Na devetom “Kupu rombuna-memorijal Milovan Miško Vujičić”, koji je proteklog vikenda održan u Topaljskom zalivu, prvo mjesto osvojila je ekipa Igalo 1, druga je bila Ama iz Kostanjice i treća Sipa iz Tivta.
Ukupno je učestvovalo 28 ekipa sa 84 takmičara.
Kotorska ekipa sportskih ribolovaca nastupila je u sastavu Predrag Tasić, Zoran Beljkaš i Goran Dabović.
U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji je bio Dejan Sijerković sa 23.660 bodova iz ekipe “Ribar” Baošići, drugi Aleksandar Milosavljević iz “Igala” sa 22.494 boda i treći Predrag Tasić iz “Ame” sa 20.820 bodova.
Tasić 3 mjesto pojedinacno na Medjunarodnom kupu Ronbuna u konkurenciji 86 takmicara
“Ovo je još jedan uspjeh za našu ekipu. Konkurencija je bila zaista jaka,a organizator je odradio odličan posao”, kazao je Tasić, koji je nastavio sa odličnim rezultatima.
Kup rombuna, koji se održava u okviru manifestacije “Oktobarski dani Herceg Novog”, okupio je 26 ekipa iz Srbije, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore.
U Muzeju antičkog stakla otvorena je izložba Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Plovputa “Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika”. Izložba je nastala u povodu obilježavanja 200 godina od izgradnje prvoga svjetionika kao i početka rada organizirane svjetioničarske službe na Jadranu.
– Prvi hrvatski svjetionika na Savudriji podignut je 1818. godine i to prema nacrtu tršćanskog arhitekte Pietra Nobile. Nakon njega, Austro-Ugarska duž obale gradi velik broj svjetionika. Ono što je bitno istaknuti jest da su naši svjetionici dio naše kulturno-povijesne baštine te su važni za našu pomorsku tradiciju i identitet, rekla je Danka Radić, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split.
Nepoznate fotografije
Istaknula je kako se na izložbi mogu vidjeti povijesni počeci izgradnje svjetionika, ali i predmeti koje su svjetioničari koristili pri radu, čak i dio uniforme. Svjetioničari su tada imali i oružje kojim su se branili od napadača. Na izložbi će posjetitelji imati priliku vidjeti i austrougarske razglednice iz zbirke Luke Dragičevića te malo poznate fotografije Hrvatskog hidrografskog instituta iz 1930-tih. Autori se dotiču i pitanja kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni, te kako su se sami svjetionici mijenjali kroz ratove, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije. Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa s vrijednim informacijama o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća. Također se tematizira i što znači biti svjetioničar u 21. stoljeću. Izložene su razne vrste leća koje su se koristile na svjetionicima, ali više nisu u uporabi.
– Nisu svi svjetionici automotizirani te još uvijek radi velik broj svjetioničara koji održavaju i svjetionike. Još uvijek je velika korist svjetionika iako živimo u vremenu tehnologije i GPS-a, jer često može doći do kvara tehnike ili ljudske pogreške te su svjetionici ipak tu da pokažu put, pojasnila je Radić.
Uz izložbu različitih predmeta posjetitelji mogu pogledati i izložbu “Hrvatski svjetionici”, Željka Višića, autora projekta pokretne izložbe fotografija s preko 60 hrvatskih i inozemnih fotografija s motivima svjetionika.
Mnogi bi u svjetioničare
– U zadnjih deset godina dobili smo oko 900 fotografija od kojih smo odabrali 90 fotografija koje izlažemo. Do sada smo imali 67 postava u cijelom svijetu, rekao je Višić istaknuvši kako su na izložbi i fotografije zadarskih autora, među kojima je istaknuo Mladena Radolovića Mrlju, Stipu Suraća, Ivana Čorića i Borisa Kačana. Izložba je otvorena od 18. listopada – 19. studenog 2018.
Trenutno na Jadranu radi 17 svjetionika na kojima je zaposleno ukupno 34 svjetioničara. Unatoč ponekad teškim uvjetima rada i dalje postoji interes za rad na svjetionicima.
– Interes je jako velik te imamo upite i od žena, ali i iz inozemstva i veći je nego što možemo zaposliti ljudi. Javljaju se ljudi iz Dalmacije, ali i iz unutrašnjosti Hrvatske, rekla je Antonija Perković iz Plovputa, tvrtke koja je zadužena za održavanje svjetionika, dodavši kako svaki svjetioničar ostane na poslu do odlaska u mirovinu, ali i da pomlađuju kadar.
Nakon nešto više od godinu dana od dolaska na funkciju izvršne direktorke dr Gordane Rajović, u intervjuu za Dnevne novine, kaže da je Institut planirano ostvario, ali i više od toga i to mimo svih očekivanja.
U Institutu nikada nije bio problem kadar. Pacijenti su zadovoljni, ali je problem, nakon 70 godina postojanja, oprema. Medicina napreduje velikim koracima, ali je oprema u Institutu zastarjela.
“Meni, dobronamjerno, prebacuju da sam kardiolog, pa sam pokrenula obnavljanje prvo kardiološke opreme. Naravno da nijesam to uradila zbog toga. Oprema za fizikalnu medicinu je stalno kupovana i obnavljana koliko je to moglo u tim vremenima. Jedino, iz svog tog korpusa, ništa se nije kupovalo od opreme za kardiološku rehabilitaciju. To je za mene bilo strašno jer sam tu najstručnija. Sada smo potpuno opremili kardiologiju sa najnovijim aparatima. Tu je ultrazvučni aparat za sve oblasti, a ne samo za ultrazvuk srca, a imamo i ljekare svih specijalnosti i subspecijalnosti. Jedan dio smo dodali i za dijagnostiku. To je ergometrija sa treadmilom trakom, holter EKG koji ima mogućnost dijagnostike sleep apnee i elektromiografiju iz oblasti neurologije”, kazala je Rajović.
To je, dodaje, najsavremeniji aparat.
“Nakon nabavke i instaliranja opreme krenuli smo sa edukacijom kadra. Specijalizacija je zahtijevala visokoobrazovane stručnjake koji su nam došli sa Vojno-medicinske akademije sa Dedinja, jer imaju licencirane škole. Mi imamo ovdje pacijente iz Norveške, Danske, Holandije, Švedske i mnogih drugih zemalja, dakle iz zemalja EU i koji za svaku dijagnostičku metodu koju im radite zahtijevaju pokriće. Zbog toga smo se odlučili za VMA jer, nakon obuke, naši ljekari dobijaju licencu za rad na tim dijagnostičkim aparatima”, kazala je Rajović.
U Institutu ima gostiju koji nemaju terapije, već su u Igalu turistički. Prošle godine su imali 220. 000 noćenja i to je bio rekord.
“Prošla godina je bila izuzetno dobra. Mnogo bolja od mnogih prethodnih. Ove godine imamo, do sada, još 6.000 noćenja više. Naporno smo radili i trudili se da izađemo na tržište. Otišli smo na velike sajmove, selektivno, zbog finansijske situacije. Tu smo vidjeli našu šansu da povećamo broj gostiju”, navodi Rajović.
Povećan broj turista iz Rusije
Ističe da je povećan broj ruskih gostiju.
dr Gordana Rajović
“Značajno i to onih individualnih gostiju i nekih sportskih ekipa. Statistika sve pokazuje. Gdje god smo bili na sajmovima, kao što je to bio slučaj sa Norveškom i Rusijom, mi smo značajno povećli broj individualnih gostiju. Mi već više od 20 godina imamo Holanđane za stalne goste, zatim Dance, Šveđane i Njemce. Što se tiče Norvežana, u više navrata sam ponovila, da smo mi aplicirali kod njihove Vlade i prvi smo rangirani na norveškom tenderu. Do sada smo uvijek dobijali šest grupa gostiju, a sada smo, prvi put poslije 40 godina, dobili i sedmu grupu od po 140 gostiju. Trudila sam se da u razgovorima sa predstavnicima norveških bolnica i Vlade ispunim sva njihova očekivanja, i ispunimo neke male zahtjeve koje su imali, što je rezultiralo dobijanjem još jedne grupe gostiju, odnosno 980 pacijenata svake godine u narednom četvorogodišnjem periodu”, kazala je Rajović.
Iako ne može učestvovati u privatizaciji Instituta, ona ga preporučuje investitorima.
“Ovo je dragulj. Cjelokupna imovina Instituta je očuvana i imamo veliki potencijal. Samo nam nedostaju investicije. Sve ovo što se sada radi ima za cilj samo održavanje. Mi nemamo mogućnosti da krenemo dalje jer nemamo novca. Ovom Institutu je potrebno da napravi iskorak i svi oni koji ulože novac shvatiće da je Institut zaista pravi dragulj na Mediteranu. I u ovoj situaciji, uspjeli smo ove godine, nakon 10 godina, da povećamo plate zaposlenima za sedam odsto. Uz porast PDV i troškova, mi pozitivno poslujemo i sada smo na bijeloj poreskoj listi”, ističe Rajović.
Potrebne su investicije
Da li Institut može bez investitora i bez većih ulaganja?
Bez investitora će stagnirati.
“Imamo obrt od deset miliona, ali treba imati u vidu da održavanje je jako skupo. Preko 400.000 eura je bilo investicija za ovih godinu dana od kada sam ja na čelu Instituta. Ranija politika je bila da se ne ulaže, jer će Institut dobiti investitora. Ne slažem se sa tim. Naprotiv. Treba ulagati i zbog pacijenata, ali i zbog investitora koji će se lakše odlučiti da kupi dobru firmu. Puno je uloženo u renoviranje, čišćenje i održavanje. Možda je dovoljno reći samo da u Institutu ima oko 550 raznih pumpi. One se kvare, neke su dotrajale… Kada dođe do havarije, kao što se dešavalo, na pumpi za mineralnu vodu, to dovodi do zaustavljanja 2000 terapija i toliko nezadovoljnih pacijenata. Dakle, pored planiranih, imamo i neplanirane troškove, a to odnosi veliki dio novca. Oba objekta zahtijevaju veliku rekonstrukciju i zato je neophodan investitor”, ističe Rajović.
Građani Barana dežurali su cijelu noć kako bi zaštitili čemprese. Naime, u Baru već treći dan traju cjelodnevni protesti povodom devastacije parka i dvorišta dvije srednje, jedne muzičke i jedne osnovne škole. Pomenuti park je sačinjen od preko 80 stabala čempresa starih 86 godina.
“Ova lokacija je preko noći pretvorena u gradilište, i na njoj se planira izgradnja predškolske ustanove”, kažu građani Bara.
Ističu da se ne protive gradnji samog vrtića, već gradnji bilo kakvog objekta na ovoj lokaciji.
Za peticiju kojom se traži nova lokacija za vrtić i obnova javne rasprave o lokaciji, do sada je prikupljeno preko 2.700 potpisa.
Građani traže odlaganje radova i sječe čempresa, te organizovanje nove javne rasprave, koja će ovog puta, kako ističu, zaista biti javna.
Avanturisticki park - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
1 od 6
Avanturisticki park - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Avanturisticki park - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Avanturisticki park - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Avanturisticki park - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Avanturisticki park - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Avanturisticki park - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Avanturistički park na Vrbanju, u bukovoj šumi na 1 100 metara nadmorske visine, pod Orjenom, najveći u regionu danas je i zvanično otvoren.
U godinama koje dolaze Avanturistički park će oživjeti cijeli podorjenski kraj, podstaći mlade i one malo starije da se uopznaju sa bogatstvima jedinstvenog Orjena, kazao je otvarajući park predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
-Mladi će ovdje učiti da vole i čuvaju prirodu, turisti će odmarati od rutine i tehnologije, omamljeni ljepotom koju su otkrili. Uz to, svi mi smo dobili šansu da u svom gradu doživimo novo, nezaboravno iskustvo što svakako ne treba podcjeniti. Brojni građani su park posjetili i prije otvaranja, nestrpljivi da se uvjere u kvalitet nove ponude hercegnovskog zaleđa. Interesovanje u gradovima na tromeđi, potvrda je da prepoznatljivost Orjena i atraktivnost ovog parka već prevazilaze granice naše države, kazao je Katić.
On je istakao da smatra važnim što su radovi na izgradnji okončani prije planiranog roka, a cijeli projekat je realizovan u potpunosti prema procedurama i standardima Evropske unije, poštujući standarde zaštite životne sredine, a bezbjednost korisnika sadržaja parka je na prvom mjestu.
-Izgradanja Avanturističkog parka jedan je od projekata koji su slika volje i želje Opštine Herceg Novi da pokaže na koji način se, sopstvenim snagama, podstiče ravnopravan razvoj svih djelova opštine i otvaraju vrata za nove mogućnosti. Postigli smo jedan cilj ali tu nećemo stati. Projekti sanacije i proširenja puta koji vodi ka Vrbanju i ostalim dijelovima Orjena, ono su na šta ćemo biti usmjereni u narednom periodu, svjesni da je uređena putna mreža neophodan uslov za dalji razvoj hercegnovskih sela, kazao je Katić.
Avanturisticki park – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Načelnik Direkcije za evropsku teritorijalnu saradnju Miodrag Račeta kazao je da je park na Vrbanju primjer kako jedan projekat koji kreće od entuzijazma ljudi i dosta truda i osvajanja znanja u pripremi aplikacije za evropske fondove na kraju rezultuje sa konkretnim projektom i aktivnostima i rezultatom.
-Avanturistički park će sigurno promjeniti prostor Vrbanja i izmamiti da ga posjeti još veći broj posjetioca i zaljubljenika u planine. Pored toga što je riječ o trilaterarnom projektu koji je finansiran kroz prvi konkurs, napominjem da je drugi u toku i raspisan je do 20. decembra, ukupne je vrijednosti 26 miliona eura.
Sve one koji pripremaju projektne aplikacije, pored fotografija, informacija, dokumenata, što nije tako teško kada se na vrijeme spremi projektna ideja, mislim da najviše motiviše ovakav rezultat koji vidimo danas. Uživajte i čuvajte prostor planine Orjen koji je u julu ove godine proglašen Parkom prirode pa će kao takav biti i institucionalno zaštićen, a ovakvim projektima dopunjen kako bi u njemu uživala djeca ali i stariji, kazao je Račeta.
Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog Boro Lučić izuzetno je zadovoljan što su uspjeli da realizuju ovako važan projekat koji će biti zamajac razvoju turizma u novskom zaleđu.
Avanturisticki park – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
-Ovo je samo prvi korak ali je pokretač budućeg razvoja našeg zaleđa. Herceg Novi pored ljepote obale i mora može još mnogo toga pružiti u planinama i selima, nadam se da će ovo biti zamajac razvoja turizma u zaleđu i samo prvi projekat ovog tipa. U Agenciji već radimo i na sledećim projektima i nadam se da ćemo nastaviti istim tempom te da će ova planina dobiti ono što zaslužuje, a da će naš grad imati ponudu koju će malo ko moći da sustigne jer ćemo spojiti planinu i more a između je samo pola sata vožnje, kazao je direktor Lučić.
Park, kao trenutno najveća investicija u zaleđu za sobom će povuči i rješavanje drugih pitanja: uređenje puta, zaposlenje domaće radne snage. Kako je istakao Lučić, Agencija planira i otvaranje pijace gdje bi se prodavala eko hrana proizvedena u podorjenskim selima.
Radno vrijeme parka je svakog dana od 9 do 16 sati, a ulaz će biti besplatan tokom prve godine.
Podsjećamo, izgradnja Avanturističkog parka na Vrbanju dio je INTERREG – IPA projekta „ Adriatic Canyoning“. Riječ je o jednom od najsavremenijih u regionu, prati sve standarde zaštite životne sredine, sprave, oprema i mobilijar sačinjeni su od prirodinih materijala. Rasprostire se na 7.000 metara kvadratnih , a sastoji se od četiri poligona,dok posebni, peti – obuhvata fascinantni 200-to metarski zip-line. Razvrstan je po kategorijama, od najlakšeg dijela, prilagođenog za djecu od 6 godina, do najsloženijeg , što je izazov za iskusnije i odvažnije korisnike.
Ostavimo nešto i našoj djeci – poruka je sa današnjeg skupa koji je simbolično u minut do 12 organizovan u Luci Budva. Više od stotinu mještama odazvalo se protestu koji je NVO “Porat – Pizana” organizovala kako bi pozvali državu Crnu Goru da vrati Luku Budvanima.
“Tražimo da se Luka Budva vrati na upravljanje lokalnoj komunalnoj službi, jer je pokušavaju na sve moguće načine pretvoriti u marinu. U Registru luka Crne Gore ona se vodi kao luka od lokalnog značaja, a ne marina i mi želimo da ona takva ostane”, poručio je predsjednik NVO “Porat – Pizana” Jerolim Dragićević.
Mještani su u znak protesta prošetali dokom, potom barkama isplovili i sirenama i pištaljkama iskazali revolt.
Greenpeace skulpturom kita upozorio na problem plastike u morima
Aktivisti Greenpeacea su protekle sedmice su na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu predstavili skulpturu dvaju kitova prekrivenih plastičnim otpadom, kako bi upozorili na najezdu plastike u morima i oceanima.
Skulpture su visoke tri i šest metara i predstavljaju kitove koji izranjaju iz mora prepunog plastičnim otpadom, a djelo su talijanske podružnice Greenpeacea. Prekriveni su plastičnim vrećicama velikih trgovačkih lanaca, čime se naglašava veliki problem neodgovornosti zbrinjavanja plastičnog otpada u Hrvatskoj.
Aktivisti su transparentima naglasili poruke poput: “Više Jadrana, manje plastike”, i “#NePlastici”.
Kampanjom se želi podići svijest o tome da naša mora i bića koja u njima žive trpe posljedice onečišćenja plastikom za jednokratnu upotrebu. Kampanja je također usko povezana s donošenjem europske Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu, naglasila je voditeljica kampanje Greenpeacea Petra Andrić.
“Želimo potaknuti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da se založi za ambicioznije mjere Direktive, te njezinu provedbu u što kraćem roku”, istaknula je Andrić.
Istkanula je da posebna odgovornost leži na proizvođačima i tvrtkama koji na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže i jednokratne plastike općenito.
“Svatko od nas može pridonijeti rješavanju problema jednostavnom promjenom navika”, rekla je Andrić dodavši kako su današnjom akcijom posebno istaknute plastične vrećice koje su sveprisutne i svojevrsni su simbol onečišćenja plastikom.
Greenpeace skulpturom kita upozorio na problem plastike u morima
Osim vrećica, veliki zagađivači su jednokratni plastični proizvodi poput plastičnih boca, slamki, pribora za jelo i ribolovnih alata, koji zajedno čine 70 posto morskog otpada u Europi.
Evropa je druga po proizvodnji plastike u svijetu, odmah iza Kine.
Za recikliranje odvaja približno 30 posto plastičnog otpada, dok ostatak završava na odlagalištima, ili se spaljuje.
Znanstvenici procjenjuju da svake godine u morima i oceanima završi do 12,7 milijuna tona plastike, odnosno jedan kamion plastike svake minute. Mora i oceani u ovom su trenutku zatrpani s preko pet bilijuna komada plastike, od čega tek jedan posto pluta na površini, pet posto dospije do plaža, a ostatak, gotovo 94 posto potone na morsko dno. Znanstvenici procjenjuju da je čak 700 životinjskih vrsta ugroženo i pogođeno najezdom plastike.
Aktivisti su pozvali sve građane da potpišu peticiju na Trgu, ili na internetskim stranicama Greenpeacea (greenpeace.hr), gdje možete izračunati svoj plastični otisak i saznati kako jednostavnom promjenom navika možete spriječiti najezdu velikih količina plastike u more.
39 uzoraka kuhinjske soli iz svijeta, uključujući i jedan iz Hrvatske, testirano je na mikroplastiku i ona je pronađena u njih 36!
Zatraži od korporacija da prestanu hraniti našu ovisnost o jednokratnoj plastici, a od Vlade da poduzme stvarne korake za rješavanje krize zagađenja plastikom poručuju iz Greenpeace.
Naš se svijet guši u plastičnom otpadu
Svake minute svakoga dana u more se iskrca cijeli jedan kamion otpadne plastike.
Čista voda od životne je važnosti svakom pojedincu i svakoj zajednici na Zemlji. Bez obzira radi li se o moru, rijekama, potocima i jezerima ili pitkoj vodi iz slavina – imamo pravo uživati u zdravoj i čistoj vodi.
Jedini način da spriječimo daljnje zagađenje plastikom jest da prestanemo koristiti jednokratnu plastiku u svakodnevnom životu. Već dugo i predugo, pakiranjem svojih proizvoda u plastičnu ambalažu, korporacije nam nameću neodrživ stil života. Godinama nas se pokušava uvjeriti da je rješenje tog problema u recikliranju, odnosno boljem gospodarenje otpadom.
Međutim, danas znamo da se više od 90% plastike ne reciklira.
Plastika u moru foto Greenpeace
Samom reciklažom nije moguće izvući se iz ovog začaranog kruga i krize uzrokovane suludim gomilanjem plastike koja dospijeva u okoliš i na koncu završava u našim morima.
Vrijeme je da se konačno svi – a u prvom redu korporacije i političari – počnemo oslobađati najezde plastike za jednokratnu upotrebu.
Modna revija u Domu starih u Risnu - foto Jefto Bjelica
1 od 14
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Modna revija u Domu starih u Risnu
Korisnici Doma starih u Risnu i njihove zvanice imali su prilike da uživaju u nesvakodašnjem događaju i to u “Noći mode u Grabovcu“ koju je za njih organizovala bivša mis Crne Gore, Nataša Milosavljević, ispred agencije AR Scouting. Aplauz od početka pa sve do samog kraja revije za korisnice doma čija je starosna dob bila od 50. pa do skoro 100. godine, do sada nije bio viđen kod nas. Suze radosnice, zagrljaji i mnogo ljubavi viđeno je te noći što je ovaj modni događaj učinilo najemotivnijim kod nas organizovanim.
A pistom su prošetala do sada najljepše manekenke i to korisnice doma: Radmila Đorđević, Bojanka Samardžić, Jovanka Nikolić, Emilija Konatar, Jelica Vujović, Zdenka Kovanda, Petrica Vukotić, Danica Kovačević, Olga Sekulić, Drage Stamatović, Milosava Mijanović, Željka Vukčević, Stanojka Milović, Dara Katić, Kemala Tošić i Gospava Kovač koja je bila i najstarija među njima sa ponosnih 93. godine.
Veče je bilo savršeno a “mlade dame” su se na pisti snašle sjajno pa nije bilo treme, koračale su pune samopouzdanja, dok su ih iz publike podržavali prijatelji i porodica. Tvorac ideje naša poznata mis i humanista Nataša Milosavljević nije mogla da sakrije oduševljenje pa za Standard kaže:
“Preponosna na cijeli tim i ljude koji su bili podrska mi i da zajednickim snagama ova naša ideja bude ovako dobro realizovana, na korisnice koje su bile fantastične na pisti i pokazale i dokazale da i u trećem dobu imaju energiju na kojoj mogu i mnogo mlađi da pozavide. Rijetka ako ne i jedina revija koja je ispraćena aplauzom od samog početka pa do kraja programa. Preemotivan je bio ovaj događaj što se dalo vidjeti i po suzama u publici i po velikom broju poruka koje mi stižu nakon revije da je ovo najljepši dogadjaj na kojem su bili. Hvala svima koji su podržali ovu fantastičnu noć i zasigurno će ovo biti dogadjaj koji ćemo organizovati svake godine sa puno ljubavi i posvećenosti i uz dosta noviteta”, kazala je Milosavljević.
Da sve protekne u najboljem redu potrudile su se kreatorka Dejana Lukić čije su modele dame nosile, pjevačice Suzani Tot i Aniti Popović, plesna grupi Infinity iz Kotora koji su nastupili dok je u ulozi voditelja programa bila Nikolina Lončar Radonjić.
Nataša nam je otkrila da su dame bile jako radosne jer su neke po prvi put na pisti ako su u poznim godinama. Neke su po prvi put koristile uslige profesionalnih šminkera a desila se i jedna nesvakidašnja stvar.
Modna revija u Domu starih u Risnu
“Tokom dogovora oko revije jednoj od korisnica koja ima preko 70 godina, otac od 98. zabranio je da šeta po pisti. Ipak, na kraju je uspjela da ga odobrovolji i tata je dao blagoslov”, kaže Nataša.
Oduševljenje i radost zbog toga što su njihove korisnice bile srećne nije krio ni direktor Doma starih u Risnu.
“Radi emocija kojima sam bio svjedok i oduševljenja svih prisutnih na noći mode u Grabovcu, a najviše radi naših korisnika, Nataša i ja smo odlučili da je ovo samo prva u nizu manifestacija koju ćemo zajednički da organizujemo i priredimo sa željom da svaka prođe kao sinoćnja”, istakao je direktor doma Srđan Dragomanović.
U sjedište Evropske komisije u Brisel iz Mostara je stigla zvanična aplikacija tog grada za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine pod nazivom “Sve je premostivo”.
Gradske vlasti tvrde da je aplikacija, inače knjiga od 60 stranica rezultat zajedničkog rada administracije, kulturnih institucija i radnika iz cijelog Mostara, te da bi dobijanjem titule evropske prijestonice kulture Mostar profitirao i na kulturnom i na ekonomskom planu.
Predstavnici Grada Mostara tvrde da je za oko godinu dana rada, ukupno nekih 100 pojedinaca iz više gradskih institucija, uključujući i ustanove kulture, nevladinih organizacija, te nezavisnih kulturnih radnika, učestvovalo u izradi aplikacije za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine.
U izradi aplikacije, koja je u formi knjige od 60 stranica odaslana u Bruxelles, učestvovalo je i Narodno pozorište Mostar, čiji direktor, Almir Mujkanović, o značaju eventualnog dobijanja titule evropske prijestonice kulture 2024. godine, govori:
„Ona je potrebna Mostaru više nego bilo kojem drugom gradu. Vjerujem da bi eventualno dobivanje te titule iz korijena promijenilo i percepciju samog Mostara u svijetu, promijenilo bi sliku grada, i što je vrlo važno, i kod naših građana, jer mi smo nekad i prekritični.“
Član užeg tima koji je radio na aplikaciji, Mustafa Alendar, objašnjava:
„Strategija je plan proizvodnje – u ovom slučaju kulture. Kad imate proizvodnju, imate i potrošnju, i na kraju ekonomiju. Strategija je zvanični ugovor sa građanima Mostara, aplikacija je, ako budemo prošli, zvanični ugovor sa Evropskom unijom.“
Autor Strategije razvoja kulture Mostara je ugledni stručnjak, prof.dr. Vjekoslav Domljan, koji smatra da je prednost Mostara u tome što Evropa traži novi model premoštavanja različitosti, odnosno osiguravanja mirnog života ljudi različitih kultura.
„Na ovim našim prostorima postoje dvije razdjelne linije koje se sreću. Jedna ide od Baltika do Jadrana, koja razdvaja istočno i zapadno kršćanstvo, i jedna koja ide od Crnog mora do Jadrana, koja razdvaja kršćanstvo od islama. Obje te linije prolaze kroz BiH i kroz Mostar. Nama je sad cilj pokazati kako se može odvijati život uzduž ovih linija, pokazati jedan novi model koji bi bio prihvatljiv za Evropu i da se kao takav može presaditi i u druge sredine.“
Projekat ima i širi društveni značaj, tvrde predstavnici mostarskih vlasti.
„Unutar ovoga projekta mi smo pravili koheziju građana. Vrlo je interesantno to da se ljudi moraju susretati, da se moraju na kulturnim događajima nalaziti, da oni podržavaju to i da tu nema nikakvih problema“, kaže gradonačelnik Ljubo Bešlić.
Dugogodišnji kulturni radnik i menadžer programa u mostarskom Muzičkom centru Pavarotti, Mili Tiro, dodaje:
„Sigurno je to da je kultura prva stepenica, najvažnija stvar u pomirenju i u pravljenju nekakve sretnije budućnosti. Ono što uložimo u kulturu, vratit će se višestruko.“
Međutim, vjeruje se da bi od dobijanja titule evropske prijestonice kulture 2024. Mostar imao i ekonomske koristi. O tome gradonačelnik Ljubo Bešlić govori:
„Mi očekujemo prosperitet u Mostaru u infrastrukturnom dijelu. Mi želimo uljepšati grad, mi želimo sadržaje kulture pojačati i njihove ustanove opremiti na jedan kvalitetan način. Ako nas bude još uz to naša država podržavala, onda sam ja siguran da mi 2024. više nećemo imati ruševina u Mostaru. Sama ta činjenica bi promijenila u mnogome sliku ovog grada.“
Prof.dr. Vjekoslav Domljan, koji je inače ekonomski stručnjak, ističe:
„Moramo imati u vidu da će neki grad postati evropska prijestolnica ako ima mogućnosti da poveća turizam, da poveća, kako mi to kažemo, noćnu ekonomiju, zabavni život itd. U tom pogledu imamo neke nove kapacitete koji će biti u funkciji do 2024. godine. Nadamo se da će konačno Grad dati pod koncesiju zračnu luku i da će onda Mostar prodisati i postati zaista ne samo kulturni nego ekonomski model razvoja.“
Ipak, zvučalo je nevjerovatno da se za evropsku prijestonicu kulture kandidira grad koji je još uvijek, više-manje, etnički podijeljen, u kojem zbog nemogućnosti dogovora ključnih nacionalnih stranaka nema lokalnih izbora, a Gradsko vijeće ne funkcionira od 2012. godine. Gradonačelnik Ljubo Bešlić podsjeća da su sve stranke na nivou grada podržale projekat:
„Mi da imamo Gradsko vijeće, sve te stranke bi imale svoje predstavnike u tom gradskom vijeću. Oni su dali svojim potpisom, svojom izjavom, podršku za ovaj projekat.“
Dobrom suradnjom možemo sve: Ljubo Bešlić
Bešlić vjeruje da Mostar ima šansi da dobije titulu evropske prijestonice kulture 2024. godine.
„Naše su šanse ogromne zato što smo napravili jedan veliki iskorak, što smo napravili ono što su stranci mislili da je u Mostaru nepremostivo, a sve je premostivo, i sa dobrim radom i dobrom suradnjom mi možemo sve napraviti.“
Pored Mostara, kandidaturu iz BiH je dostavila i Banjaluka pod nazivom “Suprotnosti se privlače”.
I ova aplikacija ima 60 stranica Marko Bilbija, šef banjalučkog ima “Evropska prijestolnica kulture 2024. godine” istakao je da bez obzira na ko će biti drugi kandidati ,Banjaluka ima šta da ponudi i biće dobar oponent svim protivkandidatima.
Do kraja godine u Briselu se odlučuje o prihvatljivosti aplikacija koje su stigle do 10. oktobra.
