Tom Jones nastupiti će 1. jula na Stradunu, ekskluzivno je najavio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković gostujući sinoć u emisiji Puls Libertas televizije.
“To je ono što vam sad mogu ekskluzivno potvrditi, a sami detalji o koncertu bit će objavljeni na jednoj od konferencija za novinare uskoro. Također, u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, 1. kolovoza u Dubrovniku će nastupiti Il Volo u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Riječ je o talijanskim mladim opernim pjevačima koji su svjetski hit, napunili su Zagrebačku arenu i ja vjerujem da će to biti jedan veliki spektakl! Dubrovnik je uvijek vapio za velikim svjetskim imenima, evo sad u kratkom roku imamo dva”, rekao je Franković.
Voditeljica i urednica emisije Puls Katarina Milat Kralj pitala ga je zna li se tko će nastupiti za doček Nove 2020. godine. Dogovoren je već izvođač, no još nisu potpisani ugovori pa gradonačelnik nije htio otkriti ime, no radi se o još jednoj velikoj zvijezdi.
“Doček Nove godine je u poodmakloj fazi planiranja, ja vjerujem da će naši sugrađani biti zadovoljni s izborom izvođača, očekujemo da će Grad Dubrovnik posjetiti veći broj ljudi. Inače, nama je uvijek limitirano koju zvijezdu možemo dovesti u grad, dijelom financijski, a dijelom i činjenicom da ne možemo ići na neke velike međunarodne zvijezde. Jer praktički je nama regija koja konkurira i koja dolazi ili bira Grad Dubrovnik ili bira Sarajevo ili Zagreb ili Ljubljanu ili Budvu, primjerice. Iz tih se destinacija slijevaju posjetitelji ovisno o tome tko kojeg pjevača “zgrabi” prvi”, odgovorio je gradonačelnik.
Crna Gora je prošle godine od koncesija za korištenje luka i marina prihodovala 2,62 miliona eura, navodi se u Informaciji o aktivnostima u području koncesija.
Prema pregledu naknada, barskim kompanijama Port of Adria i Ocean Montenegro naplaćeno je 798.862 eura, odnosno 52.128, što je ukupno 850.991 euro.
“Lukama Ваг i Kotor je na osnovi 1.038 izdanih rješenja za upotrebu obale, brodsku ležarinu i sidrenje u lukama naplaćeno 1,77 milijuna, točnije 1,56 milijuna za luku u Baru, odnosno 258.544 eura za kotorsku luku”, navodi se u dokumentu koji je Vlada usvojila na sjednici prošlog tjedna.
Lučka uprava je prvu koncesiju dodijelila prije devet godina tvrtki Ocean Montenegro koja je prošle godine, shodno ugovoru, platila fiksni dio koncesijske naknade od 31.163 eura. Varijabilni dio, u odnosu na ostvareni prihod Ocean Montenegra za 2017. godinu, iznosio je 20.965 eura.
“Koncesionar pozitivno posluje, a tekuće obaveze se uredno servisiraju. Kompanija je flotu unaprijedila kupovinom remorkera „Aran“, koji po karakteristikama može da se koristi i izvan akvatorija Crne Gore”, ocijenjeno je u izvještaju.
Uprava je narednu koncesiju dodijelila poduzeću Port of Adria 2013. godine za korištenje luke i obavljanje lučkih djelatnosti, opravku, financiranje, održavanje kontejnerskih terminala i generalnog tereta.
“Za prošlu godinu fiksna koncesijska naknada Port of Adria iznosila je 512.000, a varijabilna 286.862 eura”, navodi se u dokumentu.
Od radova je preostala izgradnja rekonstrukcija Gata 1 obalnog zida u koju je do kraja prošle godine uloženo 1,68 milijuna eura. Procjena je da će predviđeni iznos od dva milijuna eura za rekonstrukciju Gata 1 biti 2,5 milijuna tako da će ukupan iznos investicija, sa završetkom radova, biti 14 milijuna eura.
Godišnje se u Europi baci 25 miliona tona plastike i sve to završi u okolišu i moru, mnogo toga i u Jadranskom moru. O tome kako zaštititi Jadran od onečišćenja komunalnim otpadom, u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” govorili su Slaven Dobrović, saborski zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša, i Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada.
Ove se sedmice održava Opštaa skupština UN-a o okolišu. Kažu da smo u plastičnoj krizi, a Dobrović se s time slaže i smatra da se svi trebamo s time upoznati. Objasnio je da su sva mora svijeta puna plastike, a riječ je o materijalu koji ima iznimna svojstva i činimo zločin kada ga bacimo u prirodu.
– Ona se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu, rekao je.
Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku. Dobrović kaže da, prema istraživanjima, postoji jasna interakcija između plastike koja se gomila kao tvar koja se ne razgrađuje, ona se akumulira u vodi, u prirodi, u moru i, nažalost, prisutna je.
Horvat smatra da treba preventivno gledati da plastika ne dođe u prirodu.
– Moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru došao je s kopna, dodao je.
Rekao je da otpadom treba gospodariti na kopnu i on se ne smije naći na otvorenom prostoru jer sve što je u prirodi, bura će odnijeti u more.
Problem je i otpad koji dolazi iz susjednih zemalja, poput Crne Gore i Albanije. Rekao je da imaju dobre kontakte s njihovim komunalnim poduzećima i politikom, koja mora primjenjivati one tehnologije koje mogu potpuno reciklirati otpad na kopnu.
Dobrović je rekao da moramo zaustaviti bilo kakvo odbacivanje otpada u more i rijeke. Dodao je da moramo podvući crtu i reći da si to više ne smijemo dopustiti.
– Što je neuredniji sustav, to pruža manje mogućnosti za kružno gospodarenje, rekao je.
Objasnio je da potrošeni materijal predstavlja otpad, no on je sirovina za novu proizvodnju i treba ga dovesti u granulirani oblik koji plastična industrija može iskoristiti kao sirovinu. Dodao je da otpad ne poznaje granice i dobra kvaliteta mora je na dobrobit svih zemalja te nema razloga da se nastavi s neodgovornom praksom odbacivanja otpada u more.
Horvat je kazao da je u posljednjih 10 godina proizvodnja plastike povećana 10 puta.
– To znači da sadašnjim pristupom i tehnologijama ne možemo dostići dovoljnu razinu zaštite Jadranskog mora i potrebne su nam nove tehnologije koje će u cijelosti reciklirati otpad i ponovno ga vratiti u ekonomiju, rekao je.
Govorio je o potrebi za razvojem reciklažne industrije. Rekao je da se sve razvija u dva smjera – sirovine i proizvodnje, a nema razvijene treće dimenzije, a to je reciklaža.
– Sve što smo proizveli, moramo opet reciklirati i to je velik gospodarski resurs za svaku zemlju. Čisto more treba svima, nečisto more ne treba nikome, kazao je.
Na UN-ovoj konferenciji, koja se održava ove sedmice, iznesen je zabrinjavajući podatak – do 2050. u morima će biti više plastike nego riba. Dobrović je rekao da je važno djelovati, rješenja su složena, ali postoje. Dodao je kako je važno da se svi uključe u to – nisu građani ti koji čekaju da im komunalni sektor riješi sve, građani se uključuju u sheme, komunalni sektor mora osigurati uslugu koja ima smisla, a država mora osigurati propise kako bi naš otpad završio u gospodarstvu.
Najveći problem, što se otpada tiče, imamo s Albanijom, Crnom Gorom i Grčkom, koji zbog specifičnosti Jadranskog mora dolazi u Hrvatsku. Horvat kaže da su i s njima razgovarali o rješavanju tog problema. Rekao je da je problem u tome što sustav koji se bavi zaštitom Jadrana ima premalo novca i treba naći mogućnosti kako doći do njega, a na raspolaganju nam je i novac iz europskih fondova.
Govoreći o ekotaksi i o tome je li ona rješenje, Dobrović je rekao kako smatra da bi to bio važan dio rješenja, posebice za turistički kraj, jer je poznato da svi komunalni sustavi uz Jadran imaju porast opterećenja tijekom ljeta, koji može biti i do 10 puta veći, i njima bi bila od velike pomoći takva taksa. Time se može pomoći komunalnom sustavu da bude efikasniji.
Horvat smatra da Hrvatska ide u dobrom smjeru što se tiče kružne ekonomije, ali moramo shvatiti da je gospodarenje otpadom velik gospodarski resurs i tu se može zaposliti gotovo 10 000 ljudi.
– Treba potaknuti jedan sustav koji će motivirati i organizirati društvo da se okrene prema reciklažnoj industriji koju treba razviti znanstveno, ali i u praksi, kazao je.
Predstavnici Opštine i Komunalnog preduzeća Tivat, ove sedmice borave u Hrvatskoj, na edukaciji pod nazivom „Jačanje kapaciteta lokalnih samouprava kroz edukaciju EE timova“.
Ova edukacija je jedna od aktivnosti projekta „IRENE: Interregional Renewable & ENErgy efficiency network“ koji se sprovodi u sklopu Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. Cilj ove aktivnosti je proširiti znanje i ojačati kapacitete timova za energetsku efikasnost iz tri grada: Zadra, Mostara i Tivta, u području planiranja, razvijanja i implementacije projekata vezanih za energetsku efikasnost te korišćenje obnovljivih izvora energije u javnom sektoru. Stečenim znanjem i usavršenim vještinama u navedenom području EE timovi će pružati savjete i tehničku podršku javnim institucijama i građanima. Edukacija se održava u gradu Koprivnica koja je poznata po implementaciji inovativnih rješenja u području energetske efikasnosti.
Glavni cilj projekta IRENE je zaštita i očuvanje okoline te podsticanje održivog korišćenja prirodnih resursa u prekograničnim područjima kroz zajednički razvoj i umrežavanje lokalnih sistema upravljanja energijom kao i podsticanje energetske efikasnosti te korišćenja sistema obnovljivih izvora energije u javnom sektoru.
Vodeći partner projekta je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a pored Opštine Tivat partneri su Zadarska županija, NVO Eko Centar Delfin, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH i Grad Mostar. Ukupno vrijednost projekta je oko 1.915.820 eura, od čega Opštini Tivat pripada 308.175 eura
Na današnjoj vanrednoj Skupštini “Luka Kotor“ AD Kotor, predsjednik Opštine Kotor Vladimi Jokić pokazao je svu svoju nezrelost u obavljanju funkcije, kao i sav svoj nedemokratski potencijal, jer potpuno oglušio o preporuke većine svojih koalicionih partnera i glasao za nakaradni „Investicioni plan AD Luke Kotor“ u narednih 12 godina, suprotno zaključcima koji su mu dostavljeni, kaže se u saopštenju iz GP URA Kotor.
Inače, većinski vlasnik Luke je Opština Kotor.
„Da podsjetimo, vanredna sjednica kotorskog parlementa na kojoj je na dnevnom redu bila tačka informisanje u vezi predloženih odluka zakazane skupštine akcionara AD „Luke Kotor“, nije održana 27 februara ove godine, zbog nedostatka kvoruma. Kvorum je izostao upravo zbog spornog Plana u čijem stvaranju nije bio uključen niko iz koalicione većine koja čini lokalnu vlast (DCG, DF, SDP, GP URA) ,kao i zbog samog sadržaja Plana (koji im je bio dostavljen samo par dana prije sjednice lokalnog parlamenta). Plan predviđa devastaciju morskog akvatorija u samom kraju zaliva, predviđajući postavljanje betonskih šipova, izgradnju pilona, pontona i bova za privez još većeg broja brodova od dosadašnjeg“, ističu iz URA Kotor.
Kažu da nije primjereno da u izradi jednog ovako važnog dokumenta ne bude uključena lokalna vlast, stručna javnost, civilni sektor, da ne bude konsultovan UNESCO (koji Luku Kotor takođe uzima u razmatranje prilikom svojih izvještavanja i preporuka).
„Umjesto toga rukovodstvo ove kompanije na čelu sa Bordom, čiju većinu, gle apsurda, čine bivši pripadnici SNP-a koji inače i nisu dio koalicione vlasti već pružaoci manjinske podrške, dali su sebi za pravo da po svom nahođenju kreiraju ovaj najvažniji dokument koji je neizostavan i obavezujući za potpisivanje koncesionog ugovora sa Vladom. Smatramo da tako nešto niko nije smio uraditi samoinicijativno i bez uključenja šire zajednice, a ne pogotovo oni koji formalno i ne pripadaju koaliciji koja je na vlasti u Kotoru“, ukazuju iz kotorske URE.
Oni tvrde da plan pored strateških odrednica ima manjkavosti i u pogledu planirane infrastrukture i sigurnosti, ali i u pogledu opravdanosti ulaganja od 5 miliona eura sa pozicija finansijskih pokazatelja.
„Takođe, iznos koncesione naknade, planom predviđa da bude 100.000 eura, ugovorom o koncesiji je korigovan na 250.000 eura, što još više umanjuje finansijske efekte i opravdanost ulaganja. Sve su ovo razlozi zbog kojih smo rekli da jesmo za dobijanje koncesije na rok od 12 godina, ali ne pod uslovima realizacije ovakvog plana, i zbog kojih je koaliciona većina na sastanku održanom 11. marta donijela zaključke i uputila ih predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću (koji nije prisustvovao ovom sastanku)“, ističu u kotorskom odboru URA.
URA
Pojašnjavaju da je među najvažnijim zaključcima sastanka bio taj da većinski vlasnik mora imati svog predstavnika na skupštini akcionara zakazanoj za 13. mart, te da nikako ne smije apstinirati i prepustiti donošenje odluka DPS-u, a zatim da kao predstavnik većinskog akcionara (Opštine Kotor) traži odlaganje sjednice dok se ne izvrši usaglašavanje i korekcija planskog dokumenta u skladu sa strateškm ciljevima razvoja opštine.
„Bilo je dovoljno samo da se ne složi sa predloženim dnevnim redom, što Jokić nije uradio. Naprotiv, glasao je pozitivno po svim tačkama dnevnog reda i zajedno sa predstavnicima DPS-a (koji su predstavljali ostale akcionare), doprinio da ovako nakaradan Plan bude sastavni dio koncesionog ugovora. Takvim činom je pokazao koliko mu je stalo do mišljenja koalicionih partnera (NOVE, SDP, GP URA, PZP i DSS)“, smatraju u kotorskoj URI.
Dodaju da ne treba biti za čudjenje ako se Jokić, kao u slučaju plaže na Kampu i stavljanjem potpisa na takvu građevinsku dozvolu, posle izvjesnog vremena pojavi na protestima protiv investicionih zahvata u moru od strane AD Luke Kotor.
„Neka Jokić radi što hoće, a ono što ćemo mi preduzeti je pokretanje inicijative za skraćenje aktuelnog skupštinskog mandata“ zaključuje se u saopštenju.
Na današnjoj ponovljenoj vanrednoj Skupštini “Luka Kotor“ AD Kotor donijeta je jednoglasno Odluka kojom se ovlašćuje Predsjednik odbora direktora da potpiše Ugovor o prvenstvenoj koncesiji sa Vladom Crne Gore.
Akcionari su danas usvajanjem ove odluke prihvatili Predlog ugovora o prvenstvenoj koncesiji koji je bio sastavni dio Odluke Vlade Crne Gore o dodjeli prvenstvene koncesije Luci Kotor i usvojili Poslovni plan za period od 12 godina koji je sastavni dio Ugovora.
U radu Skupštine akcionara učestvovalo je 93,14% akcionara i punomoćnika akcionara i odluka je donijeta jednoglasno, dakle sa 1.283.771 akcija odnosno glasova ZA.
Na ovaj način „Luka Kotor“ AD Kotor je ostvarila cijelu deceniju čekano pravo koncesije na privredno korišćenje trgovačke luke Kotor u narednih 12 godina.
Menadžement Luke Kotor je ponosan zbog činjenice da je uspio u realizaciji zacrtanog cilja od kojeg je zavisila budućnost i opstanak AD „Luke Kotor“.
Raduje nas što će 2018.godina koja je bila godina jubileja – 30 godina od osnivanja „Luke Kotor“ biti upisana i kao godina dobijanja Prvenstvene koncesije, poručuju iz ove kompanije.
Odbor direktora se zahvaljuje izvršnom direktoru, Branku Kovačeviću, administrativnom direktoru Snežani Jonici i stručnom konsultantu dr Željku Ivanoviću, na izuzetno kvalitetno priremljenoj dokumentaciji na osnovu koje je dobijena koncesija, a koja je dobila značajne pohvale i bezrezervnu podršku svih prisutnih akcionara.
Sve odluke Odbora direktora koje su prethodile ovoj odluci Skupštine akcionara donijete su jednoglasno, i na to smo izuzetno ponosni, jer u Odboru su predstavnici i opštinskog i državnog kapitala, kao i manjinskih akcionara, koji izmedju ostalog imaju i različita politička opredeljenja
Jednoglasnost, odgovornost i posvećenost interesima „Luke Kotor“, kao i interesima svih građana opštine Kotor donijela je i konačan rezultat – dobijanje koncesije.
Odbor direktora se zahvaljuje Ministarstvu saobraćaja i pomorstva na izuzetno konstruktivnom i korektnom odnosu i jasno definisanim smjernicama koje je bilo potrebno ispoštovati u postupku dodjele prvenstvene koncesije.
Odbor direktora je odmah nakon završetka Skupštine akcionara održao sjednicu na kojoj je donio Odluku kojom zadužuje izvršnog direktora, da u skladu sa obavezom preuzetom na sastanku sa predstavnicima reaktivne monitoring miisije UNESCO-a, danas usvojeni Poslovni plan odmah nakon potpisivanja Ugovora sa Vladom Crne Gore dostavi Centru za kulturnu baštinu UNESCO-a.
Odbor direktora svim zaposlenima u Luci Kotor, svim građanima opštine Kotor, kao i svim vlasnicima kapitala čestita dobijanje koncesije, koje je omogućilo da „Vrata od Grada“ ostanu u rukama Opštine i Države, kaže se u saopštenju Luke Kotor.
Vincent Cassel u ulozi Françoisa Vidocqa, vladara Pariza za vrijeme Napoleona.
Za vrijeme vladavine Napoleona, François Vidocq, jedini čovjek koji je pobjegao iz najvećeg zatvora zemlje. Ostavljen da umre nakon posljednjeg spektakularnog bijega, bivši osuđenik pokušava biti zaboravljen pod maskom jednostavnog trgovca. Nakon što bude optužen za ubistvo koje nije počinio, dobija priliku da se pridruži policiji u borbi protiv podzemlja, u zamjenu za slobodu. Uprkos odličnim rezultatima, izaziva neprijateljstvo svojih kolega, policijskih službenika ali izaziva i bijes podzemlja.
TVRĐAVA
Priča prati glavnog lika, mladog oficira nove garde Petra I, Ivana Demarina (Ilija Malanin), koji po naredbi cara ide na granicu u Toboljsk – prvu prestonicu Sibira. Upravo u Toboljsku upoznaje svoju prvu ljubav Mašu Remizovu (Julija Makarova). Glavni likovi su uvučeni u ekspediciju u potrazi za zlatom Jakaranda. Petru su potrebna sredstva za rat protiv švedske vojske. Njihova tvrđava je okružena hordama vojske Džungara, i nije ih preostajalo ništa drugo već da čekaju na pomoć. Film sadrži kako fiktivne, tako i istinske istorijske likove kao što su Semen Remezov (Dmitri Nazarov) – poznati sibirski kartograf, istoričar i arhitekta Toboljska; Matvej Gagarin (Evgeni Djatlov) – prvi sibirski guverner; Ivan Bačholz (Aleksander Lazarev) – osnivač grada Omska; Johan Renat (Andrei Burkovski) – zatočeni švedski oficir, prognan nakon borbe na Poltavi 1709.godine koji je sanjao o povratku u svoju zemlju po svaku cenu; Brigita (Agatha Muceniece) – supruga vojnika Cmisa, tajno zaljubljena u Johana. Sibirska ljubav između Ivana i Maše nadjačala je ljubavni trougao Johan-Brigit-Cmis. Po završetku rata, kao najvećeg izazova, glavni likovi grade svoje živote na osnovnim vrijednostima vjere, nade, ljubavi, istinskom patriotizmu i predanosti domovini.
STARAC S’ REVOLVEROM
Film je zasnovan na istinitoj priči o Forestu Takeru (Robert Redford, u posljednjoj ulozi prije najavljenoj povlačenja iz glume), od odvažnog bježanja iz zatvora San Kventin u sedamdesetoj godini do nevjerovatnih potjera koje su zbunjivale vlast i oduševljavale javnost.
Od danas u 14.47 sati po lokalnom vremenu, u vazdušnom prostoru Crne Gore uvedena je zabrana obavljanja svih operacija, uključujuči slijetanja i polijatanja na naše aerodrome, odnosno prelete teritorije Crne Gore za sve avione tipa „Boing B-737 MAX 8“ i „Boing B-737 MAX 9“.
Od tada je naime, na snagu stupio NOTAM (obavještenje) Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore kojim je izdata sigurnosna direktiva – zabrana obavljanja operacija za ove najnovije varijante „Boingovog“ uskotrupnog aviona srednjeg dometa.
Na taj način se i Crna Gora pridružila narastajućoj listi zemalja u svijetu koje su uvele restrikcije letjenja za Boeingovu MAX seriju, iz predostrožnosti nakon što se prije nekoliko dana srušio avion tog tipa kompanije Ethiopian Airways, kada je živote izgubilo 157 osoba. Iako uzroci ovog udesa jop nisu zvanično utvrđeni, sumnja se na probleme sa dijelom moderne kompjutrerske opreme za upravljanje avionom koja je, navodno zbog dobijanja pogrešnih podataka sa senzora o brzini i tzv.napadnom uglu aviona, na maloj visini aktivirala automatski sistem za zaštitu od tzv. prevučenog leta i time „zakucala“ avion u zemlju. Prethodno se, na vrlo sličan način na koji se to u nedjelju desilo sa etiopskim avionom, u okrobru prošle godine srušio B-737 MAX 8 indonežanske aviokompanije Lion Air kada je stradalo 189 osoba.
Kao mjeru predostrožnosti, Evropska agencija za sigurnost letjenja EASA je u utorak objavila „Airworthines direktivu“ koja, stupajući na snagu sinoć, suspendovala sve letačke operacije svih Boeing modela 737-8 MAX i 737-9 MAX u Evropi. Takođe, EASA je izdala i „Safety direktivu“ za obustavljanje svih komercijalnih letova ka/iz ili unatar Evrope ovim tipovima avuiona, od strane operatera koji nisu članice EASA-e.
Načelnik za sugurnost u Agenvciji civilnog vazduhoplovstva Crnn Gore Veselin Popović nam je kazao da strane aviokompanije ove godine nisu slijetale avionima tipa B 737 serije MAX na aerodrome u Tivtu i Podgorici, dok je lani u našim vazdušnim lukama bilo ukupno pedesetak operacija ovog tipa aviona. Od prevoznika koji lete za Crnu Goru inače, u svojim flotama B-737 MAX 8 imaju Turkish Airlines, Flydubai i Norwegian Air Shuttle, ali su prema podacima, samo Turkishovi MAX-ovi lani slijetali u Podgoricu, na redovnim letovima iz Istanbula.
Inače, Boing B-737 MAX, ali u nešto manjoj varijanti 7 koja može da preveze do 140 putnika, bio je donedavno u najužem izboru za novi, veći tip vazduhoplova koji bi u floti crnogorske nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines zamijenio dva stara aviona tipa Fokker F-100 kojima ove i naredne godine ističu operativni resusri. MA je stim u vezi, već lani vodio pregovore sa američkom grupacijom Air Lease Corporation (ALC), jednim od većih svjetskih igrača na tržištu izdavanja u operativni zakup novih ili polovnih aviona, o uzimanju u operativni zakup dva potpuno nova Boeinga B-737 MAX 7, vrijedna oko 180 miliona dolara.
Koncert izvorne hougaku muzike i buyo plesa KABUKI održaće se u Kotoru, u crkvi Svetog Duha, koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan”, u nedjelju 17. marta u 20 sati.
Ulaz je slobodan.
Po prvi put u Crnoj Gori Kabuki predstava se izvodi u cilju jačanja prijateljstva Japana i Crne Gore.
Organizator je Istraživački centar SAISHOUKAI FONDACIJA ZA HOUGAKU – HAYASHI.
Kabuki je vrsta tradicionalnog japanskog pozorišta nastala u 16. vijeku. Sama riječ kabuki predstavlja: Ka-pjevanje, Bu-ples, Ki-vještina ili umjeće
Igra je srž kabuki pozorišta. Glumci putem mimike ostvaruju dramsku radnju, kroz pokret izražavaju misao i osjećanje.
Posebna vrsta plesa naziva se henge i predstavlja spoj različith plesova, a za vrijeme henge plesa glumac igra više likova zaredom i svaki lik prati promjena kostima, kada se glumac za samo nekoliko sekundi pojavljuje u drugom kostimu i drugačijom šminkom
Naglasak je na sofisticiranom držanju i eleganciji pokreta. Svaki pokret je odmjeren, izuzetno precizan, fino suptilan i služi da izrazi emociju, probudi misao, stvori raspoloženje i ispriča priču.
Hotel Regent tokom sezone ima potrebu za popunjavanjem 140 sezonskih pozicija u sektorima recepcije, konsijerža, domaćinstva, hrane i pića, tehničke službe i spa centra.
“Otvaranjem novog hotelskog krila Baia tokom ovog ljeta se projekat hotela arhitektonski zaokružuje. To je razlog zbog kojeg hotel ove sezone ima 140 otvorenih pozicija, od kojih će 30 % po završetku ljeta dobiti priliku i za zaposlenje tokom cijele godine. Poziv je otvoren kandidatima sa i bez iskustva a prednost dajemo onima koji imaju želju za profesionalnim razvojem i dijele našu viziju pružanja istinskog gostoprimstva.” Izjavila je Žana Zeković, direktor ljudskih resursa hotela i dodala:
“Grupacija Regent hotela i rizorta je tokom 2018. godine postala dio Intercontinetal Hotels Group (IHG), koja broji više od 5.500 hotela u preko 100 država širom svijeta, što je našim zaposlenima omogućilo brojne prilike za napredak i razvoj karijere. Ambijentu gdje se uči od profesionalaca sa značajnim međunarodnim iskustvom, konkurentnim uslovima rada, ovim smo dodali pristup velikom broju prestižnih razvojnih programa i mogućnost da primijenimo najviše standarde hotelskog poslovanja. Za sve one koji vole putovanja, u bilo kom od impresivnog navedenog broja hotela IHG grupacije našim zaposlenima dostupne su veoma atraktivne cijene smještaja.”
Predstavnici hotela Regent biće prisutni na Danu otvorenih vrata Porto Montenegra koji se održava 22. marta od 10 – 17 časova. U sklopu ovog događaja, svi zainteresovani kandidati imaće priliku za intervju za koji je potrebno donijeti svoju radnu biografiju. Takođe, prijavu za posao uz radnu biografiju moguće je dostaviti tokom cijele godine na email adresu Sektora ljudskih resursa hotela Regent: careers.pm@regenthotels.com
