Državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Zoran Janković predao je danas akreditivna pisma predsjedniku Indije Sri Ram Nad Kovindu, čime je stupio na dužnost ambasadora Crne Gore u toj zemlji.
Predsjednik Kovind je poželio uspjeh Jankoviću u obavljanju nove dužnosti, te izrazio uvjerenje da će dvije države nastaviti da njeguju dobre i prijateljske odnose.
Ambasador Janković je istakao da će njegova diplomatska misija biti usmjerena na dalje jačanje bilateralnih veza i produbljivanje sveukupne saradnje između dvije države.
Takođe, iskazana je obostrana želja za unapređenjem političkih, ekonomskih i kulturnih veza Crne Gore i Republike Indije.
Zoran Jankovic je bio konzul Crne Gore u Njujorku i više godina predsjednik Opštine Tivat.
Boemski duh Skadarlije na 50. Prazniku mimoze
Boemski duh Skadarlije na 50. Prazniku mimoze
Boemski duh Skadarlije na 50. Prazniku mimoze
Prvo gastro veče Dana Beograda u Herceg Novom, manifestacije koja se održava u okviru 50. Praznika mimoze, održano je sinoć u Gradskoj kafani, uz specijalne goste, glumicu Ljiljanu Jakšić, Umjetnički centar „Talija“ i skadarlijski orkestar Dače Jovanovića. Specijaliteti su pripremani po originalnoj recepturi kuvara restorana „Tri šešira“.
“U Herceg Novom sam, evo dešava mi se već koju godinu, i ništa ljepše, vjerujte… Zadovoljstvo je biti među vama, posebno zadovoljstvo je čestitati 50. rođendan festivala mimoze. Kažu da je najvažnije trajanje; ne to ko smo, šta smo i gdje smo, već upravo trajanje… Pa vam želim vam da trajete, da trajete, još petsto, pa dalje razmislite kako ćete…” – poručila je Jakšić.
Govoreći riječi stvaraoca Zuka Džumhura, jednog od velikana koji su bili vezani i za Herceg Novi i za Beograd, zabilježene davnih godina u Skadarliji, Jakšić je dočarala izgled i duh ove boemske četvrti.
-Svi izostanci iz Skadarlije su neopravdani. Tu su svraćali mnogi značajni pjesnici, pisci, političari, umjetnici razni, ali i svi ljudi koji su voljeli dobru trpezu, čašicu, priču, druženje, smijeh, veselje… Mnoge anegdote ostaše iz tih boemskih vremena, pa i iz ovih današnjih, melodično je govorila Jakšić, uz recital stihova pjesme „Grešio sam mnogo“ Duška Trifunovića.
Uz pratnju orkestra, pored mnogih muzičkih numera tipičnih za Skadarliju, Jakšić je otpjevala i pjesmu posvećenu Herceg Novom „Ima jedan grad na moru“ grupe Bokelji.
Narodne igre iz Srbije predstavili su energični, mladi članovi UC „Talija“.
Drugo gastro veče Dana Beograda u Herceg Novom biće organizovano večeras od 20 sati u Gradskoj kafani. Organizatori ove manifestacije su Turistička organizacija Beograda i JUK „Herceg fest“, u saradnji sa Gradskom kafanom i restoranom „Tri šešira“.
Ukupno prijavljena potraživanja za kompleks Meljine u stečaju iznose oko 11,3 miliona eura, a stečajni upravnik Saša Zejak za sada je priznao nešto više od 108 hiljada eura.
Zejak je kao osnovana prihvatio potraživanja bivše direktorke Olivere Elez Mihailović u iznosu od 19.040, 28 eura, Poreske uprave (PU) u iznosu od 88.913 eura i Atlas banke u iznosu od 603,5 eura.
U Privrednom sudu juče je održan prvi sastanak povjerilaca u stečajnom postupku koji se vodi za kompleks Meljine kojim gazduje Atlas grupa biznismena Duška Kneževića, ali nije bilo uslova da se formira odbor povjerilaca. To iz razloga što se na ročištu nijesu pojavili bivša direktorica Olivera Elez Mihailović i predstavnik PU.
Zejak je juče objasnio da su pojedini povjerioci promašili adresu sa svojim prijavama, poput Elektroprivrede koja je prijavila 192.323 eura i Montefarma sa potraživanjem od 554.692 eura, jer se njihova potraživanja odnose na bolnicu Meljine, a ne na kompleks Meljine, koji je posebno društvo i vlasnik bolnice.
Stečajni upravnik nije prihvatio kao razlučna potraživanja IBM banke u stečaju u iznosu nešto većem od pet miliona eura i Atlas banke u iznosu od 4,82 miliona. Razlučni povjerioci u stečajnom postupku namiruju svoja potraživanja nad imovinom koja ne ulazi u stečajnu masu.
Stečajni sudija Privrednog suda Milica Vlahović dobila je da vodi stečajni predmet za Meljine kompleks, koji je odlukom Apelacionog suda prethodno oduzet predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću.
Jovaniću je predmet oduzet nakon što je Apelacioni sud prethodno dva puta rušio njegove odluke o pokretanju stečaja nad tom kompanijom.
Jovanić je tri puta donosio odluku o pokretanju stečaja, ali nakon što su iz Atlas grupe podnijeli protiv njega krivičnu prijavu, on je i sam smatrao da treba da bude izuzet iz ovog predmeta što je Apelacioni sud u konačnom i odlučio. Pred Apelacionim sudom u toku je treća žalba na odluku o pokretanju stečaju u toj firmi.
Pokretanje stečaja tražila je Mihajlović Elez jer nije mogla da naplati svoje bruto zarade u iznosu od 19.040,28 eura, a koje se odnose na period od oktobra 2016. do juna 2018. godine.
Privredni sud je ranije utvrdio da su računi dužnika bili “u blokadi za iznos od 357.444,93 eura, u periodu dužem od 800 dana neprekidno”, te da su postojali razlozi za pokretanje stečaja. Naredno ročište za ispitivanje potraživanja zakazano je za 26. mart
Ove jeseni bit će otvoreno devet gradilišta luka nautičkog turizma u Srednjoj Dalmaciji, najavljuju iz Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Planirane investicije županijske Lučke uprave za područje Srednje Dalmacije, uz potporu Ministarstva, u 2019. godini iznose oko 300 milijuna kuna, čime će se značajno poboljšati pomorska infrastruktura.
– Sprema se izgradnja luke s rivom i pratećim sadržajima u Omišu. Kroz 2019. privesti će se kraju pripreme za početak gradnje luke i lukobrana za sve vrste brodova osim trajekta u Bolu na otoku Braču. Realiziran je projekt luke Rogač na Šolti, uredit će se luke Stomorska na istoku Šolte i Splitska na otoku Braču.
U Sućurju, na istočnoj punti otoka Hvara, počinju ove jeseni radovi na uređenju luke koji će rezultirati sasvim novim vizurama Sućurja, jednako kao i Kaštel Starog gdje se realizira projekt pristaništa sa svim pratećim sadržajima – dodaju iz županijske Turističke zajednice.
U izdanju “IV Consulting” d.o.o Budva, iz štampe je izašla knjiga “Jezičko svjedočanstvo nestalih vremena”, odnosno Rječnik budvanskog narodnog jezika, čiji je autor, pravnik Dragan V. Liješević iz Budve.
Ova zanimjiva knjiga od 565 strana, štampana je u cetinjskoj štampariji IVPE, a njen recenzent je, poznati mladi reditelj Boris Liješević.
“Knjiga Dragana Vladova Liješevića, nije samo pohranjivanje narodnog jezika koji nestaje, za koji nas vežu uspomene. Pred nama je enciklopedija koja dokazuje, da je jezik rezultat djelovanja istorije, geografije, politike, migracija..”, kaže između ostalog u recenziji knjige, reditelj Boris Liješević.
“Iz ove knjige”, kaže on, “jezik sija kao neprocjenjivo blago, ostavljeno nam u nasljeđe…”. “Između ostalog, autor nas dovodi i do saznanja o skladnom suživotu unutar budvanske regije u kojoj se miješaju uticaji, običaji, nacije, navike, vjeroispovijesti, imena i različiti završeci prezimena”, ističe u recenziji knjige, reditelj Boris Liješević.
U rječniku, nazvanom “Jezičko svjedočanstvo nestalih vremena”, nalazi se 6.200 arhaizama, izreka, frazema i pojmova obogaćenih citatima iz literature i svakodnevnog govora.
Menadžer Opštine Tivat Marko Petričević (DPS) pojasnio je juče da je baraka Crvenog krsta Tivta u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu prethodnog dana porušena uz saglasnost Opštine kao investitora, a na predlog podgirilke firme „Urbi pro“ koja je nadzorni organ u poslu izgradnje vipenamjenskog velikog objekta na toj lokaciji.
Firma „Erlang“ koja se pojavila na gradilištu novog objekta umjesto kompanije „Artek“, izršioca koji je dobio tender i potpisao ugovor sa investitorom Opštinom Tivat, srušila je baraku Crvenog krsta iako to nije smjela da uradi po propozicijama tendera.
„Nadzorni organ „Urbi pro“ obratio se u petak Opštini Tivat pismom u kome navodi da je nakon demontaže krovne konstrukcije sa barake, što je obavljeno dan ranije, konstatovano da su elementi drvene konstrukcije tog objekta u lošem stanju i da se oni ne mogu ponovno iskoristiti. Zbog toga su oni predložili da se cijeli objekat sruši, što smo mi kao investitor i prihvatili.“- kazao nam je Petričević.
Demontaža barake od 250 kvadrata sa placa u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, počela je 7.marta kada je skinut najveći dio krovne konstrukcije. Umjesto da nastave sa radovima na demontaži zgrade, radnici „Erlanga“ prekjuče su ovdje doveli bager koji je „sa zemljom sravnio“ drvenu baraku, pretvorivši je u gomilu neupotrebljivih panela i slomljenih dasaka. Prethodno je ipak, sa gradilišta odvezen najmanje jedan kamion dobre, demontirane jelove građe sa krova zgrade, a žitelji obližnje lamele C-1 kojima se gradilište nalazi ispod prozora, tvrde da su vidjeli i kako „novac prelazi iz ruke u ruku“ za tu građu i ranije odnešene salonite krovne prekrivače, između osoba koje su je odvezle materijal i „Erlangovog“ personala sa gradilišta.
„Pažljiva demontaza postojećeg prizemnog montažnog objekta, sa odvozom na mjesto koje predvidi investitor i odvozom šuta na gradsku deponiju (udaljenost do 10km). Demontažu obaviti tako da se demontirani objekat u potpunosti sačuva, kako bi ga investitor mogao kasnije ponovo montirati na neko drugo mjesto.”- stoji u propozicijama tendera koji je Opština Tivat objavila za gradnju objekta Dnevnog centra za djecu s aposebnim potrebama na Seljanovu u poglavlju “Pripremni radovi”. U tenderskoj dokumentaciji pored toga, jasno piše i da “sav demontirani materijal pripada investitoru” i da je “posebno naglašeno pod kojim uslovima se plaća njegov transport sa gradilišta.”
Na pitanje kako je moguće da je najmanje jedan kamion drvene krovne konstrukcije barake Crvenog krsta koja je navodno bila “u lošem stanju”, ipak odvezen u nepoznatom pravcu prije nego što je bager ostatak objeta sravnio sa zemljom i da li će Oopšptina kojoj ta materijal pripada utvrditi gdje je “Erlang” uputio tu građu, te da li će provjeriti tvrdnje mještana Seljanova koji kažu da su vidjeli kako se ta opštinska imovina preprodaje, Petričević je kazao da to nije u njihovoj nadležnosti.
“Ne bi me čudilo da se nešto tako možda i stvarno dogodilo ali je to pitanje za neke druge organe, a ne za nas kao Opštinu”- rekao je on.
Seljanovo rušenje barake CK
Na fotografijama koje su prekjuče snimili žitelji obližnje stambene lamele C-1 na Seljanovu, vidi se kamion kotorskih tablica (KO BB 562) na koji se tovari uredno složen teret tek demontiranih jelovih greda sa krova barake Crvenog krsta, kao i par osoba pored njega koje međusobno nešto razmijenjuju.
Povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča, koji se obilježava 21. februara, članovi Udruženja vodiča iz Crne Gore, na temu vjerskog turizma, proteklog vikenda posjetili su crkvu Sv. Eustahija u Dobroti.
Domaćin posjete bio je mjesni župnik, don Pavao Medač koji je turističkim vodičima izložio istoriju crkve i njezinog zvonika. Govoreći o unutrašnjosti crkve, don Pavao je istaknuo istorijsko-umjetničke i baštinske aspekte ovog iznimno vrijednog sakralnog objekta, kao što su slikarstvo, kiparstvo i arhitektura.
Foto Kotorska biskupija
Neizostavna tema posjete bila je najveća zbirka „Dobrotske čipke“ koja se čuva u riznici crkve Sv. Eustahija.
Govoreći o važnosti ove čipke i njenoj povezanosti s vjerom i Crkvom, župnik je objasnio da ona podsjeća na radost uskrsnuća: nakon Isusova uskrsnuća, u njegovom su ostali samo ubrusi i povoji u kojima je bilo zamotano njegovo tijelo.
“Za nas vjernike je veoma važno i to da su oni bili jedini svjedoci Isusovog uskrsnuća. To bijelo platno koje se stavlja na oltar, na koje u svetoj misi svećenik polaže Isusovo tijelo jest spomen na te povoje kao svjedoke Isusovog uskrsnuća, a oltarnici koje je izradila dobrotska čipkarica su svjedoci njezine vjere u uskrsnuće“, naglasio je don Pavao.
Don Pavao Medač – Sveti Eustahije zbirka dobrotske čipke
Prigodno predavanje održao je don Siniša Jozić, župnik u Herceg Novom, na temu “Crkva, turizam, hodočašće”.
„Kao idealni spoj prirodnih, kulturnih i duhovnih ljepota dobar primjer je naša Kotorska biskupija. Naime, Kotor i njegova katedrala, Perast s Otokom Gospe od Škrpjela, nebeski zagovornici: Bl. Ozana Kotorka, Bl. Gracija iz Mula te Sv. Leopold Bogdan Mandić stanoviti su «ispit savjesti» kako domaćinima tako gostima, želi li se pojedinac kroz hodočašće i turizam «unapređivati» kao čovjek i kao vjernik“ – istakao je don Jozić.
Foto Kotorska biskupija
„Turistička ponuda ne smije imati rok trajanja, nego treba postati simbioza duhovnosti i prirode koja, ako je ispravno postavljena, može biti idealna prilika za Novu evangelizaciju već krštenih i onih koji će to (možda) postati. Dakle, turistički radnici i vodiči u sakralnim objektima i u svetištima pozvani su isticati duhovnu dimenziju turizma koja stavlja u središte čovjeka kao osobu te utarnje traganje za vlastitim „ja“ i ljudskim vrijednostima“, kazao je don Jozić.
Sveti Eustahije Dobrota
Župa Sv. Eustahija rado se odazvala inicijativi Udruženja turističkih vodiča Crne Gore u nadi da bi ovaj tematski susret mogao biti od pomoći ponajprije turističkim radnicima na pragu još jedne turističke sezone; te ujedno i poticaj, da njihov rad i trud kod hodočasnika iznova probudi postojeću vjeru, a kod turista potakne znatiželju i interes za duhovne vrijednosti koje su temeljni i sastavni dio povijesnog i kulturnog krajolika Kotorske biskupije.
Već se u zadarskom kraju zna za neke neobične i divovske vrste limuna, poput one koju već više od 30 godina u skrivenom dvoru svog samostana uzgajaju koludrice sv. Marije, a i Zadranin Joško Kolega u svom bogatom i šarolikom vrtu rasadniku u Gaženici ima rijetku vrstu velikog kineskog limuna, koji podnosi temperaturu do minus 25 stupnjeva, kad smo doznali da su plodovi limuna kod Petra Šindije u njegovu rasadniku u Bibinjama nadmašili sve: u pet nedavno ubranih plodova bilo je 8,4 kilograma, a najveći primjerak je imao impozantnih 1,84 kg.
Sad će neko vrijeme služiti kao ukras i atrakcija u prodajnim centrima “Čičvarda Šindija” u Bibinjama, uz Jadransku magistralu, i kod raskrižja Mazije, između Zadra i Ražanca.
– Prije dvije godine sam na Siciliji našao sadnice ovih velikih limuna, iskreno ne znam koji im je stručni naziv, a i inače na Siciliji, na kojoj se proizvodi najviše limuna u Europi, nabavljam svu robu, sadnice i presadnice za svoj rasadnik – govori nam Petar Šindija (69), agronom koji je stasao u davnom moćnom kombinatu PK Zadar.
– Tamo nabavljam sadnice koje uzgajam da bih mogao dalje precjepljivanjem proizvesti nove sadnice. U nas je loš poslovni običaj da uvozimo i preprodajemo gotov sadni materijal. Ja samo nabavljam osnovu od koje ću sam dalje proizvesti nove sadnice, pa sam zato i nabavio ovaj atraktivni limun.
snidija petar- Foto Luka Gerlanc / HANZA MEDIA
Degustacija
Šindijin je limun stvarno atraktivan, s naborima po žutoj vanjskoj kožici koja podsjeća na vrstu psa šar-pej koji “nosi” tri broja veću kožu, ili na nešto ružnije, “strije” u slabo održavanih dama, i s debelom bijelom opnom oko sočnog srca s kriškama, ali nam je ipak dao – bar onaj primjerak koji nam je šjor Pero darovao – puna dva decilitra soka. Vrlo ukusnog i pomalo drukčijeg od uobičajenog okusa limuna.
Jedan dio smo degustirali u zadarskom Dopisništvu Slobodne Dalmacije te otkrili da je jako kiseo, kao “pravi” limun ali da malo “baca” na grejpfrut, a od drugog dijela smo u obližnjeme kafiću “Aba” napravili koktel s ginom, ledom i tonikom te ga nalili u očišćenu polovinu limuna umjesto čaše. Atraktivna i perfektna kombinacija.
Na matičnom stablu divovskoga sicilijanskog limuna bujaju dva nova ploda, a Šindija već u pripremi ima nekoliko desetaka sadnica iste vrste – kalemio ga je na moćnu rusku sortu limuna Poncirus trifoliata, koju je u nas gotovo nemoguće uzgajati u izvornom obliku, ali zato odlično služi kao osnova za križanje.
Limun ima jednu vrlo zanimljivu osobinu: ako su dvije različite sorte limuna jedna do druge, lako će se križati pa će nastati nova, objasnio nam je Šindija.
Zato i nije čudno da je teško pronaći stručni ili latinski naziv divovskoga limuna sa Sicilije jer i botaničari više ne mogu pratiti sve nove vrste ovog citrusa koji se uzgaja u mnogim državama toplije Zemljine hemisfere, najviše u Meksiku, pa onda u Indiji, Iranu, Španjolskoj, Argentini…
Limun – Foto Luka Gerlanc / HANZA MEDIA
Petar Šindija svoj gigantski limun ne doživljava za atrakciju svojih ogromnih plastenika. Tvrtku “Čičvarda Šindija” osnovao je još 1993., a sada s 15 zaposlenika u devet prostranih plastenika sadi, sije, uzgaja na tisuće vrsta različitog bilja.
Od onog običnog, tisuće i tisuće presadnica nekoliko desetaka vrsta povrća, stotinjak vrsta različitog voća koje sam proizvodi iz cijepova; recimo sad klija nekoliko stotina novih sadnica prastare sorte smokve petrovke, koje presađuje s oronulog stabla-majke, mnogobrojne sorte maslina i vinove loze, penjačica, paprati, sparožine, sadnica smilja u milijunskoj količini, tamarisa koji je, ne biste vjerovali, nevjerojatno tražena sadnica, makar Šindija kaže da ju je iznimno lako uzgojiti, a nema nema ni poznatije sorte agruma kojeg nema u ponudi.
Tu su i deseci vrsta palmi, ali i brojne vrste i presadnice cvijeća i egzota, pa tropskog voća poput feoje ili ljekovitog kaktusa aloe kojim ima gotovo u svim podsortama.
Kad nas je nas je u brzom polumaratonu proveo kroz sve to raznoliko i mirisno bogatstvo – a prijetila je ozbiljna opasnost da o vrstama bilja doznamo duplo više nego što smo do sada znali – morali smo zaključiti:
Pa vi ste, Pero, bogat čovjek!
– Jesam bogat, ali ne u novcu, nego u svom ovom zelenom bogatstvu s kojim svakim dan živim. I samo da znate – nikad ne prodam sve što proizvedem, mora nešto ostati za dalje.
Rastali smo se, ne kraj onog sicilijanskog limuna zbog kojeg smo i došli, nego kraj jedne velike, predivne kamelije koju Pero drži najljepšim cvijetom i drvetom uopće.
A nama je tek tada bilo jasno zašto smo baš u ovog živahnog zanesenjaka pronašli ono čudo od limuna.
Nakon koncerata u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Tivtu, projekat KIC pop hora “Bez dileme – antifašizam” biće predstavljen publici u Kotoru.
Publika će uživati u partizanskim i antifašističkim pjesmama KIC pop hora sa gostima, u Kulturnom centru “Nikola Đurković” 14. marta u 20 sati.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće na blagajni kotorskog Kulturnog centra na dan koncerta (14.03.2019.g) od 10h do 12h i od 18h do 20 h.
Antifašistički repertoar obuhvatiće oko 20 pjesama među kojim su: “Bilećanka”, “Crveni makovi”, “Ciao bella”, “Kaćuša”, “Ide Tito preko Romanije”, “Oj, đevojko drugarice”, “Mlada partizanka” i druge, a koje će KIC pop hor izvesti pod dirigentskom palicom dirigenta prof. Saše Barjaktarovića.
Projekat “Bez dileme – antifašizam” nastao je kao inicijativa KIC pop hora, NVU “Kutak”, KIC-a “Budo Tomović” i Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Muzički urednik projekta je prof. Saša Barjaktarović, a direktorica i menadžerka projekta mr Snežana Burzan.
O njegovoj ogromnoj popularnosti i uspjehu govori i to da, osim što se za svaki nastup tražila karta više, KIC pop hor je za seriju spektakularnih i emotivnih koncerata dobio krajem maja prošle godine Povelju Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore za posebne zasluge u razvoju i unaprjeđenju antifašizma u našoj državi.
KIC POP HOR je uoči desetog jubilarnog koncerta “Bez dileme – antifašizam” 29. novembra prošle godine predstavio i prvi spot hora za numeru “Bilećanka” čiju režiju potpisuje mr Nikola Vukčević koji je do sada na you tube-u zabilježio blizu 17.000 pregleda i sjajne komentare.
