Nacionalna turistička organizacija (NTO) raspisala je nagradni konkurs za najbolji novinarski članak na temu “Neotkrivene priče Crne Gore – putovanje kroz autentična iskustva“, sa ciljem promovisanja Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije.
Iz NTO su pozvali autore – novinare, pisce, blogere, freelencere i druge, da istraže manje poznate destinacije, kulturno-istorijsko nasljeđe, lokalne običaje i druge segmente ponude koji stvaraju nezaboravna iskustva, daleko iznad uobičajenih turističkih očekivanja.
„Ovim konkursom želimo da inspirišemo autore da otkriju neispričane priče koje će doprinijeti promociji naše zemlje kao destinacije bogate autentičnošću. Priče imaju moć da otvore nove perspektive, ukazujući na manje razvijene i istražene aspekte naše ponude, koji mogu kriti veliki potencijal“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da pravo učešća imaju svi autori koji imaju prebivalište u Crnoj Gori i do sada minimum dva objavljena članka u nekim od crnogorskih medija.
Prijava je anonimna, a informacije o načinima i uslovima prijave možete naći na linku https://www.montenegro.travel/me/business/vijesti-i-mediji/vijesti/konkurs-za-najbolji-clanak-na-temu-neotkrivene-price-crne-gore-putovanje-kroz-autenticna-iskustva-2024-09-27
Najbolji autori biće nagrađeni sa 800 EUR za prvu nagradu, 500 za drugu i 300 za treću.
Prijave se mogu podnositi do 18. oktobra do osam sati.
Za više informacija, zainteresovani se mogu obratiti na telefon +382 77 100 001 ili putem e-maila na adresu: info@montenegro.travel.
Sutra se navršava trideset-tri godine od smrti admirala Vladimira Barovića, koji je 1991.godine, u znak protesta protiv naređenja vrhovne komande Jugoslovenske narodne armije, da sa ostrva Vis granatira primorska naselja u Hrvatskoj 1991. godine, oduzeo sopstveni život.
Barović koji je bio komandant ratne mornarice za područje Istre, u svom oproštajnom pismu je naveo da neće biti razaranja dok je zapovjednik, te da u suprotnom on neće više postojati.
„Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio” je poslednja poruka admirala Barovića koja pojašnjava sav besmisao krvavih obračuna u bivšoj Jugoslaviji i pogrešnih odluka, kojih se progresivni dio crnogorskog društva i dan danas stidi.
Samo dva dana poslije Barovićevog samoubistva, JNA je počela napad na Dubrovnik, odnosno Republiku Hrvatsku, koja je prethodno proglasila nezavisnost.
Sjećajući se najmračnijih stranica u našoj novijoj istoriji i uzimajući u obzir činjenicu da slučajevi ratnih zločina nikad ne zastarijevaju, apelujemo na crnogorske institucije da učine sve da procesuiraju odgovorne za zločine koji su počinjeni tokom rata devedesetih.
Podsjećamo i da je upravo na predlog Građanske alijanse, admiral Vladimir Barović posthumno odlikovan Ordenom za hrabrost koji mu je 2016. dodijelio crnogorski predsjednik Filip Vujanović.
Međutim herojski čin admirala Barovića nikad nije dobio adekvatan tretman u Crnoj Gori – jer u našoj zemlji ne postoji spomen obilježje, a ni ulica sa njegovim imenom uprkos brojnim apelima predstavnika civilnog sektora.
U Hrvatskoj, tačnije na Visu, je 12. septembra 2022. godine otkrivena spomen-ploča Vladimiru Baroviću, koju su u znak sjećanja i poštovanja podigli tamošnje Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova.
/Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse/
Akcija dobrovoljnog davanja krvi biće održana danas na gradskoj rivi Pine od 09 do 12 sati, najavili su iz OO Crvenog krsta. Akciju organizuje Crveni krst u saradnji sa Zavodom za transfiziju krvi iz Kotora, rekla je sekretarka Crvenog krsta Tivta, Nevena Božović.
„Akcija dobrovoljnog davanja krvi je zamišljena nešto malo drugačije. Naime, planirali smo da ovu akciju, koja se inače često veže za određena preduzeća ili ustanove, organizujemo na otvorenom prostoru. Izabrali smo rivu Pine, jer je to centralno mjesto u Tivtu. Odlučili smo da to bude subota, i nadamo se lijepom vremenu. Svi građani, dobrovoljni davaoci, kao i oni koji žele da postanu davaoci ili da se informišu, moći će da tu humanitarnu aktivnost obave od 9 do 12 sati. Biće postavljen šator Postavićemo jedan šator jer taj postupak zahtijeva određeni nivo privatnosti“ rekla je Božović i navela da će u slučaju lošeg vremena akcija biti održana u hoću Centra za kulturu.
Građani će moći da se raspitaju kod volontera Crvenog krsta kako da učestvuju u toj akciji.
„Ovo je još jedna prilika da pokažemo humanost. Često smo svjedoci apela za hitno davanje krvi, što je znak da su naše rezerve na niskom nivou. Mi se trudimo da kroz ovakve akcije poboljšamo te rezerve, kako bismo u budućnosti imali manje potrebe za hitnim pozivima za pomoć. Nažalost, u Crnoj Gori se često nalazimo na granici kada su rezerve krvi u pitanju, pa se one moraju redovno obnavljati. Naš cilj je da smanjimo potrebu za hitnim davanjem krvi i da osiguramo stabilnije zalihe. Crveni krst radi na tome da se poveća broj dobrovoljnih davalaca kako bi se smanjila potreba za porodičnim davanjem“, objasnila je sekretarka CK i pozvala sugrađane da im se pridruže u subotu na Pinama i podrže akciju.
Ona je istakla da su nakon ljeta radili terenske posjete svim korisnicima usluga, napravili nove socijalne anamneze i razgovarali direktno s korisnicima kako bi saznali njihove potrebe. Za početak školske godine, obezbijedili su pakete sa novom garderobom, prilagođene potrebama i uzrastu korisnika, kako bi im olakšali početak školske godine.
„Takođe, trenutno se pripremamo za oktobarsku distribuciju humanitarne pomoći, a uputili smo apel i privrednicima Tivta da podrže ovu akciju. Smatramo da tivatska privreda može da pomogne našim sugrađanima koji su u stanju socijalne potrebe“, istakla je.
U ovoj godini donirali su i 70 invalidskih pomagala, uključujući invalidska kolica, štake, bolničke krevete i slično. Ta pomagala su dostupna svim korisnicima besplatno, uz posredovanje Crvenog krsta Crne Gore.
„Crveni krst Tivta je uvijek aktivan, i sa početkom nove školske godine, okupljamo omladinu i podmladak, s ciljem ostvarivanja naše humanitarne misije“, istakla je Božović i podsjetila da ih uskoro očekuje obilježavanje Dana starih. Starije osobe su neprocjenjivi resurs našeg društva, i Crveni krst uvijek računa na njihovo iskustvo.
Mala monografija o crkvi Sv. apostola Luke prvobitno je zamišljena kao foto-vodič, a potom obogaćena dragocjenim podacima koje je autorski tim pronašao u arhivu i knjigama
Uz molitvu Svetom Luki koju je pročitala Elena Simović, učenica trećeg razreda Gimnazije Kotor, u Riznici SPC u Kotoru je predstavljena knjiga “Crkva Svetog apostola Luke u Kotoru”, objavljena u izdanju Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor i Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” (1839) Kotor, a povodom proslave 185 godina rada i opstajanja Društva. Tekst su sastavili prof. Ljiljana Čolan (koja je ujedno i lektor) i sveštenici Nemanja Krivokapić i Milivoje Bakić, dok je fotografije, dizajn i pripremu odradio prof. Stevan Kordić, a štampu “Biro Konto” Igalo. Sa radom na prikupljanju građe za knjigu počeli su u jesen 2023.godine.
Koristili su podatke iz opširnog Zbornika radova sa naučnog skupa “Crkva Svetog Luke kroz vjekove”, održanog oktobra 1995.godine u Kotoru povodom 800 godina crkve Sv. Luke, zatim arhivsku građu, koju je pripremio sveštenik Milivoje Bakić, a i sami su istraživali direktno unutrašnjost hrama u kome se kao posebna relikvija čuva čestica moštiju Svetog apostola Luke, kao i dio moštiju Svetih Petozarnih mučenika i čestica moštiju Svete Varvare.
Sa promocije
Po mišljenju istaknutog djelatnika SPD “Jedinstvo”, Dragana Đurčića, najveće dostignuće ove knjige je što je razjasnila dilemu koja traje od XII vijeka do zadnje decenije XX vijeka: “Umjesto ovog “Z”, gdje se vidi da je Kacafrangi, čitalo se “S”, da je Kasafrangi, što je promijenilo uopšte razmišljanje ko je taj ktitor, koje je nacionalnosti, jer može biti Rus, može biti Italijan, može biti i Grk. I vidi se sada da je Grk. I zato Stevane, hvala ti, jer ubuduće svi autori više neće griješiti, poručio je Dragan Đurčić. Istakao je u knjizi stranu 7, sa ilustrativnom fotografijom bifore i ktitorskog natpisa na pročelju crkve Sv. apostola Luke, sada sa prevodom na srpski jezik, gdje se lijepo vidi da je sagrađena 1195. godine, najprije kao porodična kapela, za vrijeme Vukana Nemanjića, pod čijom je upravom tada Kotor bio.
Prevod natpisa:
† U ime Hrista, godine od ovaploćenja Gospoda našeg Isusa Hrista, hiljadustodevedesestpete, trinaestog indikta, Ja Mavro, sin Andrije Kacafrangi, zajedno sa Buonom, mojom suprugom, ćerkom priora Vasilija, podižemo crkvu u čast Boga i svetoga Luke, apostola i jevanđeliste, za izliječenje naših duša i svih vjernih hrišćana. U vrijeme gospodara Nemanje, velikog župana, i sina njegovog Vukana, kralja Duklje, Dalmacije, Travunije, Toplice i Kosne. Svi, koji čitate, neka vam je dostojno da molite za nas, da nam Hrist bude vječni život, amin.
Dizajn u popularnom maniru
-Odavno je bio plan da se ova knjiga napravi i konačno se pojavila, najviše zalaganjem profesora Ljiljane Čolan i Stevana Kordića, iz pomoć par nas. Budući da u Starom gradu imamo tako staru i tako lijepu crkvu, želja nam je bila da se o njoj nešto i zna, čuje i pročita. U današnje vrijeme kada su ljudi površni i ne čitaju baš detaljno, to je veliki zalogaj za mnoge. Zato je objavljena ova knjiga koja je upravo sažetak toga. Rađena je u popularnom stilu sa puno lijepih fotografija, a zanimljiv tekst je sažet na bazi podataka iz Zbornika, kazao je za BN protojerej stavrofor Nemanja Krivokapić i dodao da planiraju izdanja u prevodu na druge jezike, kako bi ovu zanimljivu crkvu približili turistima.
– Prvobitno je zamišljena kao turistički foto-vodič, međutim, tokom istraživanja smo naišli na toliko mnogo zanimljivih informacija da je šteta da se ne objave i tako je knjiga dobila formu koju sada vidite, objasnio nam je Krivokapić.
Autorski tim je u arhivima pronašao zanimljiv podatak da su zvona crkve postavljena u XX vijeku – 11 malih zvona ukupne težine od 700 kilograma stiglo je parabrodom iz Sevastopolja 1920. godine, bio je to poklon Ruske crkve za ponovno uspostavljanje Patrijaršije. Kandila su takođe novijeg datuma, ručni radovi majstora kotorske škole, a neka od njih su donešena iz Venecije. Prelomljeni lukovi na spoljnim zidovima Crkve ukazuju na graditeljsko naslijeđe u stilu romanike.
-Arhitektura je u velikoj mjeri sačuvala svoj izgled iz 1195. godine, kad je crkva i sagrađena, kaže Ljiljana Čolan i dodaje da je crkva Svetog Luke slična jednobrodnim, jednokupolnim crkvama u južnoj Italiji, a porijeklo im je u vizantijskoj arhitekturi. Kupolni sistem kotorske crkve Svetog Luke izdvaja se oblikom lukova, koji imaju naglašen prelom u tjemenu, slično gotičkom graditeljstvu.
Ističe da je cijela crkva bila freskopisana, što se vidi po fragmentima na više mjesta u crkvi, a danas je sačuvana samo jedna freska na južnom zidu. Ostale freske su uništene tokom vijekova. Takođe, pod crkve je sastavljen od 17 numerisanih grobnica. Po nekim pretpostavkama u njima je sahranjeno preko 3000 osoba, dok je Kotor bio pod opsadom.
Kotor – foto Boka News
Preplet mediteranske kulture i lokalne tradicije
Stevan Kordić objašnjava kako je fotografski prikazao arhitektonske elemente, zatim elemente spolija (umetnutih kamenih fragmenata uzetih sa starijih zdanja), kao i elemente živopisa – slika, ikona i fresaka. Kaže da Crkva sadrži mnoge slojeve, kao proizvod srednjovjekovne mediteranske kulture, koja obuhvata i Vizantiju i Zapad, naročito Apuliju, odakle su u Kotor dolazili glavni umjetnički uticaji u vremenu kada je nastala crkva Sv. Luke, ali da se uočavaju i lokalne tradicije.
-Ikonostas predstavlja rad naše lokalne škole Dimitrija Rafailovića Daskala i u crkvi Sv. Luke sasvim izvjesno imamo djela osnivača te škole, što nam čini posebnu čast, ali takođe imam o I brojna djela italokritskih majstora, što je samo pokazatelj da su i u kasnijem period komunicirali sa tim širim prostorom Levanta. To možda još više važi za kapelu Sv. Spiridona koja je po svemu “proizvod” koji praktično dolazi s Levanta. Za naše krajeve nije uobičajeno da nađete Hrista Prvosveštenika na carskim dverima, ali u Grčkoj ćete to naći na jako puno mjesta, tako da nas ikonostas Sv. Spiridona vezuje i za taj prostor, ističe Kordić i pojašnjava da je Crkva Sv. Luke imala početni fundus ikona koje se sada nalaze u Riznici SPC u Kotoru.
Izdavanje knjige pomoglo je Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije- Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, u okviru projekta “Otac Momo”, koji se realizuje četvrti put za redom. Prisutni su imali priliku da uzmu besplatan primjerak.
O ikonama
-Između dveri su postavljene četiri prestolne ikone, koje gledajući sa lijeve ka desnoj strani prikazuju: Svetog Jovana Krstitelja, Bogorodicu sa Hristom na tronu, Hrista kao velikog Arhijereja i Svetog apostola i jevanđelistu Luku. Smatra se da su prestolne ikone Svetog Jovana Krstitelja i Hrista kao velikog Arhijereja rad istog majstora. One su zajedno sa prestolnom ikonom Svetog apostola i jevanđeliste Luke rad italo-kritskih majstora.
Iznad troje dveri postavljene su ikone, gledajući sa lijeve ka desnoj strani: Sveta Trojica – Gostoprimstvo Avramovo, Deizis u duborezu i pozlati, Nedremano oko. Deizis u duborezu nalazi se iznad carskih dveri, takođe rađenih u duborezu i pozlati, pojasnila je Ljiljana Čolan.
Horovi i tamburaško-mandolinski orkestar za svečanu akademiju
Pod motom “Pjesmom srcu-srcem rodu”, program proslave 185. godišnjice “Jedinstva” nastavlja se Svetom liturgijom jutros (28.septembra) u 8 sati u crkvi Sv. Luke, gdje će biti održan pomen preminulim članovima SPD “Jedinstvo”.Na svečanoj akademiji koja je najavljena za večeras u 19 sati u crkvi Sv. Nikole govoriće prof. dr. Darko Tanasković, a pjevaće tri hora i novoosnovani tamburaško-mandolinski orkestar.
U nedjelju, 29. septembra u 9 sati biće održana Sveta arhijerejska liturgija, koju će služiti patrijarh srpski Porfirije sa arhijerejima i sveštenstvom.
Jedana od najvećih regionalnih zvijeda Zdravko Čolić će za doček Novu godine pjevati u Tivtu.
Svake godine brojni gradovi u regionu pripremaju spektakularne javne dočeke Nove godine, na kojima nastupaju popularni pjevači iz cijelog regiona, a građane i posjetioce Tivta u 2025. godinu uvešće legendarni Čola.
“Tivat je u decembru nezaobilazna stanica, pravo mjesto da uplovite u Novu godinu i nove uspjehe. Za najbolji provod će se pobrinuti Saša Kovačević, Zdravko Čolić i Jelena Rozga. Neka Tivat bude Vaša zvijezda koja će obasjati put u Novu 2025. godinu”, poručuju iz TO Tivat.
Saša Kovačević će publiku zabavljati 30. decembra, dok će Jelena Rozga, svoj koncert održati 1. januara.
Organizatori dočeka Nove godine u Tivtu su Turistička organizacija i Opština Tivat.
Kroz praktičan rad, priče o istoriji ribarstva u Boki i o knjigama na tu temu, poslenice Kotorske biblioteke i Pomorskog muzeja, ribar Predrag Matković iz Dobrote i starosjedelac Mula Ilko Marović prenijeli djeci ljubav za ribanje
Učenici osnovnih škola kotorske opštine guštali su danas (27. septembar) u ribanju udicom “na karolu” na brodiću ljubazog domaćina Ivana Krivokapića iz Dobrote, u okviru programa koji je za njih povodom manifestacije “Dani evropske baštine” osmislio tim Pomorskog muzeja Crne Gore i Gradske biblioteke Kotor.
Djeca su imala priliku da osjete zadovoljstvo kada se udica zabaci, a riba zagrize, ujedno učeći da poštuju prirodu i kulturno naslijeđe svoga kraja. Ribali su na kanjoče, kako se tradicionalno hvataju rombuni i orade u Boki, dok je barba Ivan njima poklonio svoje vrijeme, znanje i ustupio im svoj brod. Svi su nešto ulovili, kažu organizuatori, a među najuspješnijim ribolovcima bio je Damjan Mihović, učenik IV razreda OŠ “Ivo Visin”, koji je ulovio šest riba. Sve uhvaćene ribe djeca su potom vratila u more.
Barba Ivan
Karola, đogulin, abrum…
Prethodno je u Biblioteci Pomorskog muzeja održana radionica “Zabacimo udicu” u kojoj su djeca obučena u tradicionalnim tehnikama vezivanja udice i pravljenja “karole”, a učitelj im je bio iskusni ribolovac iz Dobrote Predrag Matković.
-Išli smo jedanput sa mojim kumom i ja sam uhvatila tri ribe, oni niti jednu. Sada sam na radionici naučila da malo bolje vežem udicu i od sada ću stalno zvati tatu da idemo da ribamo na Muo. Jedva čekam da sutra idemo brodom na more, da isprobamo nove udice, kaže Milica Dončić, desetogodišnja učenica OŠ Njegoš na Benovu, koja je o ribanju već ponešto znala, učeći o tome od oca i kuma.
Obuka u ribanju
-Djeci sam objasnio najprije da ne krše zakon, da moraju da kupe dozvolu, da se taj riblji fond zaštiti i da na taj način podrže ljude iz organizacije “Stop krivolovu” (za djecu je cijena dozvole 5 eura u Bijeloj, a 10 eura u “Uni”). Skrenuo sam im pažnju da koriste krpu da se ne bi povrijedili pri vađenju ribe, ima vrsta koje imaju jače bodlje. Učili smo da vežemo udice, neke jednostavne vezove, djeca mnogo brže savlađuju tehnike nego stariji. Sada znaju šta je “đogulin”, kako kažemo mi u Dobroti I Crnoj Gori, ili “virgla” kako kažu u Srbiji, a Hrvati kažu “zogulin”, to je vrtilica koja ne dopušta da se najlon umrsi prilikom vađenja ribe, objasnio je Predrag i dodaje da su ga ribarskim vještinama naučili đed i otac, učio je i uz drugove, i prirodno je, kaže, da se time bave svi koji žive uz obalu. Ribarsko znanje prenio je i svojim dvojici sinova još u mlađem uzrastu, tako da oni sada već sami idu na ribanje pod osti, hvataju gambore i njeske u Dobroti.
-Svim učesnicima radionice sam napravio “karole” za ribanje sa broda, drago mi je da sam podijelio svoje umijeće sa njima. Čitavog ljeta hvatam ribu na osti, koje mi je dao đede Radovan, a uveče sa bratom idem da vidim ima li cipola i rakova. Najveća riba koju sam uhvatio uz tatinu pomoć bila je orada od dva ipo kila, a bio je i rombun od 1,5 kilograma, kaže Predragov 11-godišnji sin Milan (inače državni prvak u džudou), učenik OŠ “Narodni heroj Savo Ilić”
Djeca -zaštitnici (ne)materijalnog blaga
Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica kaže da drugi put organizuju radionicu u vezi očuvanja kulturne baštine – septembra 2020. godine su Gradska biblioteka i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru prvi put sarađivali s tim u vezi. Bilo je to vrijeme pandemije, ali su uspjeli da animiraju djecu i da ih odvedu na malo istraživanje u drvenim barkama.
-Tada smo akcenat stavili na očuvanje tradicije drvenih barki, 20-ak djece se provozalo Zalivom. U međuvremenu smo isto imali par sličnih radionica, a sada već drugi put pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, u cilju obilježavanja Dana evropske baštine. Cilj nam je da animiramo djecu, da ih naučimo i obučimo da čuvaju ovo kulturno blago. Otuda ideja ove godine da se bavimo ribanjem, a povezala nas je ljubav prema djeci, želja da im se prenese ljubav prema Kotoru i pomorskoj tradiciji, kazala je Jelena Vukasović.
Abrum za knjige o ribarima i ribolovu
Ona i Jasmina Bajo, takođe bibliotekarska savjetnica, su zajedno nakon obuke u vezivanju udica, održale djeci predavanje o knjigama, pričama, bajkama i basnama na temiu ribara i ribarenja (Ezop, Lafonten, Dositej Obradović, Desanka Maksimović, Puškin, Hemingvej…).
Bibliotekarke abrumale knjigama
-Petar Hektorović, renesansni pjesnik, filozof, graditelj, još 1566. godine je objavio spjev ,,Ribanje i ribarsko prigovaranje”. To je prvo književno djelo pisano u našoj regiji koje za temu ima svjetovni život, likove iz stvarnog života, ribare Paskoja i Nikolu. Pjesnik slavi ljepotu prirode, solidarnost, suživot sa prirodom i životnu mudrost ribara na živopisnom putovanju od Hvara do Brača i Šolte i nazad, kazala je Jasmina Bajo.
Kulturne rute i mreže baštine
Danijela Nikčević, viša bibliotekarka u Pomorskom muzeju dodaje da su u radionici učestvovala djeca iz svih osnovnih škola opštine Kotor (sem one u Radanovićima).
– S obzirom da je uloga muzeja višestruka u očuvanju materijalne i nematerijalne baštine, trudimo se da je zaštitimo, a popularizacija iste i prenošenje znanja mladima je jedan od načina da je sačuvamo. Tema Dana evropske baštine, manifestacija koja se obilježava u 50 zemalja Evrope, jeste “Baština koja povezuje kulturne rute i mreže”, te smo uključili najmlađe, ali i starije pripadnike lokalne zajednice. Ilko Marović nam je približio istoriju i tradiciju ribanja u Kotorskom zalivu, naveo zanimljive toponime i priče, kazala nam je Nikčević.
Međunarodna jedriličarska trka, koja će u septembru naredne godine dijelom biti održana u Crnoj Gori, unaprijediće ugled naše zemlje kao destinacije za jedrenje ali i turizam, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović sa svečanosti povodom predstavljanja velikog Međunarodnog sportskog događaja „The Ocean Race Europe 2025”.
“Ponosni smo što će finale trke biti upravo u Boki Kotorskoj i oduševljeni smo što će Boka biti poslednja stanica na ovom putovanju gdje ćemo podjednako dočekati nautičare i navijače, u ime jedinstva i ljubavi prema moru. Ovaj događaj će dodatno promovisati Crnu Goru kao tursitičku destinaciju, a procjene su da će tokom četiri dana događaja Boku posjetiti oko 96 hiljada ljudi. Ekonomski efekti nakon održanog događaja za Crnu Goru biće značajni jer se predviđa pozitivan uticaj na BDP u iznosu od nekoliko miliona eura”, rekao je Radulović.
U Organizaciji “Ocean Race” kažu da su zadovoljni što će Crna Gora biti dio trke, napominjući da je ovo prvi put da “Ocean Race” dolazi u Jadransko more.
The Ocean Race Europe 2025
“Trka će početi u Kilu u Njemačkoj, posjetiti Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Španiju i Italiju prije nego što završi u Bokokotorskom zalivu. Trka je jedinstvena kombinacija profesionalnog sporta elitnog nivoa, snažnog fokusa na zdravlje i održivost okeana i inicijativa za povezivanje evropskih gradova”, kazao je Phil Lawrence, direktor trke “The Ocean Race”.
Lucy Hunt, direktorica za održivi razvoj u organizaciji “Ocean race” kaže da se raduju što će program obrazovanja o okeanu dovesti u Crnu Goru i omogućiti djeci i omladini da postanu šampioni okeana i ambasadori mora.
“Radujemo se što ćemo studente i mlade ljude upoznati sa našim jedriličarima koji su veliki zagovornici zdravlja okeana, kao i što ćemo naš svjetski poznati “The Ocean Race Summit” dovesti ovde kako bismo podijelili inicijative za zdravlje okeana i najbolje prakse koje takođe mogu pomoći Jadranskom moru”, kazala je Hunt.
The Ocean Race Europe 2025
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komenović kazao da je od ogromnog značaja činjenica da sportska organizacija ovog kalibra dolazi u Crnu Goru i Boku Kotorsku.
“Boka Kotorska i Tivat biće dobri domaćini. Učinićemo sve što je u našoj moći da jedriličari iz cijelog svijeta osjete svo bogatstvo ovog podneblja, da se bolje upoznaju sa prirodnim ljepotama zaliva, slojevitom i raskošnom tradicijom i kulturom Boke. Kao lokalna zajednica spremno ćemo prihvatiti sve dobre prakse zaštite životne sredine koje nam, između ostalog, donosi događaj kao što je Ocean Race“, rekao je Komnenović.
Foto The Ocean Race Europe
Međunarodna jedriličarska trka „The Ocean race Europe 2025“ će se održati u septembru naredne godine sa startom na Baltiku i završetkom trke na Mediteranu. “Ocean Race” je među vodećim svjetskim događajima u jedrenju, a ovasvjetski priznata trka promoviše zaštitu okeana i okuplja veliki broj učesnika. Finale ovog događaja će istaći pomorsko nasljeđe Crne Gore i njen evropski identitet.
Manifestacija Dani Novog Sada u Tivtu otpočela je danas zvaničnim susretom predstavnika dva grada i donacijom odabranih novosadskih književnih izdanja Gradskoj biblioteci Tivat.
Predsjednik opštine Željko Komnenović poželio je dobrodošlicu gostima iz Novog Sada. “Tivatska i novosadska priča na naše obostrano zadovoljstvo se nastavlja. Tivćani će imati šta da čuju i vide ovog vikenda, a već razgovaramo intenzivno o našoj uzvratnoj posjeti u martu sljedeće godine“ – istakao je Komnenović.
Pomoćnica gradonačelnika Novog Sada, Maja Čeremidžić Šainović, kazala je da su Tivćani Novom Sadu prenijeli duh Mediterana – “A mi sada vama donosimo malo šarma Vojvodine. Novi Sad je Omladinska prestonice Evrope, Evropska prestonica kulture i sa kulturnim programom ćemo se predstaviti. Pozivam vas da prisustvujete kulturnim događajima i svakako da posetite Novi Sad, koji je divan tokom sva četiri godišnja doba“ – kazala je Čeremidžić Šainović.
Dani Novog Sada u Tivtu
Medijima se nakon sastanka u Kabinetu obratio i predsjednik Privredne komore Vojvodine, Vladimir Gak. On je istakao zadovoljstvo što Privredna komora prvi put učestvuje na Danima Novog Sada u Tivtu. “Naša želja je da naše učešće i formalizujemo, da postane ne samo tradicionalni dio naših susreta, već dio koji će dati konkretne rezultate, jer privreda najbolje i najbrže može da poveže ljude. Mogu reći da je Novi Sad svakako najbolji reprezent onoga što to jedna kultura i jedna privreda može da ponudi u smislu multikulturalnosti“ – istakao je Gak.
Gosti i domaćini razmjenili su prigodne poklone. Zvaničnom susretu u Kabinetu predsjednika opštine prisustvovali su i Branislav Mamić iz Privredne komore Vojvodine, savjetnik Gradonačelnika Novog Sada Stanko Ljubičić, Dragan Aleksić iz Gradske uprave za kulturu, Marija Bajić iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Grada Novog Sada, predsjednik SO Tivat Miljan Marković i potpredsjednici opštine Jovan Brinić i Andrija Petković.
Nakon zvaničnog susreta u zgradi Opštine, gosti iz Novog Sada posjetili su Gradsku biblioteku Tivat i ovoj mladoj instituciji kulture uručili značajan broj novosadskih izdanja.
Dani Novog Sada u Tivtu
„Ozbiljne izdavačke kuće, Arhiv Vojvodine, Kulturni centar Novi Sad, izdavačka kuća „Promjetej“ i Turistička organizacija Novog Sada, obezbjedile su određeni broj naslova po njihovom izboru koji sa zadovoljstvom poklanjamo Gradskoj biblioteci.“ – rekao je Branislav Mamić iz Privredne komore Vojvodine i dodao da Tivat može računati na Novi Sad i na sve one u tom gradu koji vole kulturu.
Zahvaljujći na poklonu, direktorica Gradske biblioteke, Vesna Brabić istakla je: „Srećna sam što je ova kulturna saradnja započela na način što će naši čitaoci imati priliku da se informišu o tome šta Novi Sad kao kulturna prijestonica regiona nudi. Ona je izrazila nadu u nastavak saradnje kada je u pitanju kulturna razmjena Novog Sada i Tivta.
Dani Novog Sada u Tivtu
Centralni događaj manifestacije, koncert violiniste Stefana Milenkovića i orkestra „Camerata“ koji će izvesti muzički projekat „Carmina Burana“, kompozitora Karla Orfa u aranžmanu Ane Krstajić, biće upriličen večeras od 20h u velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Ulaz je slobodan. Događaje Dani Tivta u Novom Sadu i uzvratnu manifestaciju Dani Novog Sada u Tivtu inicirao je potpredsjednik opštine dr Andrija Petković koji se u oktobru prošle godine sastao sa predstavnicim novosadske kulturne scene, između ostalih i sa violinistom Stefanom Milenkovićem, sa kojim je tada dogovarao nastup u Tivtu.
Za subotu 28. septembar planiran je susret predstavnika privrede u Biznis info centru. Samo neke od tema su mogućnost sezonskog zapošljavanja mladih Novog Sada u Tivtu i predstavljanje mogućnosti Tivta u oblasti kongresnog / MICE turizma. O MICE ponudi i mogućnostijma zapošljavanja govoriće predstavnici hotela Regent Porto Montenegro, The Chedi, Siros, kompanije Una Montenegro. Istog dana biće upriličeno otvaranje izložbe fotografija “Moja dva mora”, autora Branislava Mamića u galerijskom prostoru Ljetnjikovca Buća. Ulaz je slobodan, a zainteresovana publika u Mamićevim radovima moći će da uživa do 6. oktobra.
Air Montenegro – Foto: Air Montenegro/Nebojša Jelić
Air Montenegro, kao nacionalna avio-kompanija, predstavlja jedan od stubova crnogorskog turizma, omogućavajući direktnu povezanost Crne Gore sa tržištima Evrope i svijeta, saopštili su njegovi predstavnici.
“Kroz našu predanost i stratešku povezanost sa značajnim destinacijama, u periodu za nama uspješno smo prevezli više od 1,35 miliona putnika, doprinoseći, ne samo povećanju turističkog prometa, već i jačanju ugleda Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije”, navodi se u saopštenju kompanije povodom Svjetskog dana turizma.
O značaju Air Montenegra za razvoj turističke privrede Crne Gore, kako su kazali, govori i broj prevezenih putnika na godišnjem nivou, koji je u konstantnom porastu.
“Nacionalni avio-prevoznik kontinuirano širi i mrežu destinacija, čime iz godine u godinu Crnu Goru povezujemo sa sve više tržišta i dovodimo rastući broj turista u našu zemlju. Prema zvaničnim podacima, avio-kompanija smo koja je ka našim aerodromima prevezla najveći broj putnika i realizovala najveći broj letova od početka tekuće godine. Od početka godine zabilježili smo rast od 2,23 odsto u broju prevezenih putnika u odnosu na isti period prošle godine, a u istom periodu smo ostvarili i porast od 6,98 odsto u broju realizovanih letova ka našim destinacijama”, precizira se u saopštenju.
Air Montenegro je ove godine saobraćao ka tržištima kao što su Azerbejdžan, Češka, Danska, Francuska, Italija, Jermenija, Mađarska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švajcarska i Turska, čime je dodatno obogatio ponudu avio-saobraćaja i omogućio turistima iz ovih zemalja da lakše i brže stignu do Crne Gore.
“Sa ponosom ističemo da konstantan rast broja prevezenih putnika potvrđuje povjerenje koje nam putnici ukazuju i govori o kvalitetu usluga koje pružamo. Svakodnevno radimo na unapređenju naše ponude i povećanju broja destinacija, čime doprinosimo daljem razvoju turizma i ekonomije Crne Gore”, poručili su iz Air Montenegra.
Osim važne uloge u povezivanju Crne Gore sa svijetom, promociji zemlje kao atraktivne turističke destinacije i multiimplikatorskom efektom na privredni razvoj države, Air Montenegro, kako su naveli, kroz saradnju sa lokalnim turističkim agencijama, hotelima i organizacijama, ima važnu ulogu u podršci i razvoju lokalnih inicijativa koje obogaćuju turističku ponudu zemlje.
“Ostajemo posvećeni daljoj modernizaciji i širenju naših usluga, s ciljem da Crnu Goru pozicioniramo kao vodeću destinaciju na međunarodnoj turističkoj mapi tokom cijele godine”, zaključuje se u saopštenju.
Za Crnu Goru i Crnogorski olimpijski komitet (COK) organizacija 44. Seminara Evropskog olimpijskog komiteta (EOK) je važan događaj i prilika da se još jednom potvrdi kao dostojni domaćin velikih međunarodnih okupljanja, kazao je predsjednik krovne asocijacije crnogorskog sporta Dušan Simonović.
Veliki olimpijski skup, koji je u bečičkom hotelu Splendid okupio predstavnike svih nacionalnih komiteta Starog kontinenta, zvanično je počeo danas, a tokom dva radna dana na plenarnim sjednicama i radionicama govoriće se i diskutovati o brojnim aktuelnim olimpijskim temama.
Crna Gora je prvi put domaćin tako važnog međunarodnog sportskog i olimpijskog događaja.
Simonović je kahzao da je velika čast i zadovoljstvo ugostiti prijatelje iz svih krajeva Evrope.
“Prisustvo predstavnika gotovo svih evropskih nacionalnih olimpijskih komiteta i mnogih uglednih sportskih zvaničnika, potvrđuje značaj ovog seminara kao ključne platforme za dijalog i saradnju u evropskom sportu. Kroz otvorenu razmjenu iskustava i ideja, zajedno ćemo raditi na unaprjeđenju sportskog sistema i promovisati olimpijske vrijednosti širom Evrope”, rekao je Simonović.
Prema njegovim riječima, olimpijski pokret nije samo sport, on otvara i teme koje nijesu u fokusu šire javnosti, koja uglavnom prihvata samo sportske rezultate.
“Olimpijskom pokretu sport nije cilj nego sredstvo, kojim predstavlja univerzalne vrijednosti, koje su predviđene Olimpijskom poveljom, Evropskom sportskom agendom, pa i u poveljama Ujedinjenih nacija. U COK-u itekako obraćamo pažnju na te vrijednosti, obraćaćemo i ubuduće još više”, kazao je Simonović.
Predsjednik EOK-a, Spiros Kapralos, zahvalio je Crnogorskom olimpijskom komitetu na izuzetnom gostoprimstvu i odlično organizovanom seminaru.
“Srećni smo što smo u Crnoj Gori, u lijepoj Budvi, a zahvalni Crnogorskom olimpijskom komitetu na organizacionim sposobnostima da sve pripremi na najbolji mogući način. Želim da posebno i lično čestitam predsjedniku Dušanu Simonoviću na liderskoj ulozi u pripremi ovako velikog seminara, na kome učestvuje skoro 200 ljudi. Nije to lako, ali pokazuje da COK ima izuzetne organizacione mogućnosti, što je pokazao i 2019. godine, kada je na izuzetan način organizovao lijepo sportsko takmičenje – Igre malih zemalja Evrope”, rekao je Kapralos.
Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić naglasio je da je jedinstvena prilika da se u Crnoj Gori svi zajedno posvete unapređenju sporta, razmjeni ideja i stvaranju novih inicijativa koje će unaprijediti olimpijski pokret u Evropi.
“Svaka nova ideja, svaka inovacija, svaka promjena koju uvedemo kroz ovaj seminar ima potencijal da oblikuje budućnost sporta. Ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu iskustava, već i za stvaranje novih rješenja koja će našu djecu, sportiste i društvo voditi ka boljoj budućnosti”, kazao je Šćekić.
Agenda seminara obuhvatila je širok spektar relevantnih pitanja.
Prva sesija bila je posvećena Olimpijskim igrama Pariz 2024, a utiske su video porukama prenijeli Tošio Curunaga iz Odjeljenja za odnose sa sportistima i nacionalnim olimpijskim komitetima u MOK-a, kao i Toni Estange, predsjednik Organizacionog komiteta Pariz 2024.
Izvještaj o rezultatima evropskih sportista i sportistkinja na Igrama u Parizu prezentovao je Peter Brul, sportski direktor EOK-a, koji je sa ponosom naglasio da su 43 odsto medalja osvojili takmičari i takmičarke zemalja Starog kontinenta.
Delegati su upoznati i sa aktivnostima Olimpijske fondacije za izbjeglice, a predstavljen je izvještaj MOK-a o olimpijskim vrijednostima.
Značajan dio seminara bio je posvećen istraživanju uloge vještačke inteligencije (AI) u sportu, o čemu je govorio Ilario Korna, glavni direktor za informacione tehnologije MOK-a, kao i predstavnici kompanija Deloitte, Alibaba i Swiss Timing.
Diskusije su istakle transformativni potencijal vještačke inteligencije u unapređenju sportskih operacija i performansi sportista.
Dan je zaključen praktičnom prezentacijom o upravljanju održivošću, koju je održao dr Holger Projs iz Komisije za nasljeđe i održivost MOK-a i izlaganjem Žaka Žeferija, biatlonca i ambasadora za održivost.
U drugom dijelu prvog radnog dana, seminar je bio usmjeren na održivost i rodnu ravnopravnost u sportu, uz prezentacije Žoržine Grenon iz Organizacionog komiteta Pariz 2024 i Berit Kjol i Anamari Felps iz komsija EOK-a.
Na tim sesijama naglašeni su ključna ulogu održivosti u olimpijskom pokretu i kontinuirani napori ka postizanju rodne ravnopravnosti u sportu.
Diskusije prvog dana postavile su snažnu osnovu za ciljeve seminara, pružajući vrijedne uvide i podstičući konstruktivan dijalog među učesnicima.
“Ispravna upotreba vještačke inteligencije može da donese velike rezultate. Što se tiče rodne ravnopravnosti, na Olimpijskim igrama u Parizu imali smo identičan broj sportista i sportistkinja, ali to je samo početak. Takvu ravnopravnost nemamo u organima upravljanja, među trenerima i sudijama, tako da je potrebno da nastavimo sa našim naporima u tom pravcu. Kada je riječ o održivosti, vodimo računa o našem okruženju, a u sportu možemo da uradimo još više i da budemo lideri u toj oblasti”, rekao je Kapralos.
Drugog dana 44. Seminara EOK-a biće predstavljene i aktivnosti u organizaciji 17. Zimskih evropskih olimpijskih igara mladih (EYOF), koje če od 9. do 16. februara 2025. biti održane u Bakurijaniju (Gruzija) i 18. Ljetnjeg EYOF-a, čiji je domaćin Skoplje od 20. do 26. jula 2025. godine.
