Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku se odmara 18 hiljada i 400 gostiju, što je šest posto manje nego u ovo doba lani.
Uz vodeće Britance i Amerikance, najbrojniji su gosti iz Njemačke, Francuske, Australije, Kanade, Irske, Španjolske, Poljske i Brazila.
Od početka godine registrirano je milijun i 91 hiljada dolazaka te tri miliona i 501 hiljada noćenja – što je porast od devet posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Ustavni sud se već pet godina ne izjašnjava o inicijativi za preispitivanje ustavnosti i zakonitosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je početkom oktobra 2019. godine uvedena neradna nedjelja za oblast trgovine.
Iz te institucije Vijestima nijesu odgovorili na pitanje šta se sada dešava sa inicijativom i postupkom, kao i kada bi se moglo očekivati donošenje odluke.
Iz Unije poslodavaca (UPCG), koja je pokrenuli inicijativu, kazali su da ih je Ustavni sud posljednji put o postupku obavijestio u junu 2020. godine, iako su od tada slali više urgencija.
Izmjenu Zakona, na predlog Vlade i Odbora za trgovinu Privredne komore, usvojila je Skupština i julu 2019. godine, uz odloženu primjenu od oktobra.
UPCG je 1. avgusta 2019. podnijela godine inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 35a izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Ustavni sud se posljednji put oglasio u junu 2020.
– Prema našem Zahtjevu za obavještenje, 17. juna 2020. godine primili smo obavještenje o predmetnoj stvari da je okončan prethodni postupak, te da je predmet dodijeljen sudiji izvjestiocu i savjetniku i nalazi se u radu. Imajući u vidu značaj pokrenute inicijative (zbog izrazito negativnih posledica primjene osporenog člana Zakona o unutrašnjoj trgovini), kao i protok vremena u kom nije donijeta odluka, UPCG je u međuvremenu uputila više urgencija povodom kojih nismo dobili povratne informacije – kazali su iz UPCG.
U protekle dvije godine dva puta je pokretan dijalog socijalnih partnera kako bi se djelimično izmijenila odluka o neradnoj nedjelji.U maju 2022. godine počeli su prvi sastanci socijalnih partnera, a cilj je bio pronaći kompromis kako bi radio dio trgovina tokom ljetnje i zimske sezone.
Odbor udruženja trgovine PKCG, iako je bio inicijator uvođenja neradne nedjelje, od tada je promjenio mišljenje i tražio je da nedjeljada bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.
– Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država – saopštili su tada iz PKCG.
Pregovori socijalnih partnera trajali su do kraja 2022. godine paralelno sa izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a zatim i sve do maja 2023. godine, kada su prekinuti jer je postalo jasno da u parlamentu nema većina koja bi bila spremna da glasa i za samo djelimični povratak radne nedjelje u trgovine.
Prema tadašnjem dogovoru, bilo bi predviđeno da u opštinama radi po jedna trgovina iz svakog trgovačkog lanca i to samo u periodima od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara. Zaposleni bi imao uvećanu dnevnicu i jedan dodatni slobodni dan.
Međutim kako je većina parlamentarnih stranaka tada javno saopštila da su protiv predloga, dogovorena verzija izmjene zakona nije ni poslata u skupštinsku proceduru.
Protiv tog dogovora bio je i predsjednik tada opozicionog Pokreta Evropa sad (PES), a sada premijer, Milojko Spajić koji je u aprilu prošle godine saopštio da je ta partija protiv ponovnog uvođenja radne nedjelje u Crnoj Gori.
– Uvijek ćemo se kao i do sada boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način, a posebno ćemo se njima baviti kroz program Evropa sad 2 i mnoge druge reforme koje će uslijediti. Stay tuned – poručio je Spajić na Tviteru.
Međutim, u februaru ove godine Spajićeva Vlada pokreće novu inicijativu za djelimično ukidanje neradne nedjelje.
Ministarstvo ekonomskog razvoja spremilo je izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima je planirano da se djelimično ponovo uvede radna nedjelja u trgovinama.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, u februaru je kazao da je plan da se uvede radna nedjelja za vrijeme ljetnje turističke sezone od 1. juna do 31. avgusta, kao i za vrijeme zimske turističke sezone od 1. decembra do 31. januara.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazali su tada da se čeka mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo u vezi izmjena i dopuna zakona, nakon čega će biti upućen Vladi na utvrđivanje i Skupštini na usvajanje.
Riječ je o identičnom predlogu kojeg su socijalni partneri bili dogovorili godinu ranije i protiv kojeg je u 2023. godini bio i sada vladajući PES.
Crna Gora će biti domaćin dijela Međunarodne jedriličarske trke „The Ocean Race Europe 2025“, najavio je ministar pomorstva Filip Radulović, poručujući da će ovaj događaj prvi put biti održan i na Jadranu.
„Jedriličarska trka će se održati u septembru naredne godine sa startom na Baltiku i završetkom trke na Mediteranu. Finale trke će biti u Boki kotorskoj i oduševljeni smo što će Boka biti poslednja stanica na ovom putovanju gdje ćemo podjednako dočekati nautičare i navijače, u ime jedinstva i ljubavi prema moru”, rekao je Radulović.
Ocean Race je među vodećim svjetskim događajima u jedrenju, a ova svjetski priznata trka promoviše zaštitu okeana i okuplja veliki broj učesnika. Finale ovog događaja će istaći pomorsko nasljeđe Crne Gore i njen evropski identitet.
“Ovaj događaj će unaprijediti ugled Crne Gore kao destinacije za jedrenje i turizam. Ekonomski efekti nakon održanog događaja za Crnu Goru biće značajni jer se predviđa pozitivni uticaj na BDP u iznosu od 8,3 miliona eura”, kazao je Radulović.
Ovaj događaj će, kazao je Radulović, dodatno prmovisati Crnu Goru kao tursitičku destinaciju, a procjene su da će tokom četiri dana događaja Boku posjetiti oko 96 hiljada ljudi.
“Vidljivost i promocija Crne Gore biće osigurana na svim zaustavnim tačkama The Ocean Race Europe 2025, što obuhvata oko 1,35 miliona ljudi”, zaključio je Radulović.
MonteGames Konferencija, najveći događaj u Crnoj Gori koji okuplja proizvođače video igara, developere i investitore, održaće se 25. i 26. oktobra 2024. godine u auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru, a učešće je besplatno. Konferencija će okupiti preko 500 profesionalaca iz industrije razvoja igara, pružajući jedinstvenu priliku za diskusiju o budućnosti industrije, razmjenu ideja i stvaranje novih poslovnih mogućnosti.
MonteGames Konferencija dolazi u ključnom trenutku za crnogorski sektor razvoja igara, koji je tokom 2023. godine ostvario prihod veći od 20 miliona eura, a predviđa se da će industrija nastaviti da raste u narednim godinama. Konferencija će omogućiti učesnicima da se povežu sa svjetskim stručnjacima, predstave svoje igre i direktno čuju od lidera industrije o tome kako Crna Gora može postati značajan centar za game development na Balkanu.
“Naša misija je da Crnu Goru postavimo na globalnu mapu game developmenta. Kroz MonteGames udruženje i ovu konferenciju, pružamo lokalnim developerima priliku da pokažu svoj rad, upoznaju investitore i doprinesu rastu ove dinamične industrije“, izjavio je Miloš Šćepanović, izvršni direktor MonteGames udruženja.
Među učesnicima konferencije naći će se predstavnici lokalnih ali i svjetskih kompanija kao što su Yodo1 Games, Unity, Xsolla, Raw Fury, Azur Games, Belka Games, Playrix, 3Hills, Zuno Games i mnoge druge. Prisustvo ovih kompanija MonteGames konferenciju svrstava u kalendar nezaobilaznih godišnjih regionalnih ali i evropskih događaja iz industrije.
Događaj organizuje MonteGames neprofitno udruženje posvećeno unaprijeđenju crnogorskog game development sektora, a uz podršku Fonda za inovacije Crne Gore, te su svi događaji besplatni. Registracija je obavezna za učešće, a više informacija i mogućnost rezervacije mjesta dostupni su na zvaničnom sajtu događaja.
Rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori biće objavljeni 15. oktobra, kazao je direktor Uprave za statistiku (Monstat), Miroslav Pejović.
On je, u Dnevniku Televizije Crne Gore, rekao da su softver i revizija njegovog koda završeni.
“Sada je testiranje softvera u toku, a nakon toga slijedi puštanje softvera u produkciju od 1. oktobra. Građani će moći da provjere podatke do 7. oktobra”, naveo je Pejović, prenosi portal RTCG.
Prema njegovim riječima, Monstat će do 1. oktobra upariti podatke sa registrom iz Ministarstva unutrašnjih poslova i provjeriti podatke.
Popis stanovništva završen je u decembru prošle godine.
“Piva klapa ispo’ volta” naziv je večeri klapskih pjesama koje će se održati na Pjaci Svetog Tripuna u petak, 20. septembra, sa početkom u 20 sati, najavili su iz JU Kulturni centar (KC) “Nikola Đurković” Kotor.
Učestvuju klape „Gašler“ i „Maris“ iz Kotora, „Beleca“ i „Jadran“ iz Tivta, „Kastel Nuovo“ iz Herceg Novog i gosti, pobjednici Omiškog festivala – klapa „Ivo Lozica“ sa Korčule.
Organizator je „Klapa Maris“, uz podršku KC „Nikola Đurković“,Turističke organizacije Kotor i Opštine Kotor.
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, povremeno sa kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim predjelima moguć je i pljusak sa grmljavinom.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 17, najviša dnevna od 12 do 25 stepeni.
Međunarodni sajam pršuta (MESAP), treći po redu, održaće se u petak i subotu 21. i 22. septembra na Studentskom trgu na Cetinju.
Kako je saopšteno iz Prijestonice Cetinje, tokom dva dana trajanja sajma, ljubitelji pršute imaće priliku da uživaju u gastronomskoj ponudi i nastupima regionalnih zvijezda.
„Na Cetinju će se sastati više od 30 domaćih, regionalnih, ali i evropskih proizvođača suhomesnatih delicija i opreme. Gastro događaj upotpuniće proizvođači crnogorskih sireva, pčelari, vinari, ali i proizvođači drugih domaćih proizvoda“, navodi se u saopštenju.
Otvaranje sajma planirano je u petak u 17 sati na Studentskom trgu, kada će svi posjetioci moći da uživaju u tradicionalnoj hrani i piću, ali i sjajnom muzičkom programu. U 19 sati nastupiće Boris Božović, a od 21 sat Mirza Selimović.
Drugog dana MESAP-a, program na Studentskom trgu počeće već od 11 sati. U večernjim satima očekuje se muzički spektakl. Nastupiće Bruno Rački i grupa Valovi, a od 21 sat veliko muzičko ime, Željko Bebek.
Raste broj poginulih i nestalih u katastrofalnim poplavama koje su pogodile dijelove srednje Europe, pogotovo Poljske, Češke i Austrije. S postupnim povlačenjem vode, sve su vidljiviji razmjeri katastrofalne štete koja će se sanirati mjesecima. Istodobno, golemi vodeni val koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gdje je već na terenu i vojska.
Volonteri i spasioci požurili su osigurati obale rijeka poljskog povijesnog grada Wroclawa, dok stanovnici drugih mjesta srednje Europe zbrajaju troškove poplava koje su opustošile čitave regije i odnijele najmanje 21 život.
Razorne poplave poharale su područja od Rumunjske do Poljske. Iako su se vode povukle u mnogim područjima, druga mjesta strahuju da će se rijeke probiti i do njihovih obala.
Češko-poljska pogranična područja među najteže su pogođenima.
Poplave su u Rumunjskoj odnijele sedam života, a od vikenda se voda počela povlačiti. Šest osoba poginulo je u Poljskoj, pet u Austriji, a tri u Češkoj. Deseci tisuća čeških i poljskih kućanstava ostalo je bez struje ili pitke vode.
Treći najveći poljski grad Wroclaw pripremao se za vrhunac vodostaja na rijekama Odri i Bistrici.
Gradski zoološki vrt pozvao je dobrovoljce da pomognu u punjenju vreća s pijeskom kako bi zaštitili životinjske nastambe, a zaposlenici i volonteri počeli su premještati neke od 450.000 knjiga iz arhiva glavne gradske crkve na više katove zgrade Nadbiskupijskog arhiva.
Poljska ministrica fondova i regionalnog razvoja, Katarzyna Pelczynska-Nalecz, rekla je da će 390 milijuna eura iz sredstava Europske unije za Poljsku biti preusmjereno na obnovu, dok će dodatnih 800 milijuna eura biti potencijalno dodijeljeno za izgradnju nasipa, rezervoara i brana.
© BokaNews, 2021
