Morsko dobro će u Tivtu realizovati aktivnosti vrijedne više od 800 hiljada eura

0
Tivat – foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine investiraće više od deset miliona eura. Od tog iznosa u Tivtu će realizovati aktivnosti vrijedne 810.462 eura, nešto više od polovine iznosa koje je prihodovalo po osnovu ustupanja morskog dobra – 1,72 miliona eura.

To je navedeno u Planu korišćenja morskog dobra za 2025. godinu koji je usvojila Vlada. Pored ostalog planirana je izrada projektne dokumentacije i radovi na sportskom terenu i teretani na otvoreno na Ostrvu cvijeća (80.000 eura), sanacija platoa od hotela Mimoza do Luke Kaliman u dužini od 150 metara (200.000 eura), sanacija platoa ispred hotela Kamelija u Donjoj Lastvi od 1.500 m3 (200.000) te uređenje Parka prirode Solila.

Za izvlačenje “Poseidona“ 30.000 eura

Za izvlačenje olupine broda „Poseidon“ dizalicom i odvoženje na deponiju na Obalu Đuraševića namijenjeno je 30.000 eura. To plovilo dužine oko 30 metara, teško oko 40 tona, bivša je drvena motorna barka nekadašnje Jugoslovenske ratne mornarice. U međuvremenu je postao privatno vlasništvo. Potopljen je tokom nevremena u februaru 2023. godine.

Krajem mjeseca došlo je do ekološkog akcidenta jer je iz broda u more istekla nafta i zauljene tečnosti. U ovoj godini biće ukupno investirano 5,61 milion eura – za aktivnosti prenesene iz prethodne godine. U Tivtu je predviđeno uređenje i sanacija Solila i godišnje praćenje stanja i promjena u tom rezervatu prirode (32.940).

Morsko dobro će u Tivtu realizovati aktivnosti vrijedne više od 800 hiljada eura
Tivat – foto Miko Đuričić

Od aktivnosti koje su planirane u svim opštinama predviđena je izrada projektne dokumentacije i konkursnih rješenja, elaborata, studija, naučnih planova, nadzora i revizije (75.000 eura), zatim izrada tehničkih rješenja i radovi za dječja igrališta (33.333 eura) i projektnih rješenja i radovi za hortikulturna uređenja (16.667 eura), zatim izrada orto-foto snimka zone morskog dobra (16.667 eura), pružanje geodetskih usluga (13.333 eura). Po 333.333 eura je namijenjeno za sanaciju stijena od odronjavanja, po 66.667 eura za vanredne i hitne sanacije i održavanje obalne infrastrukture, po 50.000 eura za uklanjanje objekata i vanredno čišćenje.

Troškovi komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja iznose po 275.333 eura, dok je za sanaciju javne rasvjete namijenjeno ukupno 300.000 eura.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Planu investicija za ovu godinu navodi kako nastoji da se obezbijedi proporcionalno ulaganje, odnosno da visina ulaganja po opštinama bude srazmjerna prihodu od naknade za korišćenje morskog dobra, prihoda od Luke Budva i usluga na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane.

– Međutim, zbog nedostatka planske dokumentacije (DSL i sl.) u pojedinim opštinama nije moguće ostvariti koncept proporcionalnog ulaganja, te se ostvareni prihodi iz jedne opštine koriste za investicione aktivnosti u drugim. Određene troškove nije moguće ni podijeliti po opštinama s obzirom na to da se pojedine aktivnosti sprovode integralno za čitavu zonu morskog dobra – program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, uklanjanje objekata, nabavka kupališne opreme, radovi i sisten intervencije – navedeno je u dokumentu.

Mediteran – Velika plaža Ulcinj – foto Boka News

Prema planu, Morsko dobro će od sredstava prihodovanih po osnovu ustupanja morskog dobra 2024. godini (ukupno 15,79 miliona) ove godine investirati u Herceg Novom 578.090 eura (zarađeno 1,22 miliona), Kotoru 461.637 eura (979.922), Baru 939.292 eura (1,99 miliona), Budvi 2,23 miliona (47,3 miliona) i Ulcinju 2,41 milion (5,13 miliona).

Od trajektne linije Kamenari – Lepetane Morsko dobro prihodovalo je lani 9.000.000 eura, a ove će investirati 6,76 miliona, a od Luke Budva od prihodovanih 1,05 miliona reinvestiraće 789.329 eura.

Pokrenuta testna verzija aplikacije Vazduh.me

0
Pokrenuta testna verzija aplikacije Vazduh.me
Kruzer u Boki – foto Boka News

Agencija za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Ekološkim pokretom “Ozon” iz Nikšića i uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, predstavila je testnu verziju nove aplikacije za praćenje kvaliteta vazduha.

Stručnjaci koji se bave monitoringom kvaliteta vazduha juče su imali priliku da pregledaju informatičko rješenje aplikacije i daju svoje sugestije, na osnovu kojih ćemo je dalje unapređivati – za početak uskladiti terminologiju sa međunarodno priznatom praksom ocjenjivanja kvaliteta vazduha.

Vazduh.me je naziv aplikacije koja ne samo da prikazuje koncentracije PM2,5 i PM10 čestica u vazduhu, već u realnom vremenu pruža savjete kako da se ponašamo u tim uslovima.

Kao što je već poznato, Agencija za zaštitu životne sredine upravlja Državnom mrežom za praćenje kvaliteta vazduha, putem koje je javnost informisana o stanju kvaliteta vazduha, a podaci su dostupni na našem sajtu. Međutim, sada smo kroz ovu aplikaciju pojednostavili proces pristupa ovim informacijama, omogućavajući građanima da ih lakše i brže dobiju.

Saobraćaj – foto Boka News

Podaci koje aplikacija koristi direktno se preuzimaju sa Državne mreže, a savjeti unutar aplikacije pripremljeni su u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore.

Planiramo kampanju koja će uključiti sve lokalne i nacionalne medije kako bismo informisali što veći broj ljudi i navikli ih da koriste zvanične izvore informacija i da pravovremeno reaguju i zaštite svoje zdravlje.

Aplikacija je besplatna i dostupna za sve uređaje; može se preuzeti sa Play Store-a i App Store-a.

Norveška razmatra uvođenje poreza za putnike na kruzerima

0
Norveška razmatra uvođenje poreza za putnike na kruzerima
Norveška – kruzeri – foto Cruise Industry News

Norveška vlada razmatra mogućnost uvođenja poreza na kruzerski turizam kao dio šireg plana za oporezivanje turizma



Primjer koji često navode je Island, gdje je uveden porez od 1.000 islandski kruna (oko 7,10 USD) po noćenju za svakog putnika na kruzeru, prema norveškoj poslovnoj platformi N24.

Cilj turističkog poreza je prikupljanje sredstava za izgradnju i održavanje turističkih sadržaja, uključujući destinacije, vidikovce i parkirališta, kako za goste hotela i Airbnb smještaja, tako i za kampove i marine za jahte. Svaka općina u Norveškoj imala bi mogućnost određivanja stope poreza, uz maksimalnu stopu od 5 % cijene noćenja koju plaćaju posjetitelji, piše Cruise Industry News.

Dok mnoge norveške opštine podržavaju prijedlog turističkog poreza kao način upravljanja problemom prekomjernog turizma, hotelijerski sektor ističe kako njihovi gosti nisu glavni uzrok gužvi. Oni smatraju da su najveći izazov jednodnevni posjetitelji koji dolaze autobusima, automobilima i kruzerima.

Podaci Norveške uprave za obalnu plovidbu pokazuju značajan porast broja dolazaka kruzera, koji se utrostručio od 2010. do 2023. godine, kada je zabilježeno 3.445 dolazaka.

/Cruise Industry News/

“Knjeginja” u Tivtu 28. januara

0
“Knjeginja” u Tivtu 28. januara
Kneginja

“Kneginja”, diplomska pozorišna predstava rediteljke Milice Lučić iz Herceg Novog, biće izvedena u utorak 28. januara u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.

U predstavi rađenoj po tekstu Jelene Kajgo igraju Milica Lučić i Dejan Ðonović. Kostime je uradila Ivana Vukčević a scenografiju Irina Veličković.

Spisateljica Jelena Kajgo objašnjava da se odlučila da piše o Kseniji jer je to bila žena koja je išla ispred svog vremena, prva žena koja je vozila automobil na Balkanu, prva žena koja je prepoznala umjetnost fotografije i svojim posebnim senzibilitetom i talentom ostavila u zavještanje Crnoj Gori impresivnu umjetničku zbirku.

„Imala sam sreću da mlada i darovita Milica Lučić donese lik Ksenije vedro i samouvјereno i vrati nas u vrijeme sreće i bezbrižnog života porodice Petrović na Cetinju. Sa druge strane, sigurno nisam mogla poželjeti boljeg glumca za lik kralja Nikole od Dejana Đonovića koji svom junaku daje snagu, odlučnost, harizmu, ali i brižni odnos prema ćerki, dakle koji delikatno i sa velikom glumačkom lakoćom osvijetljava tu drugu stranu vladara, a to je uloga pjesnika i oca”, istakla je Kajgo u najavi premijere koja je bila 8. decembra u Herceg Novom.

Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati radi Ukrajine i cijena energenata

0
Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati radi Ukrajine i cijena energenata
Ukrajina

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi se on i Donald Trump trebali sastati da razgovaraju o ukrajinskom ratu i cijenama energenata, pitanjima koje je američki predsjednik istaknuo u prvih pet dana svoje nove administracije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je međutim rekao da ne može biti ozbiljnih mirovnih pregovora s Ukrajinom osim ako se Zapad ne osloni na predsjednika Volodimira Zelenskog da će poništiti dekret iz 2022. koji mu brani pregovore s ruskim čelnikom.

Putin je opisao Trumpa, koji je ovaj tjedan zaprijetio Rusiji novim sankcijama i carinama ako ne ispregovara prekid rata, pametnim i pragmatičnim. Rekao je da ne očekuje da će predsjednik SAD-a donijeti odluke o sankcijama koje bi se odrazile na američko gospodarstvo.

– Stoga bi, najvjerojatnije, bilo bolje da se sastanemo, na temelju realnosti današnjice, mirno razgovaramo o svim onim područjima važnim za Sjedinjene Države i za Rusiju. Mi smo spremni, rekao je, dodajući da to ovisi o izboru američke strane.

Bio je to dosad najsnažniji pokazatelj iz Kremlja da želi rani samit s Trumpom nakon tri godine praktički nikakvog kontakta na visokoj razini sa zapadnim čelnicima zbog rata u Ukrajini.

Putin je rekao da je s Trumpom uvijek imao “pragmatičan odnos pun povjerenja”. Također je izrazio potporu Trumpovoj lažnoj tvrdnji da je on, a ne Joe Biden, pravi pobjednik američkih izbora 2020.

– Ne mogu ne složiti se s njim u tome da je on bio izabran za predsjednika, da mu pobjeda nije ukradena 2020., tada možda ne bi bilo krize u Ukrajini koja je nastala 2022., rekao je čelnik Kremlja.

U veljači te godine Putin je pokrenuo ono što je nazvao svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

Što se tiče Trumpovih komentara da je spreman surađivati, rekao je: “Uvijek smo otvoreni za to”.

Peskov: Putin spreman na telefonski razgovor s Trumpom 

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je održati telefonski razgovor s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, dok Moskva čeka obavijest iz Washingtona da je i ta strana spremna, izjavio je ranije danas glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Trump je u četvrtak rekao da se želi susresti s Putinom što je prije moguće kako bi osigurao kraj rata s Ukrajinom i izrazio želju da radi na smanjenju nuklearnog oružja, a Kremlj je priopćio da je Putin jasno dao do znanja da i on to želi.

Na pitanje hoće li dvojica predsjednika iskoristiti već ovaj prvi Trumpov vikend svog drugog predsjedničkog mandata za svoj prvi telefonski razgovor, bitnu preteču sastanka licem u lice za dublje razgovore, Peskov je rekao da je “Putin spreman.

– Čekamo signale iz Washingtona. Svi su spremni. Teško je u ovoj situaciji čitati talog kave. Čim i ako nečega bude, obavijestit ćemo vas.

Trump, koji se u četvrtak obratio Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu putem video veze, rekao je da želi raditi na smanjenju nuklearnog naoružanja, dodajući da misli da bi Rusija i Kina mogle podržati smanjenje vlastitih oružanih kapaciteta.

– Željeli bismo vidjeti denuklearizaciju. I reći ću vam da se predsjedniku Putinu jako svidjela ideja o smanjenju nuklearne energije. Mislim da bismo ostatak svijeta natjerali da slijedi, a tome bi se pridružila i Kina, rekao je američki predsjednik.

Peskov kaže da je Putin jasno dao do znanja da želi nastaviti pregovore o nuklearnom razoružanju što je prije moguće, ali da bi takvi razgovori trebali biti širi nego u prošlosti kako bi obuhvatili nuklearne arsenale drugih zemalja, uključujući Francusku i Britaniju.

– Dakle, ima se o čemu razgovarati, treba razgovarati. Vrijeme je u mnogočemu izgubljeno. O takvom interesu smo i prije govorili, tako da je lopta u dvorištu SAD-a koji je zaustavio sve sadržajne kontakte s našom zemljom, rekao je glasnogovornik Kremlja.

Novi ugovor o smanjenju strateškog naoružanja ili Novi START, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje Sjedinjene Države i Rusija mogu rasporediti, te raspoređivanje raketa i bombardera s kopna i podmornica za njihovu isporuku, trebao bi isteći 5. veljače 2026.

Posljednji je to preostali stub kontrole nuklearnog oružja između dviju najvećih svjetskih nuklearnih sila.

Građani diljem RH pobunili se protiv visokih cijena, trgovine bile prazne

0
Trgovina

Masovnim bojkotom kupnje građani diljem Hrvatske pobunili su se protiv visokih cijena u trgovinama. Kupci su bili rijetki, inače prepuna parkirališta trgovačkih centara uglavnom prazna. Prema još nepotpunim podacima, kupnja je jučer do 16 sati bila upola manja. Potpuni podaci znat će se danas.

Građani diljem Hrvatske pobunili su se protiv visokih cijena. Cijeli dan gotovo bojkot i prazne trgovine. Prema podacima Porezne uprave temeljenima na sustavu fiskalizacije, broj računa do 16 sati bio je manji za 43 posto, a iznos računa za čak 50 posto u odnosu na petak prošloga tjedna. Potpuni podaci za cijeli dan znat će se sutra.

Inicijativa za bojkot počela je porukama koje su se proteklih dana dijelile društvenim mrežama. “24. 1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji među ostalim u tim porukama.

PU: Broj računa u trgovini na malo 43 posto, a iznos 50 posto manji nego prošli petak

Susret baštine i tehnologije: Digitalna transformacija muzeja

Ne propustite priliku da saznate kako digitalna transformacija oblikuje muzeje budućnosti i inspirišite se primjerima koji spajaju nauku, umjetnost i tehnologiju.

Tehnologije, elektronske slike, scenografski materijali i dragoceni arheološki artefakti spajaju se u jedinstveno iskustvo koje publiku vodi na nezaboravno putovanje od trenutka ulaska u izložbeni prostor muzeja. Posjeta postaje virtuelna podvodna ekspedicija, balansirajući između maštovitog i stvarnog, omogućavajući istraživanje morskih dubina, drevnih civilizacija i kulturnih korena.

U tom duhu, 31. januara 2025. godine, u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, biće održana radionica „Muzeji budućnosti: Digitalna transformacija muzejskih izložbi”. Ovaj deo B2B događaja Uronite u budućnost: B2B umrežavanje za tehnologije kulturnog nasljeđa i turizma, u okviru projekta WRECKS4ALL 2.0 (IPA South Adriatic program), pružiće jedinstvenu priliku za upoznavanje sa inovativnim pristupima kreiranju savremenih muzejskih postavki koje spajaju tradiciju i digitalne tehnologije.

Egnazia-e-il-mare

Radionicu će voditi eminentni stručnjaci iz Italije. Francesco Longobardi, delegirani direktor Regionalne direkcije nacionalnih muzeja Pulje, Ministarstva kulture Italije, će predstaviti projekat unapređenja Arheološkog parka i Nacionalnog arheološkog muzeja Egnazia.

Fabio Galeandro, direktor Nacionalnog arheološkog muzeja “G. Andreassi” i Arheološkog parka Egnazia, predstaviće temu „Egnazia: savremeni arheološki muzej”, naglašavajući kako se tradicionalne postavke mogu transformisati u savremena iskustva.

Leonardo Sangiorgi, dizajner iz čuvenog milanskog studija Studio Azzurro, govoriće o procesu stvaranja novog odeljka muzeja „Egnazia i More”, od prvih skica do realizacije. Transforimsanu izložbu muzeja Egnazia i more možete pogledati:

Ova sesija, uz obezbeđeni simultani prevod, pružiće praktične uvide u metode i tehnologije koje su omogućile transformaciju muzeja Egnazia kao referentni model za buduće projekte u Crnoj Gori, kazao nam je Darko Kovačević, iz Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije.

Za izradu idejnog rješenja dionice Jadransko-jonskog auto-puta, od Čeva do mjesta Nudo 96 hiljada eura

0
Za izradu idejnog rješenja dionice Jadransko-jonskog auto-puta, od Čeva do mjesta Nudo 96 hiljada eura
Grahovo – Dragalj – foto Boka News

Kompanija Monteput izabrala je ponudu DB inženjeringa i MHM projekta, vrijedna 95,59 hiljada EUR, kao najpovoljniju na tenderu za izradu idejnog rješenja dionice Jadransko-jonskog auto-puta, od Čeva do mjesta Nudo.

Ta trasa je duga 33 kilometra i vodi do granice sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), pišu Vijesti.

DB inženjering je beogradska firma, a MHM projekt novosadska, dok je podugovarač na tom poslu podgorički GP team, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu za Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN).

Tender je bio otvoren od 27. novembra do 13. decembra, a procijenjena vrijednost mu je bila 96 hiljada EUR.

Cilj izrade dokumentacije je da se ispitaju varijante i odredi optimalna trasa Jadransko-jonskog auto-puta. Prema Prostornom planu Crne Gore (PPCG) planirano je da se auto-put ukrsti sa trasom Bar-Boljare kod podgoričkog naselja Ćafa, odakle će dalje ići na zapad, odnosno od Čeva preko Grahova i Nudola.

Prema tenderu, na dionici će se graditi petlje na Čevu i na Grahovu, dok je planirana brzina kretanja 100 kilometara na sat. Saobraćajnica će presijecati postojeću magistralu Lipci-Grahovo-Vilusi, pa će petlja biti izgrađena u tom dijelu kako bi se stvorila veza sa postojećom putnom mrežom.

Auto-put će u zoni Grahovskog polja biti položen na padinama na južnoj strani, čime će se polje u potpunosti sačuvati.

Na tenderu je isključena zajednička ponuda firmi Decom group i Louis Berger, nakon što je Monteput utvrdio da nijesu pravilno sačinili izjave. Ponuda kompanije Louis Berger je isključena jer nije bila potpisana u elektronskom obliku, a Decom groupe zato što su u dijelu za stručne kadrove naveli da se potreban broj zaposlenih dokazuju radnom knjižicom, što se moralo uraditi kroz podnošenje prijave na osiguranje i ugovor o radu.

Ove kompanije su isključene po osnovu člana 108 stav 1 tačka 5 Zakona o javnim nabavkama.

Ocean race odlična prilika za promociju ljepote Bokokotorskog zaliva

0
foto: Kabinet predsjednika Vlade

Jedriličarska regata The Ocean race, čije će finale biti održano u septembru u Crnoj Gori, odlična je prilika za promociju ljepote Bokokotorskog zaliva i podmorja, kao i mornaričke tradicije države, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to rekao tokom sastanka u Davosu sa direktorom trke, Ričardom Brisijusom.

Iz Spajićevog kabineta su naveli da će ljepota Bokokotorskog zaliva u septembru očarati veliku Ocean race porodicu.

“Najpoznatija trka jahti će ove godine evropsku odiseju završiti u Crnoj Gori, a slogan „Spajamo Evropu“, koji su odabrali organizatori za ovu godinu, simbolički najavljuje ulazak naše zemlje u veliku evropsku porodicu”, kaže se u saopštenju.

Spajić je rekao da je Crna Gora spremna da iskoristi sve mogućnosti da dodatno prezentuje svu svoju ljepotu.

“Sada, više nego ikada nam je potrebno da ljudima u zemljama Evropske unije pokažemo da zaslužujemo da budemo dio njihove zajednice, a Ocean race će nam pomoći na tom putu. U našem narodu se kaže “oči ne varaju”, zato želimo da što više ljudi vidi Crnu Goru u najljepšem izdanju“, naglasio je Spajić.

Ocean race odlična prilika za promociju ljepote Bokokotorskog zaliva
Foto The Ocean Race Europe

Ocean race je, kako je kazao, lijepa prilika da se produži sezona.

“Tako da smo zadovoljni što će se održati u drugoj polovini septembra. To je dodatna vrijednost događaja za nas“, naveo je Spajić.

On je istakao da je to odlična prilika za promociju ljepota podmorja, ali i mornaričke tradicije Crne Gore.

Trka će, kako je saopšteno, početi u Baltičkom moru, a onda će kroz Sjeverno more, Engleski kanal, preko Atlantskog okeana stići do Jadranskog mora i Crne Gore.

“Nije to samo sportski izazov, već i istraživački poduhvat, ali i dio većeg naučnog projekta, jer jahte opremljene modernom tehnologijom sakupljaju podatke važne za monitoring stanja u svjetskim morima”, kaže se u saopštenju.

Brisius je rekao da takmičari jedva čekaju da vide Crnu Goru, jer su u duši istraživači i raduju se što će upoznati jednu novu destinaciju.

“Vrlo je značajno što je kraj takmičenja u Boki, jer je to jedno dugačko putovanje, tokom kog često pomisliš na finiš, a to je ovaj put Crna Gora“, naveo je Brisius.

On je rekao da će timovi morati da generišu najmanje 30 odsto energije koja se koristi na brodu tokom svake etape iz obnovljivih izvora – solarna energija, vjetar, hidro.

Brisius je kazao da, koristeći moderne tehnologije, sakupljaju veliki broj podataka koje koriste naučnici za proučavanje stanja mora.

“Recimo, imamo posebne filtere, koji sakupljaju mikroplastiku na dva metra ispod površine, tako znamo da je ima sve više u okeanima”, dodao je Brisius.

Iz Spajićevog kabineta su rekli da je tokom sastanka najavljen i poseban samit, koji će naredne godine biti organizovan u Crnoj Gori.

Spajić je, kako su naveli, predložio da bude održan u maju, tokom dana jubilarne 20. godišnjice obnove crnogorske nezavisnosti.

Mikulić u finalu Premijer lige u Parizu

0
Mikulić u finalu Premijer lige u Parizu
Nemanja-Mikulic-i-Almir-Cecunjanin-Foto: KSCG

Crnogorski karatista Nemanja Mikulić plasirao se u finale Premijer lige u Parizu.

On je do meča za zlato došao nakon pet efektnih pobjeda.

Karatista Bijele kao prvoplasirani završio je takmičenje u grupi, nakon pobjeda protiv Enesa Buluta iz Turske 4:0, Kiliana Kiza iz Francuske 7:2 i Alžirca Usame Zaida 2:1.

U četvrtfinalu eliminisao je Hišama Abdelgavada iz Egipta (0:0), a u polufinalu Mohameda Abudabousa iz Libije 4:2.

Rival u nedjeljnom finalu biće Egipćanin Abdalija Abdelaziz.

Drugi crnogorski predstvanik Nikola Malović nastupiće sjutra u kategorijido 84 kilograma.

Crnogorske reprezentativce u Parizu predvodi selektor Almir Cecunjanin.