Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetilinekim problematičnim odlukama do 2021. godine, u trećem dalipregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva,u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije“Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,u petomstanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
U šestom smo obradili nekevažne poslovne procese i odluke od vitalnog interesa za poslovanje kompanije.
U sedmom smo dali pregled bitnih aktivnosti u vezi sa Željezarom,a u osmom smo se osvrnuti nacijene električne energije u minulom periodu.
Sada nam valja dati odgovor na pitanje – šta dalje?
Iako institucije sistema nijesu donosile pravovremene strategije razvoja, tako da je trenutno važeća Strategija razvoja energetike iz 2014. godine, EPCG je svojim politikama i odlukama, u prethodna 42 mjeseca, pokušala da sanira gotovo nepopravljivu štetu iz prethodnih 40 godina zaostajanja, i uspjela je da uhvati priključak u energetskoj tranziciji.
Danas, slobodno možemo reći, da pratimo svjetske trendove u ovoj oblasti i bez lažne skromnosti, lideri smo u regionu u energetskoj tranziciji.
Bez obzira na jasnu viziju razvoja elektro-energetike, prilikom realizacije određenih projekata suočavamo se sa objektivnim i subjektivnim teškoćama, koje nas u značajnoj mjeri usporavaju u implementaciji istih.
Najveći problemi koji prate realizaciju projekata, osim, određenih, sopstvenih slabosti, su komplikovane zakonske procedure.
Skupština Crne Gore je u poslednjih par godina, pojedinim amandmanima koje je usvojila, male solarne elektrane nijesu pomoćni objekti, za elektrane do 1000kW ne izdaju se Urbanističko tehnički uslovi (UTU), omogućila ubrzanu realizaciju određenih projekata.
Nesređeni javni registri, su takođe jedan od problema koji usporavaju realizaciju raznih projekata.
To se prije svega odnosi na nedefinisane imovinsko-pravne odnose, odnosno nedefinisanu vlasničku strukturu, kao i sporost u prenosu vlasništva.
Opšte poznati problem nelegalnih objekata, takođe usporava realizaciju određenih projekata. Takođe bismo istakli i nedostatak stručnog kadra.
Obrazovni sistem očigledno nije pratio energetsku tranziciju.
Moramo istaći i sporost administracije u donošenju odluka, davanju saglasnosti, propisivanju uslova i tako dalje i tome slično.
Posebno bismo izdvojili Zakon o javnim nabavkama koji u velikoj mjeri sprečava, odnosno značajno usporava realizaciju projekata.
Ovo nije nikakvo pravdanje, već na žalost surova realnost. Prilikom izrade tehničke dokumentacije, nemoguće je predvidjeti sve detalje, uključujući i nabavku opreme.
Realizacija projekta je živa materija, i često se zahtijeva nabavka dodatne opreme.
Opremu koju privatna firma može da nabavi za dva dana, EPCG treba tri mjeseca, nekad čak i znatno više.
I unutar kompanijske procedure su dosta komplikovane, a i one su proistekle iz obaveze poštovanja raznih zakona.
Ovo obično dovede do toga da se podigne tenzija zbog sporije realizacija projekata, i da se čuju se komentari, kako radnici nijesu dovoljno uposleni, da ima višak zaposlenih i traže se raznorazne mane.
Moglo bi se prije reći, da je suštinski višak nastao, u prethodnom periodu, u administraciji energetskih kompanija.
Novozaposleni su u najvećoj mjeri uključeni u projekte kojima se stvara nova vrijednost, ili su preuzeli da rade poslove za koje su u prethodnom periodu bile angažovane eksterne kompanije.
I ovdje moramo još jednom istaći značajne troškove i značajan odliv novčanih sredstava, koji u velikoj mjeri opterećuju poslovanje EPCG, a na koje kompanije ne može da utiče, kao što su plaćanje energije povlašćenim proizvođačima, CO2 takse koje su i sada značajne, ali koje će u budućnosti značajno da rastu, takozvana G-komponenta koja se plaća CGES-u i obaveza izvajanja značajnih sredstva namijenjenih za ekološku rekonstrukciju TEP.
Posmatrajući sve gore navedeno, nedvosmisleno se može zaključiti da je vrlo teško za državnu kompaniju da se bavi investicijama i razvojem, i da je potrebno uložiti puno truda i rada da bi se realizovali određeni projekti.
Izgleda da se neko dobro potrudio, u prethodnom periodu, da oteža poslovanje državnih kompanija, očigledno favorizujući privatni sektor.
Ove konstatacije, ni u kom slučaju ne znače da EPCG nije spremna da ostvaruje saradnju i sa drugim subjektima, bilo privatnim ili državnim, a sve u cilju snažnog razvoja elektro-energetike u Crnoj Gori.
U okviru poslovanja i implementacije projekata u oblasti energetike Elektroprivreda Crne Gore kontinuirano sarađuje i promoviše saradnju sa najznačajnijim međunarodnim partnerima (međunarodnim finansijskim institucijama, investitorima, renomiranim projektantskim i konsultantskim kućama i isporučiocima opreme iz regiona, Evrope i svijeta).
U oblasti projekata iz obnovljivih izvora energije i cjelokupno energetike aktivna je saradnja sa najznačajanijim međunarodnim finansijskim institucijama: Evropskom bankom za obnovu i razvoj-EBRD (projekti VE Gvozd, PSE Slano, SE Krupac), Njemačkom razvojnom bankom-KfW (projekti rekonstrukcije i modernizacije HE Piva i HE Perućica, projekat ugradnje agregata A8 HE Perućica) i grupacijom Svjetske banke-WB na projektu rekultivacije deponije Maljevac.
Kroz odgovarajuće Memorandume o razumijevanju predviđena je saradnja sa sledećim međunarodnim kompanijama koje su pokazale interesovanje za investiranje i razvoj projekata u oblasti energetike u Crnoj Gori: UGT Renewables iz SAD-a i Huyndai Engineering iz Južne Koreje (izgradnja SE i sistema za skladištenje energije), EDF – Elektoprivreda Francuske (strateška saradnja u oblasti hidroenergetike), Respect Energy iz Poljske (saradnja u oblasti razvoja off-shor vjetrolektrana i postojenja za proizvodnju zelenog amonijaka i vodonika), Power China iz NR Kine (saradnja u oblasti OIE), NTE iz Norveške (saradnja u oblasti hidroenergetike), Akuo Energy i Qair International iz Francuske (izgradnja SE i baterijskih sistema).
Da bi se maksimalno iskoristio energetski potencijal koji ima Crna Gora, i da bi se sanirao nerad i zaostajanje koje je bilo izraženo u prethodnih 40 godina, i da bi energetika postala lokomotiva privrednog razvoja, neophodno je imati jasnu viziju razvoja i uspostaviti potpunu koheziju svih institucija, počev od Skupštine Crne Gore, Vlade, lokalnih samouprava i energetskih kompanija.
Faktor vrijeme je strahovito važan. Naravno mora se strateški planirati i maksimalno koristititi energetski potencijala.
Projekti koji se odnose na izgradnju hidro i gasnih elektrana zahtijevaju značajan vremenski period, a Crna Gora nema vremena da čeka, jer bi posledice mogle biti katastrofalne.
Moramo biti svjesni i činjenice, da kako se budemo približavali Evropskoj uniji troškovi proizvodnje električne energije iz uglja, zbog raznih taksi, radikalno će rasti.
Već sada je ta cijena preko 60€/MWh. Na kraju će se postaviti pitanje isplativosti proizvodnje na taj način.
Zbog toga moramo maksimalno iskoristiti postojeću energetsku infrastrukturu i na nju priključiti što više solarnih i vjetro elektrana, a takođe i baterijskih sistema.
Na 1MW novog OIE (obnovljivog izvora električne energije), mora da se instalira minimum 1MWh BESS (bateriskih-elekto skladišnih sistema).
To je, možda, jedina šansa da se, relativno brzo, izvrši stabilizacija energetskog sistema i da se anulira višedecenijsko zaostajanje.
Slijedeći gore navedene postulate, bez obzira na sve prepreke i teškoće sa kojima se suočavamo, danas EPCG ima jasnu viziju razvoja, i to kroz projekte čija je realizacija već započeta, ili je potpuno izvjesna, sa relativno brzom implementacijom:
1. Nastaviti izgradnju solarnih elektrana po principu proizvodi tamo gdje trošiš 3.000+/500+, 5.000+, 10.000+
2. Intenzivirati izgradnju većih solarnih elektrana, koristeći hidro-energetsku infrastrukturu za njihovo priključenje, SE Željezara, SE Ozrinići, SE Krupac, SE Kapino Polje, SE brana Vrtac, SE brana Slano, SE brana Krupac, SE RUP,…,
3. Hitno pokrenuti instalaciju većih baterijsko elektro skladišnih sistema (BESS), koristeći izgrađenu elektro-energetsku infrastrukturu za njihovo priključenje na mrežu (Željezara, HE Perućica, Termoelektrana Pljevlja,…)
4. Ubrzati izgradnju vjetroparka Gvozd I, snage 54MW, istovremeno nastaviti realizaciju vjetroparka Gvozd II, snage 30MW
5. Ubrzati projekat, efikasnije valorizacije voda Nikšićkog polja, spajanjem jezara Krupac i Slano i prevođenjem poplavnog talasa rijeke Zete u Krupac, kako bi se povećala proizvodnja HE Perućica, a već izvjesna ugradnja 8. agregata, snage 58 MW, bila bi još isplativija
Svi ovi projekti mogli bi biti realizovani u naredne 3 godine, neki u 2024. i 2025. godini, neki u 2026. i 2027. godini.
Realizacija ovih projekata je imperativ, i to je šansa koja se ne smije propustiti. U suprotnom posledice su nepredvidive.
Takođe, pokrenuti su i projekti, ili će biti pokrenuti, čija je realizacija je veoma značajna za stabilnost elektro-energetsku sistema, ali za čiju će realizaciju biti neophodan duži vremenski period,
1. Nastaviti, već započetu, realizaciju projekta HE Kruševo,
2. Aktivirati, projekat izgradnje HE KOMARNICA, koji je već duži vremenski period u mirovanju,
3. Potrebno je pojačati aktivnosti na izradi dokumentacije koja se odnosi na potencijalnu izgradnju gasnih elektrana,
4. Razmišljati o izgradnji kaskadnih elektrana, ne ugrožavajući korito, na rijeci Morači,
5. Plutajuće solarne elektrane na Slanom i Pivskom jezeru.
EPCG će se potruditi da u narednom periodu u svojoj organizaciji uspostavi odgovorniji način upravljanja, gdje će svi menadžeri i zaposleni imati definisane ciljeve, za čiju će realizaciju snositi punu odgovornost.
Ostaćemo maksimalno otvoreni za prijem mladih i obrazovanih kadrova, kao i za sve ideje i sugestije koje će doprinositi razvoju elektro-energetike u našoj zemlji.
Poštovani građani,
nadam se da sam ovom serijom tekstova, u ime EPCG, dao odgovore na najznačajnija pitanja i jasno ukazao na sve probleme sa kojima se suočavala i suočava naša kompanija.
Takođe možete primijetiti da smo pokrenuli veliki broj projekata, od kojih, već, značajnu korist imaju i građani i EPCG.
Razvoj energetike je velika šansa za razvoj Crne Gore i ne smijemo je propustiti. EPCG će dati maksimalan doprinos da se ova šansa iskoristi.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetili nekim problematičnim odlukama do 2021. godine,u trećem dali pregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva, u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije “Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,u petomstanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
U šestom smo obradili neke važne poslovne procese i odluke od vitalnog interesa za poslovanje kompanije.
U sedmom smo dali pregled bitnih aktivnosti u vezi sa Željezarom,a u ovom tekstu ćemo se osvrnuti na cijene električne energije u minulom periodu.
Gledajući društveni interes ovo je svakako najznačajniji segment poslovanja EPCG. Građane suštinski najviše to zanima.
I odmah možemo izreći sljedeću konstataciju, u prethodne četiri godine nije došlo do povećanja cijena električne energije.
Iz gornje tabele je sve više nego jasno.
Ubijeđeni smo da nijedna zemlja u Evropi nema ovakav odnos, da se prosječan račun za utrošenu električnu energiju za četiri godine nije povećao, a da su zarade u istom periodu povećane za 57,52%(838/532).
Smatramo da je ovo nemjerljiv doprinos EPCG stabilizaciji ekonomske situacije u zemlji, a da istovremeno nije suštinski ugrožena stabilnost EPCG, već naprotiv pokrenut je snažan investicioni ciklus.
Vjerovatno bi inflacija bila značajno veća da se EPCG nije odnosila veoma odgovorno prema građanima, koji su i stvarni vlasnici kompanije.
Da bi na kvalitetan način objasnili politiku cijena, važno je objasniti strukturu računa za utrošenu električnu energiju.
Račun osim obračuna te energije, na čiju cijenu EPCG može da utiče, sadrži i elemente na koje EPCG ne može da utiče, kao što su gubici na prenosnoj i distributivnoj mreži, naknada za OIE, fiksne naknade i PDV.
I ukoliko je dolazilo do povećanja stavki na koje EPCG ne može da utiče, EPCG je kroz politiku popusta i ta povećanja u najvećoj mjeri anulirala.
Ovdje ćemo prikazati jedan model, šta bi se dešavalo sa računima za električnu energiju da smo primjenjivali model, a od 01.01.2023. godine zakonski nam je i to dozvoljeno, formiranja cijena električne energije po principu kako se formiraju cijene za naftu i naftne derivate.
Ukupnu potrošnju(kWh) smo množili sa cijenama električne energije koje su u tom mjesecu bile na referentnoj HUPX berzi. Matematika je vrlo jednostavna, a rezultati zapanjujući.
Ovi brojevi dovoljno govore sami za sebe, sa njima nema polemike.
Građanima je po osnovu potrošnje električne energije fakturisano za 43 mjeseca ukupno 410,255,820€, a da je fakturisano po cijenama sa HUPX berze građani bi samo po osnovu potrošene električne energije morali da plate 1.423.511.003€ (i slovima, jednu milijardu četiri stotine dvadeset tri miliona i pet stotina jedanaest hiljada i tri evra).
Kada bismo željeli da se bavimo demagogijom, mogli bi da kažemo da smo ukupno uštedjeli svim građanima 1.013.255.183€(preko milijardu evra), odnosno svakom pojedinačno (600.000 građana) po 1.689€, ili svakoj porodici (tri člana) po 5.066€.
Da bi se realizovala ovakva politika cijena EPCG je kroz popuste u ova 43 mjeseca umanjila račune za -24.596.666€, kroz knjižna odobrenja CEDIS-u umanjila svoje prihode za –20.634.697€, i za dokapitalizaciju CEDIS-a izdvojila još 26.113.444€, što ukupno iznosi –71.344.807€, a do kraja godine će iznositi -79.866.470€.
Može da se osporava koncept analize, ali električna energija je berzanska roba, kao što su i nafta i njeni derivati, i potpuno je dozvoljen ovaj način razmišljanja.
EPCG trgovinu električnom energijom (uvoz, izvoz) zasniva na kretanjima cijena na referentnim berzama, i prilikom svih analiza ova činjenica se mora uzimati u obzir.
U narednom, devetom tekstu, zaključićemo ovaj serijal kroz predstavljanje vizije za budućnost. Drugim riječima – šta nam je činiti u narednom periodu.
Kada se poveća broj vozila deset procenata, to ne zvuči mnogo, međutim, kada je „čaša već puna“ i vi dodate još deset procenata, onda se ona prelije svugdje…kaže gradonačelnik Jokić
Opština Kotor je u koordinaciji sa Institutom za bezbjednost iz Beograda ozbiljno pristupila rješavanju pitanja saobraćaja kroz sistem u čijoj osnovi je složeni algoritam/vještačka inteligencija. Sistem je kreirao tim referentne njemačke firme „Elcom“- Karlsrue, registrovane u Crnoj Gori, koja upravlja i saobraćajem u Minhenu, Berlinu, Londonu, Parizu, te profesionalcima koji su osmislili i održavaju taj sistem, kao i poslenicima Uprave policije koji to podržavaju, pomalo smeta mišljenje laičke javnosti.
-Kružni tok saobraćaja u Škaljarima je sada dominantna raskrsnica koja ima ulogu glavnog čvorišta, za sat vremena propušta 700, s našim ubrzavanjem 800 vozila, ali je nevjerovatno da za tri sata priliv vozila tuda bude 27.000 vozila. Pružamo podršku gradu Kotoru zbog građana, nastojimo da riješimo ovaj problem. Ukoliko ne bude rješiv, vjerovatno će se vraćati na staro, u svakom slučaju, neko se vrlo ozbiljno zainteresovao da se ovo riješi na kvalitetan način. Treba pokušati, ako ne uspije- ne uspije, ali stvarno je u pitanju naučna ekspertiza, čista matematika. Da bi ovaj sistem odgovorio potrebama velikog priliva vozila, za to moramo da obezbijedimo sve uslove, kazao je u razgovoru sa novinarima samostalni policijski inspektor Igor Janković, zamjenik komandira stanice Odjeljenja bezbjednosti Kotor, koji danonoćno prati frekvenciju saobraćaja i protočnosti glavne ulice.
Priliv saobraćaja u Kotoru ove godine u odnosu na prošlu godinu povećan je za preko 10% – što je, kaže Janković, neobjašnjivo, a za stručnjake iz Njemačke je isto velika nepoznanica. Janković je iznio podatak da je 11. septembra od 12 do 15 sati glavnom saobraćajnicom prošlo 28.000 vozila, a slični su pokazatelji i za 19. i 20. avgust, kada je za tri sata prometa izbrojano skoro isto toliko vozila.
Krajem juna prošle godine puštena je u rad prva faza semafora, na koje su se građani brzo privikli, a sada je potreban izvjestan period adaptacije i za ovu inovaciju.
Tri nivoa regulisanja saobraćaja: linijski, naizmjenično i kombinovano
-Radimo dugo tu i svjesni smo problema koje smo ranije imali u saobraćaju, a ovdje je u pitanju podešavanje parametara. Vjerovali ili ne, za sada u Evropi ne postoji ovakav grad sa ovakvim prilivom saobraćaja kakav ima Kotor. Stručnjaci iz Njemačke ne mogu da vjeruju da ovakvi parametri postoje.
Oni imaju matematički algoritam- imamo priliv toliko, tu propuštamo tako, imamo tri nivoa regulisanja saobraćaja, linijski, naizmjenično, kombinovano, pravimo sistem i napravimo ga tako da upamti da kod kružnoga toka Škaljari ili od Tunela Vrmac do izlaska tamo treba nekih 12 -15 minuta da mi prođemo tu dionicu. Međutim, sklop svih okolnosti, još uvijek neprilagođenost građana Kotora na semaforsku signalizaciju, to je veliki broj semafora – upravo od nas zahtijeva da mi ne mijenjamo režim saobraćaja, mi samo moramo da ubrzamo saobraćaj i da otklonimo svaki štetni događaj na toj dionici, pojasnio je inspektor Janković.
Domaći prave najveću gužvu
-Ovo je zemlja idealna za bicikle, trotinete, za motore. Sad nemamo toliko stranaca, sad su dominantni vozači- građani Kotora, jedna osoba- jedno vozilo. Moramo napraviti kompromise da smanjimo broj vozila, da nađemo alternativna rješenja.
Takođe, sama satnica parkiranja vozila na autobuska stajališta i prevoz gradskog autobusa “Blue line” utiču na zastoj. Lično sam to posmatrao i štopovao, kad parkiraju vozači vozilo na autobusko stajališe, a ljeti ima dosta naroda, po pet minuta minimum ostaje taj autobus zadržan na stajalištu (vozač mora da primi putnika, da mu naplati) na sred kolovozne trake, ne može da se skloni sa asfalta. Deset takvih stajanja pravi zastoj od 50 minuta. Kad na ovu cifru saobraćaja dodamo pomenuti priliv vozila, da ne pričam o nepropisnom parkiranju, o navikama naših građana da na rivu ostave auto da bi obavili kupovine…Ako mislimo da riješimo saobraćaj, svi građani će morati da se uključe u to, poručuje Janković.
Sistem je prvih sedam do deset dana loše radio, dok algoritmi nisu izračunali priliv vozila i taj sistem se svaki dan prilagođava. Prije devet dana je bila gužva, ali je saobraćaj tekao, i vozaču je od tunela do Dobrote trebalo 20-25 minuta u periodu najveće gužve, to je bilo u redu. Ali je onda došlo do takvog povećanja vozila, po dvije-tri hiljade novih, te je Lokalnoj upravi bila potrebna intervencija Uprave policije, sistema i svih drugih.
Glavnom ulicom svakog sata prosječno prođe oko hiljadu automobila
-Možete da upravljate saobraćajom sa infrastrukturom koju imate- jednu ulicu čiji je vršni momenat (kada je ulica maksimalno opterećena) 600 vozila na sat. Kad 14000 automobila podijelite na 14 sati, kada je najintenzivniji saobraćaj, dobićete da je ta ulica svakoga sata opterećena sa hiljadu automobila, minimum 700-800.
To znači da na svake četiri sekunde jedan automobil uđe u tunel. Ako u bilo kojoj tačci njegovog puta od tunela do Dobrote dođe do minute zastoja, to se reflektuje na 20 minuta zastoja gore i to je tako. Ovo što smo uradili je način da taj saobraćaj što je više moguće teče, nema drugog načina sa ovom infrastrukturom i sa ovim brojem vozila, objasnio je i Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor i obećao:„Biće prohodno“.
Ako najveću gužvu stvaraju domaći vozači, a gradski javni saobraćaj takođe kasni zbog gužvi, pitali smo gradonačelnika Jokića da li Opština planira da poboljša uslugu javnog prevoza kako bi građani „zavoljeli“ i u većoj mjeri koristili autobuski prevoz i time rasteretili saobraćaj, a i svoj kućni budžet.
Uvode aplikaciju za praćenje autobusa
-Naši podaci, matematički izračunati, pokazuju da najmanje 47% vozila na ulici su vozila kotorskih tablica, a kada se tome doda broj vozila koja naši sugrađani voze na budvanske, tivatske ili novske tablice, doći ćemo do nekih 60 do 70 procenata. To je tako, mi ovdje živimo i treba da imamo prioritet u saobraćaju. Pokrenuli smo novi gradski saobraćaj, ugovoren na pet godina, po tenderu koji je ranije urađen, nabavili smo nove autobuse, ali nemoguće je da mi utičemo na to da autobusi budu u minut tačni u ovim gužvama. Ono što ćemo da uradimo u toku naredne godine, jeste aplikacija („volim kotor“), po ugledu na aplikaciju „respect city“ koju je razvio Dubrovnik, gdje ćete vi u svakom trenutku znati stanje na putu, znaćete gdje su vaši autobusi. Dolazak autobusa će biti profesionalno tarifiran u odnosu na vrijeme kada dolazi- ako dolazi u vrijeme najveće gužve, to će najskuplje da ih košta, objasnio je gradonačelnik i dodao da će prevoznik snositi stroge represivne mjere do otkaza ugovora, ukoliko bude „preskakao“ linije. Na to su mu skrenuli pažnju sugrađani, koji su mu se požalili da su nedavno čekali jako dugo.
Isto tako, Opština je pokrenula izradu studije izvodljivosti projekta osnivanja Gradskog autoprevozničkog preduzeća, međutim to je, kažu, vrlo komplikovano.
-Ako vi danas ne možete da nađete vozača koji treba da vozi u Komunalno preduzeće za platu veću od gradonačelnikove, kako ćete sjutra držati saobraćajno preduzeće sa vozačima, kondukterima, serviserima i svim ostalima, upitao je Jokić, te se osvrnuo i na mogućnost vodenog saobraćaja.
Linijski vodeni prevoz u domenu rada Ministarstva pomorstva
-Mi smo ono što je do nas uradili. Ako uzmete Prostorno-urbanistički plan, u njemu su predviđena zaustavna mjesta za vodeni taksi za redovni linijski vodeni saobraćaj. Stvorili smo preduslove i pokrenuli smo pitanje vodenog saobraćaja u Opštini Kotor, imali smo više razgovora sa predstavnicima Ministarstva pomorstva. Nadam se da će to u jednom trenutku „proraditi“, a to će sigurno biti u januaru-februaru, kada krenu radovi na kanalizaciji kroz Prčanj i Stoliv. Tada ćemo organizovati morski prevoz do Staroga grada i do Dobrote.
Budva će od 26. do 29. septembra biti domaćin drugog internacionalnog festivala Budva sports and arts film festival (BSAFF), najavio je direktor i osnivač festivala Miloš Todorović.
BSAFF je međunarodni festival dokumentarnog i igranog filma sa sportskom tematikom.
Todorović je, govoreći o značaju manifestacije, kazao da je Crna Gora prošle godine postala dio prestižne mreže i među 20 država koje organizuju festival Budva Sports & Arts Film Festival.
On je podsjetio da se Crna Gora nalazi među 130. članica velike svjetske porodice Saveza sportskih televizija i slika na ektranu (FICTS), sa sjedištem u Milanu.
“FICTS je pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta, a što je jako važno i naš festival ima podršku Ministarstva sporta i Crnogorskog olimpijskog komiteta”, kazao je Todorović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora i Budva su prošle godine poslali lijepu sliku u svijet i festival bi iz godine u godinu trebalo da raste.
“Tema je sport. Zapravo, dokumentarni i animirani filmovi sa sportskom temom. Prošle godine festival je imao veliku posjećenost i bio sam prijatno iznenađen, a vjerujem da će i ovaj drugi biti još posjećeniji i da će gosti i publika imati šta da vide. Filmovi još pristižu”, istakao je Todorović.
Govoreći o programu festivala, on je saopštio da će filmovi biti prikazivani svaki dan od devet do 18 sati.
“Nagrađeni će biti najbolji u sedam kategorija – kratkometražni, srednjemetražni, dugometražni, igrani, režija, montaža i Gran pri festivala. U okviru festivala biće još događaja. Imaćemo i panel diskusije sa sportistima iz Crne Gore i inostranstva, goste iz svijeta kinematografije, a biće upriličen i program za djecu. U svakom slučaju, očekujemo veliki broj gostiju i dolazak sekretara FICS-a Enca Kapijela iz Italije, rekao je Todorović.
On je najavio da će organizator dodijeliti i priznanja za životna djela legendama sporta.
“Biće nagrađeni proslavljeni sportisti iz Crne Gore i jedno veliko ime iz Srbije, da sad sve ne otkrivamo. Biće to nadam se, još jedna lijepa priča, sportska i kulturna, u svakom smislu promocija Crne Gore”, rekao je Todorović.
On je najavio da će festival zvanično biti otvoren 26. septembra, u 18 sati, na Slovenskjoj plaži i bazenu Rondo 1.
“Vjerujem da će nas vrijeme poslužiti i da će gosti biti zadovoljni. Naravno, organizacija festivala ne bi bila moguća bez pomoći TO Budvanska rivijera, Opštine Budva, COK-a, Ministarstva sporta i mladih, firme Proteini.si”, rekao je Todorović.
On očekuje da će festival “probuditi” i crnogorsku produkciju.
“U Srbiji se godišnje snimi 50 sportskih filmova, Sloveniji i Hrvatskoj po 25, takođe veliki broj u Bosni i Hercegovini, organizaciju želi i Sjeverna Makedonija. Mi u Crnoj Gori snimimo jedan ili dva filma, a mislim da može da ih se snimi mnogo više. I vjerujem da ćemo Crnu Goru ponosno predstavljati na finalu svih festivala u Milanu, u novembru”, zaključio je Todorović.
Jadran je juče završio veliki posao pobjedom u derbiju protiv Juga, a danas je potvrdio, sa novim bodovima, da mu je mjesto u eliti. Novljani su u pretposljednjem meču kvalifikacionog turnira bili bolji od Dinama iz Bukurešta – 15:8, ostvarili treći trijumf i samo ih još jedan dijeli od Lige šampiona.
Igrači trenera Vladimira Gojkovića sjutra (10.30h) igraju sa Barselonom, favoriti su i samo čudo vicešampiona Crne Gore može da zaustavi na putu do grupe C gdje ih čekaju Vašaš, Marsej i Barseloneta.
Novljani su do novog trijumfa stigli boljom igrom od prvog gola, iz startnog napada Holoda (završio meč sa četiri pogotka), a nakon prvih osam minuta vodili su 5:2 (tri gola postigli iz kontranapada). Do odmora su povećali prednost na ,,plus četiri“, ritmom su lako ,,lomili“ igrače vicešampiona Rumunije koji je u uvodnim minutama treće dionice, sa dva brza gola iz kontranapada, smanjio prednost na dva gola (7:5). Imali su šansu da se približe na gol zaostatka, ali je Jadran odlično parirao sa igračem manje u bazenu. Upravo su nakon ovakve dobre defanzive Novljani krenuli u seriju golova. Za četiri minuta, serijom od 6:0, početkom posljednje dionice uvećali su prednost na 13:5 i otklonili dilemu oko pitanja pobjednika.
U pobjedničkoj ekipi Holod je postigao četiri gola, dva puta su bili precizni Vučurović, Lazić i Sladović, a u strijelce su se upisali Ivović, Stupar, Danilo Radović, Vujičić i Vasilije Radović.
Sa gola je u prve tri četvrtine bio odličan Đurović (10 odbrana), a odličan utisak u posljednjoj četvrtini, sa četiri odbrane, je ostavio Ilija Radović.
Opština Tivat se tradicionalno pridružuje obilježavanju Evropske nedjelje mobilnosti od 16. do 22. septembra, koja se realizuje u saradnji sa brojnim organizacijama, sportskim klubovima i pojedincima iz Tivta.
Ovogodišnji moto manifestacije, koja se organizuje širom Evrope i ima podršku Evropske komisije je “Shared public spaces“. Ovim se aktuelizuje način na koji se u modernom svijetu koriste i percipiraju javni prostori i ističe važnost toga da javne prostore svi koriste slobodno i bezbjedno, a posebno pješaci i biciklisti.
Prvi u nizu događaja je akcija čišćenja lokaliteta Župa, povodom Međunarodnog dana čišćenja obale, koju inicira i sprovodi neformalna mreža nevladinih organizacija Clean Up Montenegro. Akcija će se održati u ponedjeljak 16. septembra od 9 do 11 sati. Za učesnike je pripremljen obrok i osvježenje, rukavice i kese, a očekuje se učešće velikog broja građana, zaposlenih u preduzećima i institucijama. Događaj će pomoći i Komunalno preduzeće Tivat koje će preuzeti prikupljeni otpad.
Za utorak, 17. septembar od 16 do 19 sati planirana je kajak tura na potezu od Ponte Seljanovo do Opatova, u organizaciji agencije Adventurenegrin. Potrebno je prijaviti učešće, a za sve učesnike pripremljeno je i slatko iznenađenje.
Radionica za popravku bicikala u organizaciji Triatlon kluba Kotor biće organizovana drugu godinu za redom, u srijedu 18. septembra na rivi Pine od 17 do 19h.
Kompanija Eco boats koja je ove godine uspostavila ekološki prihvatljiv linijski brodski prevoz u Bokokotorskom zalivu, pridružuje se akciji i u četvrtak 19. septembra, ponudiće besplatne vožnje ka Krašićima, u 10 i 11h.
Petak, 20. septembar će biti u znaku pješačke ture kao najpopularnijeg vida aktivnog odmora. Pješačiće se pod budnim okom iskusnog Borisa Filipa, na relaciji od Gornje Lastve do Sv. Vida. Okupljanje svih zainteresovanih građana planirano je za 15h kod spomenika u Gornjoj Lastvi. Dodatne aktivnosti očekuju se i na samom cilju rute.
Avanturistički klub K4 sve sugrađane, posebno one najmlađe, poziva na zabavnu vožnju rolerima i trotinetima (ne onim električnim) na obali u Donjoj Lastvi, u subotu 21. septembra od 11 do 13h.
Fancy women bike ride by Maja Filip predstavlja poziv za sve dame da dekorišu svoja bicikla i provozaju ih od Pina do crkve Sv Roko u Donjoj Lastvi i nazad. Vožnja je planirana u nedjelju od 17 do 19:30h.
Opština Tivat, svi organizatori i oni koji svojim učešćem iz godine u godinu ovu manifestaciju popularizuju, pozivaju da im se pridružite i tako na zabavan i zdrav način u dobrom društvu provedete dio dana.
Morski konjići i hobotnica su veoma popularni među posjetiocima Akvarijuma Boka, čiji radni tim i ovoga ljeta intenzivno prima posjetioce sa svih meridijana. Pored konjića i hobotnica, tu su i druge atraktivne jedinke koje privlače pažnju.
-Kostorozi, iako redovni stanovnici Jadranskog mora, uglavnom su nepoznati široj populaciji, a njihova zainteresiranost za posjetioce čini njihov tank omiljenom postavkom. Od prošle godine imamo i dvije ribe lav, invazivnu vrstu koja je iz Indijskog okeana i Crvenog mora Sueskim kanalom stigla u Sredozemno more, a odatle i u Jadran. Posjetiocima su zanimljive zbog otrovnih peraja, ali i atraktivnog izgleda. Sve jedinke u izložbenom dijelu Akvarijuma Boka ulovljene su u Jadranu, odnosno zalivu Boke Kotorske. Trenutno nemamo endemskih vrsta koje obitavaju samo u našem dijelu Jadrana, saopštili su iz uprave Akvarijuma za Boka News.
Kako sezona još nije završila, kažu da će tek raditi analize za 2024. godinu, ali po slobodnim procjenama, zaposleni smatraju da je kroz Akvarijum Boka prošlo oko 7000 posjetilaca sa različitih govornih područja.
-Prema nekom „osjećaju“ zaposlenih, jul mjesec bio je najprometniji. Ove godine imali smo osjetno više turista koji su audio-vodiče (koji se dobijaju na korišćenje uz kupljenu ulaznicu) tražili na francuskom jeziku. Dosta turista raspitivalo se za mogućnost slušanja na turskom i mađarskom jeziku. Najpupularniji jezici bili su i dalje engleski, ali i ruski, odnosno ukrajinski. Informacije o Akvarijumu Boka dobili su uglavnom preko interneta, ali nekima su posjete preporučili u izabranom smještaju, navode iz Alkvarijuma i dodaju da tokom ljeta nemaju mnogo grupnih posjeta, uglavnom su to pojedinačne, porodične.
Akvarijum Boka
Obezbjediti besplatne posjete za predškolce i školarce
Nastoje da razrade program besplatnih posjeta za školarce i djecu iz vrtića iz cijela Crne Gore, kao što je to bilo i ranije, ali to sve zavisi od finansijske situacije.
-Voljeli bismo ponovno, u saradnji sa primorskim opštinama, pronaći način za besplatne posjete djece predškolskog i školskog uzrasta. Akvarijum Boka vrlo je fokusiran na edukaciju djece ovog uzrasta, a posebno nam je drago kad nam u posjetu dođu djeca iz centralnog ili sjevernog dijela Crne Gore, koja nemaju priliku direktno i lično upoznati živi svijet mora. U školskoj godini posjeti nas organizovano blizu ili čak i preko 5000 učenika, ističu u Aklvarijumu i najavljuju posebne aktivnosti
Instituta za biologiju mora u sklopu obilježavanja Dana nauke i inovacija – 24. i 25. septembra. U program će, pored Akvarijuma, biti uključene sve laboratorije IBM.
Inovativna rješenja u kulturnom dobru
Zbog činjenice da je zgrada Instituta za biologiju mora – Palata Radoničić zaštićeno kulturno dobro, nema mogućnosti direktnog proširenja akvarijumskog prostora.
IBM Kotor
-Trudimo se iskoristiti prostor koji imamo na raspolaganju koliko je to moguće. Zanimljiva priča jeste da su eksperti iz italijanske firme koja je radila na postavljanju akvarijumskih sistema rekli da, iako imaju veliko iskustvo i radili su u mnogim svjetskim, velikim akvarijumima, Akvarijum Boka predstavlja najteži posao u njihovoj karijeri. Naime, kad se otvaraju akvarijumi, uglavnom se za novi akvarijum projektuje nova zgrada, a računa se da je za određenu površinu izložbenog prostora (tj. onaj dio koji vide posjetioci) potrebna ista tolika površina za tehnički dio akvarijuma (pumpe, filtere i ostalu opremu za održavanje akvarijumskih sistema). Mi smo imali na raspolaganju oko 300 m2 za uređenje akvarijuma i morali smo se snaći s time. Kao rezultat, imamo neka prilično inovativna rješenja kod sistema za održavanje akvarijuma, objasnili su iz IBM.
Saradnja Akvarijuma sa lokalnom zajednicom i TO Kotor svih ovih godina bila je dobra i pozitivna, ali smatraju da to može još bolje, te će nastojati da za narednu sezonu tu saradnju intenziviraju.
Na ministarskom sastanku Arapsko-islamske Kontakt grupe za Gazu i zvaničnika nekoliko članica Evropske unije (EU) izražena je zabrinutost zbog sve većeg kršenja međunarodnog prava u Palestini, javlja Anadolu.
Na sastanku u španskoj prijestolnici Madridu također je naglašena potreba za hitnim prekidom vatre u Gazi, saopštilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova.
Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja Organizacije islamske saradnje (OIC) i Kontakt grupe Arapske lige za Gazu, turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell i ministri vanjskih poslova Španije, Norveške, Slovenije, Nigerije i Irske.
Na sastanku je posebno razgovarano o koracima koje treba poduzeti kako bi se zaustavio izraelski genocid u Gazi i zločini na Zapadnoj obali.
Revidirani su tekući pregovori o prekidu vatre u Gazi i napori u pružanju humanitarne pomoći, a razgovaralo se i o naporima potrebnim za priznanje države Palestine te postizanju rješenja o dvije države.
U zajedničkoj deklaraciji objavljenoj na kraju sastanka poziva se međunarodna zajednica da prizna Palestinu što je prije moguće i da podrži rješenje o dvije države.
Šef turske diplomatije naglasio je da treba intenzivirati zajedničke napore za punopravno članstvo Palestine u UN-u i za njeno priznanje od strane što više država.
U Mostaru je u srijedu, u Federalnom agromediteranskom zavodu, održana svečana dodjela Rješenja o zaštiti oznake podrijetla prehrambenog proizvoda (ZOP) – Protected Designation of Origin (PDO) za ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine te promocija brenda – jamstvenog žiga Zlatne kapi Hercegovine.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kroz projekt Razvoj održivog turizma Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), nastavlja s predanim radom na zaštiti i promociji jedinstvenih kulinarskih proizvoda Bosne i Hercegovine.
U suradnji s Agencijom za sigurnost hrane BiH, USAID radi na povećanju broja proizvoda zaštićenih oznakom geografskog porijekla.
– Ovo priznanje je nova potvrda bogatstva Hercegovine i njenog ogromnog potencijala za razvoj turizma na temelju autentičnih proizvoda i iskustava. Maslinovo ulje, kao važan element mediteranske kulture i tradicije, nije samo visokokvalitetan prehrambeni proizvod, već i prilika za dalji rast gastronomskog turizma, sve privlačnijeg turistima koji traže jedinstvena iskustva. Radujemo se nastavku suradnje na projektima koji jačaju lokalne zajednice i čuvaju kulturno naslijeđe – izjavio je Feđa Begović, direktor USAID-ovog projekta Turizam.
Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, istaknuo je važnost proizvoda zaštićenih oznakom porijekla.
– Proizvodi zaštićeni oznakom porijekla duboko su povezani s mjestom proizvodnje jer se u potpunosti proizvode u određenom geografskom području primjenom lokalnih vještina i sirovina. Kvaliteta tih proizvoda direktno je povezana s prirodnim čimbenicima i ljudima tog kraja – kazao je on.
Hercegovačko maslinovo ulje, s tradicijom starom dvije tisuće godina, prepoznatljivo je po pikantnim notama, gorčini i voćnim aromama. Njegovu kvalitetu potvrđuju brojne nagrade na sajmovima i ocjenjivanjima kvalitete ulja, a međunarodni mediji, uključujući Olive Oil Times Magazine, svrstavaju ga među zvijezde maslinarstva mediteranske regije u usponu.
Prema riječima prof. Marka Ivankovića, direktora Federalnog agro-mediteranskog zavoda, u regiji trenutno postoji 10 velikih maslinika i oko 800 obiteljskih gospodarstava koji upravljaju s 521 hektarom nasada maslina, godišnje proizvodeći 380.000 litara ulja. Ivanković je naglasio da je strateški cilj industrije dostići površinu od 1.000 hektara u srednjoročnom razdoblju.
Josip Matić, predsjednik Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM), podsjetio je na predan rad udruge.
– Naša udruga, koja broji 95 članova i stalno raste, posvećena je promociji i očuvanju ekstra djevičanskog maslinovog ulja Hercegovine, posebno onog sa zaštićenim oznakama porijekla (ZOP). Naši ciljevi su podizanje novih maslinika, evidentiranje maslinara i podrška tehničkim i edukativnim inicijativama. Također, fokusiramo se na promociju brenda ‘Zlatne kapi Hercegovine’ i razvoj oleoturizma kroz projekte poput Ceste maslinovih ulja Hercegovine, koji podržavaju ruralni razvoj i sprječavaju depopulaciju sela – istaknuo je Matić, prenosi hercegovina.info.
USAID-ov projekt Turizam nastavlja raditi na održivom razvoju turističke industrije u BiH, slaveći i štiteći bogatu kulturu, kuhinju i tradiciju ove zemlje. U kolovozu 2024. godine, projekt je podržao aktivnosti na zaštiti sarajevskog ćevapa sa ZOP statusom te nastavlja uspješnu suradnju s Agencijom za sigurnost hrane BiH s ciljem povećanja broja zaštićenih proizvoda širom zemlje.
