Umijeće suhozidne gradnje upisani u UNESCO-ov popis nematerijalne baštine – foto vlada RH
Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, na sjednici u srijedu 28. novembra u Port Louisu u Mauricijusu, Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija (Hrvatska, Kipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska), te tradicijski napjev Međimurja Međimurska popevka kao samostalna nominacija, uvršteni su na UNESCO-ov, Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Umijeće suhozidne gradnje, gradnje “u suho” konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala, upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine. Krajem 2015. i početkom 2016. započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
RH je aktivna na očuvanju nematerijalne kulturne baštine od početka 2000-ih. Do kraja 2018. godine u Registar kulturnih dobara RH upisano je više od 160 nematerijalnih kulturnih dobara, a na UNESCO-ove popise, s ova dva novoupisana elementa, njih ukupno 17.
“Takav izniman uspjeh ostvaren je dugogodišnjom saradnjom Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i hrvatskih stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice”, saopštilo je Ministarstvo kulture.
U Modernoj galeriji u Starom gradu, danas je otvoren Međunarodni multidisciplinarni naučni simpozijum “Antička Budva” i prateća dokumentarna izložba “Prvo otkriće antičkih nekropola u Budvi”, koji JU Muzeji i galerije organizuje povodom dva značajna jubileja – 80 godina od otkrića antičkih nekropola i 15 godina od osnivanja Muzeja grada Budve.
Simpozijum i izložbu je otvorio Aleksandar Bogdanović, ministar kulture Crne Gore, a na otvaranju su se obratiti i akademik Aleksandar Čilikov ispred Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Dragan Krapović, predsjednik Opštine Budva i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, dok je u muzičkom djelu programa učestvovo kvintet flauta iz Budve, pod vođstvom prof. Ane Brajak.
Dok su učesnici i gosti pristizali, čuli su se zvuci kvinteta flauta iz Budve koji su bili odjeveni u prigodne antičke kostime, što je skupu dalo posebnu čar. Na početku se ispred JU Muzeji i galerije Budve obratila mr Milica Stanić Radonjić.
“Naučni simpozijum po pozivu „Antička Budva“ prvi je događaj ove vrste koji JU Muzeji i galerije Budve priređuje u Evropskoj godini kulturne baštine (European Year of Cultural Heritage). Posebnu zahvalnost dugujemo kolegama iz Narodnog muzeja Beograda, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Splitu, kao i iz Muzeja lijepih umjetnosti u Bostonu koji su nam obezbijedili značajan dio materijala koji čini izložbu pred vama.” – kazala je Radonjić.
Mr Lucija Đurašković je u svom obraćanju istakla da se kultura jednog grada, između ostalog, može se vrednovati imajući u vidu odnos koji taj grad i njegovi stanovnici imaju prema njegovanju kulturne tradicije.
Naučni simpozijum Antička Budva
“Stoga mi je posebna čast što smo kao jedna od ključnih instiucija kulture grada Budve u prilici da obilježimo osam decenija od otkrića budvanskih antičkih nekropola i skromnih petnaest od osnivanja Muzeja grada Budve, kada smo joj vratili njeno izvorno biće i probudili usnulu dušu. Upravo se preko otkrića helenističke i rimske nekropole i otvaranjem Muzeja pred nama se otvorio hirizont viševjekovnog kulturnog naslijeđa na kojem počiva autentičnost budvanske kulturne tradicije, tako da se dana neposredno možemo suočiti sa kulturnim izvorom prema kojem Budva spada, ne samo u najstarije po postanku, već i najznačajnije antičke centre Mediterana” – kazala je Đurašković.
Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović, posebno istakao značaj obrazovanja o antičkom naseđu Budve, koji ovaj simpozijum podstiče.
Naučni simpozijum Antička Budva
“Naslijeđe je spona koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnosti. Da bi smo razumijeli današnji svijet, moramo prvo proučiti korene civilizacija, i biti svjesni istorije. Zato je kulturno naslijeđe koje mi ovdje imamo dragocijeno. Siguran sam da vi svi dijelite ovo mišljenje. Budva, stara mnogo vijekova, tako je bogata naslijeđem. Ne smijemo štedeti naše napore da ga sačuvamo i zaštitimo. Naše naslijeđe je blago koje ima istorijsku i kulturnu, ali takođe i ekonomsku vrijednost. Vrijednost koja nije dovoljno potencirana, niti valorizovana. Upravo stoga simpozijumi kao što je ovaj za nas imaju izuzetan značaj. Očuvanje naslijeđa nije jednostavan zadatak. Ponekad naslijeđe nestaje pod uticajem prirode, ali je uglavnom čovijek taj koji ima nemarni odnos prema naslijeđu. A nemaran odnos prema naslijeđu je put u devastaciju. Zato bih danas istakao nekoliko stvari. Mi nismo dovoljno integrisali antičko naslijeđe Budve u naš turistički sistem. To je oblast koju moramo poboljšati. Ali ja bih danas skrenuo pažnju na jednu drugu vrlo važnu stvar – na edukaciju. Da bi smo cijenili naslijeđe mi ga prvo moramo razumijeti i o njemu učiti. Ne smijemo dozvoliti da svi mi, stari i mladi, svaki dan prolazimo pored našeg naslijeđa ali ne zastanemo i ne zapitamo se šta možemo o njemu još da naučimo. Saznanja o antičkom naslijeđu Budve mogu i moraju biti mnogo bolje uključena u naše obrazovanje, formalno ili neformalno. Mi se kao društvo moramo ozbiljnije posvjetiti ovom procesu i naći način da stručna saznanja budu prenijeta široj javnosti. Sve ono što mi, građani Budve, naučimo o antičkom naslijeđu pružiće priliku i budućim generacijama da uče o njemu. Učeći o naslijeđu mi ga zapravo čuvamo. I pokazujemo da volimo svoj grad. Ako mi, građani Budve, znamo šta je antičko naslijeđe našeg grada bićemo u stanju da zainteresujemo i naše goste da više saznaju o njemu. Uključićemo ga bolje u ponudu našeg grada” poručio je Krapović.
Naučni simpozijum Antička Budva
Otvarajući simpozijum ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakao je da iako o antičkoj prošlosti Budve ne svjedoče neki monumentalni spomenici kulture, život ovog prostora u tom periodu otkriva nam se u obilju nalazišta i artefakata koji svjedoče o običajima i navikama običnih ljudi, što kao dio privatne istorije ovog prostora osvjetljava one zone ljudske egzistencije prema kojoj hroničari nisu pokazivali posebnu zainteresovanost.Govoreći o činjenici da većina pronađenih predmeta danas nije na teritorije grada Budve, te da je to nešto što treba da opomene, u dijelu kako se moramo starati o sudbini pronađenih antikviteta, ministar je dodao: ”Možemo samo zamisliti sa kakvim bi zbirkama antičkih predmeta Budva danas raspolagala i šta bi se sve moglo ponuditi na uvid svijetu da je bar polovina tada pronađenog ostala u Budvi, a nije ostalo ništa, jer je veći dio završio u muzeju Kneza Pavla Karađorđevića, a ostatak u privatnim posjedima. Ako se danas te greške ne mogu ispraviti, postoji ne mali spisak poslova koje je neophodno uraditi kako bi antičko nasljeđe ovog grada postalo njegovo markantnije obilježje, što grad čiji je kontinuitet urbane naseobine počeo prije gotovo dva i po milenijuma, ne samo da zaslužuje nego je i u obavezi da to nasljeđe podrobnije istraži, zaštiti i valorizuje. To mora biti jedan od prioriteta kulturnih strategija kako lokalne samouprave tako i države”.
Ministar je uputio čestitke JU Muzeji i galerije Budve za orgazaciju ovog simpozijuma, a učesnicima poželio da svojim izlaganjima i prezentacijama daju novi zamajac u daljem istraživanju, zaštiti i valorizaciji antičkog nasljeđa Budve.
Međunarodni multidiscplinarni simpozijum “Antička Budva” će trajati od 28 – 30. novembra, i tokom trajanja svoje naučne radove o antičkoj Budvi će predstaviti naučnici, istraživači i kulturni radnici iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Australije i Italije. Simpozijum je otvoren za građanstvo.
SABRINA odlazi iz Bijele u teglju ARANA – foto D. Krivokapić
Ro-Lo brod „Sabrina“ koji je protekle četiri godine bio u vlasništvu kompanije „Neksan“ nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića, doploviće u srijedu do Aliage u Turskoj gdje će u tamošnjem rezalištu, jednom od najvećih u Evropi, biti isječen u staro željezo.
Na taj način stavlja se tačka na neuspješnu priču o potencijalnom „nikšićkom pomorstvu“, započetu u septembru 2014. kada je „Neksan“ na sudskoj prodaji u Prvivrednom sudu u Podgorici, kao jedini zainteresovani ponuđač, kupila „Sabrinu“.
Za taj 92 metra drugi brod od 4.257 tona za prevoz teških tereta, izgrađen 1980. u Njemačkoj, Davidovićeva firma platila je 380.000 eura. „Sabrina“ je inače, prethodno bila vlasništvo italijanske firme „Sarda lizing” a prodata je na sudskoj licitaciji zbog neplaćanja troškova za remont i dugogodišnju ležarinu tog broda u Jadranskom brodogradilipštu Bijela, a koji su dosegli iznos od čak 1,45 miliona eura plzus zatezna kamata.
Iako su nakon kupovine “Sabrine” iz “Neksana” stizale najave da će sa nabavljenim brodom ta firma možda i započeti komercijalnu pomorsku djetnost, to se nikad nije desilo, pa je nikšićki trgovački brod-prvenac i preostale četiri godine svog života proveo na mrtvom vezu, uz opustjelu operativnu obalu u međuvremenu takođe u stećaju uništenog brodogradilišta u Bijeloj.
SABRINA u Bijeloj
“Nekssan” je na kraju “Sabrinu” nedavno prodao u staro gvožđe, pa je stari teretnjak 22.novembra u teglju malteškog remorkera “Aran”, konačno napustio Bijelu i krenuo na posljednje putovanje do Aliage u Turskoj.
Za sada nije poznato koliko je kompanija Dake Davidovića dobila novca od kupaca “Sabrine”, ali imajući u vidu težinu broda od 3.560 tona i prosječnu cijenu tone starog željeza u Turskoj, ta cifra najvjerovatnije iznosi blizu million eura, što je vjerovatno dovoljno da “Neksan” na ovim poslu ostvari skroman profit, imajući u vidu nabavnu cijenu i troškove plaćanje ležarine broda u Bijeloj za protekle četiri godine.
Intervencije svih gradskih službi Tivta tokom prošlonedjeljnog velikog nevremena bile su pravovremene i kvalitetne, zbog čega u tom gradu nije bilo težih posljedica- ocijjenjeno je danas na zakedničkoj press konferenciji rukovodstava Službe zaštite i spašavanja, Komunalnog i preduzeća Vodovod i kanalizacija.
„Intervencije su protekle u koordiniranoj akciji i uz odlično sadejstvo svih ekipa na terenu, pa nije pričinjena veća materijalna šteta, a takođe je i policija OB Tivat bila svo vrijeme na terenu i pružala nam aaisrenciju“-rekao je komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
Iako su Tivćani pravovremeno očistili i proširili sve odvodne kanale u Tivatskom polju, ogromna količina vode koja je u njih došla sa prostora Industrijske zone Kotora ipak je učinila da Jadranska magistrala pored aerodroma i lokalni put za Radoviće poplave. Na cesti je bilo od 0,6 do čak jednog metra vode iz koje su vatrogasci izvukli 6 zaglavljenih vozila, nakon čega je i saobraćaj bio u višečasovnom prekidu. Iz Komunalnog, Vodovoda i SZS upozorili su danas da bi se slično moglo ponoviti i prilikom sledećih većih padavina zbog velikog broja zatrpanih odvodnih kanala na području industrijske zone Kotora, uslijed čega velika voda iz tog područja susjedne opšrine skoro sva dolazi u kanale na tivatskom dijelu koji, iako očišćeni i potpuno prohodni, jednostavno nemaju kapacitet dovoljan da prihvati svu tu vodu.
„Ukazali smo kolegama iz Kotora na ove probleme, obišli teren i evidentirali gdje su problemi, te očekujemo da oni u najskorije vrijeme preduzmu potrebne mjere na svojoj teritoriji.“- kazali su novinarima čelnici tivatskih gradskih službi.
Direktor Komunalnog Vlado Đukić kazao je da je to preduzeće suočeno sa problemom dotrajalog i nefunkcionalnog voznog parka koji je opterećen odvozom smeća na udaljenu deponiju Možura kod Ulcinja.
Pess gradskih službi
„Ljetos smo se snalazili pozajmljujuči jedan autosmećar od kolega iz Kotora pa niko u gradu nije osjetio probleme sa kojima se suočavamo, ali ako ovako ostane, nećemo biti spremni za narednu sezonu. Računamo na pomoč Opštine da obnovimo vozni park, a plan je da se umjesto jednog novog kamiona za odvoz smeća koji košta 220 hiljada eura, kupe tri polovna većeg kapaciteta od 23 do 25 tona nosivosti, koji pojedinačno koštaju od 50 do 60 hiljada eura. Uz to, namjeravamo da kupimo polovnu autočistilicu jer je na postojećoj ozbiljan kvar koji se ne isplati popravljati. Apsolutno moramo kupiti novu građevinsku mašinu-kombinirku jer je postojeća dotrajala, a izuzetno nam puno znači, posebno u ovakvim vanrednim prilikama kakve su bile tokom nevremena“- kazao je Đukić dodajuči da sve to zajedno košta oko 280 hiljada eura i da očekuju da taj novac za opremanje Komunalnog bude obezbijeđen u budžetu Opštine za narednu godinu. „Nadam se da smo toliko zaslužili jer se mi brojimo i pišemo i hvalimo da smo Monako. Ako smo Monako, grad onda mora biti čist i moramo imati adrekvatne uslove za rad”- istakao je Đukić.
On je dodao da je u toku usaglašavanje ugovora sa preduzećem „Čistoća“ iz Herceg Novog po kome bi Tivćani ubuduće svoj otpad umjesto na Možuru, odlagali na hercegnovsku deponiju Žanjev do na Orjenu, što bi im bilo jeftinije i efikasnije jer bi im tako odvoz i deponovanje jedne tone smeća sa svim troškovima, koštao od 32 do 35 eura.
VODOVOD SMANJIO PREUZETE KOLIČINE IZ REGIONALNOG VODOVODA, POVEĆAO NAPLATU
Direktor Vodovoda i kanalizacije, Alen Krivokapić je rekao da su u proteklom periodu smanjili količine vode koje su preuzeli iz Regionalnog vodovoda, a povećali sa lokalnih izvorišta.
„Istu količinu vode smo upumpali u sistem kao prošle godine u prvih 10 mjeseci. Povećali smo količinu fakturisane vode. Hidrološka situacija nam je išla u prilog, pa smo ove godine više koristili lokalna izvorišta i tu smo povećali vodu konkretno sa Plavde jer Topliš zbog nepouzdanosti ne koristimo. Količine vode iz Regionalnog vodovoda smo smanjili za 9 odsto, ukupna fakturisana količina je veća za 5 odsto. Kontinuiranmo radimo na smanjenju gubitaka koji su u dosadašnjem periodu smanjeni za 3 odsto“ -rekao je on.
Uređenjem dijela od ulaza do jednog od vidikovca u Savinskoj dubravi, Turistička organizacija (TO) grada u saradanji sa Sekretarijatom za turizam i ekonomski razvoj, počeće realizaciju ideje da se zaštićeni park prirode uredi za odmor i rekreaciju.
Hercegnovska TO je od NTO za taj posao, preko javnog poziva, dobila 7.800 eura, a projekat će se realizovati fazno.
U planu je sređivanje puta, postavljanje klupa, kanti za otpatke i turističke signalizacije. Za nastavak projekta TO će aplicirati za sredstva iz IPA fondova prekogranične saradnje, kroz bilateralnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom. Tim sredstvima finansiralo bi se uređenje tri vidikovca, postavka mobilijara za djecu, krčenje i čišćenje šume .
Zaštita Savinske dubrave – park šume u centru Herceg Novog sa rijetkim vrstama primorskog hrasta, pinije I pitomog kesetna i manastirom Savina- jedinstvenim objektom sakralne arhitekture 17 vijeka, bila je aktuelna I u prošlom vijeku. Tako je hercegnovska Skupština 1965. godine donijela odluku kojom se zabranjuje svaka gradnja u ovom dijelu grada, a 1999.godine Savinsku dubravu proglasila prirodnim predjelom posebne vrijednosti, a Skupština Opštine Herceg Novi je u decembru 2015 godine usvojila Odluku o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih odlika “Savinska dubrava”.
Prema međunarodnoj IUCN kategorizaciji zaštićeno područje Savinske dubrave pripada V kategoriji – zaštićeni kopneni/morski predio. Ta kategorizacija obuhvata “ona područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela znatne ekološke,biološke, kulturne i estetske vrijednosti i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale”.
Međutim formalna zaštita nije spriječila ekološku i urbanističu devastaciju tog vrijednog dijela hercegnovske opštine, već se ona nastavlja.
Savinska dubrava
Skoro vijek i po zaštite
Prve radove na uređenju Savinske dubrave pokrenuo je episkop Gerasim Petranović 1855. godine, kada je o svom trošku uposlio nekoliko ljudi da očiste dio dubrave i naprave nove staze. Boraveći u manastiru Savina svake godine po nekoliko mjeseci, sve više je ulagao u uređenje Dubrave praveći nove staze, postavljajući klupe… U hronikama Manastira Savine čuvaju se detaljni zapisi o izvedenim radovima od 1875. do 1888. godine i kako je od neprohodne šume nastajao rekreacioni park.
Društvo za pošumljenje i uljepšanje „Savina“ osnovano je 1933 godine .Društvo je imalo svoja Pravila kojima su određeni ciljevi i način organizovanja. Društvo je moglo imati redovne, pomažuće i počasne članove, utemeljivače i dobrotvore, zatim upravu od 9 lica koju je birala Skupština Društva. Uprava se birala na tri godine. Redovni član društva mogao je biti samo stanovnik Savine Društvo je zasadilo mnogobrojne čemprese, alepske borove, pinije, oleandere i dr. duž puteva, prilaza i oko spomenika u cijeloj dubravi.
Mnoge vrste na listi ugroženih
Studija zaštite je dala detaljnu analizu geološke podloge, zemljišta, flore i vegetacije, hortikulture, gljiva, faune, predjela, kulturne baštine, i svih drugih relevantnih elemenata.
Na osnovu sprovedenog istraživanja utvrđeno je da na području Savineske dubrave se nalazi, između ostalih: 150 biljnih taksona (tri vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom – preko, 80 hortikulturnih taksona, 62 taksona gljiva (7 vrsta gljiva se nalazi na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori dok se 5 vrsta nalazi na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope, devet vrsta vilinih konjica (jedna vrsta se nalazi na crvenoj listi Mediterana , 7 vrsta tvrdokrilaca , 19 vrsta leptira, 8 vrsta puževa , 3 vrste vodozemaca , 12 vrsta gmizavaca od kojih su sv I na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, 13 vrsta ptica i sve se nalaze na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori, 12 vrsta sisara .
U okviru realizacije projekta BACAR – ”Bolji pristup rastu, klasteri i konkurentnost-umrežavanje u Jadranskom regionu” koji se finansira iz Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru 2014-2020, čiji je Opština Kotor lider na projektu, u period od 19 do 23. novembra 2018. godine organizovana je studijska posjeta proizvođačima “slow food” u italijanskoj regiji Pulja (Puglia).
Tom prilikom je osamnaest predstavnika klastera lokalne hrane iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore bilo u prilici da se upozna sa radom lokalnih proizvođača organske hrane.
U Pulji imali su priliku da se susretnu sa najpoznatijim proizvođačima: maslinovog ulja(“D’Orazio” i “Intini”), vina (“Polvanera”, “D’Alessandro” i “I Pastini”), domaćih sireva i najpoznatijeg brenda, ove italijanske južne regije, “Mozzarella”. Poseban akcenat, ove studijske posjete, stavljen je na posjeti više malih farmi (Masseria: “Parco fichi d india”, “La Querceta” “Iannone” i “Dire Fare Gustare”) gdje se moglo vidjeti kako se zaokružuje jedan proizvodni proces, od nastanka proizvoda, do njegove tehnološke prerade te do plasiranja proizvoda na tržište.
Posjeta Pulji
Učesnici studijske posjete obišli su turitičke centre: Conversano, Allberobello – grad pod zaštitom UNESCO-a, Putignanoi Bari. Prilikom posjete, italijanski proizvođača organske hrane razmijenili su iskustva i savjete o pravilnom uzgoju, zaštiti i organskoj preradi hrane.Tokom studijske posjete, u Bariju je posjećen na učni Mediteranski Agronomski institut (CIHEAM IAM).
U Savjetovalištu za mlade u sklopu Doma zdravlja Kotor ove sedmice obilježava se Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitise i 1. decembar-Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a.
Tokom ove nedelje, svakog dana od 08 do 14 sati ljekarska ekipa Doma zdravlja Kotor obavljaće dobrovoljno, anonimno testiranje na HIV, dok će se u subotu, 01. decembra za sve zainteresovane građane organizovati noćno testiranje, od 19 do 21 sat.
Takođe, dijeliće se edukativni materijal, brošure i zaštitna sredstva i davati savjeti građanima kako da se zaštite od infekcije.
Prilikom testiranja na HIV zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji obuhvata: pristanak na testiranje, povjerljivost, savjetovanje, saopštavanje rezultata testa i ukoliko je potrebno upućivanje na liječenje, uz poštovanje zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om.
Evropska nedjelja testiranja obilježava se od 2013. godine, a ove godine se sprovodi pod sloganom „Testiraj. Liječi. Zaštiti”.
“Cilj je podizanje svijesti o korisnosti testiranja na HIV i hepatitis, što vodi ka ranijem otkrivanju infekcije, a samim tim i ranijem početku liječenja i poboljašnju kvaliteta života”, poručuju iz Doma zdravlja Kotor.
Upravo zbog inovacija, u Plavom sektoru se danas puno napreduje. Danas se jako puno koristi digitalna tehnologija, kamere u npr. ribarstvu u cilju smanjenja otpada u izlovu. Čak se kamere upotrebljavaju u katalogiziranju vrsta riba putem facijalnog prepoznavanja. Sve u svrhu bolje kontrole i upravljanja ribljim fondom, rekao je Emir Džanić
Prvi ciklus radionica Blue Labs i Scenario Workshop održan je jučer u prostorijama HGK Županijske komore Zadar. Riječ je o radionicama koje se održavaju unutar projekta BLUE BOOST, u kojem Županijska komora Zadar ima ulogu vodećeg partnera, a za koji je novac osiguran unutar europskog fonda programa Interreg Adrion.
Inovacijski vaučeri 9 tisuća eura
Kako je rekao voditelj projekta BLUE BOOST, cilj radionica je upoznati sudionike s mogućnostima razvoja inovacija u poslovanju kako bi kvalitetnije konkurirali za dobivanje inovacijskih vaučera u vrijednosti do 9.000 eura.
– U sklopu projekta vaučeri će se dodjeljivati poduzetnicima za provedbu željenog inovacijskog procesa. Ciljana skupina za ovu radionicu su mikro, mala, srednja te startup poduzeća iz Zadarske županije koja posluju unutar Plavog sektora koji obuhvaća područja poput ribarstva, brodogradnje i zelene brodogradnje, održavanja plovila, obalnog i morskog turizama, akvakulture, robotike, novih materijala i ostalih. Kroz radionice prisutni će, između ostalog, imati priliku upoznati se s izradom poslovnog plana, kreativnim razmišljanjem, razvojem inovacija te novitetima u Plavom sektoru, rekao je voditelj programa BLUE BOOST Dinko Basioli.
Voditelj radionice bio je stručnjak u području inovacija i konzultantskih usluga Emir Džanić, inače direktor poduzeća Cambridge Innovative System Solutions Ltd.
– Upravo zbog inovacija, u Plavom sektoru se danas puno napreduje. Danas se jako puno koristi digitalna tehnologija, kamere u npr. ribarstvu u cilju smanjenja otpada u izlovu. Čak se kamere upotrebljavaju u katalogiziranju vrsta riba putem facijalnog prepoznavanja. Sve u svrhu bolje kontrole i upravljanja ribljim fondom. U području brodogradnje trendovi idu prema električnim brodovima pa čak i tzv. pametnim brodovima. Ide se na smanjenje korištenja motora s unutrašnjim sagorijevanjem, ali na povećanje alternativnih izvora energije kao što je sunčeva energija. No u uskim morima, plin će biti glavno gorivo. U uzgoju ribe, naglasak je na ekološkom iskorištavanju, rekao je Emir Džanić.
Komercijalna isplativost
Džanić je prikazao primjer iz australske marikulture. Riječ je o vertikalnoj farmi, uzgajanju na kojoj gornju polovicu čine alge, a donja je za uzgoj školjki ili drugih kultura koje mogu pomoći komercijalnoj isplativosti.
Već danas, kaže Džanić, postoje roboti koji mogu pomoći kod čišćenja mreža, napose kod uzgoja tuna.
– To su tek pojedinačni primjeri, ali na nama je da prikažemo kako jednu cijelu farmu možemo iskoristiti kao sustav i imati bitno bolje ekonomske učinke. Važno je istaknuti, kao na ovom primjeru malog australskog poduzetnika s godišnjim prometom od nekoliko stotina tisuća dolara, možemo pokazati kako mogu biti učinkoviti i naši mali poduzetnici, rekao je na kraju Emir Džanić.
Vaučeri o kojima je ovdje riječ, služit će, kako je rekao Dinko Basioli, poduzetnicima za podmirenje troškova konzultanata. Zadar je tu u znatnoj prednosti jer npr. Cromaris itekako može ponuditi svoj know-how potencijalnim partnerima iz projekta BLUE BOOST.
Predstava „Biciklistički ustanak u Crnoj Gori” biće odigrana u petak 30. novembra sa početkom u 20 sati u hercegnovskoj dvorani “Park”.
Ovo je treća predstava koju Slobodan Milatović režira po dramskom tekstu Zorana Kopitovića „Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori”, koji je ovaj autor napisao prije više od dvadeset godina po motivima svog romana „Amerikanac u Parizu”.
Komad koji nosi podnaslov „Filozofija objektivnog biciklizma” a predstavlja pitoresknu i auto-satiričnu komediju mentaliteta, treći put je postavljen u samostalnoj produkciji u kojoj igraju dva glumca Nikšićkog pozorišta Velizar Vejo Kasalica i Nebojša Vulanović.
Kako obavještavaju iz Javne ustanove kulture “Herceg Fest”, prodaja ulaznica po cijeni od tri eura biće na blagajni dvorane “Park” u četvrtak i petak 29. i 30. novembra od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore održalo je svoju redovnu, 17. godišnju Skupštinu, pod sloganom “ipak opstajemo”, u dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru, u utorak 27. novembra.
Skupštini su prisustvovali delegati iz Podgorice, Bara, Herceg Novog, Tivta i Kotora.
Skupština je počela intoniranjem crnogorske i hrvatske himne u izvođenju Dječjeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ pod dirigentskom palicom profesora Iva Brajaka.
Prije uvodnog izlaganja delegati su odali poštu članovima Društva koji su preminuli između dvije Skupštine.
Predsjednik HGD-a Marijo Brguljan u uvodnom izlaganju je podsjetio delegate na brojne aktivnosti Društva u protekloj godini, posebno ističući, tradicionalnu organizaciju Tripundanskog bala, dodjele povelje zaslužnim pojedincima za dorinos rada Društva i razvoja prijateljskih odnosa crnogorskog i hrvatskog naroda, nastavak izdavačke djelatnosti.
„Posebno bi istakao kontinuitet izlaženja jedinog štampanog medija na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori, „Hrvatski glasnik“. Uprkos finansiskim problemima sa kojima smo se suočili tokom cijele godine. Ono na što smo posebno ponosni je rad Dječijeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ koji je značajno podmlađen i trenutno ima preko 30 članova. Nažalost neke nijihove projekte smo morali otkazati zbog nedostatka finansiskih sredstava“ – kazao je Brguljan.
On je istakao da se HGD uglavnom finacira kroz projekte na konkursima u Crnoj Gori i Hrvatskoj, putem donacija i sponzorstvima.
Skupština HGD 2018.
„Uslovi konkursa su sve zahtjevniji i rigorozniji u ocjenjivanju. Često se dogodi da veoma važni projekti budu odbijeni zbog formalno pravnih nedostataka, što nam se i dogodilo. Zahvaljijući razumijevanju ljudi iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstvu Hrvatske u Crnoj Gori dobili smo jednokratnu pomoć koja nam je poslužila za ublažavanje finansiskih problema. Ranijih godina od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori na konkursu smo dobijali i do pedest posto sredstva za štampanje Hrvatskog glasnika. Na žalost, zbog problema u formiranju UO Fonda ove godine konkurs ni do danas nije objavljen. Smatramo da nije realno očekivati da iz tog izvora do kraja godine dobijemo sredstva. Uprkos svemu ipak opstajemo, što je i poruka ove 17. Skupštine“ – kazao je između ostalog predsjednik HGD-a Marijo Brguljan.
On se posebno zahvalio pojedincima i organizacijam koji su svojim donacijama pomogli da Hrvatsko građansko društvo Crne Gore opstane, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gradovima, Zagreb, Dubrovnik, Split, Omiš, Primorsko-goranskoj županiji, Šibensko-kninskoj županiji, zakladi Adris, Bokeljima iz Sidneja, Opštini Kotor i Turističkoj organizaciji Kotor.
O finansiskih problemima „Hrvatskog glasnika“ kao najznačajnijeg projekta HGD-a govorila je urednica Tijana Petrović.
Skupština HGD 2018.
„Zbog problema sa koje ima Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori u 2018. godini do danas od njih nismo dobili niti jedan euro, kao ni od države Crne Gore. Zahvaljujući ustanovama iz Hrvatske i Bokeljima iz svijeta uspjeli smo obezbjediti sredstva za štampanje šest brojeva i do kraja godine ćemo štampati još jedan dvobroj. Ponosni smo što Hrvatski glasnik ipak opstaje jer to je naš hroničar prošlog i sadašnjeg vremena, a ostaće u bibliotekama širom svijeta, u Hrvatskoj i Crnoj Gori da svjedoči o našem postojanju i radu na ovim prostorima…Nadam se da će naredna godina biti mnogo bolja“ – poručila je urednica Tijana Petrović.
Voditelj Dječijeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ prof. Ivo Brajak prisutne je upoznao sa radom orkestra i brojnim nastupima kako u zemlji tako i inostranstvu.
Skupština HGD 2018.
Članica UO HGD-a Danijela Vulović istakla je činjenicu da je HGD u 2018. godini uspio kroz projekte ostvariti samo jednu trećinu sredstava u odnosu na prošlu godinu.
Skupština je usvojila Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju u 2017. godini, Izvještaj o realizovanim aktivnostima između dvije Skupštine i plan aktivnosti do kraja 2018. godine, Plan aktivnosti i finansijska projekcija za 2019. godinu.
Skupština HGD 2018.
Kao kuriozitet moramo istaći da su Skupštini prisustvovali svi predsjednici HGD-a od osnivanja, Tripo Schubert, dr Ivan Ilić, Mirko Vičević i sadašnji Marijo Brguljan.
Skupštini su prisustvovali Dragica Perović predsjednica SO Kotor, Marijan Krasić konzul Republike Hrvatske u Kotoru, Antun Sbutega Admiral Bokeljske Mornarice, Zvonimir Deković predsjednik HNV.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore osnovano je 2001. godine i nevladina je i neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate, sa svrhom očuvanja i promovisanja kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori kao autohtonog naroda.
Društvo ima svoje podružnice u Kotoru, Tivtu, Podgorici, Baru i Herceg Novom.
