rečeno agenciji Fena iz gradske uprave, s obzirom na sve veće gužve na glavnim prometnicama u gradu, posebno gdje su smještene javne institucije, neminovna je potreba povećanje nivoa sigurnosti sudionika u prometu.
Riječ je o osmišljenoj optičkoj iluziji koja privlači pažnju vozača kako bi usporili vožnju. U nekim zemljama 3D prelazi zamijenili su tzv. “ležeće policajce”.
U toku je ugovaranje izrade projektne dokumentacije i priprema za izvođenje radova.
Otvaranje prve faze Portonovi rizorta, jednog od najprestižnijih na Mediteranu, očekuje se za ovu sezonu, prvi gosti stižu već 1. avgusta, dok je otvaranje marine planirano u maju, saopštio je generalni direktor Portonovi Resort Management Company, Stevan Milić.
On je Pobjedi kazao da će stanovnici Portonovog moći da biraju između 214 stanova u prvoj fazi izgradnje obalnog rezidencijalnog dijela Portonovi naselja i Marina rezidencija koje čine jednospratnice, penthausi i vile u čijem će se sklopu nalaziti restorani, butici, galerije i saloni najprestižnije svjetske ponude i D-Marin Portonovi marina duž 1,8 kilometara obale.
“Ukupna investicija prve faze Portonovi rizorta je nešto više od 700 miliona EUR uključujući i hotel One&Only. Do sada je investirano nešto više od 450 miliona EUR”, naveo je Milić.
On je kazao da je rizort otvorenog tipa i svi su dobrodošli. Nema kapija, samo je ograničen prilaz stanovima.
“Sa najvišim standardom svjetskog nivoa usluge, D-Marin Portonovi marina će vlasnicima superjahti i ljubiteljima nautike pružiti priliku da gostuju u lukama na Jadranu i širom Mediterana uz privilegovan pristup koji će imati kao članovi naše marine. Dizajnirana za prijem brodova do 120 metara dužine, kapaciteta 238 vezova, marina je opremljena najnaprednijom tehnologijom pružajući servis najvišeg nivoa. Imaće i granični prelaz, carinu, pumpu, a od naredne godine i internacionalni heliodrom”, rekao je Milić.
Prvi hotel One&Only u Evropi je drugi dio prve faze otvaranja Portonovi rizorta. Milić je najavio da se otvaranje tog prestižnog hotelskog kompleksa očekuje u aprilu ili maju naredne godine.
“Očekujemo završetak svih radova do kraja ove ili početkom naredne, a otvaranje očekujemo na proljeće 2020. godine. Ovaj hotelski kompleks, jedini u Evropi, imaće 113 hotelskih soba i deset brendiranih vila na samoj obali, sa privatnim vezovima i plažama. Posjedovaće globalno prepoznati Espace Chenot Heath Wellness Spa koji će klijentima pružiti usluge najvišeg zdravstvenog ranga kroz naučno utemeljen wellness program u 17 ordinacija”, precizirao je Milić.
Hotel će, kako je kazao, imati svoju plažu, a najmanja soba će biti površine 68 kvadratnih metara.
“U sklopu hotela biće i deset brendiranih vila koje su sada u fazi izgradnje, i to će biti najluksuzniji objekti u sklopu kompletnog Portonovi rizorta, čije će cijene biti i više od deset miliona po jedinici. Ukupna investicija hotela biće oko 220 miliona EUR zavisno od završnih radova”, kazao je Milić.
On je objasnio da promociju Portonovi rizorta rade tako što zainteresovani kupci zapravo dobijaju suštinski gotov proizvod, pa su zbog toga i prodajne aktivnosti krenule intenzivno krajem prošle godine.
“Tokom ove godine smo veoma prisutni na svjetskom tržištu, kako kroz događaje tako i kroz strane medije koji iskazuju veliko interesovanje za otvaranje rizorta. Naše cijene stanova kreću se od 450 hiljada po stambenoj jedinici do deset miliona EUR koliko se treba uložiti u najluksuznije vile rizorta”, precizirao je Milić.
Ideja je, kako je dodao, da kompleks živi tokom cijele godine.
“Uporedo sa izgradnjom rizorta, planiramo niz različitih događaja i ne samo u toku ljetnje sezone. Svjesni smo da ljetnja sezona kratko traje i tu vidimo dodatan doprinos kompletnoj turističkoj ponudi – ne samo za Portonovi nego i za Crnu Goru jako je važno da produžimo trajanje sezone, a to ćemo uraditi upravo sadržajima koje ćemo imati”, kazao je Milić.
Što se tiče zaposlenih koji će im biti potrebni, cilj im je da radna snaga bude upravo iz Herceg Novog , onda ostatka Crne Gore, pa tek tada da gledaju na ostatak regiona.
“Iskreno vjerujem da postoje kapaciteti i da mnogo ljudi u Crnoj Gori traži dobar, stabilan posao. Radno okruženje koje stvaramo je nešto što bi svako mogao da poželi. Istovremeno, svjesni smo da postoji prostor za unaprjeđenje i da ljudske resurse trebamo razvijati. Za nas je ovo bio podstrek i motiv da podržimo otvaranje prvih internacionalnih studija na UDG-iju, po Valet franšizi”, zaključio je Milić.
U Kotoru proslavljena svetkovina Blažene Ozane - foto Boka News
1 od 11
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Svečanom pontifikalnom svetom misom, u subotu 27. aprila u Kotoru je u obilježeno 454. godina od smrti Blažene Ozane, zaštinice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotora, koju podjednako poštuju katolici i pravoslavci.
Pontifikalnu sv. misu, predvodio je kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić, u crkvi Svete Marije od Rijeke. Svetoj misi pored brojnih vjernika i hodočasnika prisustvovali su i Dominikanci iz Dubrovnika i Zagreba, čijem redu je Blažena Ozana pripadala.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika, kojima je prišla 25. januara 1515. godine, kada je položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Plemenitosti i posvećenostiBlažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.
Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.
Blažena Ozana – Kotor 27. april 2019. foto Boka News
U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.
Kotor Ozana 1930. – foto Biskupija Kotor
Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“
U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ uplovio je rano jutros u luku Istanbul u Turskoj, u sklopu svog međunarodnog krstarenja sa studentima Pomorskog fakulteta u Kotoru, a na koje je taj brod krenuo 22.aprila iz Tivta.
Nakon pet dana plovidbe Jadranskim, Jonskim, Egejskim i Mramornim morem i tjesnacima Dardaneli i Bosfor, „Jadran“ pod komandom kapetana korvete Zorana Ivanovskog, u zoru je jutros uplovio u Istanbul. Brod se proteklih dana nosio sa relativno teškim morem, visokim valovima i jakim vjetrovima, ali je putovanje od Tivta do glavne luke u Turskoj proteklo bez ikakvih problema.
Pored redovne posade, na „Jadranu“ je ukrcano i 35 studenata i četvoro profesora Pomorskog fakulteta iz Kotora. U pitanju su studenti druge i treće godine koji će se pod nadzorom svojih profesora i članova posade “Jadrana” tokom krsterenja obučavati u brodskim vještinama i vršiti pomorsku službu na komandnom mostu i u strojarnici broda.
“Jadran” će se u Istanbulu zadržati četri dana, nakon čega isplovkjava prema Grčkoj gdje se u luci Pirej očekuje nakon dvodnevne plovidbe. U Pitreju će potom školki brod MVCG provesti tri dana, nakon čega se “Jadran” vraća kući u Tivat. Brod će tokom ovog petnaestodnevnog krsterenja prevaliti ukupne nešto više od 1.700 nautičkih milja.
Studenti Pomorskog fakulteta i posada “Jadran” obići će niz kulturno-istorijskih spomenika i upoznati se sa bogatom pomorskom prošlošću Istanbula i Pireja i njihovim značajem u svjetskom pomorskom biznisu.
Svjetski dana planete Zemlje 22. aprila, sa ciljem podizanja svijesti prije svega mladih ljudi, o prirodi koja nas okružuje i značaju njenog očuvanja, tradicionalno je danas po šesnaesti put obilježen velikom ekološkom akcijom na plantaži „Školjke Boke“ u Orahovcu.
Uspješnu akciju pod nazivom “Naša ekološka pjesma” organizovali su d.o.o. “Školjke Boke”, na čelu sa ekologom i uzgajivačem, Nevresom Đerićem i KotorArt – Don Brankovi dani muzike.
Učenici i profesori kotorskih škola, Gimnazije, Pomorske škole, O.Š. “Savo Ilić”, O.Š.”Njegoš”, ŠOSMO “Vida Matjan”, učestvovali su u čišćenju i košenju obale od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, prisustvovali ekološko-praktičnom času o kompostiranju, zidanja na suho ponti i mandraća, predavanju o ekologiji i razvoju u skladu sa prirodom, prezentaciji i degustacija organskih morskih proizvoda sa uzgajališta Školjke Boke.
O značaju očuvanja planete Zemlje učenicima su govorili dr Sreten Mandić, dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora Kotor, Vlasta Mandić, Miomir Tapušković iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Vladimir Bujišić iz Sekretarijata razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Dr Sreten Mandić: Proizvodnja kamenica zdrave hrane i masovni kruzeri ne idu zajedno
Proizvodnja kamenica, zdrave hrane i kruzeri ne idu zajedno. Ja sam protiv masovnih kruzera, mali broj kruzera da, turizam u tom dijelu da, ali ne i ova masovnost. Svi se pozivaju na održivi razvoj ali se tako ne ponašaju. Ovo mjesto i Nevres Đerić su pravi dokaz kako se može na malom prostoruvoditi uspješan posao u skaldu sa prirodom.
Neka davno sam proračunao da u Boki može se proizvoditi godišnje 600 tona školjaka, što znači da svaki stanovnik ima po jedno kilo, što nema niđe na svijetu, a da se sa time ne poremeti prirodni sklad.
Sporne pukotine na pisti tivatskog aerodroma -foto privatna arhiva
Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) danas je napravila vanredni audit (pregled) poletno-sletne staze Aerodroma Tivat i tom prilikom njeni inspektori konstatovali su da u oštećenjima evidentiranim na pisti u maju prošle godine, u međuvremenu nije došlo do nikakve progresije.
„Nijedno oštećenje na poletno-.sletnoj stazi evidentirano prošle godine u međuvremenu nije uvećano iako je aerodrom u kontinuiranoj upotrebi. Nijedno od tih oštećenja na habajućem asflatnom sloju piste, kako su i zvanično konstazovali inspektori ACV-a, ne predstavlja ozbiljniju prijetnju za sigurno odvijanje vazdušnog saobraćaja na Aerodromu Tivat.“-kazao je danas direktor te vazdušne luke Radovan Marić. On je našem novinaru pokazao obilje dokumentacije koja detaljno govori o redovnim i vanrednim pregledima poletno sletne staze i načinu na koji se vrši kontinuirani nadzor nad tom golemom asfaltnom površinom dimenzija 2.500 x 45 metara.
Vazdušni saobraćaj inače, jedna je od najstrožije regulisanih i najoštrije kontrolisanih oblasti ljudske djelatnosti uopšte, u kojoj je na snazi nulta tolerancija na bilo što što može ugroziti sigurnost letjenja. Stoga i redovne kontrole koje nad Aerodromom Tivat sprovodi ACV kao vrhovni državni regulator i kontrolor u oblasti civilne vazdušne plovidbe u Crnoj Gori, ne odstupaju od vrlo strogih kriterijuma Evropske agencije za vazduhoplovnu sigurnost EASA, Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva ECAC i Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva ICAO.
„Zato je i bukvalno nezamislivo da ACV dozvoli da se koristi bilo koji segment sistema vazdušnog saobraćaja, uključujući i aerodrome, a koji je rizičan po sigurnost letjenja.“- kaže Marić dodajući da se poletno-sletna staza Aerodroma u Tivtu redovno od strane osoblja te vazdušne luke, pregleda najmanje osam puta dnevno, svakoga dana. Od toga su dva redovna pregleda specijalizovanog i za to sertifikovanog i licenciranog osoblja, prije početka rada aerodroma, odnono na polovini njegovog radnog vremena, a po potrebi u slučaju loših meteo prilika ili sličnog, to osoblje pistu pregleda na svakih sat vremena. Pored njih, pistu, manevarske površine i platformu po tri puta dnevno obilaze i pregledaju i Služba zaštite i spašavanja, odnosno Služba bezbjednosti Aerodroma Tivat, tako da se bukvalno ne može desiti situacija da se na bilo kojem dijelu od 112.500 kvadrata poletno-sletne staze, na vrijeme ne otkrije bilo koja pojava koja bi mogla nepovoljno uticati na sigurnost odvijanja vazdušnih operacija.
Potvrda tome, ističe Marić je i činjenica da je od maja prošle godine kada je ACV zvanično kontstaovala oštećenja na dijelu poletno-sletne staze, na njoj bez i najmanjeg problema, obavljeno skoro 6.000 slijetanja i polijetanja aviona koji su pojedinačno, teški i do 100 tona.
„Bez obzira na neke panične i katastrofične izjave koje ovih dana čujemo od ljudi koji nisu iz vazduhoplovne struke pa brkaju i ne razlikuju čak ni osnovne, a potpuno različite stvari kakve su sigurnost, odnosno bezbjednost, mogu potvrditi da na poletno sletnoj stazi Aerodroma Tivat nije bilo ni najmanjeg incidenta, čak ni oštećivanja gume na stajnom trapu aviona, a kamoli njenog pucanja ili ne daj Bože, usisavanja nepoznatog predmeta (otpatka sa piste ili nečeg sličnog) u avionski motor. Sigurnost letjenja na Aerodromu Tivat nikada nije bila, niti je sada ugrožena, a sigurno to neće biti ni u narednom periodu.“- istile Marić koji je i sam po struci pilot, i to sa dugogodišnjim stažom i iskustvom na borbenim avionima i helikopterima.
Direktor tivatskog Aerodroma ukazuje i na to da na njega slijeću avioni renomiranih kompanija koje izuzetno drže do sigurnosti i bezbjednosti letjenja i koje su sve, prije nego što će uspostaviti saobraćaj sa Tivtom, prethodno ovdje poslale svoje osoblje da pregledaju svaki aspekt ove vazdušne luke, uključujuči i pistu.
„Zar stvarno mislite da bi jedna Lufthansa rizikovala da avion sa 140 putnika šalje na neki navodno nesiguran aerodrom, ili da bito uradili poslovično sigurnosti i bezbjednosti maksimalno posvećeni Izrealci i njihove kompanije poput IsrAira, ili da bi sa navodno nesigurnim aerodromom, rizikovao jedan Aeroflot, SAS, Norwegian ili EasyJet ?“- ističe Marić.
On naglašava da je menadžment Aerodroma Tivat i preduzeća ACG već duže vrijeme angažovan na pripremi sanacije najoštećenijih djelova poletno sletne staze što sa naročito odnosi na tzv. touch down zonu prema pragu piste 32. To je dio poletno-sletne staze u kojem prvi dodir sa tlom ostvaruju točkovi aviona koji slijeću na pistu 14, a što je najčešći slučaj tokom obavljanja vazdušnih operacija u Tivtu, pa je logično da se asfalt na tom dijelu koji je i izložen največim opterećenjima, i najbrže troši. Već duže vrijeme pripremljen je projekat za sanaciju kako habajućeg, tako i nosećeg sloja piste u ovoj zoni a što će se obaviti na površini dugačkoj 600 metara uz tzv. centralnu liniju poletno-sletne staze i širini od 12 metara uz nju. Sanacija ovih 7.200 kvadrata tivatske piste uz svo popratno propisno obilježavanje i ostalo, može se prema riječima Marića, završiti za najviše deset dana, odnosno noći jer aerodrom ne radi u noćnim satima i tada se mogu izvoditi građevinski radovi. Administrativna procedura za odobravanje tog zahvata kod nadležnih u Ministarstvu održivog razvoja i turizma je u završnoj fazi.
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me
Vlada Crne Gore, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Uprava za inspekcijske poslove u slučaju krstionice na Miholjskoj Prevlaci iz samo njima znanih razloga, selektivno primjenjuju Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata vrijeđajući osjećanja vjernika i zdrav razum građana Boke kotorske, saopštio je UO Matice Boke.
“Stotine izvršnih rješenja o rušenju nelegalnih objekata u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, godinama unazad skupljaju prašinu u inspekcijskim ladicama, a Ministarstvo ministra Pavla Radulovića od 2012. godine uprkos odredbama tog istog Zakona ne želi da izda građevinsku dozvolu za obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila. Obala Boke Kotorske je potpuno devastirana nelegalnom i urbanocidnom gradnjom, posebno od stupanja na snagu kontroverznog zakonskog rješenja koje je omogućilo betoniranje poslednjih neurbanizovanih komada obale. Legalno i legitimno sprovođenje Zakona o izgradnji i uređenju prostora podrazumjevalo bi izvršenje tih rješenja po redosledu donošenja.
Sve mimo toga je selektivno sprovođenje zakona koje jedne favorizuje a druge diskriminiše, a pri tome se osnovano sumnja da je nedosljednost u redosledu izvršenja posljedica mita, korupcije ili drugih kriminalnih radnji. Ni u jednom dijelu Zakona ne stoji da se objekti klasifikuju po vrijednosti, kao i da se ruše po vrijednosti.
Zato odbrana male Crkve-krstionice od 11-tak metara kvadratnih na Miholjskoj Prevlaci postaje bedem odbrane temeljnih prava vjernika i svih građana Crne Gore, ali i ogledalo usko-ideoloških motiva koji su jasno vidljivi u ovom slučaju.
Vjekovima su Bokelji svih konfesija, živjeli u skladu, sa izuzetnim osjećajem za različitosti, posebno po pitanju vjere. I to je među narodom bokeljskim prepoznato kao neprocjenjivo blago i rijedak dragulj koji treba pažljivo i brižno njegovati, posebno čuvajući i gradeći svetinje.
Svetinje u Boki su uvijek bile svetinje, i bile su iznad svih dnevno političkih ili drugih dešavanja.
“Svetinje svetima”, nalaže Sveto Jevanđelje, a nama kao vjernicima u dan najvećeg hrišćanskog praznika – Vaskrsa, ostaje da te liturgijske riječi ispoštujemo i sprovedemo u djelo, jer vjera nas je održala i pomogla da opstanemo na najljepšem dijelu kugle zemaljske, Boki Kotorskoj, pod mnogim okupacijama, da se sačuvamo i obnovimo svetinje.
Danas nam je više nego ikad potrebno duhovnog mira i poznatog bokeljskog suživota, sklada, i tolerancije koji pojedini jastrebovi sa strane pokušavaju da poremete.
Zaboravljaju oni da je Boka živjela u uređenim društvenim sistemima, gdje se znao zakon i red kao i posljednice neselektivnog sprovođenja zakona i prava, koje je jednako za sve.
Matica Boke vidi sve ljude dobre volje koji se okupljaju na Prevlaci kod Crkve-Krstionice kao prve na braniku zaštite i poštovanja Ustava Crne Gore i svih pozitivnih zakonskih propisa države Crne Gore.
Da je Bokeljima sve navedeno više nego jasno svjedoči i masovan odziv građana Boke svih vjera koji ovih dana potpisuju peticiju za očuvanje krstionice i obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila”- kaže se u saopštenju UO Matice Boke.
Posljednja sjednica lokalnog parlemnta u Tivtu u četvrtak, donijela je veliku novinu – premijerno korišćenje novougrađenog konferenijskog sistema u skupštinksoj sali, ali i ogromno razočarenje više nego skromnim njegovim mogućnostima.
Naime, novi sistem koji se sastoji iz centralnog kontrolera, delegatskih jedinica sa ID karticama, računara sa posebnim softverom i dva LCD monitora za javni prikaz bitnih podataka o tekućem zasijedanju, kako se ispostavilo, daleko je lošiji od sličnih sistema koji se koriste skupštinama većine drugih gradova Crne Gore ili u državnom parlamentu. Niti jednog trenutka tokom sjednice, prisutni u sali SO Tivat tako nisu mogli da preko novog sistema znaju ko je od odbornika prisutan sjednici, ko prisustvuje od lokalnih javnih funkcionera koji se po službenoj dužnosti moraju pojaviti na zasijedanjima lokalnog parlamenta, ko ima riječ, ili ko se prijavio za diskusiju ili repliku. Najbitnije – novi sistem uopšte ne daje mogućnost da se na LCD monitorima prikaže kako je pojedinačno glasao svaki od odbornika, što je korak nazad u odnosu na doadašnje stanje gdje se dizanjem ruku sa kartonima zelene („za“), crvene („protiv“) ili žute boje („uzrdžan“), makar jasno moglo vidjeti kako se personalno koji od odbornika izjašnjava o temama na dnevnim redu sjednice SO.
prikaz na konferencijsom sistemu SO Tivat
Prisutni tehničari podgoričke fime „Sipa“ koja je nedavno isporučila i montirala konferencijski sistem u sali SO Tivat na pitanje novinara kako je moguće da se ništa od prethodno navedenog ne prikazuje na dva monitira u sali, kazali su da su oni „isporučili i montirali sistem sa performansama koje je naručilac tražio“ i da greška nije do njih.
Na primjedbu da konferencijski sistem u susjednoj SO Kotor potpuno drugačije funkcioniše i daje obilje podataka neophodnih za jasno i precizno praćenje sjednice i rada odbornika, oni su samo slegli ramenima, kazavšiu da znaju kako radi kotorski sistem jer su ga oni i tamo isporučili onakvog kakvog su Kotorani tražili, dok su Tivtu isporučili ono što je zahtijevala Tenderska komisija tivatske lokalne uprave.
SO Kotor info sistem
Na pitanje ko je radio tehničku i softversku specifikaciju za tender na kome je kupljen novi i očito defektni konferencijski sistem za salu SO Tivat, sekretar SO Goran Babović (DPS) nam je kazao da ne zna i da su u to bile „uključenje nadležne službe Opštine“.
Taj tender je inače, rapisan 26.decembra prošle godine, a na njega su stigle tri ponude od kojih je ona kompanije „Sipa“ proglašena za najpovoljniju, pa je gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac 11.marta potpisao sa tom firmom ugovor vrijedan 32.264 eura sa PDV-om, za isporuku i montažu novog sistema.
U propozicijama tendera za digitalni softver za konferencijski sitem traženo je da on treba da omogući „pripremu sjednica, upravljanje sjednicama i izvještavanje.“
„Funkcije koje softver treba da podrži su: priprema sjednice sa unosom dnevnog reda sa tačkama za glasanje, unos i održavanje baze odbornika – delegata, delegatski informacioni sistem, kreiranje rasporeda sjedenja, registraciju delegata pomoću ID kartica, kao i upravljanje kamerama za prikazivanje govornika na displejima. Tokom sjednice potrebno je obezbediti kontrolu kvoruma, identiteta, prijavu delegata za glasanje, kao i sam proces glasanja. Očitavanje svih kartica, glasanja i prikaz na displejima treba da se obavlja brzo, u roku manjem od 1 sec. Rezultati glasanja se prikazuju kao lista, pita ili histogram sa svim podacima, koliko je delegata glasalo, koliko je za, koliko protiv i koliko uzdržanih. Softver treba da arhivira i izdaje detaljne izveštaje o prisutnosti na sjednicama, učešću u glasanjima po tačkama, načinu glasanja i izdavanje ukupnih izvještaja sa sjednica.“- piše u propozicijama tendera na kome je pobijedila „Sipa“.
LGBT-Zabava u Provincetownu, prijestonici gay friendly turizma, fotoarhiv
Hoće li i Crna Gora poput susjedne Hrvatske uskoro postati gay friendly turistička destinacija za milione LGBT turista iz Evrope i svijeta i da li je spremna da im obezbijedi kvalitetnu ponudu?
Nameće se i pitanje bezbjednosti, budući da je crnogorsko društvo i pored napretka u odnosu prema seksualnim manjinama, i dalje duboko tradicionalno, ne previše otvoreno prema toj različitosti.
Prema zvaničnim podacima u 50 evropskih država živi 26 miliona LGBT osoba što je 2,6 posto od ukupnog broja stanovnika na Starom kontinentu. To je potencijalno novo tržište za crnogorski turizam, pa su crnogorski hotelijeri i ugostitelji čini se mnogo prije države osmislili način kako da privuku LGBT turiste.
“Mi smo već četiri ili pet godina gay friendly i na recepciji našeg hotela stoji zastava u duginim bojama kao znak dobrodošlice LGBT gostima. Inače, jednom kada uđete u tu priču,vidite da su to gosti kao i svi ostali i vrlo rado bih takve goste i u buduće vidio u svom hotelu i u svojoj državi”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Žarko Radulović, direktor hotela Splendid u Bečićima.
I u podgoričkom hotelu Centre Ville su brendirani kao gay friendly, kaže za RSE PR menadžer Milo Radonjić i poručuje:
“Smatram da država i vlasnici kako hotelskog tako i privatnog smještaja od LGBT turizma mogu samo da profitiraju s obzirom na to da su ti gosti oni najviše troše i spremni su da dobro plate uslugu. No, oni takođe traže izvrsnu uslugu i kod kreiranja ponude o tome treba razmišljati.”
Anđela Đokić iz Konobe Ćatovića mlini u Boki Kotorskoj kaže da su oni odavno usvojili prijateljski koncept prema svim gostima, uključujući i LGBT. Đokić smatra da su hotelijeri i ugostitelji spremni za uvođenje LGBT turizma ali nije sigurna da je crnogorsko društvo postalo toliko otvoreno za nove trendove u turizmu.
“Znate, Crna Gora je jedno konzervativno društvo koje je pripadalo nekom drugom načinu razmišljanja i sada nam dolaze svi ti globalni trendovi i neki novi načini razmišljanja. Oni se sporije primaju kod nas. No, ja zaista misli da kada je LGBT turizam u pitanju sigurno postoji potencijal i da bi Crna Gora definitvno trebalo da razmišlja u tom pravcu”, konstatuje Đokić.
Prema podacima Evropske gay asocijacije za turizam (GETA) LGBT osobe koje žive na Starom kontinentu na putovanja potroše 50 milijardi eura godišnje. Njihov udio u ukupnoj turističkoj potrošnji, kako procjenjuje GETA je 8 posto od 630 milijardi eura, koliko EU svake godine prihoduje od turizma.
Jedini kriterijum za one koji žele da se brendiraju kao gay friendly kod gotovo svih svjetskih provajdera za zakup turističkog smještaja jeste da njihovo poslovanje ima veze sa turizmom i da su spremni da ugoste LGBT turiste i obezbijede im isti tretman kao i ostalim gostima.
Kao gay friendly mogu se prijaviti hoteli, restorani, kafići i svi drugi objekti koji imaju turističku ili ugostiteljsku namjenu.
Marina Miketić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kaže za RSE da su u tom resoru svjesni potencijala i šansi koje nudi LGBT turističko tržište, uz podsjećanje da je to pitanje obuhvaćeno i novom Strategijom za poboljšanje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori.
“Mi ćemo uz angažovanje eksperta za ovu oblast uraditi analizu tržišta i procjenu potreba u kontekstu LGBT turističkog tržišta. Ta analiza bi trebalo da posluži kao osnova za izradu programa ponude za LGBT turiste koji dolaze u Crnu Goru. Na osnovu toga ćemo vidjeti koji su to najveći izazovi i kako ćemo ih prevazići. Takođe u planu je i identifikovanje gay friendly lokacija i sadržaja koji će biti vizuelno mapirani”, poručuje Miketić.
Crna Gora, dakle, tek kreće u konkretniju kampanju privlačenja LGBT turista dok u susjedstvu već rade na tome.
Kako za RSE kaže Bojana Jokić iz LGBT Foruma Progres, Hrvatska je napravila strategiju za razvoj LGBT turizma i već mapirala objekte i lokacije koje su prijateljske prema LGBT populaciji.
“Do prošle godine oni su kao gay friendly brendirali 30 plaža i 18 hotela a sada ih je vjerovatno i još više. Oni su još 2011 u Zagrebu napravili mapu sa objektima i lokacijama koje su gay friendly, takođe i gay mapu i vodič na nivou države. Imaju i specijalizovane turističke agencije koje u Hrvatsku dovode LGBT turiste”, ističe Jokić, koja je autorka prve publikacije u Crnoj Gori koja se bavi tematikom LGBT turizma.
Najveća investicija u povijesti ACI-ja – nova ACI marina u Rovinju u koju je uloženo više od 150 milijuna kuna i kategorizirana je s visokih pet sidara, otvorena je u petak na prigodnoj svečanosti na kojoj je bio i premijer Andrej Plenković te više ministara.
ACI marina Rovinj ujedno je i jedna od najvećih u nautičkom turizmu u Hrvatskoj, a smještena je neposredno uz nedavno otvoreni Grand hotel Park, najluksuzniji takav objekt na ovom dijelu Jadrana. Marinu čine dva lučka bazena – jedan za plovila u tranzitu, a drugi za plovila na godišnjem vezu. Ukupno je to 196 vezova za prosječnu duljinu plovila od 17 metara, uz mogućnost smještaja na godišnji vez plovila do 35 metara dužine i plovila u tranzitu znatno veće duljine.
Uz premijera Plenkovića, svečanom otvorenju nove marine bili su nazočni i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar turizma Gari Cappelli te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji su iskazali ponos tim izvanrednim objektom, koji se može, kako su istaknuli, opisati kroz četiri pojma – ljepota, luksuz, inovativna rješenja i sigurnost.
Ustvrdivši kako je riječ o najmodernijoj marini koju ACI uopće ima na hrvatskom Jadranu i najvećoj pojedinačnoj investiciji te tvrtke, premijer je rekao kako novih skoro 200 vezova u marini Rovinj omogućuje jednu novu dimenziju i novu razinu nautičkog turizma u Hrvatskoj.
“To će zasigurno dati još jedan impuls jačanju turizma u Istri, koja je od naših županija jedna od nositelja hrvatskog turizma. Danas smo se upoznali i s napretkom radova na Istarskom ipsilonu, što govori u prilog tomu koliko nam je Istra važna”, istaknuo je Plenković.
Po njegovim riječima, Istra je županija u kojoj je lokalnim jedinicama država u mandatu ove Vlade svojim odlukama i ugovorima dala najviše državne imovine. To su, istaknuo je, poruke kontinuiteta i želje da se u partnerstvu sa svim županijama, gradovima i općinama nastavi dijalog i suradnja.
“Mi ćemo tu politiku nastaviti, bez obzira kako se na pojedinim izbornim kampanjama pojedini akteri osvrtali i govorili o toj temi”, poručio je premijer Plenković.
Ministar turizma je ponosan na novu marinu i na ovaj kraj jer “turizam u Rovinju sa čvrstih pet sidara sigurno plovi”.
“Ovdje je koncentracija jedne velike vrijednosti hrvatskog turizma, što potvrđuju i podaci u prvih četiri mjeseca gdje je hrvatski turizam bilježio iskorak. Imamo rast od više od 20 posto, u čemu je Rovinj, zajedno s Porečom, Dubrovnik i Splitom, predvodnik”, rekao je Cappelli, dodajući i kako je hrvatski turizam time zakoračio u “jednu vrlo kvalitetnu i vrlo tešku i odgovornu turističku godinu”.
Ministar turizma istaknuo je i kako je Hrvatska dokazala da s kvalitetom može ostvariti dobre rezultate.
“Predsezona je iznimno dobro odrađena, i to je u ovom trenutku od iznimne važnosti”, rekao je.
Ministar mora, prometa i infrastrukture smatra kako jedinstvenu ACI marinu Rovinj treba promatrati u širem kontekstu kako bi se shvatila njena važnost i potencijal.
“Spoj ACI marine Rovinj i zone Monte Mulini formula je uspjeha razvoja nautike luksuza. Projekt izgradnje ACI marine i hotela Park primjer je strateški promišljene suradnje dvaju poduzetnika iz dvije različite, a opet tako bliske i srodne branše. ACI i Maistra su zajedničkim nastojanjima stvorili daleko veću ukupnu vrijednost u destinaciji nego što bi je imao svaki projekt pojedinačno. Ako je negdje sinergija u punom smislu došla do izražaja, onda je to u ovom slučaju”, poručio je Butković.
Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić i rovinjski gradonačelnik Marko Pagliaga ustvrdili kako su te dvije velike investicije – novi Maistrin hotel i nova ACI marina – značajno i dodatno podigli kvalitetu i turističke standarde Rovinja, višestrukog šampiona turizma.
Inače, rekonstrukcija ACI marine Rovinj započela je u travnju 2017. godine, a u marini izgrađenoj 1984. godine ostali su nepromijenjeni samo koncesijom određeni gabariti, dok je sve ostalo sagrađeno iznova.
Vizualni identitet kompletno je izmijenjen, a iz ACI-ja ističu da koncept marine predstavlja suštinski iskorak u standardima nautičkog turizma, ponudi marine i usluzi nautičarima – prožet je ekskluzivnošću u svakome detalju, što s obzirom na zavidan turistički uzlet Rovinja posljednjih desetak godina taj grad zahtijeva i zaslužuje.
Marina raspolaže s 1.400 četvornih metara komercijalnih prostora, ponudu ugostiteljskih sadržaja, restorana i caffe-lounge bara, trgovina mješovitom robom i trgovine svjetski poznatih robnih marki, predstavništva prodajnih zastupnika luksuznih jahti, čarter agencije, servisni centar za plovila itd. Klijentima je na raspolaganju i 100 parkirnih mjesta u garaži te 50 u samoj marini.
