Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat danas je, u saradnji sa Komunalnim preduzećem, Porto Montenegrom, Ronilačkim klubom “Neptun”, NVO “Arsenal Eko”, Institutom za biologiju mora, Turističkom organizacijom Tivat, Srednjom mješovitom školom “Mladost”, Osnovnom školom “Drago Milović” i JPU “Bambi”, organizovao akciju čišćenja podmorja.
Ronioci, volonteri i radnici Komunalnog su radili na uklanjanju otpada iz podmorja na potezu od zgrde Jedriličarskog kluba “Delfin” na Seljanovu, sve do plaće Cacovo u Donjoj Lastvi.
Akcija čišćenja podmorja
“Zahvaljujući roniocima, koji su bili raspoređeni na određenim pozicijama, podmorje tog dijela tivatske obale danas je čisto. Njima se posebno zahvaljujem, što ne umanjuje i zahvalnost svima koji su danas svojim prisustvom umnogome doprinijeli da planiranu akciju uspješno realizujemo,” – navela je Tamara Furtula, sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj OpštineTivat.
Nova muzička manifestacija, važna ne samo za ovaj dio crnogorskog primorja i Crnu Goru, već i za region – “Budva beer fest” biće održana od 14. do 16. juna na Stadionu FK Mogrena, čulo se danas na press konferenciji za medije u Budvi.
“Ovakvim projektima Budva pokušava da bude konkurentna i na polju organizacije privrednih manifestacija, kao i zabavnog turizma koji danas čini značajan dio regionalnog turističkog tržišta. Budva beer fest okupiće ljude svih generacija iz zemlje i regiona, kvalitetne izvođače pop i rok muzike, od kojih su neka svjetski poznata.Tako, ovaj festival bi trebalo da označi početak intezivnog dijela turističke sezone”, kazao je Marko Bato Carević, predsjednik Opštine Budva.
“Prošle godine Budvu je posjetilo blizu 900 000 turista, a svaka nova manifestacija poput ove prilika je da se promoviše naša zemlja, naš grad i privuče još veći broj turista. Budva beer fest je turističko-privredna manifestacija, koja čini da idemo u korak sa Evropom, koja će upotpuniti sadržaj naše turističke ponude i očekujemo u velikoj mjeriI privući goste iz regiona, ali i Evrope, kojima će Budva biti polazište za novi doživljaj Crne Gore. Vjerujemo da će mnogima zahvaljujući ovom festivalu to biti prvi dolazak u Crnu Goru, a mi ćemo nastojati da budemo dobri domaćini, i gostima, i organizatorima, kako bi iz našeg grada ponijeli samo lijepe utiske”, istakla je Maja Liješević, direktorica Turističke organizacije Budva.
Po rečima organizatora festivala očekuje se 60.000 ljudi na Stadionu “Lugovi”, FK Mogren, koji će u tri dana uživati u muzici najpopularnijih izvodjača, kao što su: “Plavi orkestar”, “Riblja čorba”, “Zabranjeno pušenje”, “Psihomodo pop”, “Who see”, “Brkovi”, “Tropico bend”, “YU grupa”, “Ortodox Celts”
Budva beer fest
Prilikom ovakvih koncerata i promocije pivarske industrije i brendova, uvek je povišena briga organizatora, koji društveno odgovorno poziva na odustajanje od vožnje ukoliko se konzumira alkohol sve one koji odgovorno i pametno promišljaju o svom i o tudjim životima. Zabava je sjajna samo onda kada je odgovornost prisutna i kada se kroz hedonističke aktivnosti život ne samo slavi, već se i brižno čuva.
Ovogodišnji izlagači na Budva beer festu biće: Carlsberg, Trebjesa, I Haineken, koji će imati svoje posebne pozicije, uređene na način kako to koncept ovih dogadjaja i nalaže.
Konferenciji su prisustvovali, kao partneri projekta, najviši predstavnici Opštine Budva i Turističke organizacije Budve, predsjednik Opštine Marko Carević i direktorka Turističke organizacije Budva, Maja Liješević, ispred organizatora festivala, Ivan Maslov i jedna od zvijezda koja će nastupiti na prvom Budva beer festu, Sejo Sexon, frontmen grupe “Zabranjeno pušenje”, kao i predstavnici pivarske industrije.
Tradicija organizacije proljećnih izlazaka na orjenske snjegove nastavlja se u nedelju, 21. aprila. Na Orjenskom sedlu (1600 m n. v.) za ovu priliku je predviđen bogat program u potpunosti podređen snijegu, a koji predviđa sankanje, degustaciju jedinstvenih sniježnih koktela i poslastica, takmičenje u izradi Snješka Bijelića i pokaznu radionicu pravljenja igloa.
Potrebno je imati adekvatnu opremu za mokar snijeg i rezervnu robu. Za odmor i sušenje na raspolaganju je trpezarija planinarsog doma. Događaj traje od 11 do 14 sati. Učešće je besplatno, a na sopstvenu odgovornost.
Sa Vrbanja je obezbijeđeno vođenje da se pješačenjem organizovano izađe do Orjenskog sedla. Polazak od dubrovačkog planinarskog doma na Vrbanju zakazan je za 9 sati. Uspon markiranom planinarskom stazom traje 2 do 2 i po sata laganog hoda i pogodan je za osobe makar sa minimalnom kondicijom. Zadnjih 20-ak minuta se ide kroz snijeg.
Proljeće na snijegu
Ujedno, “Proljećem na snijegu obilježavamo Svjetski dan planete Zemlje (22. april), ukazujući na potrebu očuvanja njene prirode, sve više ugroženem djelovanjem čovjeka. Proljećni snijeg na Orjenu (kao i na drugim planinama) bi daljnim pojačavanjem globalnom zatopljenja mogao biti sve rjeđa pojava, a zagađenje atmosfere bi se moglo odraziti na hemijski sastav padavina uopšte, pa tako i orjenskog snijega.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena je zadužena za pripremu degustacije sniježnih koktela i poslastica, odnosno, organizovani izlazak, dok je Planinarski klub “Subra” organizator zabave na snijegu i domaćin.
KotorArt – Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa pričom o ekologiji nakon prošlogodišnjeg festivala kada su upravo ekologija, održivi razvoj i očuvanje životne sredine bile ključne teme. Ovogodišnje akcije kreću već od aprila, sa ciljem podizanja svijesti prije svega mladih ljudi, o prirodi koja nas okružuje i značaju njenog očuvanja.
Aktivnosti počinju obilježavanjem Svjetskog dana planete Zemlje 22. aprila, akcijom pod nazivom “Naša ekološka pjesma” u saradnji sa d.o.o. “Školjke Boke”, na čelu sa ekologom i uzgajivačem, Nevresom Đerićem. Na eko plantaži „Školjke Boke“ u Orahovcu, uz učešće učenika i profesora kotorskih škola, pored akcije čišćenja i košenja obale od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, biće organizovan i ekološko-praktični čas o aktivnostima kompostiranja, suvog zidanja ponti i mandraća, kao i kratko predavanje, prezentacija i degustacija organskih morskih proizvoda iz crnogorskog mora. Akcija se organizuje od strane d.o.o. “Boka Gard” i d.o.o.“Školjke Boke”, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Gimnazijom Kotor, Pomorskom školom Kotor, Osnovnom školom “Savo Ilić”, Osnovnom školom “Njegoš”, Školom za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” i AD Napredak.
Ova akcija je prvi korak projekta ArtEco, koji će se održavati od aprila do avgusta, i podrazumijeva tri tipa aktivnosti – Nauči! Aktiviraj se! i Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj društva. Segment Nauči! donosi interaktivne razgovore o ekologiji kroz ekološke časove, dok se segment Aktiviraj se! zasniva na obilježavanju svjetskih dana planete Zemlje, vjetra i Sunca kroz akcije čišćenja priobalja, kulturno-ekološke šetnje i upoznavanje prirodne i kulturne baštine Kotora i Boke. Segment Stvaraj! podrazumijeva umjetničke radionice u kojima mladi kroz svojevrsnu umjetničku reciklažu prikupljenog otpada, izrađuju umjetničke instalacije, grade neobične muzičke instrumente i pripremaju performans „Svijet je muzika“ 13. avgusta, kojim će se završiti ovogodišnji KotorArt Don Brankovi dani muzike.
Podvodna izložba 2018
Uvezivanje teme ekologije sa umjetnošću nije nova praksa za KotorArt Don Brankove dane muzike. Prošle godine, na svečanom otvaranju festivala 13. jula premijerno je izvedeno djelo Ramba Amadeusa „Pasija po Steli“, porudžbina festivala sa tematikom ekologije, potom su održana koncertna predavanja „ClimateKeys“ u saradnji sa Institutom za biologiju mora, realizovana je prva podvodna izložba u saradnji sa udruženjem “Svet ronjenja”, a nakon akcije čišćenja priobalja i podmorja, ovaj niz programa završen je perkusionističkim performansom „Boka naša nasušna“.
Osim samog zadovoljstva što našu sredinu možemo učiniti ljepšom i korisnijom za naredne generacije, družićemo se, slušati zanimljiva predavanja, provoditi vrijeme u prirodi i degustirati morske proizvode uz muzički program mladih kotorskih muzičara. Nakon akcija u aprilu i maju, pripremamo mnoštvo radionica koje će kulminirati na samom kraju festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike u avgustu. Pozivamo sve da budu dio ove priče koja čini naš Grad ljepšim i dragocjenijim. – istakli su iz PR službe Međunarodnog festivala KotorArt.
Sve aktivnosti projekta ArtEco možete pratiti na internet stranici www.kotorart.me, ili na profilima festivala na društvenim mrežama.
Forum kapetana giga jahti koji je održan u Porto Montenegru, okupio je proteklih tri dana neke od najistaknutijih svjetskih kapetana brodova dužih od 80 metara, ali i predavača superjahting industrije – predstavnike Feadship-a; avangrardnog dizajnera superjahti Igora Labanova; eksperta Polar Coda – kapetana Chris Shaefer-a, kao i tim švajcarske kompanije Swiss Ocean.
U ime Jadranske jahting asocijacije (AYA), koja je organizator ovog događaja, vrlo sam ponosan što smo u marini za superjahte i nautičkom naselju Porto Montenegro okupili ovakva imena, najuticajnije kapetane svijeta, gdje su svi gosti doživjeli jedinstveno iskustvo ove destinacije, ističe osnivač AYA-e Nizar Tagi.
Ovaj forum je bio odlična komunikaciona platforma za susret kapetana i predstavnika jahting industrije. Akcenat događaju u komunikaciji je dat i dugoročnim benefitima koje pruža marina Porto Montenegro, ali i prezentaciji uzbudljive transformacije bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela, u novi servis za održavanje i remont jahti i megajahti.
Porto Montenegro je sjajan domaćin, a Tivat odlična nautička baza odakle ćemo kreirati viziju, strategiju, i djelovati kao jedinstven nautički proizvod Jadranske jahting asocijacije, dodala je Ajka Matijević, predstavnik AYA-e za Crnu Goru.
Grad Dubrovnik 2020. godine kreće s provedbom modela participativnog budžetiranja, s ciljem da se odluke o raspodjeli gradskih proračunskih sredstava donose u suradnji s građanima na razini gradskih kotara i mjesnih odbora, a kao pilot-projekt je u suradnji s gradskom razvojnom agencijom DURA-om taj model proveden u četiri dubrovačke osnovne škole, rečeno je u srijedu na konferenciji za medije u dubrovačkoj Gradskoj upravi.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je u vrlo skoroj budućnosti cilj provedbe modela da se na razini gradskih kotareva i mjesnih odbora održavaju ‘brain storming’ sastanci, koji bi rezultirali niz projekata ostvarivih u kalendarskoj godini sa osiguranim financijskim sredstvima.
„Potom bi stanovnici tog dijela grada izašli na izbore i odlučili o jednom od predloženih projekata, bilo da je to igralište ili cesta. Projekt s najvećim brojem glasova ući će na koncu u proračun Grada Dubrovnika te se realizira u idućem proračunskom razdoblju. Počeli bismo s iznosom od milijun kuna po gradskom kotaru i mjesnom odboru”, rekao je Franković.
Najavio je kako će model s vremenom sve više utjecati na raspored proračunskih sredstava.
„Možda će participativno budžetiranje u početku imati svega 10 posto udjela u proračunu, a idealno bi bilo preko 50 posto. To bi značilo da u tom iznosu građani izravno odlučuju o gradskom proračunu”, istaknuo je dubrovački gradonačelnik.
Naglasio je da se model participativnog budžetiranja proveo kao pilot projekt u školama jer su škole mikrolokacija na kojoj je lakše vidjeti kako se provodi i gdje se griješi, ali i zato što odgoj građana kreće iz tih ustanova.
„Ako učenike naučimo na praksu da odlučuju o projektima sa zadanim financijskim vrijednostima, to će ih osvijestiti da mogu nešto promijeniti. Kad postanu punoljetni bit će na novoj razini sudjelovanja, kad će moći predlagati projekte bitne za zajednicu ili o njima glasovati”, objasnio je Franković.
Članica Uprave DURA-e Marina Lazarević rekla je kako je na radionicama u 25 razreda sudjelovalo ukupno petstotinjak učenika, dok je ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića Vedrana Elez istaknula kako se u provedbi projekta od učenika tražila izuzetna odgovornost, ali i umijeće komunikacije kako bi došli do dogovora na izboru projekata.
Ukupna vrijednost šest izglasanih projekata je 60 tisuća kuna – 10 tisuća kuna po projektu, a trebali bi biti realizirani do kraja 2019. godine. Izglasane su kućica za dežurne učenike, uređenje unutarnjeg prostora za dnevni boravak, uređenje okoliša te ‘mini-maturalna’. Kroz anketu među učenicima najvećim brojem glasova istaknuo se projekt školskih ormarića, ali kako realizacija financijski daleko premašuje zadani proračun pilot-projekta, Grad Dubrovnik će ga zasebno realizirati.
Neformalna grupa OčistiME, koju su formirali građani koji žele čistiju i bolju Crnu Goru, pokrenula je peticiju za odbacivanje jednokratnih plastičnih kesa i pokretanja šeme za povrat depozita plastičnih boca.
Navodi se da je grupa, koju sačinjavaju građani Crne Gore i doseljenici koji godinama žive u državi, osnovana sa ciljem da se „očisti jednom zauvijek“.
„OčistiME je “kišobran” koji inicira, dijeli, povezuje, informiše i podržava sve istomišljenike i slične inicijative“, kaže se u saopštenju.
Kako navode, da bi uspjeli, lokalni angažman se mora susresti sa nacionalnom politikom.
„Poziv na akciju od grupe OcistiME je upućen i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, u peticiji za zabranu plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu do kraja 2019. godine“, kaže se u saopštenju.
Plastika, otpad
Podsjeća se da je istočnoafrička država Tanzanija posljednja država u nizu, koja se obavezala na postupno ukidanje jednokratne upotrebe biorazgradive plastike, koja je od Ujedinjenih nacija identifikovana kao jedan od najvećih ekoloških izazova na svijetu.
Ističe se da je drugi zahtjev Ministarstvu – uvođenje šeme za povrat depozita (plastičnih boca), koja se pokazala kao najuspješniji pristup u mnogim zemljama.
„Takav program može imati velik uticaj na smanjenje otpada u Crnoj Gori. Dobro sprovedena i dobro upravljana šema deponovanja ne košta više od 0,01 EUR po boci, koju finansiraju sami proizvođači“, kaže se u saopštenju.
Precizira se da povod akcije nije samo poglavlje 27 – EU integracija, već nužnost bolje brige o “divljoj ljepoti” koja je od krucijalnog značaja za konkurentnost u turizmu i sticanje kredibiliteta kvalitetne destinacije.
„Čak 87 odsto svjetskih putnika želi putovati na održiv način,dok su posjetioci Crne Gore šokirani stvarnošću koju vide – plastične kese na drveću i plastične boce na pješačkim stazama, putevima i u vodama!“, kaže se u saopštenju.
“Kompas” meduza, koja spada u grupu potencijalno opasnih, primijećena je u Bokokotorskom zalivu. Opekotine koje mogu zadati te životinje vrlo su bolne, ali nijesu opasne po život. U zalivu se pojavljuju ciklično, na svakih nekoliko godina, kazala je Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora.
Pestorić kaže da je 2014. meduza Chrysaora hysoscella, bila u zalivu vrlo česta. Opekotine ovih životinja su vrlo bolne, ali nijesu opasne po život.
“Odrasle jedinke mogu narasti i do 40 centimetara u prečniku zvona, a do 2 metra dužina kraka. Na njihovim obodnim kracima nalaze se žarne ćelije, te ova vrsta spada u grupu potencijalno opasnih meduza”, istakla je ona i upozorila rane kupače da budu oprezni.
“Vjetar, kiša, talasi, morske struje utiču na njihovu veliku smrtnost. Nošene su morskom strujom i talasima, pa ih često možemo vidjeti u većem broju u uvalama, pri obali ili izbačene na kopno”, kazala je Pestorić.
Ona je objasnila i da svakako globalno povećanje temperature mora, prekomjeran izlov ribe, kao i intenzivna izgradnja na obali, pogoduju razvoju i uzrokuju sve veću pojavu meduza.
“To nije fenomen karakterističan samo za Crnu Goru, već je vrlo prisutan u Jadranu i u Mediteranu. Naročito na Istočnoj obali Jadrana, Italijanskoj. Kao i u sjevernom Jadranu”, istakla je Pestorić.
U velikom broju su se pojavile 2014. i 2017. Razvijaju se pupljenjem iz svog, za dno pričvršćenog, polipa.
“Jako puno ih ima u proljeće, upravo zbog načina razmnožavanja, ali je mali procenat preživljavanja, tj. vrlo mali broj dostigne polnu zrelost, te se ne očekuje velika brojnost ove vrste tokom ljetnjih mjeseci”, kazala je Pestorić.
Tuna je jedna od najcjenjenijih riba i spada među najskuplje prehrambene proizvode u svijetu, a rašireno je mišljenje da se u Jadranskom moru uzgaja najbolja tuna, pa je time i najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo.
Ona je jedan od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Inače, za ovaj biznis karakteristične su snažne promjene na tržištu, što ovisi o cijeni (i snazi jena) na japanskim burzama. Proteklih tjedana više od 90 posto plavoperajne tune iz hrvatskih je uzgajališta otišlo u svijet, ponajviše u Japan. Izvezli smo oko 3800 tona za približno 50 milijuna eura.
Samo iz “Sardine” u Postirama japanski brodovi-hladnjače izvukli su 900 tona svježe delikatese. Ulovljeni primjerci od desetak kilograma utovljeni su na pet do šest puta veću težinu i idealni su za sushi i sashimi.
Iako su im zadovoljni Japanci kupili cijelu proizvodnju, do zadnjeg kilograma, zadovoljstvo na Braču nije potpuno. Naime, zbog stalnog povećanja godišnjih ulovnih kvota, povećava se i proizvodnja omiljenog bluefina, ali sukladno zakonu ponude i potražnje tuni je zbog toga pala cijena.
– Oporavak stoka tune na Mediteranu dovodi do toga da za istu cijenu sada treba proizvesti znatno više, pa i gotovo dvostruke količine tune. Snalazimo se, radimo uštede u proizvodnji tražimo nova tržišta – kaže Mislav Bezmalinović, predsjednik uprave “Sardine”.
Sve procjene govore da je u moru postignut balans – i tune i srdele, kojom se tune pretežito hrane. “Volio bih”, ističe Bezmalinović, “da se zbog stabilnosti u moru i cijena na tržištu, kvote više ne povećavaju”.
No, izgleda za to baš i nema. Na sastanku 52 članice ICCAT-a (Međunarodna komisija za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) odlučeno je da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune sa 779,84 tona u 2018. u ovoj godini porasti na 862,79 tona, a 2020. premašiti 900 tona.
To neće biti povijesni maksimum. U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No, u međuvremenu tuna je spašena, a s njom i cijeli niz radnih mjesta koja su direktno ili indirektno povezana s plavoperajnom tunom.
Ove godine lovna sezona počinje 26. svibnja i trajat će do 15. srpnja, dakle 45 umjesto uobičajenih 30 dana. Rezultat ovisi o vremenskim prilikama jer se tuna lovi po suncu i bonaci, kada se sita digne na površinu i odmara. Često i u hladovini velikih brodova. Prošlog svibnja i lipnja, zahvaljujući uranjenom ljetu, lovilo se lako a riba je bila kvalitetnija nego prethodnih godina. Ciljaju se primjerci od 9 do 11 kilograma jer imaju najbolji prirast u godinu i pol dana uzgoja. Veći od 500 posto. Lani je prosjek bio 11 kilograma. Većina tune u Jadranu uhvati se kod otoka Jabuke.
Hrvatska ima posebnu povlasticu. Naši tunolovci mogu svoju kvotu loviti u Jadranskom moru i bilo gdje u Sredozemlju ili istočnom dijelu Atlantika. Stranci kod nas baš i ne mogu. Preciznije, u Jadranu smijemo loviti tune od minimalno osam kilograma i 75 centimetara dužine, a ostale članice ICCAT-a od minimalno 30 kilograma.
– Od 2006. imamo derogaciju, izuzeće, da se u Jadranskom moru riba manja od 30 kilograma može loviti isključivo radi uzgoja. Zato je mi uzgajamo godinu i pol dana, a ostale zemlje drže tunu nekoliko mjeseci i onda daju u prodaju – pojašnjava Kristijan Zanki, direktor ribolova “Sardine” i predsjednik grupacije tunouzgajivača pri Klasteru marikulture.
Ulovna i uzgojna praksa plavoperajne tune u nas značajno je drugačija nego u ostatku Mediterana, što je posljedica bioloških i ekoloških značajki ovog stoka. Naime, u vrijeme ribolovne sezone (svibanj i lipanj), odrasla tuna se okuplja u Mediteranu radi mrijesta, a Jadran u ovom razdoblju predstavlja hranilište za mlađahne primjerke. To je odredilo ulovnu i uzgojnu praksu plavoperajne tune u Jadranskom moru, gdje je uzgojni ciklus od 18 do čak 32 mjeseca.
S druge strane, u ostatku Mediterana (Španjolska, Malta, Turska), uzgoj se temelji na ulovu odraslih jedinki veličine više od 30 kg i njihovu kratkotrajnom zadržavanju u kavezima (oko pola godine) radi povećanja udjela masti, nakon čega se tijekom zimskih mjeseci izlovljavaju i izvoze.
Od ponedjeljka 14. aprila pa sve dok bude potrebno barkajoli će od 7,30 do 12 te od 16 do 20 sati prevoziti vlasnike brodica privezanih za pontone. Pontoni će biti uklonjeni zbog radova na uređenju obalnoga zida u uvali Jazine. To su priopćili iz Županijske lučke uprave, javlja HRT Radio Zadar.
Županijska lučka uprava Zadar nastavlja sa projektom rekonstrukcije obale na lučkom području luke otvorene za javni promet Jazine, Grad Zadar. Navedenim radovima su prethodile faze I. i II. uređenja predmetne luke te su navedeni radovi nastavak projekta uređenja luke Jazine tj. III. faza uređenja obale. Obuhvat III. faze se odnosi na Obalu kneza Branimira od profila 26 do profila 42 u dužini 206,52 metra.
Navedeni radovi su ugovoreni cijenom od kuna bez 4.115.272,19 PDV-a. Radove kao najbolji ponuđač za Županijsku lučku upravu Zadar izvodi Akropolis d.o.o. Uslugu “Stručnog nadzora nad radovima rekonstrukcije obale u uvali Jazine” za Županijsku lučku upravu Zadar izvodit će Idassacommerce d.o.o. Planirani rok izvođenja radova jest 160 radnih dana. Ovim radovima će se uvelike povećati sigurnost prometa u luci te korištenja obale.
