Povodom Svjetskog dana turizma, koji se obilježava 27. septembra, Turistička organizacija Tivat će obradovati najmlađe sugrađane jednom inovacijom kada su dječija igrališta u pitanju.
“Poligon za djecu u vidu didaktičkih staza biće iscrtan u malom gradskom parku na više mjesta. Pomenutim iscrtavanjem će se baviti umjetnik Mladen Piljagić, a finalni rezultat očekujemo do kraja mjeseca, u zavisnosti od vremenskih prilika.
Uz bogat sadržaj mobilijara, koji park već posjeduje, tzv. didaktičke staze će upotpuniti ponudu igrališta, ali i pružiti mogućnost djeci da kroz igru razvijaju i iskažu svoja motorička znanja i sposobnosti. Nadamo se da će realizacija ove ideje privući pažnju djece, s ciljem da svoje slobodno vrijeme više provode na otvorenom prostoru i čistom vazduhu, te da će se u budućem periodu i druga igrališta u našoj opštini obogatiti ovim projektom“ – poručuju iz TO Tivat.
Iz Instituta za Biologiju mora iz Kotora (IBM) kazali su da su protekle sedmice imali čast i zadovoljstvo raditi i istraživati sa italijanskim naučnikom Egidiom Trainitom u okviru projekta GEF Adriatic.
“Izučavali smo koraligene zajednice u Bokokotorskom zalivu i još jednom se uvjerili koliko, s jedne strane, imamo bogatstvo vrsta i jedinstvenih biokonstrukcija pogotovo na lokacijama vrulja u Dražin vrtu i Strpu, a s druge strane, koliko malo brinemo o njihovoj zaštiti kao i o promovisanju za naučna istraživanja i ronilački turizam.
Istraživanje korala u Boki
Nastavićemo naša istraživanja ali i nastojanja da se na ovim lokacijama zabrani sidrenje i ribarenje jer se tako fizički uništavaju mnogi organizmi koji tu rastu više desetina godina” – poručili su iz IBM Kotor.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u utorak u UN-u na onečišćenje svjetskih oceana i mora, uključujući Jadransko more, ključni resurs za Hrvatsku koja od turizma zarađuje oko 20 posto BDP-a.
Hrvatsku obalu, koju godišnje posjeti oko 18 miliona turista, onečišćuje među ostalim i plastični otpad iz južnih susjeda, Crne Gore i Albanije.
“S ovog mjesta pozivam sve – molim vas, prestanite bacati otpad u naše oceane i mora. U pitanju je naša vlastita budućnost”, apelirala je Grabar-Kitarović s govornice UN-a u New Yorku.
“Ne možemo zanemarivati teške posljedice na našu prirodu i značajne gospodarske gubitke koji nam prijete u budućnosti”, dodala je.
Svjetski čelnici su na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a govorili o klimi, iskorjenjivanju siromaštva i kvalitetnijem obrazovanju.
Šefica hrvatske države je najveći dio govora posvetila zaštiti oceana i mora, među njima i hrvatskog dijela Jadranskog mora čijih je 97 posto vode iznimne kvalitete.
Kolinda
Navela je dva uspješna konkretna primjera – projekt Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u kojem je u saradnji s lokalnim ribarima prikupljeno 50 tona otpada te akciju zelenih aktivista s otoka Zlarina.
Stanovnici, ugostitelji i trgovci tog otoka s oko 300 stanovnika potpisali su simboličnu deklaraciju u kojoj su se odrekli plastike za jednokratnu upotrebu i u godinu dana preobrazili jedan od 1246 hrvatskih otoka, otočića i hridi.
Zlarin
“Neka sve naše zajednice pokažu odgovornost poput stanovnika otoka Zlarina. Nemojmo oklijevati i obeshrabriti se prošlim ili sadašnjim neuspjesima, već osigurajmo snažno vodstvo za naš zajednički uspjeh u budućnosti”, istaknula je Grabar-Kitarović.
Rekavši da je vrijeme ključan čimbenik za rješavanje globalnih izazova 21. stoljeća, ocijenila je da strah sprječava međunarodnu zajednicu u poduzimanju koraka u pravom smjeru, da koči potencijal i kreativnost.
“Na nama je da bez straha koristimo instrumente kojima raspolažemo za napredak vlastitih naroda i vlastitog planeta i da odmah hrabro izmislimo nove”, poručila je svjetskim čelnicima.
“Ciganskim igrama” u izvedbi članova FA “Nikola Đurković”, Danijele Ćosović i Mirze Janovića, sinoć je u Galeriji kotorskog Kulturnog centra otvorena izložba strip crteža “Život romskog naroda”, autora Slobodana Boba Lalevića.
V.d. direktorice kotorskog Kulturnog centra Tatjana Miljenović, kazala je da je Kotor oduvijek bio grad spajanja kulturnih uticaja koji su dolazili iz svijeta i prožimali se, pa je takav duh zadržao i danas.
“Zato je kotorski Kulturni centar pružio ruku prijateljstva istoimenoj NVO koja izložbom ‘Život romskog naroda’ želi da ukaže na težak život Roma koji i dalje traje”, kazala je Miljenović.
Direktor Fondacije “Ruka prijateljstva” Dejvid Sejdović je izjavio da su ovom izložbom željeli da prikažu građanima drugu, široj javnosti manje poznatu stranu naših sugrađana Roma i Egipćana, afirmišući kulturu romskog naroda na našim prostorima.
Pored “svakodnevnih tema”, kao što je gatanje ili rad u gradskoj čistoći, prikazan je i težak život Roma u neadekvatnim uslovima.
Izložba
“Ovom izložbom željeli smo da pokažemo da imamo veliki talenat za pjesmu i igru i stare zanate od kojih neki, na žalost izumiru”, izjavio je Sejdović.
Autor stripova Slobodan Bobo Lalević je kazao da su njegove slike i stripovi proizvod odrastanja uz Rome, posmatrajući njihov ulični život, tezgarenje i borbu za goli opstanak.
Izložba je otvorena do 30. septembra, a organizatori su Fondacija “Ruka prijateljstva” i JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz podršku Sekretarijata za kulturu, društvene djelatnosti i sport opštine Kotor.
“Dan posvećen Antu Staničiću“, poznatom dječijem piscu iz Tivta biće upriličen u srijedu, 25. septembra, u 18 sati, u prostorijama Narodne biblioteke i čitaonice Centra za kulturu Tivat (CZK). O priznatom tivatskom piscu za djecu govoriće direktor CZK, profesor Neven Staničić.
Ovaj događaj organizuje Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat u saradnji sa CZK, u okviru manifestacije “Dani evropske baštine” koja će se realizovati naredne sedmice širom Crne Gore.
„Događaj posvećen Antu Staničiću, kao jednom od najpoznatijih pisaca dječijih knjiga u drugoj polovini 20.vijeka, organizuje se sa ciljem da učenici kroz analizu njegovih djela, upoznaju publiku sa značajem djela autora i vrijednosti koju je ostavio u književnosti.“ – navela je sekretarka za kulturu Dubravka Nikčević.
Opština Tivat, Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti i ove godine obilježava Dane evropske baštine uz podršku Ministarstva kulture, a saradnji sa CZK Tivat, JU Muzej i galerija Tivat, Muzičkom školom Tivat i kompanijom Luštica Development.
Tema ovogodišnjih „Dana evropske baštine“ je “Umjetnost i zabava: baština na pozornici”, a u Tivtu će biti obilježena nizom događaja.
Prethodno je, u okviru JU Muzej i galerija, realizovan događaj “Baština u dječijim očima”. Ovom prilikom učenici srednje škole su preuzeli ulogu kustosa, te posjetiocima približili sadržaj muzejske zbirke i pokazali kako oni vide kulturnu baštinu.
Poseban cilj ove akcije je da se djeca, učenici devetog razreda OŠ „Drago Milović“, upoznaju sa kulturnim dobrima u tivatskom muzeju, a u ulozi kustosa našli su se učenici Srednje mješovite škole „Mladost“.
„Dani evropske baštine“ kao kulturna manifestacija, pokrenuti su na inicijativu Savjeta Evrope i Evropske komisije, a u cilju da se kulturna baština približi široj javnosti. Obilježava se tradicionalno svakog septembra u 50 država potpisnica Evropske konvencije o kulturi, a svake godine se jedinstvena tema manifestacije bira na evropskom nivou.
Herceg Novi je dobio dva nova murala, na zidu gdje se spajaju stepenište Danice Tomašević i Šetalište Pet Danica i uz skale u Risanskoj ulici. Tema oba murala je more, a oslikani su u okviru ovogodišnjeg Street art festivala.
Likovna, umjetnička rješenja izabrana na javnom konkursu oslikao je na Šetalištu, profesor likovnih umjetnosti i 3D umjetnik Milivoje Kostić, a u Risanskoj, učenici Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje, Marko Petričević i Maša Laković.
Kako se ističe u saopštenju Opštine Herceg Novi, mural Milivoja Kostića, koji sada krasi zid u dnu stepeništa Danice Tomašević, snažnim koloritom, kroz izraženu likovnost i trodimenzionalni efekat oslikava čarobni i bajkoviti svijet ‘riba’ i na taj način se motivski uklapa u niz murala morskih motiva.
Mural, Petričević i Laković
Rad Marka Petričevića i Maše Laković predstavlja staru mapu Herceg Novog i zaliva koju je radio Vinćenco Koroneli, najistaknutiji italijanski koreograf u 17. vijeku i osnivač najstarije geografske asocijacije, čiji radovi su poslužili kao osnov za sve kasnije kartografe i istraživače ovog dijela Evrope. Preko ove mape su crvenom bojom preklopljeni crteži plovila koja predstavljaju savremeno doba.
Rješenja koja su oslikana izabrana su na javnom konkursu, a o pristiglim radovima je odlučivao stručni žiri u sastavu Anita Šimić, Vuk Čvoro i Nikola Ćurčin.
Pored slikanja murala, u okviru ovogodišnjeg Street art festival održane su radionice 3D slikanja za osnovce u školama “Dašo Pavičić” i “Ilija Kišić”. Sa djecom je radio autor jednog od murala Milivoje Kostić, profesor likovnih umjetnosti koji je prepoznat kao prvi profesionalni 3D street art umjetnik u Srbiji, osnivač umjetničkih grupa, autor umjetničkih i psihosocijalnih radionica za mlade.
Radionica 3D slikanja
Dio programa Street art festivala bio je i koncert američkog benda “Break of Reality” na tvrđavi Forte Mare. Prisutne je oduševio čelo-rok zvuk jednog od prvih alt-klasičnih kamernih ansambala u svijetu, koji su imenovani za ambasadore muzike Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj program realizovan je u saradnji sa Ambasadom SAD u Crnoj Gori.
Organizator Street art festivala je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi. Cilj festivala je oplemenjivanje javnih prostora i promocija grada kao mjesta ugodnog življenja, uz istovremenu afirmaciju savremenih formi umjetnosti.
Tradicionalna gradska fešta „Dan Širuna“ ove godine će se u Budvi održati 54. put u subotu, 5. oktobra uz bogat zabavni i sportski program, ali i izobilje prepoznatljive plave ribe koja se u Jadranu pojavljuje u ovo doba godine.
Vino, pivo i ruštule dodatno će oraspoložiti brojne posjetioce koji već decenijama znaju da je prvi vikend u oktobru dan kada se Budvani i njihovi gosti vesele uz mediteranske zvuke i ukusnu ribu koju pripremaju vrijedni članovi Kluba za sportski ribolov „Širun“ koji su prije više od pet decenija i pokrenuli ideju druženja kojom označavaju kraj još jednog dugog, toplog ljeta.
Turistička organizacija opštine Budva, uz pomoć svojih sugrađana i mnogobrojnih entuzijasta i ove godine se pobrinula da obezbjedi dovoljne količine ukusnih mediteranskih obroka, ali i da osmisli zanimljiv program na glavnom gradskom trgu.
Uz zvuke Gradske muzike i vesele „Feštađune“ fešta će početi već od 16 sati i 30 minuta, istovremeno dok se budu „zagrijavale“ gradele.
Nakon svečanog otvaranja uslijediće dječiji program u kojem već decenijama učestvuju predškolci, osnovci, učenici muzičkih škola, plesnih grupa, dramskog studija…
“Dan širuna” arhiva
Od 18 sati mali koncert će održati perspektivna mlada crnogorska pop pjevačica Monika Knezović, a nakon nje će nastupiti Ženska vokalna grupa „Harmonija“.
I ove godine će se najvještiji i najhrabriji oprobati u skidanju pršuta sa nauljene grede u gradskoj luci, u povlačenju konopa ispred glavne bine, ali i veselim igrama na samoj bini, za što su obezbjeđene i nagrade.
Igrama iz Crne Gore će se predstaviti Kulturno umjetnički centar „Stefan Mitrov Ljubiša“, dok će primorske melodije, kao i uvijek, lijepo interpretirati klapa „Jedinstvo“ iz Bara.
Gost ovogodišnjeg „Dana Širuna“ je hrvatska grupa „Magazin“, a uz prepoznatljive hitove koji su obilježili život mnogobrojnih generacija, posjetioci će uživati već od 21 sat.
Ova lijepa manifestacija koja sve posjetioce poziva na pravo primorsko druženje istovremeno najavljuje i mirniji period, kada se radi o organizaciji događaja na otvorenim budvanskim prostorima, ali i početak priprema na najvažnijem događaju u godišnjem kalendaru, koji već dvije decenije predstavlja najprepoznatljiviji zimski turistički brend u regionu – proslavu novogodišnjih praznika, kada se od Budve očekuje da uvijek postavlja nove standarde.
Tužilaštvo u Filadelfiji tražiće maksimalne kazne zatvora za crnogorske pomorce koji su učestvovali u švercu kokaina. Kako navode tamošnji mediji, ukoliko optužnica bude podignuta protiv svih naših pomoraca koji se trenutno nalaze u federalnom pritvoru, ukupna zatvorska kazna mogla bi biti i do 40 godina, prenosi Dan.
Iako je u ovom momentu podignuta optužnica samo protiv jednog našeg pomorca, američki mediji tvrde da će optužni predlog biti podignut i protiv ostalih članova posade čiji su tragovi pronađeni na zaplijenjenim paketima kokaina.
Crnogorski pomorac Nenad Ilić (39) prvi je član posade protiv koga je podignuta optužnica zbog sumnje da je povezan sa švercom 20 tona kokaina, vrijednog 1,1 milijardu dolara, koji je zaplijenjen u Filadelfiji.
Kako prenose američki mediji, Ilić je optužen da je prekršio pomorske zakone o švercu narkotika, za šta je predviđena minimalna kazna od 10 godina zatvora.
Ilić, koji je radio kao inženjer kadet na brodu“, jedan je od šestorice članova posade koji su uhapšeni u junu, ubrzo nakon zaplene kokaina. Ostali se nalaze u federalnom pritvoru, ali su vlasti odbile da iznesu informacije o tome da li se i za njih pripremaju optužnice, piše filadelfijski Inquirer.
Oni se pozivaju na dokument prema kojem su članovi posade broda „Gajane“ Fonofave Tijasaga (28) i Ivan Đurašević (29) priznali povezanost sa krijumčarenjem kokaina. Kako su prenijeli tamošnji mediji, dvojica osumnjičenih ispričali su sudiji da su prihvatili minimum 50.000 eura kako bi na brodu sakrili kokain. To su učinili, kako su tvrdili tokom saslušanja, po uputstvu jednog člana posade, ali njegovo ime nijesu otkrili. Upravo na njihovim iskazima temelji se optužnica, a tužilaštvo će, kako je ranije najavljeno, dostaviti velikoj poroti i materijalne dokaze kojima će potkrijepiti navode optužnice.
Protiv Boška Markovića (27), Aleksandra Kavaje (25) i Lauli Pulu (32) još nije završena istraga.
Kokain je otkriven prije tri mjeseca, a bio je smješten u sedam kontejnera sa povrćem i drugom raznom robom namijenjenom Evropi, Africi i Aziji.
Iako se puno zna o hrvatskom kompozitoru, tekstopiscu i pjevaču Gibonniju, manje se zna o Zlatanu Stipišiću; iako javna ličnost, uspio je da sačuva svoj privatan život od pretjeranog eksponiranja, nerado o njemu govori, nije aktivan na društvenim mrežama, a svojom muzikom kaže da se obraća publici slične sorte.
“Moja muzika, vjerujem, nije trendovska i pomodna. Ona okuplja ljude jednog smirenijeg svjetonazora, malo hipijevsku, rečeno po starinski. To su neki otvoreni i dobronamjerni ljudi, otvorenog srca. Tako da uvijek sviram pred ljudima naše sorte, govoreći o nekoj emotivnoj razini”, kaže ovaj umjetnik u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
To što je muzika dostupnija, ne znači da je bolja
Gibonni ocjenjuje da u promjeni od unplugged svirki do preslušavanja muzičkih numera na mobilnim telefonima, savremena tehnologija nije mnogo pomogla da danas imamo kvalitetniju muziku.”Nije pomogla, odmogla je. To što je muzika dostupnija, ne znači da je bolja. Dobra muzika nastane tako što njen muzičar ima glavu u oblacima, a ne glavu u društvenim mrežama. Ali, ljudi danas tako vole, pa je to teško mijenjati.”
Gibonnijeva muzika ima dalmatinski zvuk i mediteranski obrub; kaže da je privilegija biti rođen na Mediteranu, gdje ljudi još uvijek mogu imati vremena za sebe.
“Mediteran je najzdravije mjesto za život, sve je tu logično i prirodno, i sve je u svoje vrijeme, i sunce, i ljeto, i zima. Kad sam jedno vrijeme živio u Berlinu, shvatio sam da je tamo ljudima sporedno imati dobro auto. Važnije je bilo imati vremena za sebe. Kad ti neko kaže da je vrijeme novac, onda si bogat okoliko koliko imaš vremena za sebe, je li tako? Možemo tako okrenuti tu poslovicu. U svim višemilionskim gradovima u kojima sam se imao priliku duže zadržati i raditi, uvijek možeš primijetiti da koliko god ljudi hrle u grad, toliko oni bolje upućeni bježe iz grada. Shvatiš da svatko tko se na neki način ostvario, na kraju traži svoj mir. A ja dolazim iz mira. Tako da, ako je čovjek već blagoslovljen da je rođen na Mediteranu, ne smije s njim izgubiti kontakt.”
Gibonni foto Jasna Vukićević
Zapadna Evropa ne izvozi konflikte, nego sireve
Zato će Gibonni rađe govoriti o maslinama i zasadima limuna, nego o politici. Ipak, na naše pitanje o tome da li se iz Hrvatske, kao članice EU (Evropske unije) jasnije vidi region, kaže da navija da projekat EU uspije jer je zamišljen kao zajednica naroda koji će međusobno sarađivati.
“Ne bavim se politikom, ali imaš oči što vide. Svakome je nešto dato, nekome voda, nekome sunce, a nekome plodna zemlja. Ajde da ja ne filozofiram ovdje: svi nešto imamo, samo je pitanje sto ćemo s time napraviti. Recimo, imaš turističku zajednicu Islanda koja reklamira led i beskonačne polarne noći, pa opet uspiju napuniti hotele. Imaš Holanđane koju nisu imali dovoljno zemlje, pa su je na kraju uzeli od mora. Tako da su rješavali ljudi u Evropi svoje brige, a da nije na tuđu štetu, bar u zadnjih pedeset godina. Zapadna Evropa ne izvozi konflikte, nego sireve, vino, automobile, namještaj…i zato mislim da je to zdravo.”
Ugledaj se na najbolje u tvom kraju
O tome jesmo li generalno dopustili da politika i političari zavladaju našim životima, ovaj umjetnik kaže:
“Ja se ne bavim dnevnom politikom, ali političari bi trebali imati epizodnu ulogu i biti servis naroda, a ne mesije. Ono što je važno da se okreneš oko sebe i kažeš – OK, ovo je moj grad i moj narod, što je ovdje najbolje? Znači, uvijek se ugledaj na najbolje u tvom kraju. I iz toga se dogodi uspjeh, kad čovjek ispoštuje najbolje. Nažalost, tu svijest nemamo u svakodnevnom životu, osim u sportu. Tu se naučiš da ćeš morati raditi više ako hoćeš zlato nakon srebrne medalje, a ako osvojiš četvrto mjesto, to smatraš neuspjehom. Znači, kad pričamo o regiji, tu smo zadali sebi visoke kriterije ispod kojih se ne smije ići. Ali, u ekonomiji ili kulturi to uopšte nemamo.”
Muzička karijera Zlatana Stipišića Gibonnija je započela osamdesetih godina u hevi metal grupi “Osmi putnik”, nastavila se u rok bendu “Divlje jagode”, da bi od devedesetih do danas svojom solo karijerom izdao deset albuma, dobio preko četrdeset Porina i postao jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača, kompozitora i tekstopisaca.
Ambasador Finske u Beogradu Kim Lahdervit posjetiće početkom novembra Opštinu Hercg Novi, kada će sa rukovodstvom grada razgovarati o mogućnostima produbljivanja saradnje koja je započela ove godine učešćem te države u obilježavanju 50. Praznika mimoze.
Povodom najave posjete ambasadora, danas je sa potpredsjednicom Opštine Herceg Novi Danijelom Đurović i saradnicama razgovarao ekonomski savjetnik Ambasade Finske Igor Madžarević.
Učesnici u razgovoru istakli su da je martu u foajeu Dvorane Park održana izložba „Inovativni finski dizajn“, koja je privukla veliku pažnju stručne i laičke javnosti. Madžarević je istakao da će Ambasada Finske biti otvorena za saradnju i za naredna obilježavanja Praznike mimoze, a u periodu pred nama moguće je ostvariti saradnju i Opštine Herceg Novi, preduzeća „Čistoća“ i „Vodovod i kanalizacija“ sa finskim kompanijama koje su specijalizovane za reciklažu, odvod otpadnih voda i upravljanje čvrstim komunalnim otpadom.
Tokom sastanka, izraženo je i zadovljstvo održavanjem Operosa Festivala u Herceg Novom. Osnivač festivala je finski mecosopran Katherina Haataja, a u saradnji Operose, Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novog i JUK „Hercegfest“, stvara se jedinstveni nacionalni operski događaj koji promoviše kulturu, Herceg Novi i Crnu Goru.
