Upravo zbog inovacija, u Plavom sektoru se danas puno napreduje. Danas se jako puno koristi digitalna tehnologija, kamere u npr. ribarstvu u cilju smanjenja otpada u izlovu. Čak se kamere upotrebljavaju u katalogiziranju vrsta riba putem facijalnog prepoznavanja. Sve u svrhu bolje kontrole i upravljanja ribljim fondom, rekao je Emir Džanić
Prvi ciklus radionica Blue Labs i Scenario Workshop održan je jučer u prostorijama HGK Županijske komore Zadar. Riječ je o radionicama koje se održavaju unutar projekta BLUE BOOST, u kojem Županijska komora Zadar ima ulogu vodećeg partnera, a za koji je novac osiguran unutar europskog fonda programa Interreg Adrion.
Inovacijski vaučeri 9 tisuća eura
Kako je rekao voditelj projekta BLUE BOOST, cilj radionica je upoznati sudionike s mogućnostima razvoja inovacija u poslovanju kako bi kvalitetnije konkurirali za dobivanje inovacijskih vaučera u vrijednosti do 9.000 eura.
– U sklopu projekta vaučeri će se dodjeljivati poduzetnicima za provedbu željenog inovacijskog procesa. Ciljana skupina za ovu radionicu su mikro, mala, srednja te startup poduzeća iz Zadarske županije koja posluju unutar Plavog sektora koji obuhvaća područja poput ribarstva, brodogradnje i zelene brodogradnje, održavanja plovila, obalnog i morskog turizama, akvakulture, robotike, novih materijala i ostalih. Kroz radionice prisutni će, između ostalog, imati priliku upoznati se s izradom poslovnog plana, kreativnim razmišljanjem, razvojem inovacija te novitetima u Plavom sektoru, rekao je voditelj programa BLUE BOOST Dinko Basioli.
Voditelj radionice bio je stručnjak u području inovacija i konzultantskih usluga Emir Džanić, inače direktor poduzeća Cambridge Innovative System Solutions Ltd.
– Upravo zbog inovacija, u Plavom sektoru se danas puno napreduje. Danas se jako puno koristi digitalna tehnologija, kamere u npr. ribarstvu u cilju smanjenja otpada u izlovu. Čak se kamere upotrebljavaju u katalogiziranju vrsta riba putem facijalnog prepoznavanja. Sve u svrhu bolje kontrole i upravljanja ribljim fondom. U području brodogradnje trendovi idu prema električnim brodovima pa čak i tzv. pametnim brodovima. Ide se na smanjenje korištenja motora s unutrašnjim sagorijevanjem, ali na povećanje alternativnih izvora energije kao što je sunčeva energija. No u uskim morima, plin će biti glavno gorivo. U uzgoju ribe, naglasak je na ekološkom iskorištavanju, rekao je Emir Džanić.
Komercijalna isplativost
Džanić je prikazao primjer iz australske marikulture. Riječ je o vertikalnoj farmi, uzgajanju na kojoj gornju polovicu čine alge, a donja je za uzgoj školjki ili drugih kultura koje mogu pomoći komercijalnoj isplativosti.
Već danas, kaže Džanić, postoje roboti koji mogu pomoći kod čišćenja mreža, napose kod uzgoja tuna.
– To su tek pojedinačni primjeri, ali na nama je da prikažemo kako jednu cijelu farmu možemo iskoristiti kao sustav i imati bitno bolje ekonomske učinke. Važno je istaknuti, kao na ovom primjeru malog australskog poduzetnika s godišnjim prometom od nekoliko stotina tisuća dolara, možemo pokazati kako mogu biti učinkoviti i naši mali poduzetnici, rekao je na kraju Emir Džanić.
Vaučeri o kojima je ovdje riječ, služit će, kako je rekao Dinko Basioli, poduzetnicima za podmirenje troškova konzultanata. Zadar je tu u znatnoj prednosti jer npr. Cromaris itekako može ponuditi svoj know-how potencijalnim partnerima iz projekta BLUE BOOST.
Predstava „Biciklistički ustanak u Crnoj Gori” biće odigrana u petak 30. novembra sa početkom u 20 sati u hercegnovskoj dvorani “Park”.
Ovo je treća predstava koju Slobodan Milatović režira po dramskom tekstu Zorana Kopitovića „Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori”, koji je ovaj autor napisao prije više od dvadeset godina po motivima svog romana „Amerikanac u Parizu”.
Komad koji nosi podnaslov „Filozofija objektivnog biciklizma” a predstavlja pitoresknu i auto-satiričnu komediju mentaliteta, treći put je postavljen u samostalnoj produkciji u kojoj igraju dva glumca Nikšićkog pozorišta Velizar Vejo Kasalica i Nebojša Vulanović.
Kako obavještavaju iz Javne ustanove kulture “Herceg Fest”, prodaja ulaznica po cijeni od tri eura biće na blagajni dvorane “Park” u četvrtak i petak 29. i 30. novembra od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore održalo je svoju redovnu, 17. godišnju Skupštinu, pod sloganom “ipak opstajemo”, u dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru, u utorak 27. novembra.
Skupštini su prisustvovali delegati iz Podgorice, Bara, Herceg Novog, Tivta i Kotora.
Skupština je počela intoniranjem crnogorske i hrvatske himne u izvođenju Dječjeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ pod dirigentskom palicom profesora Iva Brajaka.
Prije uvodnog izlaganja delegati su odali poštu članovima Društva koji su preminuli između dvije Skupštine.
Predsjednik HGD-a Marijo Brguljan u uvodnom izlaganju je podsjetio delegate na brojne aktivnosti Društva u protekloj godini, posebno ističući, tradicionalnu organizaciju Tripundanskog bala, dodjele povelje zaslužnim pojedincima za dorinos rada Društva i razvoja prijateljskih odnosa crnogorskog i hrvatskog naroda, nastavak izdavačke djelatnosti.
„Posebno bi istakao kontinuitet izlaženja jedinog štampanog medija na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori, „Hrvatski glasnik“. Uprkos finansiskim problemima sa kojima smo se suočili tokom cijele godine. Ono na što smo posebno ponosni je rad Dječijeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ koji je značajno podmlađen i trenutno ima preko 30 članova. Nažalost neke nijihove projekte smo morali otkazati zbog nedostatka finansiskih sredstava“ – kazao je Brguljan.
On je istakao da se HGD uglavnom finacira kroz projekte na konkursima u Crnoj Gori i Hrvatskoj, putem donacija i sponzorstvima.
Skupština HGD 2018.
„Uslovi konkursa su sve zahtjevniji i rigorozniji u ocjenjivanju. Često se dogodi da veoma važni projekti budu odbijeni zbog formalno pravnih nedostataka, što nam se i dogodilo. Zahvaljijući razumijevanju ljudi iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstvu Hrvatske u Crnoj Gori dobili smo jednokratnu pomoć koja nam je poslužila za ublažavanje finansiskih problema. Ranijih godina od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori na konkursu smo dobijali i do pedest posto sredstva za štampanje Hrvatskog glasnika. Na žalost, zbog problema u formiranju UO Fonda ove godine konkurs ni do danas nije objavljen. Smatramo da nije realno očekivati da iz tog izvora do kraja godine dobijemo sredstva. Uprkos svemu ipak opstajemo, što je i poruka ove 17. Skupštine“ – kazao je između ostalog predsjednik HGD-a Marijo Brguljan.
On se posebno zahvalio pojedincima i organizacijam koji su svojim donacijama pomogli da Hrvatsko građansko društvo Crne Gore opstane, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gradovima, Zagreb, Dubrovnik, Split, Omiš, Primorsko-goranskoj županiji, Šibensko-kninskoj županiji, zakladi Adris, Bokeljima iz Sidneja, Opštini Kotor i Turističkoj organizaciji Kotor.
O finansiskih problemima „Hrvatskog glasnika“ kao najznačajnijeg projekta HGD-a govorila je urednica Tijana Petrović.
Skupština HGD 2018.
„Zbog problema sa koje ima Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori u 2018. godini do danas od njih nismo dobili niti jedan euro, kao ni od države Crne Gore. Zahvaljujući ustanovama iz Hrvatske i Bokeljima iz svijeta uspjeli smo obezbjediti sredstva za štampanje šest brojeva i do kraja godine ćemo štampati još jedan dvobroj. Ponosni smo što Hrvatski glasnik ipak opstaje jer to je naš hroničar prošlog i sadašnjeg vremena, a ostaće u bibliotekama širom svijeta, u Hrvatskoj i Crnoj Gori da svjedoči o našem postojanju i radu na ovim prostorima…Nadam se da će naredna godina biti mnogo bolja“ – poručila je urednica Tijana Petrović.
Voditelj Dječijeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ prof. Ivo Brajak prisutne je upoznao sa radom orkestra i brojnim nastupima kako u zemlji tako i inostranstvu.
Skupština HGD 2018.
Članica UO HGD-a Danijela Vulović istakla je činjenicu da je HGD u 2018. godini uspio kroz projekte ostvariti samo jednu trećinu sredstava u odnosu na prošlu godinu.
Skupština je usvojila Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju u 2017. godini, Izvještaj o realizovanim aktivnostima između dvije Skupštine i plan aktivnosti do kraja 2018. godine, Plan aktivnosti i finansijska projekcija za 2019. godinu.
Skupština HGD 2018.
Kao kuriozitet moramo istaći da su Skupštini prisustvovali svi predsjednici HGD-a od osnivanja, Tripo Schubert, dr Ivan Ilić, Mirko Vičević i sadašnji Marijo Brguljan.
Skupštini su prisustvovali Dragica Perović predsjednica SO Kotor, Marijan Krasić konzul Republike Hrvatske u Kotoru, Antun Sbutega Admiral Bokeljske Mornarice, Zvonimir Deković predsjednik HNV.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore osnovano je 2001. godine i nevladina je i neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate, sa svrhom očuvanja i promovisanja kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori kao autohtonog naroda.
Društvo ima svoje podružnice u Kotoru, Tivtu, Podgorici, Baru i Herceg Novom.
U povodu 200. godišnjice svjetionika Rta Savudrije i začetka organizirane svjetioničarske službe na hrvatskom dijelu Jadrana, Hrvatski pomorski muzej i kompanija Plovput organizirat će u Splitu 5., 6. i 7. decembra trodnevni program kojim će se ilustrirati hrvatska pomorska tradicija, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu.
Direktorica Hrvatskoga pomorskog muzeja Danka Radić je istaknula kako se tom proslavom sažima povijest svih hrvatskih svjetionika.
“Svjetionik Rt Savudrija sagrađen je po nacrtu arhitekta Pietra Nobile, koji je pripadao kršćanskome klasicističkom krugu arhitekta, a bio je prototip po kojem su građeni svi ostali svjetionici duž naše Jadranske obale,” rekla je Radić. Po njezinim riječima, “svjetionici predstavljaju hrvatsku pomorsku tradiciju i identitet Republike Hrvatske”.
Kako je rekao ravnatelj Plovputa Mate Perišić, duž hrvatske obale Jadranskog mora je 48 svjetionika.
Centralni dio trodnevnog programa, kako je najavljeno, je 7. decembra, kad će u Trgovačkom centru “Mall of” u Splitu biti otvorena izložba “Čovjek i svjetionik”.
Voditelj Plovputova projekta Željko Višić je rekao da su od 362 prispjele fotografije, koje su snimljene u suradnji s Fotoklubom “Split”, na izložbi biti predstavljene 24.
Svetionik Savudrija
“Ova je izložba nastavak našega višegodišnjeg angažmana u projektu ‘Hrvatski svjetionici’ kojim smo po tim nazivom u proteklih desetak godina uz pomoć naših diplomatskih i konzularnih predstavništava organizirali izložbe u 68 gradova diljem svijeta”, objasnio je Višić.
Osim izložbe, program predviđa da se 6. prosinca u Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu pod nazivom “Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika” predstave dva prigodna poštanska žiga, a 7. decembra, također u tome muzeju, održat će se predavanje o različitim aspektima svjetioničarske službe: povijesti, arhitekturi, etnologiji i filateliji.
Uklanjanje starog hotela Kraljičina plaža počelo je danas, a na njegovom mjestu biće sagrađen novi, četvorospratni, sa pet zvjezdica. Novi hotel će biti izgrađen za dvije i po godine i koštaće 70 miliona eura.
Direktor kompanije Adriatic properties, Goran Bencun, kazao je da je uklanjanje hotela počelo u skladu sa Rješenjem Ministarstva održivog razvoja i turizma od 07. juna 2017. godine, kojim je odobreno uklanjanje starog hotela Kraljičina plaža koji je izgrađen početkom 80-tih godina prošlog vijeka.
“Navedeni objekat se nalazi na katastarskoj parceli broj 970 KO Sveti Stefan, Opština Budva. Period za koji će u potpunosti objekat biti uklonjen će prevashodno zavisiti od vremenskih uslova, ali pretpostvaka je da će upotpunosti bitiuklonjen najkasnije u narednih 60 dana. Na mjestu starog hotela planira se izgradnja novog, četvorospratnog hotela, koji će zadovoljavati sve standarde hotela sa 5*, i čija izgradnja će početi nakon prikupljanja neophodnih saglasnosti. Planirana je investicija u vrijednosti oko 70 miliona eura, a radovi na izgradnji novog hotela trajaće dvije i po godine”, naveo je Bencun.
Budući hotel
Očuvanje prirodnog bogatstva
Prema njegovim riječima, očuvanje prirodnog bogatstva i kulturnog nasleđa ovog predijela bio je prioritet Adriatic Properites-a i Vlade Crne Gore pri odabiru projektnog rješenja prema kojem će se graditi novi hotel, a cilj je unapređenje turističke ponude i izgradnja sadržaja koji će zadovoljiti zahtjeve posjetilaca za koforom koji nude hoteli sa 5*.
“Bitno je i naglasiti da se vrši uklanjanje objekta hotela Kraljičina Plaža koji se nalazi u Pržnu i koji je izgrađen početkom 80 godina prošlog vijeka, a ne objekat hotel Miločer koji je napravljan početkom 20 vijeka. Hotel Miločer je prethodnih godina već renoviran od strane naše kompanije i od 2008. godine i funkcioniše kao dio Aman rizorta. Posebno naglašavamo ovu činjenicu jer je vrlo često javnost imala pogrešnu informaciju i precepciju da se vrši uklanjanje objekat hotel Miločer koji se nalazi u Miločerskom parku”, kazao je direktor kompanije Adriatic properties.
Radovi na spomen obilježjima u Velikom gradskom parku u Tivtu (Spomenik narodnom heroju Milanu Spasiću i narodnom heroju Sergeju Mašeri; Spomenik u čast 31. oktobra 1918. godine, dana podizanja flotne zastave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; Spomen ploča osnivaču velikog gradskog mornaričkog parka), počeli su danas, 17. novembra 2018. godine.
Prvo izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova planirano je na Spomeniku narodnom heroju Milanu Spasiću i narodnom heroju Sergeju Mašeri.
Za izradu konzervatorskih projekata, ali i izvođenje radova na spomenicima, zadužena je firma “Projektor” doo. Konzervatorski projekti urađeni su u skladu sa Rješenjima o konzervatorskim uslovima izdatim od strane Ministarstva kulture, odnosno Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a na zahtjev Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, dok je nadzorni organ nad izvođenjem radova firma “PLAN B Consulting & Design”.
Zvaničnom otvaranju radova, prisustvovali su predstavnice Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, sekretarka mr Dubravka Nikčević sa saradnicama Vesnom Radnjić i Anom Ivanović, direktor Komunalnog preduzeća Vlado Đukić, tim firme “Projektor” na čelu sa arhitektom – konzervatorom Katarinom Nikolić Krasan, kao i Dejan Palibrk iz firme “PLAN B Consulting & Design”.
“Poslije dužeg niza, ne godina, nego decenija, krećemo sa jednim veoma značajnim projektom kad je u pitanju zaštita i obnova spomen obilježja. U ove radove smo ušli nakon jedne duže zakonske procedure koja se ticala postupka javnih nabavki gdje je firma “Projektor” iz Tivta izabrana da radi projekat i izvođač je radova, dok je nadzorni organ firma “Plan B” iz Podgorice. Očekujemo da ćemo za nekih 15-20 dana biti u prilici da spomenik Spasiću i Mašeri zasija punim sjajem, a onda krećemo sa radovima i na ostala dva spomen obilježja”, istakla je sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, Dubravka Nikčević.
Katarina Nikolić Krasan, arhitekta – konzervator firme “Projektor” kazala je da je korektna saradnja firme sa Opštinom Tivat započeta prije ljeta, a da se sada nastavlja.
Počeli radovi na obnovi spomen obilježja
“Mi smo krenuli sa konzervatorskim istraživanjima ova tri spomenika, dobili saglasnost nadležne Uprave i danas krećemo sa radovima. Formirali smo gradilište, otvorili građevinski dnevnik i na taj način radovi zvanično počinju. U našem timu, pored naših majstora koji su specijalizovani za rad na spomenicima kulture i koje predvodi Jugoslav Vuković, tu je i kolega Božidar Jovićević konzervator restaurator za metal. On će biti zadužen naročito za tretman biste Spasića i Mašere i reljefne table koja se nalazi ispod njega Tu je i koleginica Magdalena Radunović koja je restaurator za kamen, kao i ostali tim našeg studija. Nadam se da će nas poslužiti i lijepo vrijeme. Ne kao danas. Ovo nijesu komplikovani, ali jesu delikatni radovi. Naročito na bistama na kojima se vidi odsustvo konzervatorske ruke. Malo su izgrebani i imaju manjih oštećenja koje ćemo sanirati. Logističku podršku, veoma važnu, daće nam Komunalno preduzeće Tivat”, dodaje Nikolić Krasan.
Prisutnima se ovom prilikom obratio i direktor Komunalnog preduzeća, Vlado Đukić koji se zahvalio Sekretarijatu za kulturu koji je pokrenuo inicijativu.
“Ovo je mnogo značajno za naš Gradski park koji održava i čuva Komunalno preduzeće. Nadam se da će se radovi izvesti kvalitetno. Imam puno povjerenje”, zaključio je Đukić.
Izradu projekata i sprovođenje konzervatorskih radova finansirala je Opština Tivat u iznosu od 14.950,00 eura.
Jedan od supertankera japanske kompanije MOL za koju plovi dosta CG pomoraca – foto www.shipspotting.com
Država Crna Gora će pod hitno izraditi Strategiju razvoja pomorstva, a ubrzo će se formirati posebno radno tijelo čiji će zadatak biti praćenje stanja u crnogorskom i svjetskom pomorstvu, te predlaganje mjera i aktivnosti za ažurno i nesmetano implementiranje domaćih i međunarodnih propisa u crnogorskom pomorstvu. Unija Pomoraca Crne Gore (UPCG) će biti stalni član ovog radnog tijela.
To je pored ostaloga, dogovoreno na sastanku predstavnika UPCG sa čelnicima Ministarstva pomorstva i saobraćaja (MSP), predviđenih ministrom Osmanom Nurkovičem (BS). Stastanku održanom u Podgorici u ime UPCG, prisustvovali su Vlado Vučetić, Vladimir Vujović i Goran Jablan dok su u ime MSP, osim Nurkovića prisustvovali i državni sekretar u ministarstvu Muamer Hajdarpašić, generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu Maja Mijušković i generalni direktor Direktorata za pomorski saobraćaj Vladan Radonjić.
Predstavnici UPCG prije ovog sastanka žestoko su kritikovali rad resora kojeg vodi Nurković, ističući da se od obnove državne samostalnosti, crnogorski pomorci uslijed neadekvatne podrške crnogorske administracije, suočavaju sa kontinuiranim opstrukcijama koje utiču na njihovo zaposlenje na inostranim kompanijama. Na međunarodnom tržištu trenutno angažovano oko 6.500 crnogorsih pomoraca a od njihovih zarada u prosjeku živi još po pet članova porodica po pomorcu. Godišnje u našu ekonomiju pomorci od svojih zarada unesu par stotina miliona eura, što je gotovi ravno godišnjem iznosu priliva novca od svih direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Uprkos tome, pomorci se suočavaju sa nizom problema –prvenstveno lošim i nekoordinisanim radom državne administracije zbog kojeg vlasti država u kojima su sjedišta njihovih poslodavaca, ili čiju zastavu viju brodovi na kojima oni rade, ne priznaju crnogorske brevete. Pomorci su izloženi skupim i sporim birokratskim procedurama kod naših organa, a država toleriše javašluk i brojne malverzacije u sistemu za obrazovanje i obuku pomoraca, što dovodi do drastičnog pada njihovog stručnog kvaliteta.
Na sastanku UPCG i čelnika MSP konstatovano je da treba “poboljšati koordinaciju i komunikaciju između MSP i ostalih ministarstava čiji djelokrug aktivnosti utiče na status pomoraca”, te da će “MSP kao krovno ministarstvo, u ovome imati glavnu ulogu.”
Iz UPCG su saopštili da su se sa Nurkovičem i njegovim saradnicima saglasili da je potrebno inicirati sklapanje bilateralnih sporazuma o međusobnom priznavanju pomorskih sertifikata, “prvenstveno sa zemljama članicama EU, kao i sa svim ostalim koje posjeduju značajnu brodsku tonažu i gdje bi mogao postojati interes za lakše zapošljavanje crnogorskih pomoraca.”
Jedan od brodova italijanske kompanije MSC za koju masovno plove crnogorski pomorci – www.shipspotting.com
“Potrebno je poboljšati kontrolu nad svim aspektima obuke, obrazovanja i izdavanja ovlašćenja pomoraca, kao i predavača, te članova ispitnih komisija. Potrebno je uspostaviti i bolju kontrolu nad postojećim softverskim rješenjem za praćenje obuke pomoraca i po potrebi ga inovirati.”- naveli sui z UPCG napominjući da će to strukovno udruženje pomoraca svih profila, postati član interresorne radne grupe, formirane od strane MSP, “sa ciljem povezivanja informacionog sistema MSP-a sa informacionim sistemom Ministarstva unutrašnjih poslova, a u vezi unaprijeđenog štampanja pomorskih sertifikata i ovlašćenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova.” Ta radna grupa će imati zadatak da u roku od 6 mjeseci upodobi zakonsku i podzakonsku regulativu u smislu izgleda pomorskih sertifikata i ovlašćenja.
“Bitno napomenuti je da će, nakon donošenja ovih propisa, sva dotad izdata pomorska ovlašćenja i sertifikati i dalje biti na snazi do na njima naznačenog dana validnosti.”- saopštili su iz UPCG.
Ima li jezika bez glagolskih vremena i jezika u kojima imenice imaju vremena?
Lingvistički laici često misle da je posao jezikoslovaca suvišan, da su jezikoslovci družina koja zarađuje za kruh ne radeći zapravo ništa. Pa zar svi bez problema ne govorimo naš maternji jezik i odlično se međusobno ne razumijemo? Što neko tu ima da nam još dodatno tumači i pojašnjava fenomen koji je sam po sebi kristalno jasan? Naravno, ovakve i slične potencijalne primjedbe lingvističkih laika lako je pobiti. Dovoljno je, npr., ljude kojima jezik nije struka upitati koliko riječi ima u rečenici „Ruka ruku mije“ ili u čemu je razlika između „Lijep dan“ i „Dan je lijep“ pa da se ozbiljno zamisle (i možda požele upisati studij lingvistike).
Mi se u ovom članku, naravno, nećemo baviti ovakvim zakučastim lingvističkim pitanjima. Tema istog mnogo je zanimljivija (barem za lingvističke laike) i mogla bi se obuhvatiti sintagmom jezična raznolikost. Tematiku jezične raznolikosti najbolje je načeti sljedećim pitanjem: jesu li svi jezici na svijetu skrojeni po strukturno-kategorijalnom modelu našeg i indoevropskih jezika ili ima potpuno drugačijih jezika, sa gramatičkim kategorijama koje su nezamislive prosječnom govorniku B/CG/H/S jezika? Ima li, npr.(da ponovimo pitanje iz naslova ovog članka) jezikâ bez glagolskih vremena i jezikâ u kojima imenice posjeduju vremena? Odgovor je- da. U kineskom jeziku, npr., glagoli nemaju vremena. Riječ kan u kineskom jeziku znači i „gledam“, i „gledao sam“, i „gledaću“; samo iz rečeničnog konteksta postaje jasno na koje vrijeme se odnosi glagolska radnja. Kineski jezik u pogledu glagolskih vremena nije, međutim, ništa u odnosu na jezik američkih Indijanaca iz plemena Hopi. Ni u ovom jeziku nema glagolskih vremena u smislu u kojem ih ima naš jezik, ali ima niz drugih glagolskih kategorija koje obilato nadoknađuju nedostatak vremena. Kada se na jeziku Hopi Indijanaca kaže wari, koja se odnosi na glagolsku radnju trčanja, onda to znači „on trči“ ako osoba koja govori i njen sagovornik vide trkača (govorno lice u tom slučaju samo skreće pažnju sagovornika na ovaj događaj), a „on je trčao“ ako ga ne vide!! Da bi izrazio nešto nalik na ono što mi izražavamo budućim vremenom glagola trčati, Hopi Indijanac mijenja wari u oblik warikni, koji otprilike znači „očekuje se njegovo trčanje“. Na neki način, ovo je „poštenije“ nego buduće vrijeme B/CG/H/S jezika (i ostalih indoevropskih jezika), koje kao da tvrdi da će se nešto sigurno desiti u budućnosti. Dakle, umjesto glagolskih vremena, jezik Hopi Indijanaca ima kategorije koje razlikuju činjenice od ne-činjenica. I to ništa ne smeta Hopi Indijancima da se odlično sporazumijevaju i bez naših glagolskih vremena. No da vidiš čuda iznenada!!! Taman kad smo notirali da postoje jezici bez glagolskih vremena, nailazimo na jezik kod kojeg se imenice mijenjaju po vremenima!! Naime, u jeziku američkih Indijanaca iz sjeverne Kalifornije koji sebe zovu Hupa, i imenice i glagoli mijenjaju oblike na isti način, u zavisnosti od toga da li se njihovo zbivanje (kod glagolâ) ili postojanje (kod imenicâ) odnosi na sadašnjost, budućnost ili prošlost. Evo primjera kako se u jeziku Hupa Indijanaca jedna imenica mijenja kroz glagolska vremena: xonta– „kuća koja sada postoji“; xontate– „kuća koja će postojati u budućnosti“; xontateen– „kuća koja je ranije postojala“. To znači da Indijanci iz plemena Hupa naše rečenice: Ima jedna kuća na brdu, Biće jedna kuća na brdu i Bila je jednakuća na brduizražavaju otprilike na ovaj način: Kući na brdu, Kućiće na brdu i Kućilo je nabrdu. Ne može se poreći da je ovaj način izražavanja veoma efikasan i ekonomičan. I, konačno, skroz drugačiji od gramatičkih zakonitosti B/CG/H/S jezika.
Neočekivanih momenata- barem iz perspektive govornika B/CG/H/S jezika- u jezicima svijeta ima i u okviru kategorije gramatičkog broja. Tako, npr., jezik pacifičkog ostrva Fidži poznaje četiri gramatička broja: jedninu, množinu, dvojinu i takozvani paukal (kad nekih entiteta ima nekoliko). Pored toga što ima četiri gramatička broja, ovaj jezik ima još jednu- za naš pojam- neobičnu karakteristiku: prvo lice množine u njemu uvijek razlikuje uključenost odnosno isključenost sagovornika pa jezik Fidžija ima čak šest ličnih zamjenica koje odgovaraju našoj zamjenici mi, sa sljedećim posebnim smislovima: daru– “ja i ti”; datou– “ja, ti i još nekolike osobe”; da– “ja, ti i još niz drugih osoba; kairau– “ja i još neko (ali ne ti); keitou– “ja i još nekolike osobe (ali ne i ti); keimami– “ja i još niz osoba (ali ne i ti). Nisam siguran da biste- makar zbog ove zamjenice prvog lica množine- voljeli da budete govornik/govornica ovog jezika.
Miomir Abović
Evo još malo lingvističkih pikanterija vezanih za jezičnu raznolikost. Kada mi kažemo, npr., Čovjek je bolestan, mi pomoćnim glagolom je određujemo vrijeme bolesti. Gramatika jezika Kvokijutl Indijanaca, međutim, ne traži da se odredi vrijeme u ovakvoj rečenici, ali traži- kao gramatički minimum- da se iznese čitav niz drugih podataka koji nama izgledaju potpuno beznačajni. Tako bi doslovan prevod rečenice Čovjek je bolestan na jezik Kvokijutl Indijanaca bio Određeninevidljivi čovjek pored njega bolestan pored njega nevidljivog, zato što gramatika ovog jezika zahtijeva da se- za svaku imenicu i pridjev- odredi blizina i vidljivost onoga što oni znače u odnosu na govornika, sagovornika ili neko treće lice. Teško da je većina čitalaca ovog članka sanjala da postoji jezik ovakve gramatičke strukture.
Malo i o nekim neobičnostima vezanim za kategoriju gramatičkog roda u pojedinim jezicima svijeta. U australijskom jeziku koji se zove djirbal postoje četiri roda. Prvom rodu pripadaju muško ljudsko i živo neljudsko; drugom pripadaju ljudsko žensko, voda, vatra i borba; trećem pripada nemesna hrana, a četvrtom sve ostalo. Tako je, npr., med u trećoj klasi roda (kao nemesna hrana), a pčele su u četvrtoj. Mjesec je u prvoj, a Sunce i zvijezde u drugoj. Većina ptica je u drugoj klasi, ali neke su i u prvoj. Većina zmija, riba i insekata je u prvoj klasi, ali neki su (svici, škorpije i zrikavci kad su insekti u pitanju) u drugoj. Na prvi pogled čini se da podjela na rodove u jeziku djirbal nema nikakve logike. Međutim, nije tako. Stvar je u tome što na gramatički rod u ovom jeziku utiču mitološke i konceptualne asocijacije koje su dio kulture govornikâ ovog jezika. Ptice- koje su živo neljudsko i koje bi stoga trebalo da budu u prvoj grupi- idu u drugu grupu zato što se vjeruje da su one duhovi mrtvih žena. Ako je nešto čvrsto vezano sa imenicom drugog roda, lako će promijeniti rod. Tako, npr., oprema za pecanje ne spada u četvrtu klasu roda (gdje je sve ostalo), nego u prvu jer je čvrsto povezana sa ribama koje su živo i neljudsko. Svijetlo je povezano sa vatrom i nalazi se u drugoj grupi; zato su i zvijezde i Sunce u drugoj klasi. Mjesec je, pak, u prvoj klasi zato što je u mitologiji govornika ovog jezika on muž Sunca. Čista fantastika, rekli bismo.
Poslasticu- kad su u pitanju krupne lingvističke razlike u odnosu na naš jezik- ostavio sam za kraj ovog članka. Postoji, naime, i jezik u kojem razlike u govoru između muškaraca i žena idu tako daleko da polovi koriste različite lekseme za denotaciju istih pojava. U selu Ubang u južnoj Nigeriji žene slatki krompir zovu irui, a muškarci itong. Voda je za muškarce amie, a za žene banu. Glagol „ići“ u muškom jeziku glasi mbie, a u ženskom uruo. Premda govore različitim jezicima, razumiju se zato što dječaci rastu uz majke i govore ženskim jezikom. Otprilike sa deset godina dječaci prelaze na muški govor i tada se smatra da su odrasli. Primjer za jezik u kome diferencijacija polnih uloga ide tako daleko da se odražava na različit leksikon muškaraca i žena.
Sem što je (nadam se) zanimljiv sa čisto jezikoslovnog aspekta, ovaj članak je pogled u nešto što je još važnije: pogled u Drugačije i u Drugo, u ovom slučaju kroz fenomen jezika. Upoznajući se sa jezicima u strukturnom smislu potpuno drugačijim od našeg, postajemo svjesni i pogleda na svijet i mikrokosmosâ koji su nam potpuno strani, čudni i neshvatljivi. Ali ta (jezička) Drugost koja može izazvati nevjericu ne treba da bude povod za podsmjeh prema ovim jezicima, narodima koji njima govore i prema kulturama koje ti narodi baštine; pogotovo ne povod za apriorno odbacivanje tih kultura. Naprotiv: jezici koji su strukturno radikalno drugačiji od našeg treba da obogate naš duh i naše biće spoznajom potpuno drugačijih modaliteta da se realnost i njene kategorije jezički analiziraju. Treba, takođe, da nam otkriju u kojoj nam mjeri naš jezik omogućava spoznaju realnosti, ali, istovremeno, i koliko nam aspekata te realnosti skriva i, samim tim, onemogućava spoznaju totaliteta. Riječju, ovaj članak treba da otkrije koliko je neizmjerno bogatstvo ljudskog duha. Ako ga (i) u tom pravcu budete (pro)čitali, može se reći da niste proćerdali vrijeme koje ste za to utrošili.
Opština Tivat obilježava kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Kampanja je počela 25.novembra na Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama i traje do 10.decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.
Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat i ove godine je okupio sportske kolektive, ekspertkinje, prosvjetne radnice i relevantne institucije na lokalnom i državnom nivou kako bi ukazali na važnost sprječavanja svih vidova nasilja u društvu.
U saradnji sa Aikido Akademijom Tivat i Srednjom mješovitom školom „Mladost“ biće organizovan jednodnevni kurs samoodbrane za žene, u kojem će učestvovati i kratko predavanje održati predstavnica Odjeljenja bezbjednosti Tivat. Kurs je planiran za 30.novembar u 12 časova u prostorijama Aikido Akademije.
Misija OEBS-a i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Opštinom Tivat organizovaće dvodnevnu radionicu „Rodno osjetljivo budžetiranje“ 3. i 4. decembra za zaposlene u Opštini. Promocija časopisa „Ženski glas“, časopis za Crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore planirana je za 5.decembar u 12 časova u sali JU Muzej i galerija Tivat. Govornice će biti inicijatorka časopisa mr Aet Salh, Milijana Dabović, Njegosava Seja Vujanović i mr Darka Ognjanović.
Narednog dana, 6. decembra u saradnji sa učeničkim parlamentom SMŠ „Mladost“ biće organizovana debata na temu „Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori“ sa početkom u 10 časova u prostorijama škole. „Sportom o rodnoj“ – rukometna utakmica između Ženskog rukometnog kluba Tivat i kadeta Rukometnog kluba Partizan 1949 zakazana je za 6.decembar u sportskoj dvorani „Župa“.
Kampanja se završava na Međunarodni dan ljudskih prava 10. decembra, sa radionicom „Ljudska prava“ koju organizuje sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja u saradnji sa Omladinskim klubom sa početkom u 17 časova u prostorijama Omladinskog kluba.
Direktorica JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor Marija Bernard, potpisala je juče u Beogradu Protokol o programsko-poslovnoj saradnji u oblasti kulture sa rektorom Univerziteta umetnosti u Beogradu, prof. dr Miletom Prodanovićem.
Ovim protokolom definisana je saradnja u programskoj sferi ove dvije ustanove.
Dogovorena saradnja podrazumijeva realizaciju zajedničkih umjetničkih projekata (muzičkih, scenskih, likovnih, filmskih, multimedijalnih, interdisciplinarnih), kojima će se otvarati prostor za angažovanjem kako autora, tako i drugih umjetnika, čija će se djela predstavljati publici.
Ovim Protokolom Kulturni centar Kotor intenzivira svoju saradnju sa eminentnim međunarodnim ustanovama kulture i obrazovanja, poručeno je iz ove ustanove.
