Kotorska policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu krivičnu prijavu protiv V.B. (21) zbog sumnje da je napao policijske službenike, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako su pojasnili iz policije, sumnja se da je V.B. 11. septembra oko 00.40 sati, u mjestu Kovačko polje počinio “krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti na štetu dva policijska službenika, u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, na štetu Uprave policije – Odjeljenja bezbjednosti Kotor”.
“Naime, u toku vršenja službene radnje, V.B. je policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor uputio riječi uvredljive i prijeteće sadržine, nakon čega je napao jednog policijskog službenika, zadajući mu udarac zatvorenom šakom u predjelu glave, a nedugo zatim, dok se nalazio na zadnjoj klupi službenog vozila, istom policijskom službeniku zadao više udaraca nogama u pravcu tijela, tačnije grudi i stomaka, prilikom čega je oštetio zadnja lijeva vrata na službenom vozilu”, kazali su iz UP.
V.B. je uhapšen i po nalogu dežurnog tužioca, uz krivičnu prijavu sproveden na dalju nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Čini se da od dogovora Vaterpolo kluba Primorac i hrvtaskih predstavnika u regionalopj ligi neće biti ništa – to je bar sigurno kada je u pitanju Jug.
Klub iz Duborvnika saopštio je da ne želi da bude domaćin Kotoranima na neutralnom bazenu.
“Uprava VK Jug na sjednici održanoj 11. septembra 2024. jednoglasno je donijela odluku: Naš klub neće igrati domaće utakmice protiv kotorskog Primorca u sklopu Regionalne vaterpolo lige na ‘neutralnom’ bazenu, te domaćini možemo da budemo jedino na svom bazenu u Dubrovniku, u Gružu”, saopštio je Jug.
Spor između Primorca i hrvatskih klubova nastao je zbog naziva bazena u Kotoru, koji nosi nosi ime legendarnog vaterpoliste kotorskog kluba Zorana Džimija Gopčevića. Iz Hrvatske ga optužuju za ratne zločine u logoru Morinj, pa je na isistiranje Ministarstva turizma i sporta te zemlje donijeta odluka da hrvatski klubovi i reprezentacija ne gostuju u Kotoru.
Činilo se da je rješenje pronađeno tako što je saopšteno da će Primorac klubove iz Hrvatske dočekati na neutralnom bazenu u Crnoj Gori, a hrvatski predstavnici kao domaćini protiv Kotorana igrati na neutralnim bazenima u svojoj zemlji, ali iz Dubrovnika je stigla jasna poruka.
Na graničnom prelazu Aerodrom Tivat su, prilikom pokušaja da napusti Crnu Goru, službenici Sektora granične policije uhapsili ruskog državljanina S.R. koji se potražuje na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije.
“Naime, slobode je lišen S.R. za kojim je NCB Interpol Moskva raspisao međunarodnu potjernicu, shodno naredbi Suda u Sočiju, radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina u Ruskoj Federaciji”, kažu iz policije.
S.R. je priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.
Civilna zaštita u Gazi objavila je u srijedu da je četrnaest ljudi ubijeno u izraelskom zračnom napadu na školu pretvorenu u sklonište za Palestince raseljene zbog rata, a izraelska vojska je rekla da je ciljala “teroriste” Hamasa.
– Ima 14 mučenika i nekoliko ozlijeđenih nakon masakra u školi Al-Džuni u izbjegličkom kampu Nuseirat u središtu Pojasa Gaze, rekao je glasnogovornik Civilne zaštite Mahmud Basal.
Ranije je kazao da su među poginulima žene i djeca.
Medicinski izvor u ambulanti al-Avda u Nuseiratu, jednoj od dvije ustanove u koje su prebačeni mrtvi i ozlijeđeni, rekao je za AFP da je broj mrtvih 15 te da ima 44 ozlijeđenih.
AFP nije bio u mogućnosti neovisno provjeriti ta izvješća.
Izraelska vojska je u priopćenju rekla da su njezine zračne snage “izvele precizni napad na teroriste koji su djelovali unutar zapovjednog centra Hamasa” u školi Al-Džuni.
Tiskovni ured Hamasove vlade u Pojasu Gaze priopćio je da je u školi, koju vodi Agencija Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice (UNRWA), bilo smješteno oko 5000 raseljenih osoba u vrijeme udara.
Posljednjih mjeseci izraelska vojska je napala nekoliko škola u Pojasu Gaze, optužujući ih da skrivaju zapovjedne centre Hamasa, što palestinski islamistički pokret negira.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Foto: EPCG
Promo
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetilinekim problematičnim odlukama do 2021. godine,u trećem dali pregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva,u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije“Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,a u petom stanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
Sada ćemo se posvetiti nekim važnim poslovnim procesima i odlukama od vitalnog interesa za poslovanje kompanije.
Osim projekata i poslovnih procesa koji se odnose na proizvodnju električne energije, i koje smo opisali u prethodnim poglavljima, važno je istaći i još neke poslovne aktivnosti koje značajno utiču na poslovanje EPCG.
Na neke EPCG može da utiče, na neke ne. EPCG je u ovom periodu ostvarila odlične rezultate i u poslovnim procesima koji su veoma značajni za kompaniju.
Tu se prije svega misli na:
Snabdijevanje električnom energijom potrošača
Upravljanje i trgovina električnom energijom
Poslovni odnos sa KAP-om, nakon 2021. godine
FC Snabdijevanje je ostvarila impresivne rezultate. Dovoljno je reći da je u periodu 01.04.2021. godine broj redovnih platiša, na dan 31.03.2024. godine povećan za 55.156 potrošača, ili sa 51% redovnih platiša na 31.03.2021. godine na 60% na 31.03.2024. godine.
Svaki komentar je izlišan, brojevi i slika dovoljno govore.
Kada posmatramo trgovinu električnom energijom, moram se osvrnuti na komentare koji su se čuli krajem avgusta i početkom septembra 2022. godine, kada smo na kraju septembra imali ukupni minus u trgovini električnom energijom od -58.141.919€.
Tada smo saopštavali da to nije realno stanje, da su kritike neutemeljene i predviđali da ćemo na kraju godine imati pozitivan rezultat.
Na kraju godine ostvaren je suficit u trgovini u iznosu od +26.573.114€.
Rezultat nije bio još pozitivniji iz razloga što se hidrologija popravila tek krajem novembra, a i berzanske cijene su bile niže.
Danas nije takvo vrijeme, 2022. godina je bila ekstremna u svakom pogledu, cijene na berzama su dostizale i preko 800€/MWh i to baš u ljetnjim mjesecima kada EPCG, zbog tridesetogodišnjeg zastoja u razvoju proizvodnih kapaciteta, ima tradicionalno najveće deficite.
Ova mala digresija je bila neophodna, kako bi se shvatio značaj trgovine i dobrog upravljanja električnom energijom.
Podsjetiću da građani i privreda u prosjeku plaćaju proizvedenu električnu energiju 43€/MWh.
Takođe ćemo prikazati kretanje cijena na HUPX berzi u prethodnih osam godina, kako bi se uočila nestabilnost koja je izražena u posljednje četiri godine:
Kada smo preuzeli upravljanje EPCG cijena električne energije u martu 2021. godine iznosila je 55.04€/MWh, a u decembru iste godine 245.81€/MWh.
Već u avgustu 2022. godine cijena na berzi je iznosila 495.29€/MWh, a bilo je dana, kao što smo već saopštili, da je prelazila i 800€/MWh.
Ovi podaci su prikazani, da bi se demantovali „stručnjaci“ koji unaprijed znaju kada je potrebno kupiti, a kad prodati električnu energiju, i dovoljno govore o kompleksnosti ovoga posla.
Mora se sagledavati puno elemenata, od onih osnovnih, stanja naših proizvodnih kapaciteta, stanja i strukture proizvodnih kapaciteta u okruženju, zauzetosti prenosnih kapaciteta, političkih i ekonomskih kretanja u okruženju do identičnih globalnih kretanja.
Nemoguće je predvijedi cijene i njihovo kretanje na berzi, jer ko to zna sigurno ne bi radio u EPCG, već na nekom drugom mjestu i primao minimum 100 ili 1000 puta veću platu.
Nama ostaje da se maksimalno odgovorno odnosimo prema ovom procesu.
O našoj odgovornosti dovoljno govori sljedeći podatak da smo u 2023. i 2024. godini, kada se tržište donekle stabilizovalo, ostvarili čisti profit, zaključno sa avgustom ove godine, za kompaniju od +43.496.453€, odnosno ostvarili smo bolje cijene prilikom trgovine nego što su bile na HUPX berzi.
Kada budemo implementirali BESS ovi profiti će biti značajno veći.
Poslovni odnos EPCG i KAP nakon 2021. godine
U ovoj analizi neophodno je istaći i određene poslovne odluke koje su u velikoj mjeri određivali funkcionisanje i poslovanje EPCG.
Jedna o tih odluka je i odluka, donešena krajem 2021. godine, da se sa KAP-om počev od 01.01.2022. godine, uspostavi tržišni način poslovanja.
Ovdje ćemo prikazati kolika bi šteta bila po EPCG i Crnu Goru, od 01.01.2022. godine do danas, da Odbor direktora EPCG nije donio Odluku da se pređe na tržišni način poslovanja.
Moramo da saopštimo da iznos od -178.079.318€, predstavlja minimalni iznos spriječenog gubitka, jer se za obračun primjenjivala metodologija godišnjih cijena na HUPX berzi, a ne mjesečna.
Opšte je poznato da su cijene u 2022. godini u ljetnjim mjesecima, kada inače EPCG ima deficite u energetsko bilansu, bile značajno veće.
Ova metodologija je primijenjena da ne bi niko mogao da je osporava po bilo kom osnovu.
Sa ove distance izgleda da je ova odluka bila jednostavna, ali istoj su prethodile mnoge analize i neprospavane noći cjelokupnog poslovodstva EPCG.
Ovom odlukom spašena je EPCG i ekonomija Crne Gore. Samo da smo ovo uradili, bilo bi dosta za jedan mandat.
U ovoj analizi važno je pomenuti i još neke faktore koji su od značaja za poslovanje EPCG, a u budućnosti bi mogli još više uticati na poslovanje.
Na ove faktore, na žalost, EPCG ne može da utiče. Tu prije svega mislimo na:
CO2 takse
G – komponenta
Troškovi koji značajno opterećuju poslovanje EPCG su takse na emisiju CO2, prilikom rada Termoelektrane.
U prethodnom dijelu teksta kao jedna od šteta navedeno je i plaćanje u iznosu od 16.940.025€ KAP-u po osnovu kupovine CO2 kredita.
Umjesto da EPCG taj novac uplati EKO-fondu, koji bi ga dalje usmjeravao, kao što sada čini, u razvoj „zelenih“ projekata, Vlada Duška Markovića i tadašnji Odbor direktora EPCG, su svojim nezakonitim aktima, omogućili da KAP dobije višak besplatnih CO2 kredita i kasnije ih proda EPCG.
KAP je za 0€ dobio 16.940.025€. Kao referentna osnova za obračun besplatnih CO2 kredita uzeta je 2004. godina.
Na osnovu proizvodnje, iz te godine, KAP-u su dodijeljeni besplatni CO2 krediti, iako je proizvodnja 2018. i 2019. godine bila višestruko manja.
Razlika u proizvodnji iz 2004. godine i proizvodnje u 2019. godini, rezultirala je viškom besplatnih CO2 kredita u korist KAP-a. EPCG je zbog ove transakcije podnijela Krivičnu prijavu protiv svih učesnika ovoga procesa.
Danas je predmet pred SDT-om.
Ovo je bilo podsjećanje na manipulacije koje su se dešavale sa CO2 emisijama, ali ovdje hoćemo da naglasimo da štetne emisije već u značajnoj mjeri opterećuju poslovanje EPCG.
EPCG je po osnovu, emisije CO2, od 2020. godine, do sada izdvojila 30.036.350€, a do kraja godine i čitavih 40.027.480€.
Važno je napomenuti, kako se Crna Gora bude približavala EU, ovi troškovi će značajno rasti. Danas EPCG plaća 20€ po toni, dok je u EU taj iznos preko 60€/t.
Takođe važno je napomenuti, da institucije moraju da istraju na aktivnostima koje su pokrenule, da se efekti štetne emisije CO2, kompenzuju pozitivnim efektima koje imaju naše šume, koje su „proizvođači“ kiseonika.
Trošak koji značajno opterećuje poslovanje EPCG, je i plaćanje Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) takozvane G-komponente.
G komponenta predstavlja dodatnu naknadu koju plaća proizvođač električne energije operatoru prenosnog sistema da bi se energija transponovala do kupaca.
Inače kroz račune, potrošači već plaćaju usluge CGES-a. Ovaj dodatni trošak ne plaća ni jedna energetska kompanija u regionu.
Očigledno su prilikom odobravanja regulatorno dozvoljenog prihoda za CGES, od strane Regulatorne agencije za energetiku, prihodi CGES-a potcijenjeni, a troškovi precijenjeni.
Sporna je i sama metodologija obračuna regulatorno dozvoljenog prihoda.
Moramo imati u vidu činjenicu da je djelatnosti koju obavlja CGES, pružanje mrežnih usluga za prenos visokog napona 110kV i više, regulisana djelatnost i da ne može da bude ultra profitabilna.
Dosadašnji troškovi po ovom osnovu, od 2014. godine, iznosili su, odnosno iznosiće do kraja 2024. godine impozantnih -111.888.177€.
Ovo je čisti minus za EPCG, a čisti profit za CGES, umanjen za iznos PDV-a.
U ovom dijelu analize moramo podsjetiti i na troškove koje ima EPCG, a koji se odnose na plaćanje proizvedene električne energije takozvanim povlašćenim proizvođačima, što, takođe, predstavlja opterećenje na koje EPCG ne može da utiče.
Ovaj odnos EPCG i povlašćenih proizvođača smo detaljno objasnili u jednom od prethodnih poglavlja i pokazali da se radi o šteti koja se mjeri stotinama miliona evra.
Nažalost, ovaj proces, „proizvodnje“ štete se i dalje nastavlja.
Prva banka
Ovdje ćemo ukazati i na odnos EPCG, kao jednog od vlasnika, i Prve banke (PB), koji je opterećen raznim kontroverzama.
Od dolaska novog poslovodstva nije napravljen nijedan potez koji bi bio na štetu EPCG.
Do dana današnjeg, mi kao jedni od vlasnika, i dalje ne znamo ko su vlasnici famoznih kastodi računa.
O subordiniranom dugu, koji sad iznosi 6.000.000€, i o odluci, prethodnog Odbora direktora, da se neposredno prije dolaska novog poslovidstva odloži vraćanje duga, jasno se uočava da to nije bio interes EPCG.
Subordinirani dug je iznosio 10.000.000€, i dio je odvojen, potpuno bez interesa za EPCG, za kupovinu akcija, Prve banke, bez prava glasa.
Razne dokapitalizacije od strane EPCG, proces privatizacije EPCG je detaljno opisan i pozajmice, teme su za tužilaštvo i Centralnu banku Crne Gore.
Da podsjetimo,
Na osnovu Odluke Odbora direktora, EPCG je 31. marta 2010. godine izvršila konverziju sredstava oročenih u Prvoj banci a.d. u subordinirani zajam (Ugovor br10-00-3432/1) .
Zajam u iznosu od 10.000.000 € po sljedećim uslovima
Kamata od 10% na godišnjem nivou.
Rok dospijeća od najmanje pet godina od dana isplate zajma; otplata zajma moguća je prije navedenog datuma samo ukoliko se iznos zajma konvertuje u akcijski kapital, ili isplati dug povjeriocima, i to isključivo uz odobrenje Centralne banke Crne Gore odnosno ukoliko otplata zajma ne utiče na koeficijent adekvatnosti kapitala banke.
Banka ni na koji način ne garantuje otplatu zajma.
U slučaju da banka ode pod stečaj, zajam će biti vraćen Preduzeću tek nakon izmirenja obaveza prema drugim povjeriocima.
Zajam se može upotrebiti za izmirenje obaveza prema povjeriocima samo ukoliko banka ode pod stečaj.
U toku 2011. godine EPCG učestvuje u postupku dokapitalizacije PBCG koja je izvršena 19. aprila 2011. godine tokom koje je EPCG kupila još 37.748 akcija po nominalnoj vrijednosti 127.82€ po akciji.
Ukupna investicija je iznosila 4.8 miliona eura od čega je tri miliona finansirano kroz konverziju subordiniranog duga a 1.8 miliona isplaćeno u gotovini.
Ovim je učešće EPCG u PBCG povećano na 24%.
Uporedo sa tim, 18. aprila 2011. godine Upravni odbor PB na zahtjev EPCG je donio odluku da konvertuje 23.471 akciju vrijednosti 3.000.000€ u preferencijalne akcije i protokol sa PBCG je potpisan 19.04.2011, a odobren na Skupštini akcionara PBCG 21.12.2011.
Na osnovu saglasnosti OD EPCG je povukla 1.000.000€ subordiniranog kredita.
Aneksom koji je potpisan 17.05.2012. godine potvrđeno je povlačenje ovog iznosa tako da subordinirani dug nakon povlačenja iznosi 6.000.000€ sa kamatnom stopom od 8.5% godišnje.
Ovo povlačenje je odobreno od strane CBCG i novac je uplaćen na račun EPCG u maju 2012. godine.
Aneksom IV od 29. februara 2016. za iznos duga od EUR 6,000,000 definisani su sljedeći uslovi:
• kamatna stopa od 7,50% počev od 01. marta 2016. do 28. februara 2018;
• kamatna stopa 7,25% počev od 01. marta 2018. do 29. februara 2020;
• kamatna stopa 6,28% počev od 01. marta 2020. do 01. aprila 2024.
Ovim Aneksom je definisan i rok dospijeća 01. april 2024. godine
Aneksom V od 27.11.2019. produžen je rok dospijeća na 01.04.2026. uz kamatnu stopu od 6.28%
Aneksom VI od 15.03.2021. produžen je rok dospijeća na 01.04.2028. uz kamatnu stopu od 6.28%, a vrlo je zanimljivo da je novi Odbor direktora izabran 16.03.2021. godine.
Od ukupnog broja od 410.168 običnih akcija PB, EPCG ima 81.035 ili 19,76% i 23.471 povlašćenih akcija bez prava glasa što ukupno iznosi 104.506 akcija ili 24,10% ukupnog akcijskog kapitala PB.
Postavlja se osnovno pitanje, šta je sve ovo trebalo EPCG? Zbog čega se ona više borila za interes Prve banke, nego za sebe?
Šta nama znači vlasništvo u Prvoj banci? Odgovori su više nego jasni.
Uglavnom, neizvesnost u pogledu odnosa sa Prvom bankom značajno opterećuje poslovanje EPCG.
U narednom tekstu, sedmom u ovom serijalu, biće nešto više riječi o Željezari.
Predsjednik Kluba za sportski ribolov na moru “Širun” iz Budve, Tihomir Fabris, upozorio je na sve češču pojavu krivolova koji se pod plaštom noći odvija na našim plažama, a koji, kako je kazao, niko ne kontroliše.
“Krivolov se teško može izbjeći, za mene je najveći krivolov i najviše je rasprostranjen ronjenje sa bocama i lampama po noći. Naše inspekcije Lučke kapetanije takve pojave najmanje kontrolišu. Oni vrše kontrole preko dana, provjeravaju sportske ribolovce koji većinom imaju dozvolu, a ovo je najveći krivolov koji može da se dešava”, istako je Fabris u izjavi za Radio Budvu.
Nestaju pojedine vrste, situacija je ozbiljna.
“Problem je što krivolovci izlovljavaju najbolju ribu, rakove, krnje, bokvice, zubace… Kad oni noću sa lampom osvijetle ribu i oslijepe je mogu je čak i rukom uhvatiti. Ova pojava se nažalost, koliko čujem, rasprostranila u cijeloj Crnoj Gori”, kazao je.
Fabris priča da nije tajna da pojedinci dolaze autom noću na plaže , otvore gepek, navuku odijela, uzmu boce i puške i pravo u more.
“Pojedine ribe su se istrijebile, nestale su. Da situacija bude još teža promjenom klimatkih uslova došle su i neke otrovne ribe grabljivice iz Mediterana koje jedu ovu našu kvalitetnu ribu i imaćemo jedan veliki problem u svakom pogledu”, upozorio je Fabris.
Nadamo se da će ovakva svjedočanstva iskusnih ribolovaca, kojima je odlazak na more i u ribu zadovoljstvo, a ne biznis, biti alarm za inspekcijske službe, te da će sagledati ozbiljnost situacije i ažurnije djelovati na terenu.
Čišćenje podmorja u organizaciji Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, uz podršku Eko fonda, počelo je danas u uvali Rose. Radove obavlja firma Akva Boka koja je kao najpovoljnija izabrana na tenderu.
Kako je za RTHN kazao Ilija Peulić iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost već u jutarnjim satima prikupljeno je oko sedam kubika otpada.
-Čistićemo tri do četiri dana cijelu uvalu Rose. Ima dosta otpada, flaša, šporeta, željeza. Nadam se da će kad budu vidjeli koliko smo otpada izvukli iz mora ljudi promjeniti svijest o tome da nam more treba, a ne da od njega pravimo deponiju, istakao je Peulić.
Čišćenje podmorja Rose – foto RTHN
Akcija čišćenja podmorja je važna ne samo za mještane Rosa i Luštice već i za sve građane Herceg Novog, smatra Bogdan Kaluđerović iz MZ Luštica.
-Smeće moramo redukovati, čim ga je manje u prirodi utiče i na ljude da ga manje bacaju. Srećni smo zbog akcije čišćenja, očekujemo da ako ne završimo ove godine, nastavimo idećeg proljeća, rekao je Kaluđerović.
Kako je kazao Dražen Crnković iz firme Akva Boka zahtjevno je očistiti podmorje od sitnog otpada koje se taloži godinama.
Čišćenje podmorja Rose – foto RTHN
-Kabasti otpad je primjetan, problem je sitni koji se godinama taloži koji je sada u slojevima. Kada budemo očistili prve slojeve možemo dati presjek situacije, kazao je Crnković.
Osim Rosa, do kraja godine predviđeno je čišćenje podmorja na još tri lokacije: Škveru, cijelom dužinom rijeke Sutorine i dijelu obale od Hungest hotel san rizorta do restorana Mimoza. Procijenjena vrijednost radova je oko 36 000 eura, a sredstva su obezbijeđena od Evropske Unije preko Eko fonda Crne Gore.
Opština Herceg Novi nastavlja sa intenzivnim radovima na unaprijeđenju putne infrastrukture kako bi se poboljšali uslovi života građana i turistička ponuda grada.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, zajedno sa predstavnicima Agencije za izgradnju i razvoj grada, Aleksandrom Kovačevićem i Bojanom Vukićevićem, obišli nekoliko lokacija u našem gradu – Toplu, Igalo, Šištet i Prijevor, u cilju sagledavanja infrastrukturnih potreba i planiranja budućih radova.
Jedan od ključnih projekata koji će biti realizovan do kraja godine jeste rekonstrukcija ulice Janka Beka na Šištetu u dužini od oko 350 metara, a u naselju Prijevor će takođe biti rekonstruisan put u dužini od oko 250 metara. U Prijevoru će biti još radova na asfaltiranju puteva tokom naredne godine, dogovoreno je sa predsjednikom te Mjesne zajednice, Goranom Malavrazićem.
“U narednih mjesec dana biće raspisan tender za asfaltiranje više ulica: od skretanja za Mojdež do sela Lazarevići u Mokrinama, Banjalučka ulica, te ulica Janka Beka. Vrijednost ovog tendera je 300 hiljada eura. U narednom periodu očekuju nas i radovi na asfaltiranju ulice Pete crnogorske brigade i Sava Ilića u Igalu, dio ulice Orjenski bataljon, dio kod Eko pumpe u Igalu, i to je sve u okviru tendera vrijednosti 1.200.000 eura koji je raspisan na proljeće“, kazao je potpredsjednik Konjević.
Još jedan važan infrastrukturni projekat je proširenje trotoara sa obje strane ulice Mića Vavića, od raskrsnice prema Novljanci, do pješačkog prelaza kod pekare “Novljanka”. Ovi radovi obaviće se u sklopu radova na rekonstrukciji trotoara koji su planirani na ovoj trasi, a od izuzetnog su značaja za bezbjednost pješaka i odvijanje saobraćaja. Planirano je da ovi radovi budu završeni do početka sledeće ljetnje sezone.
Takođe, na ovom potezu, odnosno od raskrsnice na Toploj magistralom prema Igalu, biće preduzeti koraci na rješavanju odvoda atmosferskih voda, što je prethodnih godina predstavljalo veliki problem u kišnim periodima.
Potpredsjednik Konjević ističe da će ubrzo početi i radovi na rekonstrukciji trotoara od Doma zdravlja do prodavnice Idea, kao i da će u narednom periodu biti intenzivirani obilasci mjesnih zajednica kako bi problemi lakše bili uočeni i riješavani pravovremeno.
Muzičkim hepeningom Nada Baldić obilježava četiri decenije muzičkog stvaralaštva
Revijalno veče Festivala zabavne mediteranske i pop-glazbe „Glas Boke 2024“ biće održano u subotu, 14. septembra od 20 sati na terasi Kafane „Dojmi“. Ljubitelji ovog muzičkog žanra imaće priliku da uživaju u programu pod nazivom „U pjesmi i s pjesmom“, kojim će osnivačica Festivala Nada Baldić proslaviti svijih četiri decenije pjevanja. Pored Nade, nastupiće i članice klape „Arija“, koje su ove godine na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu osvojile II nagradu Žirija i I nagradu publike. Ovo je jedna od više dječijih i omladinskih klapa koje je Nada tokom svog posvećenog umjetničkog rada osnovala, obučila, vodila i još uvijek se aktivno bavi muzikom i muzičkom pedagogojom.
Isto tako nastupiće i članovi/članice Hrvatske kulturne udruge „Stađuni od kulture“, a specijalni gosti biće članovi klape „Kaše“ iz Dubrovnika. Za klavirom će biti prof. Dejan Krivokapić, a program će voditi Ana Vuksanović. Ulaz je slobodan, a u slučaju kiše, koncert će biti održan u Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“- Crkvi sv. Duha.
-Ovim koncertom ujedno proslavljam 40 godina u pjesmi. Puno mi znači ovaj jubilej, sve ove godine bavljenja muzikom potvrđuju mi da ljubav ne odustaje, ona se njeguje i napreduje, kad nešto iskreno volite i želite, onda se i borite za to, to je život, poručuje Nada Baldić u najavi za BN.
Rođena je u Kotoru, gdje je završila Osnovni muzičku školu, a potom i Srednju muzičku školu u Titogradu, gdje je stekla i diplomu na Višoj muzičkoj školi, Pedagoško-teoretski smjer. Radila je u Muzičkoj školi Kotor nekoliko godina kao nastavnica harmonike, klavira i solfeđa. Kontinuirano se bavi pjevanjem zabavne muzike, nastupa na brojnim lokalnim i međunarodnim festivalima, gdje je osvajala mnoge nagrade. Predsjednica je Hrvatske kulturne udruge “Stađuni od kulture” kroz čije programe aktivno učestvuje u kulturnom i duhovnom životu grada Kotora. Trenutno vodi dvije dječije klape: “Arija” i “Fortuna”, na čije je nagrade naročito ponosna – osvajale su razne nagrade na međunarodnom nivou, između ostalih i Zlatni i Srebrni brodić u Zadru na Međunarodnom festivalu dječijih klapa.
Niz godina Nada Baldić je umjetnička direktorka Festivala mediteranske i pop glazbe “Glas Boke” koji okuplja pjevače- amatere. Uspješno sarađuje sa eminentnim muzičarima- Stjepom Gleđom Markosom, klapom “Kaše” i drugima. Kao solistkinja dosta nastupa i djeluje u kulturnom životu grada, a kao ljubiteljka duhovne glazbe, takođe održava božićne i uskršnje koncerte. U zadnje vrijeme bavi se i snimanjem filmova religioznog karaktera- izdvajamo “Luč nade” o Sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću, a u planu je I film Službenici Božijoj Ani Mariji Marović.
Nakon ovog revijalnog koncerta, takmičarsko veče pjevača zabavne muzike u sklopu ovog Festivala biće održano povodom Dana opštine, 21. novembra. Organizator Festivala je HKU „Stađuni od kulture“, a pokrovitelj Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Brojni građani Tivta, kao i turisti koji borave u našem gradu su prekjuče bili svjedoci totalnog kolapsa u svakom pogledu zbog vremenskih neprilika, duž cijele teritorije naše opštine, kađe se u saopštenju Opštinskog odbora DPS-a Tivat.
Mnogobrojni građani su bili svjedoci velike količine vode tj. bili su poplavljeni u svojim stambenim objektima, vožnja magistralom je bila skoro pa nemoguća, čak na više mjesta izuzetno i rizična…
Vjerovatno je obilna kiša koja je danima unazad bila najavljivana, alarmi raznih boja o kojima su brujali svi mediji, iznenadila sve nadležne službe u našem gradu. Ovo je isto kao kad snijeg “iznenadi” Crnagoraput u sred decembra ili januara, pa budu blokirane brojne saobraćajnice duž cijele države zbog prvog snijega.
D.O.O. Komunalno Tivat je i pored velikog broja zapošljenih, a posebno u zadnje 4 godine, pokazalo sve svoje anomalije proistekle iz klasičnog partijskog zapošljavanja po principu jedan zapošljeni = jedan glas. Gužva u kancelarijama, ali ne od stranaka nego od zapošljenih, ovog preduzeća je kao na nekom velikom koncertu ili sportskom događaju – narodski rečeno ,,ni šibica ne može da stane”, a što tek reći za manjak broja stolica neophodnih zaposlenima. Bukvalno svaki radnik koji čisti teren od Krtola do Lepetana ima svog šefa, koji ga konstantno nadgleda i stoji mu iznad glave, dok bi mnogo efikasnije svakako bilo da imamo više radnika na pomenutom terenu, a mnogo manje partijskih šefova iz vladajuće koalicije – nažalost, ovako su se jedino mogli zadovoljiti apetiti svih konstituenata lokalne vlasti.
Košenje kanala pored aerodroma je počelo tek prošle sedmice što je svakako kasno, dok se veći broj kanala nije ni sređivao. Rešetka pored aerodroma za prihvat atmosferskih voda je neočišćena, što je i uzrok raznih nezgoda. Potok kod Ina pumpe u Dumidranu je neočišćen u potpunosti, što su nažalost najbolje i osjetili učesnici u saobraćaju prekjuče. Kompletan vozni park za odvoz smeća je neuredan i prljav. Pored velikog broja zapošljenih i mehanizacije koju posjeduje ovo preduzeće, zašto je angažovana eksterna (privatna) firma za čišćenje samo 2 potoka i to po izuzetno visokoj cijeni? Ovaj posao je uvijek radilo D.O.O. Komunalno, što je svakako u njihovoj nadležnosti.
Iz svega navedenog proističe da je ovo lokalno preduzeće u potpunosti nespremno za velike količine padavina, što smo sigurni da građani nijesu htjeli da dožive sa onom čuvenom predizbornom parolom od prije 2 godine DA ZAPEČATIMO poručuju iz Opštinskg odbora DPS Tivat.
