Novi kruzer „Viking Jupiter“ uplovio u Kotor na svom prvom putovanju

Glavna nautička sezona ove je godinu u Luci Kotor počela ranije nego ikad jer je danas u Kotor uplovi prvi ovogodipnji veći kruzer – potpuno novi brod „Viking Jupiter“ sa 640 putnika.

Kruzer koji je na svom prvom, tzv. shakedown odnosno probnom krstarenju, prije samo četiri dana je u brodogradilištu italinanske korporacije Fincantieri u Ankoni gdje je izgrađen, predat svom vlasniku, norveško-američkog kompaniji „Viking Ocean Cruises“. Ta kompanija još od 2015. kada je počela sa radom sa svojom prvim kruzerom „Viking Star“, ima običaj da sve svoje nove brodove na prvom putovanju, dovodi u luku Kotor, pa je to juče bio i slučaj sa „Viking Jupiterom“, najnovijim, 340 miliona eura vrijednim brodom iz serije kruzera čiji je predvodnik bio „Viking Star“.

Novi brod sa čije je opreme i namještaja tek skinut zaštitni najlonski sloj, a cijela unutrašnjost još miriše na frešku boju, u Kotor je doveo kapetan Atle Hakon Knutsen. Njemu je to već peti dolazak sa novoizgrađenim brodovima kompanije “Vikoing Ocean Cruises” u najprometniju crnogorsku pomorsku putničku luku, a i ovog puta na novom brodu je bio vlasnik te kompanije, norveški brodarski magnat Torsten Hagen koji je sa Kotorom  već izgradio i poseban odnos. Naša luka u koju je među prvima dovodio svoje brodove, Hagenu je naime, očito bila berićetna za njegovu kompaniju jer je „Viking Ocen Cruises“ trenutno najbrže rastuća kruzing kompanija u svijetu sa flotom od šest novih brdoova kojoj će se u narendih par godina pridružiti još četiri kruzera što se za njih grade u  Italliji, kao i još posebna dva nova tzv. ekspedocijsaka kruzera koji se za „Viking“ prave u Norveškoj.

Dobrodošlicu novom brodu i njegovoj 460-članoj posadi poželjeli su direktor Luke Kotor, kapetan Branko Kovačević, kao i direktor agencije BCM koja u Crnoj Gori zastupa „Viking Ocean Cruises“, kapetan Goran Mačić. Oni su sa zapovjendikom „Viking Jupitera“, kapetanom Knutsenom razmijenili prigodne poklone, pri čemu je Norvežanim dobio umjetničku sliku peraških otoka Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa što je Knurtsena posebno obradovalo jer su tada dva ostrvca u Boki jedna od najljepših atrakcija i motiva koje njegovi putnici najduže pamte sa krstarenja.

VIKING JUPITER u Kotoru

Delegacija iz Crne Gore a u kojoj je bio i naš novinar, bila je u prilici da obiđe novi 227 metara dugi i 28 metara široki kruzer od 47.800 bruto tona, pri čemu im ukazana i neuobičajena čast da obiđu i sam komandni most ovog ultramoderog broda koga odlikuje visoki stepen automatizacije. „Viking Jupiter“  projektovan je u skladu sa najnovijim tzv. „Safe Return to Port“ (SRtP) zahtjevima SOLAS konvencije, što značu da je brod sposoban da se, bez evakuacije putnika i posade u slučaju vanrednih situacija, sam na sopstveni pogon ili u teglju, sigurno vrati u najbližu luku čak i u slučaju većeg požara ili prodora vi/ode uslijed oštećenja trupa.

Brod je ujedno i vrlo ekološki jer ga pogoni napredni dizel-električni hibridni pogon koji uz optimizovanu formu podvodnog dijela trupa, omogućava visku krstareću brzinu od 20 čvorova uz smanjen utrošak goriva, a „Viking Jupiter“ posjeduje i dodatne solarne panele za napajanje strujom, najmodernije tehnologije za tretman čvrstog otpada i otpadnih boda, dok za podmazivanje ležajeva u skrokovima svojih propelerskih osovina ovaj brod uopšte ne koristi biorazradiva ulja kako je to slučaj sa drugim plovilima, već samu morsku vodu.

I „Viking Jupiter“ oličenje je specifičnog poslovnog stila i politike „Viking Ocean Cruisesa“ koja je znatno drugačija od politike ostalih kruzing kompanija. Naime, Viking polaže mnogo pažnje na edkuaciju svojih putnika koje tokom plovidbe detaljno upoznaje sa svakom narednom destinacijom broda, edukujući ih o lukama i zemljama koje će posjetiti, a potom ih dok je brod u luci, kompanija odvodi na brižljivo osmišjene izlete. Kod ove kompanije brod sam po sebi, nije destinacija kako to sa svojim „plovećim hotelima i zabavnim parkovima“ često rade drugi brodari. Na Vikingovim brodovima luksuz je svuda, ali je on mnogo svedeniji i ljepše dizajniran da bi brod putnicima pružio utisak maltene vlastite privatne kuće koja se kreće po moru i gdje oni opušteno mogu uživati u brojnim sadržajima koje kruzer nudi, počev od niza restorana i kafea, biblioteke, salona sa vještačkom vatrom u kaminima, spa ventra sa posebnom skandinavskom sobom u kojoj pada pravi snijeg, preko malog vikinškog muzeja, do bazena, teretana, šoping centra ili bioskopske i konferencijske dvorane. Brod plijeni i najnovijom informatičkom tehnologijom poput gomile interaktivnih panela, „pametnih stolova“ i aplikacije za mobile telefone putnika koja im je svojevsrni audio vodič kroz nekoliko stotina umjetničkih djela izloženih po salonima i hodnicma „Viking Jupitera“.

Počela sanacija pristaništa u mjestu Muo kod Kotora

0
radovi na pristanistu Muo

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom počelo je sa radovima na sanaciji pristaništa Muo u opštini Kotor.

„Radovi će obuhvatiti čišćenje morskog dna u akvatorijumu pristaništa, podvodni iskop materijala ispod kote -2,0 m radi izrade fundamenta objekta, izradu AB zidova i temelja podvodnim kontraktorom, sve prema propisanim tehničkim uslovima. S obzirom na obim neophodnih radova koje je potrebno izvršiti, završetak sanacije očekujemo krajem marta mjeseca.“- saopšteno je iz Morskog Dobra.

Za ovaj posao to JP je opredijelio sredstva u iznosu od 31.273,72 eura.

„Nakon pristaništa Muo, pristupiće se sanaciji mjesnog pristaništa u Ljutoj, u opštini Kotor, poslije čega ulazimo u poslednju fazu realizacije projektata sanacija objekata obalne infrastrukture za tekuću godinu kada će biti izvršena sanacija pristaništa i mandraća u Baošićima ( kod lanterne ) i pristaništa i mandraća u Kumboru. Završetak radova na sanaciji tih objekata planiran je do početka ljetnje turističke sezone odnosno do 1. maja 2019.“- kazala je portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović.

Radove izvodi firma „Đokić Group“ d.o.o. a do sada je izvršena sanacija četiri objekta obalne infrastrukture i to : pristaništa „Zaječarsko mulo“ u Baošićima, pristaništa u uvali Žanjic sve u opštini Herceg Novi,  pristaništa – ponte u Stolivu u opštini Kotor,  kao i pristaništa mulo Bazdanj u opštini Tivat.

Na inicijativu Bokobrana Opština Tivat odlučila da se bori za prava svojih građana

3
Bokobran protest Ponta Seljanova

Inicijativa Bokobran sa zadovoljstvom je primila informaciju da je lokalna uprava u Tivtu odlučila da se bori za prava svojih građana, zalažući se da Ponta Seljanova ostane javno gradsko kupalište, kaže se u sopštenju ove organizacije, koje prenosimo integralno.

“Da li je protest u organizaciji Inicijative Bokobran, koji je u maju 2018. okupio oko 300 građana na Ponti Seljanova, spasio tu plažu da ne postane još jedna od Valerijevih eksteritorijalnih zona u Boki, ili na tome trebamo zahvaliti Opštini Tivat?

Sudeći po tekstu objavljenom na portalu Radija Tivat u petak, 8. februara, taj se protest nikada nije dogodio. A Opština Tivat nikada nije imala problem sa zalaganjem za interese svojih građana. To bi svakako bio poželjan scenario, koji bi trebao da raduje svakog
dobronamjernog građanina. Međutim, postoji jedan mali problem- to nije istina!

Opština Tivat prošle godine u ovo vrijeme nije imala problem sa privatizacijom Ponte Seljanovo.

Protest je organizovan u momentu kada je tadašnji Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, sa Tatjanom Jelić na čelu, sprovodio javnu raspravu o elaboratu uticaja na životnu sredinu za projekat kompanije Sea Trade, koji nije bio urađen u skladu sa Urbanističko-tehničkim uslovima koje je izdala sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata, Tamara Furtula. Tada niko od nadležnih u opštini u tome nije vidio nikakav problem, što su potvrdili i na centralnoj javnoj raspravi.

Zahvaljujući tekstu na portalu Radija Tivat, mi saznajemo da su sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula i predsjednik opštine Siniša Kusovac uozbiljili problem! Veoma odlučno i ustrajno insistiraju da Ponta Seljanova, iako aktuelni Atlas
crnogorskih plaža drugačije predviđa, ostane JAVNA PLAŽA! Čestitamo na zalaganju za interese građana Tivta kod Ministarstva održivog razvoja i turizma i Morskog dobra.

Trebamo im čestitati i na odluci da promijene svoj odnos prema problemu, upoređujući njihovo dijametralno suprotno postupanje danas, i prije samo godinu dana.

Upravo za ovaj uvid uskraćeni su čitaoci portala Radija Tivat, koji nisu dobili priliku da sagledaju kompletnu genezu problema, da se i sami mogu zahvaliti lokalnoj upravi što je odlučila da interes svojih građana pretpostavi pritiscima centralizovane prostorne politike u Crnoj Gori, koja djeluje u korist partikularnih interesa domaćih i stranih investitora, a protiv prostora i građana Crne Gore”.

Trebinje privlači turiste iz cijelog svijeta

0
Trebinje

Prema podacima Turističke organizacije grada Trebinja, prošle godine je zabilježena rekordna turistička sezona u centru istočne Hercegovine, pišu Večernje novosti.

 Evidentirano je 93.929 noćenja, što je rast za oko 36 odsto u odnosu na 2017. Broj registrovanih noćenja domaćih turista iznosi 30.074 ili 32 odsto, a inostranih 63.855 ili 68 odsto.

Najveći broj turista došao je iz Turske (22 odsto), Srbije (17), Francuske (10), Grčke (9), Južne Koreje i Španije po četiri odsto…

– Kao i prethodnih godina, Trebinje su grupno i individualno posećivali turisti iz svih dijelova svijeta, a lani naš grad je posjetilo 15.685 turista iz 90 zemalja svijeta. Najviše njih dolazilo je iz Srbije, Nemačke, Rusije, Austrije, Francuske – istakao je Marko Radić, direktor TO Trebinje.

Proporcionalno uvećanju broja noćenja, došlo je i do povećanja iznosa prikupljene boravišne takse, te je na konto toga Turistička organizacija inkasirala 151.090 maraka.

Trebinje

– Turisti su najčešće posjećivali i obilazili manastire, crkve, spomenike, Stari grad – Kastel sa džamijama, Muzej Hercegovine, Perovića/Arslanagića most. Takođe, vinski podrumi, ali i restorani i konobe sa nacionalnom kuhinjom iza sebe imaju veoma uspješnu godinu, s obzirom na izuzetnu posjećenost – dodao je Radić.

Jedan od zaštitnih znakova Trebinja je gradska pijaca u hladu stogodišnjih platana, koja je posebno zanimljiva svima koji dođu u centar istočne Hercegovine. Poseban “šmek” Trebinju poslednje dve godine dao je i novoizgrađeni sportsko-turistički kompleks “Grad sunca”, koji je doprineo obogaćivanju turističke ponude.

– Oblast turizma u Trebinju kontinuirano ide uzlaznom putanjom sa znatnim procentima uvećanja obima turističkog prometa, čime naš grad spada u red brzo rastućih turističkih destinacija – zaključio je Radić.

Trebinje

Sudeći i po januaru ove godine, dobra turistička sezona može se očekivati i u 2019. Na ulicama Trebinja primjetno je veliki broj stranih grupa, a najčešći gosti u ovim zimskim danima su Norvežani, koji ne kriju oduševljenje Hercegovinom.

Najčešći gosti u zimskim danima su Norvežani

– Utisci su zaista pozitivni. Došli smo na odmor u Hrvatsku, a izlet u Hercegovinu zaista je nešto što nismo očekivali, jer o poznatim turističkim destinacijama, kao što je Dubrovnik ima dosta informacija, dok je Trebinje pozitivno iznenađenje – rekla nam je jedna Norvežanka.

GUŽVE NA PRELAZIMA

Promet na graničnim prelazima u blizini Trebinja – Klobuk i Zupci prema Crnoj Gori, i Ivanica ka Hrvatskoj, u porastu je. U prošloj godini preko tih prelaza ušlo je u Hercegovinu 809.830 osoba, što je za oko 14 odsto više nego godinu pre. Tokom ljeta na tim prelazima se stvaraju gužve, pogotovo prema Hrvatskoj.

SMJEŠTAJ

Trebinje raspolaže sa oko 2.000 registrovanih smještajnih jedinica u 13 hotela, četiri motela, dva hostela, dvije vile, tri prenoćišta, jednom kampu, Đačkom domu i preko 50 registrovanih smještajnih objekata u privatnom vlasništvu.

/Dubravko Curać/

Najveći svjetski podvodni tematski park

0
bahrain-boeing-dive

Bahrein (država Srednjeg Istoka) planira izgraditi najveći podvodni tematski park na svijetu s potopljenim Boeingom 747 kao središnjim dijelom parka.

Prema državnoj novinskoj agenciji Bahrein (BNA) podvodni tematski park će zauzeti ukupnu površinu od 100.000 četvornih metara. Eko prijateljski projekt kojega je najavio predsjednik Vrhovnog vijeća za okoliš Bahreina, šeik Abdullah bin Hamad Al Khalifa, rezultat je partnerstva između spomenutog Vijeća, Uprave za turizam i izložbe u Bahreinu (DTEA) te privatnog sektora. Na ronilačkoj lokaciji će se nalaziti 70 metara dugačak Boeing 747, najveći zrakoplov koji je ikada bio potopljen. Prema BNA, lokacija je dizajnirana da priušti svima maksimalno iskustvo ronjenja.

Ostale značajke uključuju potopljenu repliku tradicionalne bahreinske trgovačke kuće biserima, umjetne koraljne grebene i druge skulpture koje su postavljene pod vodom kao sigurno utočište za rast koralja i kao stanište morskih životinja. Šeik Abdullah je u priopćenju izjavio kako Bahrein vjeruje da će projekt privući ljubitelje ronjenja iz cijelog svijeta, kao i pomoći istraživačima u dobivanju informacija i podataka o morskoj ekologiji i biologiji. BNA također govori o skorom završetku projekta te prenosi informaciju o otvorenju za javnost prije ljeta, a mi ćemo vas obavještavati o daljnjim informacijama.

U Mamulu ove godine ulažu četiri miliona

0
Mamula

Pripremni radovi na tvrđavi Mamula, odnosno ostrvu Lastavica koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, biće završeni do marta, a uz njih će istovremeno biti napravljena uzorna soba kao prezentacija kapaciteta budućeg hotela.

To se, pišu Dnevne novne, navodi u godišnjem izvještaju o realizaciji ugovora o dugoročnom zakupu ovog lokaliteta u hercegnovskoj opštini.

Takođe se precizira da će građevinski radovi na lokaciji početi u drugom kvartalu ove godine, odnosno nakon kraja marta. Prema informacijama koje je dao investitor, Orascom Hotels Management Mamula Montenegro, tokom radova biće uložena četiri miliona eura.

U ovoj godini planirani su adaptacija i proširenje pristaništa u naselju Mirište, uz planirana ulaganja od 160.000 eura. Radiće se i na obezbjeđenju napajanja i potrebnim priključcima za električnu energiju na obližnjem rt Arza, za koje će biti dato još pola miliona eura.

Prošle godine na Lastavici su nastavljeni pripremni radovi za turistički kompleks, preciznije hotel-muzej “Mamula” sa pet zvjezdica, koji je dobio status objekta od opšteg interesa.

Kada su u pitanju finansijske obaveze i investicije u istom periodu, zakupac je uplatio godišnju zakupninu od 47.772 eura, a uložena su još 869.932 eura. Od početka aktivnosti na ovom projektu, utrošena su 2,103 miliona eura, mahom za izradu projektne dokumentacije, nabavku opreme, pripremne radove, plate zaposlenima i angažovanje konsultanata.

Kompanija Orascom Development Holding sa sjedištem u Svajcarskoj, potpisala je u februaru 2015. godine sa Vladom ugovor za 49-godišnji zakup 31.848 kvadratnih metara sa isključivim pravom korištenja morskog dobra koje mu pripada.

“Investiciona obaveza zakupca iznosi 15 miliona eura, a rok za završetak radova je 18 mjeseci od datuma početka radova. Investicionim programom definisana je rekostrukcija u 23 hotelske sobe, četiri ugostiteljska objekta, spomen-sobu za posjetioce, recepciju, spa centar, pristanište dva bazena, dvije kaskade sa recikliranom vodom, klub za vodene sportove, centralizovanu kuhinju i infrastrukturne objekte rezervoar za pitku vodu i otpadnu vodu i trafostanica sa agregatom, kao i drugi prateći sadržaji”, detalji su projekta rizorta koji će kreirati i 200 radnih mjesta.

Kako se navodi, projekat kojim upravlja kompanija Orascom Hotels Management Mamula Montenegro treba u prvih deset godina Vladi da donese 7,5 miliona eura različitih prihoda, ne računajući zakupninu.

Kotor i zvanično na EBD listi 15 najboljih evropskih destinacija u 2019.

0
KOTOR EBD 2019.

Kotor je, nakon glasanja za najbolju evropsku destinaciju, u konkurenciji među 20 gradova zauzeo 13. poziciju i plasirao se ispred Firence, Rige, Pariza, Londona, Beča, Brisela i Berlina, svrstavši se na zvaničnu listu 15 najboljih evropskih destinacija – European Best Destinations 2019.

U glasanju su učestvovali ljubitelji kulturnog turizma iz 153 zemlje svijeta, a na zvaničnom sajtu EBD navedeno je da je Kotor „idealna destinacija za one koji traže autentičnost i novo iskustvo”, kao i „odličan izbor za one koji se ne mogu opredijeliti između sunčanja tokom opuštajućeg odmora i otkrivanja kulturno-istorijskog naslijeđa, porodičnog odmora ili romantičnog putovanja”.

Naglašavajući da je Kotor pogodan za svakoga, EBD poručuje da se odustane od velikih prijestonica i pronađe miran odmor u Kotoru. Kriterijumi za uvrštavanje na ovu listu podrazumijevaju da je riječ o destinaciji kulturnog turizma sa najboljim odnosom raznovrsnosti ponude, dostupnosti i cijene.

Na vrhu liste najboljih evropskih destinacija našla se Budimpešta, koja ima najbolji spoj kulturnih sadržaja, gastronomske ponude, termalnih voda i znamenitosti svjetske baštine.

EBD je organizacija sa sjedištem u Briselu čija je uloga promocija kulture i turizma u Evropi, a u partnerstvu sa više od 300 turističkih predstavništava i EDEN mrežom Evropske komisije, djeluje u pravcu boljeg upoznavanja sa potencijalima evropskih destinacija.

Crna Gora – Počelo 3D geofizičko istraživanje podmorja

0
Počelo prikupljanje 3D geofizičkih podataka na blokovima 30 i 26

Nakon uspješno završenog testiranja i kalibracije opreme, počelo je 3D geofizičko istraživanje crnogorskog podmorja na blokovima 30 i 26, koje vrši norveška kompanija PGS za potrebe koncesionara Energean, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike CG.

Planirano je da geofizičko istraživanje traje osam dana rada, ukoliko sve bude po planu i vremenski uslovi to dozvole.

Od 7. do 9. novembra brod Ramform Titan je pripremao aktivnosti za prikupljanje podataka.

“Priprema je obuhvatala spuštanje u vodu 14 strimera dužine po 6.5 kilometara i prateće opreme, neophodne da bi se dobio reflektovani signal od različitih geoloških slojeva u podmorju. Nakon toga, izvršena je kalibracija i finalno testiranje opreme kao uvod u početak 3D geofizičkog snimanja”, navodi se u saopštenju.

Kako podsjećaju istraživački brod Ramform Titan je uplovio u crnogorske vode 6. februara 2019. godine u 7 sati. Taj brod za prikupljanje podataka prate dva broda za podršku- Sanco Sea i Thor Freya.

“Sve mjere zaštite životne sredine i monitoringa parametara životne sredine sprovode se u skladu sa smjernicama iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ovih aktivnosti, koji je usvojen od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine”, saopšteno je iz Uprava za ugljovodonike.

Monitoring nultog stanja parametara životne sredine, koji uključuje stanje i kretanje morskih sisara i reptila kao i istraživanje ribljeg ulova, obavljeno je prije početka istražnih aktivnosti.

Kako je saopšteno iz Uprave za ugljovodonike ista ispitivanja biće sprovedena i naredne godine u isto vrijeme kako bi se rezultati mogli uporediti.

Na Ramform Titan-u se nalazi službenik za kontrolu stanja životne sredine i komunikacije (Environmental Control and Communication Officer- ECCO) kako bi se osiguralo poštovanje propisa i uslova definisanih odobrenim Elaboratom.

“Takođe, na brodu za 3D geofizičko snimanje nalaze se i četiri specijalno obučena i licencirana posmatrači morskih sisara i kornjača, kao i dva operatera koji vrše posmatranje putem najsavremenije opreme za pasivni akustički monitoring. Na brodovima za podršku su prisutna i dva službenika za komunikaciju sa ribarima. Geofizička istraživanja prate i predstavici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i Uprave za ugljovodonike koji se nalaze na istraživačkom brodu”, navodi se u saopštenju.

Promovisan “Hercegnovski rječnik romanizama” autorice Marine Stanišić

3
Promocija Hercegnovski rječnik romanizama – foto FB

“Hercegnovski rječnik romanizama” autorice Marine Stanišić  promovisan je u subotu u Gradskoj kafani u Herceg Novom.

Rječnik sadrži šest tematskih cjelina uz adekvatnu akcentuaciju, (Dični Novljani i Novljanke, Novi grad- bokeški dom, palace, crkve, vjeroispovjesti, fortece, kale i kalete; Čuvena aromatična novska kužina; Flora i fauna Boke; More-modri rumor vječnosti i Novske zanimacije, rabote I divertiškanja), etimologiju i bogate primjere, a nisku od šest hiljada riječi autorka je sabirala, po riječima novinarke Vitke Vujnović, cijelog  života, “pamteći one koje su izgovarane u njenoj porodici i okruženju kao svakodnevne. Kasnije ih je godinama bilježila, akcentovala, objašnjavala  dodajući priče tamo gdje su riječi to tražile i zasluživale”.

„I kao što ribari SALPAVAJU PARANGAL na barku, Marina je iz mora riječi  – SALPAVALA  i ŠTIMALA kao pravi ŠTIMADUR  one  koje  čuvaju nekadašnju novsku svakodnevicu. Ponovo nađene, one su postajale dragocjenije,  začin svakom kazivanju, iznenađenje. Marina je u ovo LIBRO smjestila  nisku od šest hiljada bisera i sačinila   rječnik koji možete čitati i kao zbirku priča o tome kako je nekad živjela KOMUNITAD novska“ kazala je Vujnović.

Kroz ovu knjigu, po riječima Vujnović, Marina je vratila riječi koje smo tražili i nismo nalazili, koje smo znali pa zaboravili,  koje smo izgovarali kao pjesmu a sada ih izgovaramo rijetko, nesigurno i pomalo zagrcnuti.

Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB

„A tih šest hiljada riječi koje je Marina sabrala liče na nas, na Novi na Boku. One mirišu kao novski đardini. One nose MODRI RUMOR VJEČNOSTI, melodije iste kao sve pjesme i tišine mora pod Novim.  Zašto ih onda ne prigrliti i govoriti što češće?  Ili je ovo pitanje uz RIZNICU OD RIJEČI – što jeste Marinin rječnik –  savim izlišno? –zaključila je Vujnović.

Književnik Nikola Malović je ocijenio da Marina Stanišić i nije jedina Novljanka koja je mogla da napiše ovaj Rječnik, ali da svakako  pripada posljednjoj generaciji koja je to mogla.

„Ovaj Rječnik možemo koristiti kao udžbenik da povratimo naš govor iz prošlosti“ –rekao je Malović.

„Mnogi su pitali i zamijerali da Marina hoće da plagira Srđana Musića, u stvari je Marina napravila Rječnik koji nadilazi Musića, budući da je Musić napisao Rječnik koji naučno determiniše govor novskog kraja, a Marina mu je udahnula duh, zbog toga što prvi Rječnik, uslovno rečeno nije imao toliko  primjera, a Marinin obiluje i po tome je životan“  –kazao je Malović.

Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB

U prvoj cjelini su dični Novljani i Novljanke (rječnik dobrih i loših osobina, rječnik mode, rječnik osobina i karaktera, rječnik bolesti), drugu čini . Novi grad (bokeški dom, palace, fortece, kale i kalete) Belavista, Forte (di) mare, Kala longa, Tora (184), Topaljska komunitad, Lazaret, novske skale i skalinade, Španjola, fortece, gradska vrata, Škver (ali kazuje i o gradskoj pjaci, oriđinalima, starim meštrima, ikonopiscima, profesorima, školama od najranijih vremena, turizmu, starim hotelima, gradskoj muzici, pozorištu, mažoretkama…).

Treća cjelina je riječnik čuvene i aromatične novske kužine, , četvrta je flora i fauna Boke, peta more, a šestu čine novske zanimacije, rabote i divertiškanja.

Malović je kazao da Stanišić sabira i riječi  koje ne doživljavamo kao romanizme: balkon, baraka, cimenat, draperija, fontana, katanac, magacin, malj, naftalin, pergola, plafon, konzerva, omlet, oval, kapetan, oseka, pirat, zatim one koje  danas zvuče kao da su iz iskrivljenog engleskog: Šijenca (science, nauka: Neka je dotur od šijence, ma mi ide na nerve), možemo naći zanimljive  glagole,  pridjeve i imenice.

Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB

„Od ovih rječnika romanizama svaki čitalac može da napravi vlastiti, samo ako podvuče i grupiše riječi iz oblasti koja ga zanima. Tako iz ovoga ili iz ovih rječnika mogu da nastanu, i Novski rječnik loših ljudi, i Novski rječnik zdravlja, i mode, i Ribarski rječnik, i Rječnik flore, i Rječnik faune… Da se riječima mogu podići dva spomenika, dokazuje knjiga „Hercegnovski rječnik romanizama“ Marine Stanišić, u kojoj je autorka predstavila monumentalnu kolekciju slanih riječi i izraza, i tom knjigom sebi podigla spomenik. Ovako promišljen koncept do sada nismo imali „ –zaključio je Malović i poručio da će knjiga Marine Stanišić biti u prodaji u Knjižari “So”.

Marina Stanišić- foto Knjižara So

Autorka “Hercegnovskog rječnika romanizama” se zahvalila svima koji su pomogli da knjiga izađe iz štampe, Opštini Herceg Novi, preduzećima “Vodovod”, “Radijus”, “Val Gojković”, “Palikuća Comp” , recezentima, književniku Nikoli Maloviću i prof. dr Ratku Božoviću, starim Novljanima, posebno, kako je istakla, Anki Seferović i Tonćiju Đečeviću.

U okviru promocije održano je i veče bokeških gulozeca sa sa slanim i slatkim tradicionalnim specijalitetima koje je uz autorku pripremile prijateljice, vrijedne Novljanke.

Marina Stanišić, diplomirana je filološkinja( engleski I italijanski jezik). Do sada je objavila dvije knjige – GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA – obuhvativši i njima ne samo gastronomiju već i tradiciju i običaje. Stalni je učesnik stađunskih fešti NVU Ruke, pridružuje se humanitarnim akcijama, organizovala je pokladske večeri, predstavnik je NVO Bokeška gulozeca.

Budva – Promovisan roman “Zabluda Svetog Sebastijana”

0
Promovisan roman “Zabluda Svetog Sebastijana”

U Narodnoj biblioteci Budve u subotu je promovisan je roman autora Vladimira Tabaševića  “Zabluda Svetog Sebastijana” koji je ovogodišnji laureat NIN-ove nagrade za najbolji roman u 2018.godini.Na budvanskoj promociji je pored autora govorila prof.dr Slavica Perović, a moderatorka je bila Stanka Stanojević.

Istakavši da je roman Zabluda Svetog Sebastijana nadasve roman o jeziku, prof. dr Slavica Perović je na promociji kazala: “Roman je i sjećanje na jezik u ratno doba dok dječak Dino odrasta u svim vrstama neregularnosti. Idejni fil rouge je žrtvovanje otjelotvoreno kroz Svetog Sebastijana s koje god strane njegovu žrtvu da sagledavamo. Metaforizovan, dat je kroz ježa, tako je, kažu, izgledao Sveti Sebastijan ukrašen mnogobrojnim strijelama od kojih je izdahnuo.” Malo gdje je u savremenoj literaturi, ističe Perović, gradivna materija jezika od koje je sačinjen roman tako vidljiv kao u tekstu Zabluda. A da čitalac ne bi bio doveden u zabludu, mora naučiti da čita: “Jedno podsjećanje bez učitavanja proporcije. Da nismo Pita Mondrijana naučili da čitamo u apstraktnom ključu, njegove slike, Kompozicija II, naročito (revolucionarno platno “Kompozicija II u crvenom, plavom i žutom”), bile bi neka crvena, plava i žuta polja zaključana u crnim rešetkama. Mali je to trud kojičitalac mora da uloži s obzirom na to da je on na drugom kraju teksta, bez kojeg je pitanje da li bi roman postojao, ili na drugom kraju batine, zavisi kako se čitalac prema tekstu u svojoj recepciji odnosi.

Kao svoj doživljaj romana Zabluda Svetog Sebastijana, Slavica Perović navodi: “Tema odrastanja kroz postupak sjećanja i naraciju koja odražava skokovitost i nepouzdanost samog sjećanja uz priču koju priča jedan zbunjeni, po definiciji nepouzdani pričalac, već je dovoljno za veoma uzbudljivo štivo. Po prirodi svoje sumanitosti njemu je logika vremenske ravni izvrnuta pa je “godina: devedesetmrtva, otprilike, alii tačno”, a “rat, međutim, još uvek, nikada neće početi”. Ni prostorna ravan mu nije bolja: “Svaki vodopad presuši pre nego padne” i čitalac se onda pita o logici broja glava ičešljeva , vezi između toga dvoga, i gdje se ona zaturila. I da nam Tabašević nije rekao da je pričalac lud, mahnit i proklet, znali bismo, sumanute su mu i vertikala i horizontala, sve je nekako plivajuće i plutajuće i naizgled nepovezano, sve je u tekstu i jeziku koji iznenađuje, plijeni i očarava.”

Promovisan roman “Zabluda Svetog Sebastijana”

Moderatorka Stanka Stanojević je iznijela impresije o romanu: “Karakteristika stila ovog romana koji možemo nazvati i lirskim posebno njegov prvi dio, jeste upravo poetizovan jezik u kojem se često čuju aliteracije, koje ritmički organizuju rečenice koje teku kao rijeka, što na nivou značenja svakako ima dublje odbljeske poput  onih ježeva koji su jedna metaforična konstanta djela, zatim pisanje po principu asocijacija i tok svijesti (kao njihanje ljuljaške)  što podsjeća na književni nadrealizam posebno ako uzmemo  u obzir  tačku gledišta iza koje stoji katkad podvojenost i višestrukost, alter ego… kao da je tačka gledišta, taj jež ponovo,  transponovan u likove, ali i njihov zajednički sadržitelj.”

Nakon uvoda nastavljen je razgovor sa autorom Vladimirom Tabaševićem.