NVU “Dječiji ekološki pokret Ljute kamilice” iz Radanovića počeo sa realizacijom projekta “Eko patrola” u okviru kojeg će naši članovi uskoro postati pravi mali ekološki policajci.
Kako bi imali adekvatno znanje za obavljanje svoje dužnosti, u nedjelju 27.aprila se u prostorijama NVU “Ljute kamilice” održala ekološka radionica koju je vodila Jovana Đokić i z Crnogorskog Društva Ekologa. Ona je sa djecom razgovarala o svom poslu i kroz igru u prirodi im skrenula pažnju na ljepotu prirode i važnost njene zaštite. Djeca su se upoznala sa pojmovima “ekologija”, “reciklaža”, “zagađivanje”. Posjetila su obližnju farmu na kojoj su ispunjavali zadatke “pronađi različite vrste listova”, “nacrtaj životinju koju vidiš”, “fotografiši se sa cvijetom”, “indetifikuj otpad i baci ga u smeće”… Radionica je završena razmjenjivanjem razglednica sa temama crnogorskog biljnog i životinjskog svijeta koje je za ovu priliku obezbijedilo Crnogorsko Društvo Ekologa.
Dječiji ekološki pokret Ljute kamilice
Ovo je jedna od tri planirane edukativne radionice nakon čega slijede ekološke akcije i dodjela znački. Cilj projekta je animiranje djece na učešće u rješavanju ekoloških problema zajednice i podizanje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine.
Svaka zajednica se nosi sa različitim izazovima, ali je ekološki problem zajednički svima. Edukujući djecu o ekologiji, reciklaži, građanskom aktivizmu odgajamo buduće generacije savjesnih građana, smanjujemo ekološke probleme čime cijela zajednica postaje osvješćenija, zdravija i odgovornija!
Projekat EKO PATROLA je podržan kroz program Podržani=Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske.Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Vlada Crne Gore je u petak, 25. aprila, usvojila Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, čiji je cilj obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz poboljšanje marketinških aktivnosti kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta.
Iz Vlade je saopšteno da je cilj generisanje većih prihoda u turizmu, produženje turističke sezone i povećanje stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti.
Program uključuje sedam mjera podrške i to organizovanju manifestacija/festivala, unapređenju ponude i podizanju kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, unapređenju kvaliteta turističke ponude i digitalizaciji, razvoju MICE turizma, organizaciji studijskih posjeta turoperatora i turističkih agencija, partnerstvu sa turoperatorima i turističkim agencijama u promociji Crne Gore kao turističke destinacije, kao i unapređenju organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.
– Sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje sprovodi Ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija. Finansijska sredstva za realizaciju Programa projektovana su na iznos od 1,43 miliona EUR – navodi se u saopštenju.
Ministarstvo turizma zaduženo je da za realizaciju Programa iz sopstvenih sredstava opredijeli 550 hiljada EUR, a NTO 470 hiljada EUR, kao i 410,05 hiljada EUR za relizaciju mjere Podrška za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.
Uoči Međunarodne veslačke regate „Sveti Duje”, koja se održava 9. i 10. maja, Split se prisjeća jednog izuzetnog povijesnog događaja – veslačke regate iz 1825. godine, čiji su zapisani tragovi sačuvani u arhivima i pjesmama i svjedoče o prastaroj sportskoj i maritimnoj tradiciji grada pod Marjanom.
Naime, dana 25. aprila 1825. godine, općina Split uputila je službeni poziv općini Hvar za sudjelovanjem u svečanoj regati na blagdan sv. Dujma. Uz pismo su na dvije stranice bile priložene propozicije natjecanja koje su iznimno vrijedne s povijesnoga aspekta jer precizno definiraju pravila veslačke utrke: brodovi su morali biti gajete ili leuti duljine 20 do 22 stope (oko 6 metara), s točno šest vesala, jednim kormilarom i posadom u ujednačenim odorama, uz istaknutu zastavu mjesta iz kojeg dolaze. Utrka je započela pucnjem iz topa, a start su označavale dvije usidrene brodice. Sudjelovalo je dvanaest lađa, a pobjedu je odnijela splitska posada iz Varoša. Cijeli događaj bio je strogo reguliran i pod nadzorom sudaca, a pobjedničku nagradu od 40 forinti osigurala je gradska vlast. Ono što ovu regatu održanu prije dva stoljeća čini posebnom, upravo su ova pravila i smatraju se jednima od najstarijih pisanih veslačkih propozicija u Europi – čak četiri godine prije prve utrke The Boat Race između Oxforda i Cambridgea. Danas se ona čuvaju u Muzeju hvarske baštine.
Taj se događaj zadržao u kolektivnoj memoriji ne samo putem arhiva, nego i kroz stihove pjesme „Vóza godine 1825.”, objavljene 1885. u pjesmarici „Marjanska vila”, u kojoj se u narodnom tonu opisuje kako Split poziva susjedne gradove na veslačko nadmetanje.
Danas, 200 godina kasnije, tradicija je ponovno živa kroz Međunarodnu veslačku regatu „Sveti Duje”, u kojoj od 2005. bez prekida sudjeluju sveučilišni osmerci Oxforda i Cambridgea. Utrke u Spinutu i spektakularna Utrka legendi na Rivi okupljaju elitu sveučilišnog veslanja i tisuće posjetitelja, u spoju vrhunskog sporta i dalmatinskog slavlja.
Obilježavanje ove obljetnice nije samo povratak u prošlost, već potvrda da Split, grad mora, sporta i antičke kulture, i danas baštini snagu zajedništva i natjecateljskog duha koju je imao još 1825. godine, a veslajući u čast sv. Dujma, nastavlja neprestano ispisivati nove stranice svoje bogate sportske povijesti.
PJONGJANG – Sjeverna Koreja je u ponedjeljak prvi put potvrdila da je poslala trupe da se bore za Rusiju u ratu s Ukrajinom prema nalogu vođe Kim Jong Una i dala važan doprinos oslobađanju ruskog teritorija koji je okupirala Ukrajina.
Pobjedonosni završetak bitke za oslobađanje ruske regije Kursk pokazao je “najvišu stratešku razinu čvrstog vojnog prijateljstva” između Sjeverne Koreje i Rusije, citirala je državna novinska agencija KCNA izjavu sjevernokorejske vladajuće stranke.
Rusija je prošlog tjedna rekla da su ukrajinske snage protjerane iz posljednjeg ruskog sela koje su držali, iako je Kijev zanijekao tu tvrdnju i rekao da njihove trupe još uvijek djeluju u Belgorodu, još jednoj ruskoj regiji koja graniči s Ukrajinom.
Kim Jong Un je donio odluku o raspoređivanju trupa prema sporazumu o strateškom partnerstvu koji je prošle godine potpisao s Vladimirom Putinom.
Rusija je u subotu prvi put potvrdila da se sjevernokorejski vojnici bore zajedno s Rusima u Kursku, prenosi Reuters.
Ni Rusija ni Sjeverna Koreja nisu prethodno ni potvrdile ni zanijekale raspoređivanje.
Od 30. aprila do 4. maja, Budva postaje regionalni centar dobre energije i zabave zahvaljujući XXII Međunarodnom budvanskom karnevalu, koji se ove godine održava pod sloganom „Širimo ljubav“.
Predsjednica NVO Feštađuni, Marija Pjerotić, je najavila da će ovogodišnji karneval početi tradicionalnim Abrumom u Petrovcu, Svetom Stefanu, Rafailovićima i Pržnu.
Prvomajski praznici će i ove godine proći u znaku budvanskog Karnevala! Pripremite najljepše maske i budite dio višednevne vesele fešte na samoj obali mora! Svi u Budvu – zajedno, poručuju organizatori.
Program
27.04.2024.
ABRUM budvanskom rivijerom
28.04.2024.
Trg slikara
16:00 MALA KARNEVALSKA POVORKA
18:00 DJEČIJI KARNEVAL
29.04.2024.
Pjaceta kod kuće Čekrdekovića
19:00 DJ FIKUS
20:00 BUCOTZAR
22:30 ANNA WALL
Plato kod “Jadranske straže”
19:00 MIXA THE DUDE
20:00 RADIO KATAKOMBA
22:00 PRTI BEE GEE
30.04.2024.
ABRUM Starim gradom
Pjaceta kod kuće Čekrdekovića
19:00 NOTSOSERIOUS
21:00 BURKAKKE
23:00 RUNY
Plato kod “Jadranske straže”
20:00 JACK LUPINO
22:00 FANTOM
Trg palmi
20:00 ELIZA STARK & THE DAPPERS
22:00 ĐURĐA
1.05.2024.
Trg slikara
19:00 VELIKA KARNEVALSKA POVORKA
00:00 KARNEVALSKA ŽURKA
Plato kod “Jadranske straže”
19:00 ENKLAVAPARCI
21:00 JOHN-K
23:00 ANDREW MELLER
Trg palmi
20:00 NITRO BEND
22:00 PRIGANITZE
Manifestaciju organizuju nevladina organizacija „Feštađuni“, Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva, uz podršku lokalne zajednice, ugostitelja i hotelijera. Tokom pet dana trajanja programa Karnevala, posetioci će imati priliku da uživaju u bogatom muzičkom i scenskom programu, karnevalskim povorkama i autentičnoj atmosferi koja okuplja hiljade ljudi iz zemlje i sveta.
INFO DAN – ponedjeljak, 28.aprila, od 10 do 12.30 sati
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore organizuje INFO DAN u okviru kojeg će predstaviti aktuelne međunarodne projekte u kojima učestvuje, a koji za cilj imaju razvoj zajedničkih metodologija u cilju zaštite morskog ekosistema.
INFO DAN će biti održan u prostorijama Instituta za biologiju mora. Namijenjen je predstavnicima lokalnih uprava, institucija i organizacija, kao i privrednih subjekata čije aktivnosti imaju direktan uticaj na more, kao i svim građanima zainteresovanim da saznaju više o međunarodnim naporima naučnika u cilju zaštite ekositema Sredozemnog mora.
Na ovom sastanku tj. INFO DAN-u biće predstavljene sveobuhvatne informacije o projektima koji se realizuju u okviru programa Interreg IPA Euro-MED i Interreg IPA ADRION. Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore je partner na projektima: MEDSEARISE – Supporting Adaptat ion to Mediterranean Sea Level Rise (Pomoć u prilagođavanju na podizanje nivoa Sredozemnog mora); PREVENT – Pollution Reduction and Early-warning for Vulnerable Ecosystems in Adriatic-Ionian Territories (Smanjenje zagađenja i rano upozorenje za ranjive ekosisteme u Jadransko-jonskom regionu); CRADLES – Creating Resilient Areas to Develop Lifecycles and Ecosystem Services (Stvaranje otpornijih područja za razvoj životnih ciklusa i ekosistemskih usluga); i TETHYS4ADRION – Strengthening Cross-Border Cooperation to Reduce Plastic Waste in Rivers of the Adriatic and Ionian Seas (Jačanje prekogranične saradnje za smanjenje plastičnog otpada u rijekama Jadranskog i Jonskog mora).
“Ovo će biti prilika da široj zajednici predstavimo ključne aktivnosti pomenutih projekata, sa fokusom na glavne ciljeve kojima se ovi projekti bave. Osim činjenice da će učesnici biti informisani o dosadašnjim rezultatima kao i budućim aktivnostima projekta, glavni cilj INFO DAN-a je aktivno učešće i doprinos svih zainteresovanih strana u razmjeni mišljenja i identifikaciji potencijalnih problema a koji mogu biti ključni za projekte sa zajedničkim ciljem – očuvanje i zaštita morskog ekosistema,” poručuju sa Instituta za biologiju mora.
Pozivaju sve zainteresovane da se pridruže INFO DANU u ponedjeljak, 28.aprila, od 10 do 12.30 sati.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat uhapsili su dvije osobe zbog sumnje da su izvršile krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su službenici tivatske policije, postupajući po prijavi A.V. (24) da je u apartmanu jednog hotela u Tivtu fizički napao njen partner, uhapsili G.C. (32), državljanina Velike Britanije sa privremenim boravkom u Tivtu, kao i A.V.
Kako su kazali iz policije, njihovi službenici su, na osnovu prikupljenih obavještenja od više osoba, došli do sumnje da je jutros oko tri sata u hotelskom apartmanu G.C. zadao A.V. više udaraca po glavi i tijelu.
„Takođe, A.V. je, kako se sumnja, upotrijebila fizičku silu prema G.C. na način što mu je zatvorenom šakom zadala udarac u predjelu glave, a zatim još nekoliko udaraca u predjelu tijela, nakon čega se isti zaključao u jednoj od prostorija“, kaže se u saopštenju policije.
Navodi se da je, nakon toga, A.V. telefonskim putem pozvala majku S.V. (53) koja je došla u apartman i fizički napala G.C. zadajući mu više udaraca otvorenom šakom.
„Nakon čega G.C. odlazi u drugu prostoriju i zaključava vrata, dok S.V. lomi inventar stana i potom se udaljava iz istog“, dodaje se u saopštenju.
Iz policije su kazali da je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, po čijem nalogu su G.C. i A.V. uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
„Dok je protiv S.V. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari“, naveli su iz policije.
U saopštenju se navodi da će G.C. i A.V. u zakonskom roku biti sprovedeni tužilaštvu na dalju nadležnost i postupanje.
Koncert Ansambla violončela Balkan 8 održaće se u Kotoru, u Kulturnom centru “Nikola Ðurković” u ponedjeljak 28. aprila od 20 sati. Ulaz je slobodan.
Kotorska publika imaće priliku da se prepusti zvucima osam violončela koje ovaj ansambl spaja u snažan i emotivan muzički izraz, u jedinstvenom ambijentu koji savršeno pristaje toplini i duhu njihove muzike. Na programu je muzičko putovanje kroz bogatstvo balkanskih melodija, obogaćeno tradicijama iz različitih krajeva svijeta – od istočnjačkih motiva do mediteranskih, orijentalnih i slavenskih tonova.
Ovaj koncert biće više od muzičkog događaja – to je poziv na dijalog kultura, na emociju koja ne poznaje granice i na susret sa tradicijom iz nove, savremene perspektive.
Umjetnički rukovodilac ansambla je Dmitrij Prokofjev, laureat Međunarodnog takmičenja Čajkovski, nekadašnji vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra, i umjetnik prepoznat i cijenjen kako u Crnoj Gori, tako i na svjetskoj sceni.
Ostali članovi ansambla Balkan 8 su: Olesja Anakovskaja, Lazar Bubanja, Aleksandar Latković, Milan Ninković, Vladimir Drobnjak, Sergej Suvorov, Vladimir Virok Stoletov i perkusionista Nikola Ševaljević.
Ansambl Balkan 8 čini osam izuzetnih violončelista i jedan perkusionista, okupljenih oko ideje da kroz originalne aranžmane i savremen pristup interpretaciji, predstave muziku sa Balkana u novom, inovativnom obliku.
Projekat je nastao u okviru IMSA – Internacionalne muzičko-scenske asocijacije, nevladinog udruženja koje se bavi međunarodnom kulturnom saradnjom i podrškom umjetničkim inicijativama. Inicijalno je započet u Gruziji, u Tbilisiju, pod nazivom Amplitudes, da bi se kasnije preselio u Crnu Goru i razvio pod novim imenom – Balkan 8.
Nevladino udruženje IMSA spaja umjetnike i zanimljive ideje širom svijeta, a ovaj projekat je pravo osvježenje na muzičkoj sceni.
Naziv Balkan 8 nosi dvostruko značenje – s jedne strane, ‘’Balkan” simbolizuje muzičku inspiraciju koja dolazi iz različitih kultura i tradicija ovog prostora, dok broj 8 upućuje na broj članova violončelista ovog ansambla, ali i ima takođe i dodatno simboličko značenje. U mnogim kulturama broj osam označava harmoniju, vječnost i beskonačnost, što odražava i umjetničku filozofiju ovog sastava – stalnu težnju ka novim izražajnim oblicima i muzičkom jedinstvu.
Crnogorska publika je imala priliku da se upozna sa ansamblom Balkan 8 tokom avgusta prošle godine, kada su održani koncerti na tri lokacije – u Luštici, na Cetinju i u Podgorici. Tada je projekat realizovan u saradnji sa violončelistima iz Gruzije koji su gostovali kao dio međunarodne razmjene.
Ansambl nastavlja svoje djelovanje kroz koncerte, radionice i saradnje sa umjetnicima iz regiona i svijeta, sa misijom da balkanska muzička baština dobije savremeni izraz i univerzalni umjetnički glas.
Doživite snagu violončela i magiju Balkana, poručuju organiozatori koncerta.
Svetim misama u nedjelju 27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke obilježen je blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (poznate i kao bl. Ozane) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.
Jutarnju misu služio je kotorski biskup mons. Mladen Vukšić dok je centralnu, popodnevnu misu predvodio don Dražen Kraljić, koji je u svojoj propovjedi podsjetio na život bl. Ozane.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Plemenitosti i posvećenostiBlažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.
Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.
Blažena Ozana 2025. foto Boka News
U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.
Kotor Ozana 1930. – foto Boka News
Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“
U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Zajednička fotografija na stazi ka Vršanju, foto S. Kapetanović
Katun sa ostacima pojate, foto M.D.P.
Austrougarskom stazom kroz Vršanj, foto S. Kapetanović
Ostaci pojate, foto M.D.P.
Vrtača uređena suhozidom, foto M.D.P.
Sunčani sat Sava Popovića iz 1936. godine, foto M.D.P.
Rastrčane vjeverice u Međed dolu, foto M.D.P.
Pogled ka Lovćenu, foto M.D.P.
Pogled na katun, foto S.Kapetanović
Očuvani katun u Međed dolu, foto M.D.P.
Krševiti putevi Katunske nahije, foto S. Kapetanović
Uskršnja trpeza ispred katuna
Seoski ambijent u Međed dolu sa očuvanim katunom, pojatom, vrtačama ograđenim suvomeđom (suhozidom), bunarom i sunčanim satom, dar je istorije, ljudskog pregalaštva i prirode, koje treba sačuvati
Katunska naselja Gornji i Donji Vršanj u podnožju Lovćena bili su istinsko otkriće za mnoge učesnike ture koja je održana uoči Uskrsa, 19. aprila u organizaciji PK “Vjeverica” Kotor.
Opuštena atmosfera, lagani hod starim austrougarskim putem čvrste kamene građe i seoskim putevima Katunske nahije u raskošnom prepletu krša, oskudnog rastinja i vrtača, prelijepi pogledi na Njeguško polje i masiv Lovćena, ali vidici ka Prokletijama i Moračkim planinama, a najdragocjenije od svega- stari ruralni ambijenti sa napuštenim katunima i kaskadnim docima ozidanim suhomeđama – ljepota je u kojoj su uživali 18 učesnika/ca, većinom članova/ca PK “Vjeverica”. Njima su se na Trojici pridružile planinarke iz PD “Subra”, iz Tuzle, iz Amerike, ljubitelj prirode iz Tivta. I sama vožnja serpentinama bila je doživljaj za učesnike, posebno za “novajlije”. Naročito je sve njih oduševio kompleks starogradnje u Međed dolu, gdje su odmorili, te podijelili “uskršnji objed”.
Austrougarskom stazom kroz Vršanj, foto S. Kapetanović
– Jako nam se sviđa krajolik, ambijent, a posebno izražena ljubaznost, predusretljivost svih ljudi u grupi. Planinarimo redovno i cijeli odmor smo osmislile kako bismo što više staza prošle. Miki Lazarević iz Herceg Novog nas je povezao sa PK “Vjeverica“, te smo tako prethodnog vikenda bile na turi od Orahovca do Vranovog brda i Perasta, kažu gošće iz Vašingtona Brenda i Kejti, koje su smještene u Kotoru.
Cijeli kompleks u Međed dolu je jako zanimljiv jer je organizovan oko tog okruglog dola (vrtača), gdje se nalazi obradivo zemljište, koje je ozidano međom od suvozida na više nivoa, terasasto,. Na obodu dola nalazi se kuća, ispod je pojata, a ispod nje skalini u suhomeđi koji vode do vrtače, a sa suprotne strane je bunar (počuo) ozidan u kamenu sa natpisom na kamenoj ploči na kojoj piše da ga je 1926. godine ozidao Savo Popović. Izgleda da je taj Savo bio majstor od zanata, jer se na proplanku iznad kuće nalazi sunčani sat, gdje se isto potpisao 1936. godine.
Ostaci pojate, foto M.D.P.
-Sretna sam jer smo danas obišli katune u zaleđu Boke. Stvarnio je bilo jako dragocjeno, s obzirom da smo išli stazama kojima se ne ide tako često. Imali smo priliku da vidimo predivne ambijentalne cjeline, kaže Sandra Kapetanović, arhitekta, jedna od osnivačica PK “Vjeverica”. Ona radi istraživanja na temu kulturnog pejzaža katuna u Crnoj Gori za doktorat na odsjeku Geografija Prirodno- matematičkog fakulteta u Zagrebu, te je za nju ova šetnja bila posebno inspirativna.
-Gornji i Donji Vršanj su naselja koja su od proljeća do jeseni koristili za stanovanje ljudi sa Njeguša i Zalaza. Za razliku od katuna na Sjeveru Crne Gore, gdje su kolibe svedenije, manje, jednostavnije, nižih zidova, bez prozora-samo vrata, karakteristično za cijelu Katunsku nahiju, katuni u ovom reonu su specifični, građeni su kao kuće u selima, što su uočili i geografi koji su se bavili istraživanjem ovog područja još početkom XX vijeka. One su od suvozida, ali je visina zidova ista kao u kućama, često imaju prozore, što nije slučaj na Sjeveru, primjećuje Kapetanović i dodaje da je ova nahija dobila naziv zato što su u ovoj zoni bili rasprostranjeni katuni, pretpostavlja se još iz vremena Crnojevića, ali i ranije.
– Ovi ambijentalni ruralni kompleksi zavređuju da se zaštite – ostaci arhitekture, putevi, staze, kako austrougarske, tako i seoske, treba mapirati i zaštititi, ne bi bilo loše kad bi se markirale, kaže Kapetanović.
Sunčani sat Sava Popovića iz 1936. godine, foto M.D.P.
Ova tura je za neobično lijepa za Nadiru Jusufović iz Tuzle, članicu PD “Konjuh” (Bosna i Hercegovina) i PD “Bršljan” Jankovac (Hrvatska). Prvi put pješači sa Vjevericom, ali sa prijateljem Jankom iz Tivta tokom prošle i početkom ove godine obišla je staze Gornjeg Stoliva, Vrmca, Žlijeba, izašla je na tvrđavu Goražde…Dan prije su izašli na Orjen-Sedlo.
-Oko sela Vršanja prvi put sam doživjela atmosferu starih katuna, mada sam imala priliku da doživim i ruralni ambijent “Putem starih teća” u Gornjoj Lastvi. Privlače me visoke planine u Crnoj Gori- bila sam sa PD “Konjuh” na Durmitoru, na Bobotovom kuku, Savinom kuku, Prutaš. Redovno dolazim na Feštu mimoza, u Baošićima odsijedam, kaže nasmijana Nadira, koja je za degustaciju tokom okrepe poslužila bosanski lokuma.
Đir podgorinom Lovćena uz uskršnju trpezu oko katuna Donjeg i Gornjeg Vršanja osmislila je i vodila Silvija Vrhovac iz Tivta. Ona je ovom stazom prošla nekoliko puta, a otkrila ju je zahvaljujući Dragu Dančuloviću iz Kotora, vrsnom planinaru, izuzetnom poznavaocu istorije i običaja ovoga kraja, lokalnih staza, mjesta, starih toponima, čije nazive malo ko zna.
Trebalo je da ova tura bude organizovana na Lovćensko jezero, ali pošto su saznali da vode nema u jezeru, pješačka tura je preusmjerena ka katunskim stazama.
Očuvani katun u Međed dolu, foto M.D.P.
-Ovo je manje poznati dio Lovćena. Katuni sada pripadaju Njegušima, a nekada su bili u okviru sela Zalazi. Prešli smo skoro 20 kilometara u opuštenoj atmosferi, za mnoge je ovo bilo jedno lijepo otkriće. Markacije nema, hodali smo starim crnogorskim putem, a negdje smo morali da se probijamo kroz šipražje, jer su neki dijelovi ograđeni, zarasli u travu ili ih je voda ponijela, objašnjava Silvija. Smatra da je dobro da što manje ljudi zna za ove staze.
-Da bi se očuvao autentični izgled katuna, najbojle bi bilo da što manje ljudi zna za ove lokalitete. Bolje je da se ne probija put, jer mnogi ljudi ne znaju da cijene ljepotu prirode, ne umiju da je čuvaju, već gledaju da se to “komercijalizuje”, da se napravi udobnije za čovjeka, a onda se gubi sva ova čarolija. Problem je što kuće propadaju, zub vremena ih nagriza…zaključuje vodičkinja Vrhovac.
