Dvodnevni bazar hrane i domaćih proizvoda Boke i okruženja pod nazivom „U susret proljeću / Hello Spring“, biće održan u subotu i nedjelju, 23. i 24. marta od 10 do 18 časova, na šetalištu u marina naselju Luštica Bay, u Krtolima kod Tivta.
Organizatori bazara domaće hrane i proizvoda, kompanija Luštica Development i Sekretarijat za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat, obezbijedili su učešće oko 20 poljoprivrednih proizvođača, kao i članova preduzetničke sekcije OŠ „Drago Milić“ i Javne ustanove SMŠ „Mladost“ iz Tivta, Instituta za zdravu (organsku) hranu Agrovita, i proizvođača Agro klastera Nikšić.
Među individualnim izlagačima su proizvođači sira, rakije, zimnice, slatkog, meda, sapuna i ljekovitog bilja: Olga Ovčar, Vidak Tomašević, Julka Radmanovic, Predrag Klakor, Mileta Dačević, Rašo Miljanjić i drugi. Proizvode će ponuditi i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i ulja Bosiljka Vuksanovic, Etno selo „Đedovina“ i Đorđije Bulajić, Vebija Abazović, te Vesna Pavić Mamula, Gvozden Kankaraš, Jelena Pejanović. Bukete od povrća i druge rukotvorine prikazaće Andrej Zasidko. Proizvode od maslina predstaviće porodica Moric, kao jedan od preduzetničkih vizionara na poluostrvu Luštica i koji je među prvima stavio u funkciju dugo porodično nasljeđe.
Luštica Bay March2019.
Vikend događaj koji promoviše domaću proizvodnju podrazumijevaće i program za najmlađe posjetioce uz crtanje, slikanje i takmičarske igre, reviju domaćih gastro delicija i edukaciju proizvođača. Za sve izlagače i posjetioce će biti održani seminari dr Ilije Morica na temu „Poljoprivredni turizam“, Đorđa Bulajića o klasterima i organskoj poljopriredi, kao i inženjera Svetozara Radonjića iz Agrovite na temu „Crnogorski brendovi u hrani“.
U TIVTU PREKO 1.100 GOSTIJU
U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 1.101 zvanično prijavljenih turista, što je čak 44 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopštila je danas Turistička organizacija Tivta.
Od ukupnog broja gostiju, njih 1.086 su stranci, a samo 15 posjetioci iz Crne Gore. U hotelima boravi 369 gostiju, dok su u privatnom smještaju 732 posjetioca.
Režim saobraćaja u centru Herceg Novog biće privremeno izmijenjen u subotu, 16. marta 2019. godine, radi nesmetanog i bezbjednog održavanja trke karića „Karotrc“ koja se organizuje u okviru programa 50. Praznika mimoze.
U periodu od 09.30 do 15 sati za sva vozila će biti zabranjen saobraćaj kroz Njegoševu ulicu, na potezu od raskrsnice Njegoševe sa Ulicom Mića Vavića (zgrada „Novljanke“) do Ulice Save Kovačevića.
Takođe, u periodu od 08.30 do 15 sati biće zabranjen saobraćaj u ulici Partizanski put, na potezu od raskrsnice Njegoševe i Ulice Sava Kovačevića (picerija „Touch“) do Škvera, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi.
Trka karića – Karotrc 2018
Podsjetimo druga trka karića „KAROTRC 2019“ , u organizaciji NVO Maškare, biće održana u subotu (16. mart) i okupiće oko 100 takmičara u 65 ekipa.
Trka karića je jedinstvena manifestacija na ovim prostorima sa sve više učesnika i pažnje javnosti. Start trke je planiran kod Gradske kafane u 12:00 sati, a finiš na Škveru, kod kafića Citadela, pred spomenikom osnivača grada -Tvrtka. Dužina staze je 700 metara, a takmičenje će se odvijati u kategorijama: jednosjed, dvosjed i trosjed.
Iz NVO „Maškare“ obavještavaju takmičare da će prijava na startu, kod Gradske kafane, početi u 9:00 sati i trajati do 10:30, nakon čega će početi slaganje takmičara za probnu/trening vožnju koja je predviđena za 11:00h. Probna vožnja će biti obavezna za sve takmičare. Takmičari će se puštati na pola minuta u probnoj vožnji, a po završetku, vozilo organizacije će sa Škvera kariće vratiti na start. Nakon toga se po kategorijama slažu startne pozicije takmičara.
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru organizuje izložbu „Stare i rijetke knjige – Zbirka Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor”. Izložba će biti otvorena u utorak 19. marta u 19 sati.
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru u svojoj biblioteci ima bogatu zbirku starih i rijetkih knjiga većinom pomorske tematike koje ujedno predstavljaju kulturno dobro i dio su bogate pomorske baštine Boke Kotorske. U katalogu koji prati ovu izložbu kao u vitrinama i na panelima prikazujemo reprezentativne primjerkekoji se smatraju starim i rijetkim knjigama.
Na izložbi će bitipredstavljena knjižna građa koju čine primjerci iz vremena 17, 18, i prve polovine 19. vijeka. Ovu staru i rijetku bibliotečku građu sačinjavaju četiri stare i rijetke knjige iz 17. vijeka, 47 knjiga iz 18. vijeka i 323 knjige iz 19. vijekado 1860. godine, poručuju iz ove ustanove.
Autori izložbe su: Slavko Dabinović, Danijela Nikčević i Tomislav Bonić.
Na izložbi će govoriti: Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja i Slavko Dabinović jedan od autora kataloga i izložbe.Izložbu će otvoriti Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica u Gradskoj biblioteci kulturnog centra u Kotoru.
Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Miločer i kompanija Adriatic properties, grčkog biznismena Petrosa Statisa, podnijeli su Ministarstvu održivog razvoja i turizma zahtjev za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju depadansa sa 66 luksuznih apartmana za tržište.
U zahtjevu, navedena je katastarska parcela 970 KO Sveti Stefan, koja se nalazi na početku Miločerskog parka, pored nekadašnjeg hotela Kraljičina plaža od oko pet hiljada kvadratnih metara.
Riječ je o parceli na kojoj je planirana gradnja stanova za tržište, što je prije godinu i po dovelo do revolta aktuelne gradske uprave na čiji je predlog budvanski parlament donio deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka, kojom se protivi gradnji stanova za tržište na tom području.
Vlada je u četvorodecenijski zakup Statisu dala nedavno porušeni hotel Kraljičina plaža, dok je zemljište gdje će se graditi stanovi izdala na period od 90 godina.
Novi zahtjev dolazi u vrijeme kada glavna gradska arhitektica Budve, Ana Samardžić, mora ponovo da odluči da li će dati saglasnost na idejno rješenje novog hotela Kraljičina plaža, nakon što je Ministarstvo prihvatilo žalbu Adriatic propertiesa.
Samardžićeva je prošlog ljeta, dok je gradonačelnik bio Dragan Krapović, prekinula postupak davanja saglasnosti uz obrazloženje da nije završena procedura izdavanja građevinske dozvole pred Ministarstvom održivog razvoja i turizma.
Pošto je Opštini dato svojstvo stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole, a lokalna uprava je jasno stavila do znanja da neće dozvoliti gradnju stanova za tržište i betoniranje Miločerskog parka, već samo rekonstrukciju u postojećim gabaritima, Statisova kompanija je iskoristila trenutak donošenja novog zakona o planiranju i izgradnji, odustala od građevinske dozvole i predala zahtjev po novim pripisima kako bi dobila zeleno svjetlo za gradnju.
Ministarstvo je zahtjev za saglanost na idejni projekat proslijedilo Samardžićevoj.
U Gradskoj galeriji Kotor sinoć je otvorena izložba crteža “Novi svjetski poredak”, akademske slikarke Ane Cvejić iz Beograda.
Autorka izložbe bila je učesnica II Festivala svjetlosti, a kako ističe istoričarka umjetnosti Tatjana Kriještorac, sa novim radovima predstaviće se i na slijedećem, III Festivalu svjetlosti.
“Oni koji su stvarno posebni slikari su uvijek i produktivni. Od prvog momenta kada sam vidjela njene radove, bila sam oduševljena crtežima, temom i načinom na koji ih obrađuje, pa čak i načinom na koji doživljava ljude” – kazala je Kriještorac.
Tomos Penta, dobri prijatelj koji nas je vjerno služio više od 60 godina, otišao je zauvijek. Nema ga više. Mali vanbrodski motor koji je na moru bio ono što je na kopnu bio tovar, otišao je u legendu. Neka su mu laka morska prostranstva. Živjet će zauvijek u našim uspomenama.
Slovenska tvornica “Tomos” iz Kopra koja je proizvodila sjajne skutere i bez konkurencije najbolje male vanbrodske motore, otišla je u stečaj. Njeni su strojevi zaustavljeni i nema više nikakve nade da bi mogla biti ponovno pokrenuta proizvodnja proslavljenih vanbrodskim motora koji su postali jedan od sinonima Dalmacije.
S tugom i nostalgijom treba se sjetiti i Tomosovih skutera Pony Expresa, Colibrija, Automatika… ali prije svega Tomos Pente, najbližeg člana skoro svih dalmatinskih porodica koje su imale kaiće, brodove, pasare, Dalmatinke, Istranke… te neumorne Pepeljuge, naše dobre Četvorke.
Tomos 4 zaslužio je ne samo mjesto u muzeju, nego i spomenik jer je bio dalmatinska ikona poput, tovara, težaka i klape.
U cilju promocije turističkih potencijala sjevera Crne Gore Turistička organizacija Kotor, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, omogućila je besplatan prevoz za građane na relaciji Kotor-Vučje-Kotor i korišćenje usluga na skijalištu, u subotu 16. marta.
Polazak iz Kotora je u 7h, povratak sa Vučja u 17h.
Ski dan na Vučju dio je manifestacije “Snow Dance” koja se održava peti put, uz bogat zabavni program i posebne aktivnosti za najmlađe, kao i sa bogatom gastro ponudom.
Prevoz je besplatan. Broj mjesta je ograničen.
U velikoj sali kotorskog Kulturnog centra sinoć je KIC POP HOR iz Podgorice predstavio svoj projekat “Bez dileme – antifašizam” koji je obuhvatio dvadesetak pjesama takozvanog partizanskog programa.
Program je počeo spotom pjesme “Bilećanka”, Crnogorskom himnom, himnom Jugoslavije i Internacionalom.
Tokom jednoiposatnog koncerta pjevale su partizanske pjesme “Crveni makovi”, “Ciao bella”, “Kaćuša”, “Ide Tito preko Romanije”, “Oj, đevojko drugarice”, “Mlada partizanka” i druge.
Koncert je praćen audio i video zapisima, slajdovima i fotografijama iz rata koje su pratile svaku pjesmu i dale joj simboličan pečat.
KIC POP HOR u Kotoru
Ove pjesme su podstakle publiku da pusti glas i na obostrano zadovoljstvo zapjeva “Padaj silo i nepravdo” koja je izazvala posebne emocije i pokazala da istorijski junaci i danas žive i da nam se stalno vraćaju.
Kic Pop Hor njeguje pop zvuk, bilo strani ili domaći. Ipak, ono po čemu je ovaj hor postao prepoznatljiv jeste antifašistički program pjesama. To što ih spaja nisu godine, ni profesija, to je neograničena ljubav prema muzici, druženju, pjevanju i nastupima.
KIC POP HOR u Kotoru
Prvi put u Kotoru nastupio je na otvaranju 16. Internacionalnog Ljetnjeg karnevala, ispred Katedrale Svetog Tripuna 01. avgusta 2017. godine.
Na kraju koncerta prisutne je pozdravila Snežana Burzan direktorica KIC-a “Budo Tomović” pod čijim krovom ovaj hor radi, koja se u svoje ime i u ime dirigenta prof. Saše Barjaktarovića zahvalila kotorskoj publici i obećala ponovno druženje.
Ni ove godine neće biti ukunuta putarina na magistralnom putnom pravcu od Herceg-Novog do Trebinja, pa će brojni ljubitelji crnogorskog primorja koji se odluče da do mora idu preko Zupaca i Petijevića i dalje plaćati putarinu od tri do 18 eura u zavisnosti od toga koje vozilo posjeduju.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić rekao je da lokalna vlast, i pored svih napora, nije uspjela da postigne dogovor sa crnogorskom vladom, koja neće da plati pet miliona evra, što bi omogućilo ukidanje putarine.
“Kada bi vlada Crna Gora platila pet miliona evra koncesionaru firmi ‘Univerzal Monte’, otkupila bi koncesiju i nastavila bi da upravlja sa ovim putem. Međutim, oni to ne žele”, kazao je Katić.
Katić kaže da bi se otplatom koncesije stvorili i uslovi da se postojeća naplatna stanica preuredi u moderan granični prelaz.
On je istakao i da su u više navrata razgovali sa koncesionarom o mogućnostima ukidanja naplate putarine, ali da su uspjeli samo da obezbijede besplatan prolaz vozilima tokom Nove godine i tokom nekoliko dana Praznika mimoze.
“Moram da kažem i je koncesionar izrazio spremnost da izađe iz te priče kada isplati sredstva koja je uložio. Ali, ostalo je još oko deset godina da naplaćuju putarinu”, navodi Katić.
U “Univerzal Monte”, s druge strane, vjeruju da bi, ukoliko se nastavi sa postojećom dinamikom naplate putarine, investicija mogla biti otplaćena za pet do šest godina.
“I tada bismo mogli da imamo oslobađanje putarine prije roka koji je predviđen sporazumom potpisanim 2008. godine”, naveli su ranije iz ove firme.
Put, koji je otvoren sredinom 2008. godine, izgrađen je sa velikim brojem krivina, zbog kojih je njegovim većim dijelom ograničenje brzine 40 kilometara na čas.
Koliko je put tehnički dobro urađen možda najbolje govori činjenica da ima nevjerovatan broj saobraćajnih znakova upozorenja da slijedi oštra krivina, pa dupla krivina, pa crna ili crvena tačka…
Vlasnik firme “Univerzal monte”, koja posluje u okviru firme “Univerzal holdinga”, je Vuk Hamović, koja je put izgradila po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati.
Po ugovoru je za izgradnju dionice od nepunih 13 kilometara, bila predviđena cijena od 18,5 miliona eura, odnosno oko 36 miliona KM. Od ukupnog iznosa investicije oko 9,8 miliona evra je otišlo za građevinske radove, a ostalo za izradu naplatne rampe, izmještanje instalacija komunalne infrastrukture i izgradnju pratećih sadržaja.
“Univerzal monte” je pravo naplate putarine dobo do 2028. godine.
Cijena putarine za automobile je tri eura, a ukoliko se plaćanje obavlja putem uređaja za elektronsku naplatu putarine, cijena je 1,5 euro.
Nekoliko odbornika opozicije u Skupštini opštine Tivat, od početka mandata aktuelnog saziva SO izabranog u aprilu 2016. do danas, bukvalno je u radu lokalnog „pojelo“ čak 35 odbornika vladajućih partija koliko ih se do sada izmijenjalo u klupama vladajuće koalicije DPS-SD –HGI. Ovo nije samo preovlađujuči utisak onih koji preko Radio Tivta direktno prate prenose zasijedanja parlameta ili novinskih izvještača u sali, već to jasno pokazuju podaci o radnom angaživanju odbornika u tivatskom parlementu koje je juče na sajtu Opštine objavila stručna služba Skupštine kojom rukovodi sekretar SO Goran Babović (DPS).
SO Tivat ima ukupno 33 odnornička mjesta od čega DPS ima 17, SD 4 i HGI 2 odbornika. U opoziciji su Tivatska Akcija, SDP i SNP sa po dva odbornika, te Bokeški Forum, Arsenal za Tivat i DSS sa po jednim odbornikom. To znači da vladajuća koalicija kontrloliše više od dvije trećine mjesta u parlamentu, ali se njihovi odbornici do sada baš i nisu proslavili svojom agilnošću i učešćima u skupštinskim raspravama.
Najaktivniji odbornik u SO Tivat u protekle skoro tri godine bio je Budimir Cupara (AZT) koji je imao čak 149 diskusija i 62 replike, te postavio 18 odborničkih pitanja. Cupara je podnio i 3 amandmana od čega mu je jedan i prihvaćen. Samo njegov pojedinčani učinak gotovo je dvostruko bolji od svega što je zajedno imalo 35 ljudi koliko ih se do sada izmijenjalo na mjestima odbornika DPS, SD i HGI. Svi oni zajedno imali su tek 86 učešća u diskusijama i ukupno samo 30 replika, a nisu podnijeli niti jedan jedini amandman ili inicijativu po kojem bi SO razmatrala bilo što drugo od onoga što joj na dnevni red stavlja predsjednik Ivan Novosel (DPS) i lokalna izvršna vlast.
Drugi najaktivniji odbornik u SO Tivat je Mirko Kovačević (TA) koji je imao 127 diskusija, 58 replika postavio 15 odbornilkih puitanja, dok njegov stranački kolega dr Miomir Abović sa 76 replika nosi titulu najžešćeg polemičara u tivatskom parlamentu. Abović je imao i 90 diskusija i postavio 8 odborničkih pitanja. Dr Andrija Petović (BF) imao je 83 diskusije, 63 replike, tri odbornička pitanja i jedan predlog amandmana koji mu skupštinska većina nije usvojila, dok je vrlo aktivan i Dejan Risančić (DSS) sa 42 diskusije, 21 replikom i jednim postavljenim odborničkim pitanjem.
Odbornici SDP Ivo Marić i Bernarda Moškov, iako su im mandati verifikovani skoro osam mjeseci kasnije od ostalih članova tivatskog parlamenta, imali su solidan učinak sa ukupno 41 diskusijom, 7 replika i 15 postavljenih odborničkih pitanja. Darinka Kašćelan (SNP) diskutivala je 16 puta i replicirala u 12 navrata.
Sa druge strane, najaktivniji odbornik vladajuće kolaicije bio je Igor Petković (SD) sa 18 diskusija i 14 replika, a slijedi ga Adrijan Vuksanović (HGI) koji je diskutovao 15 puta, replicirao 4 i postavio dva odbornička pitanja. Ako se ne računa predsjednik parlamenta Ivan Novosel kojem se u vođejju sjednica broji 21 diskusija i 4 replike, najaktivniji u klubu najveće tivatske partije je Ljubomir Popović sa 7 diksusija i jednom replikom, a koje su uvijek bila izuzetno rado dočekane od strane opozicije. U šest navrata za govornicu da diskutuje izlazio je šef kluba od bornika DPS Mileta Rabrenović, dok su po dvije diskusije imali i Julija Samardžić, Vlado Đukić i Jovanka Vujačić, a jednom se za riječ javio i Zvonimir Dubravčević. Jednu „ali vrijednu“ diksusiju za tri godine mandata imala je i odbornica DPS, estradna zvijezda Nina Petković koja je ostala upamćena po traženju da se prešegaju skupštinske klupe jer ona „nema gdje sa nogama“.
Tokom svog boravka u skupštinksim klupama DPS-a, prije nego što su imenovani na funkcionerska mjesta u lokalnoj uopravi, riječ u parlamentu nisu progovorili bivša gradonačelnica dr Snžana Matijević (DPS) i aktuelni predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac (DPS), ako se izuzme jedna Kusovčeva replika. Isti je slučaj i sa aktuelnim potpredsjednikom Opštine Tivat Dejanom Maslovarom (SD) dok je drugi potpredsjednik Opštine Ilija Janović (HGI) u svom kratkom odbornilčkom mandatu ipak uspio da ima dvije diksusije.
Građani koji su ih glasali prije tri godine do danas u parlamentu nisu čuli boju glasa odbornicima DPS Nebojši Kašćelanu, Nikoli Popoviću, Silvani Čupić, Špiru Ivoševiću, Slaviši Ognjanoviću, Miletu Ćosoviću, Mariji Marović, Alenu Muminoviću, Zoranu Stankoviću, Miroslavu Sindiku, Nevenki Saveljić i Vladanu Biočaninu. U parlamentu nije jednu riječ do sada nisu progovorili ni Dalibor Petković, Ivana Franović i Rada Luković iz SD-a.
Uprkos ovako poraznim podacima za odbornike vlasti o njihovom „radu“ u parlamentu koji se najčešće svodi samo na dizanje ruku prilikom glasanja, svi odbornici u SO Tivat primaju jednaku osnovnu odbroničku nadoknadu. Ona je u januaru, kada nije bilo sjednica SO, iznosila po 198 eura. Uz to, većina odbornika vladajuće koalicije zahvaljujući svom „angažmanu“ po skupštinksim odborima i komisijama, u mjesecima kada ima sjednica parlamentam, dodatno zaradi i po koju desetinu eura na svoju osnovnu odborničku nadoknadu.
