Stranih 65 brodova-kruzera po hrvatskom Jadranu je u prvih sedam mjeseci ove godine obavilo 357 kružnih putovanja, što je 33 ili 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je samo u srpnju tih putovanja bilo 113 ili 27 više nego lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Stranih brodova-kruzera na Jadranu je u sedam mjeseci ove godine bilo pet ili 8,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ali je njima u Hrvatsku doplovilo 25,2 posto više putnika, odnosno njih nešto više od 515 tisuća, što je i za oko sto tisuća više nego lani.
Kruzeri su ove godine duže ostajali na Jadranu, 801 dan, što je za 70-ak dana ili 9,3 posto više nego u lanjskih prvih sedam mjeseci.
Samo u srpnju na 113 kružnih putovanja stranih brodova, što je 26 ili 31,4 posto više tih putovanja nego u srpnju lani, bilo je 164,4 tisuće putnika ili 28 posto više, odnosno oko 40 tisuća više.
S tim brojem kružnih putovanja i putnika na stranim kruzerima, srpanj je bio jači od lipnja, u kojemu je bilo sto kružnih putovanja.
Prema zastavi broda najviše su kružnih putovanja u prvih sedam mjeseci ostvarili brodovi pod zastavom Malte, 109, što je i oko 30 posto od ukupnog broja, a zatim slijede brodovi pod zastavama Bahama, Paname i Norveške.
Ukupno su u prvih sedam mjeseci 2024. strani brodovi na kružna putovanja po hrvatskom Jadranu doplovili pod zastavama 13 zemalja.
Kao i svih ranijih mjeseci i godina, i ove je u sedam mjeseci u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije bilo najviše kružnih putovanja, 48,5 posto od ukupnih 357, a s udjelom od 23,3 posto tih putovanja slijedi Splitsko-dalmatinska županija. Ostala putovanja ostvarena su u Zadarskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Među morskim lukama, Dubrovnik je i dalje najviše posjećen, sa 241 posjetom u sedam mjeseci, dok je druga luka Split sa 152 posjeta stranih kruzera. U luci Zadar je bilo 107 posjeta, Hvar 58, Korčula 41, Šibenik 40 te Rovinj 37 posjeta.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Njemačka će od 16. septembra uvesti privremene granične kontrole na svim kopnenim granicama zemlje kako bi se obuzdale ilegalne migracije, najavila je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser, prenosi Anadolu.
Faeser je rekla da Njemačka jača unutrašnju sigurnost i nastavlja s oštrom politikom protiv ilegalnih migracija.
“Potrebne su nam strože kontrole na našim nacionalnim granicama dok ne budemo u mogućnosti da osiguramo snažnu zaštitu vanjskih granica Evropske unije. Naše kontrole na granicama također će omogućiti odbijanje ilegalnih migranata”, rekla je Faeser.
Podsjetila je da su privremene granične kontrole već bile na snazi na njemačkim granicama sa Švicarskom, Poljskom i Češkom Republikom, a od oktobra je odbijeno 30.000 neregularnih migranata.
Berlin je u ponedjeljak obavijestio Evropsku komisiju da će sada proširiti ove kontrole na granice s Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom na šest mjeseci.
Svi susjedi Njemačke dio su evropskog Šengenskog prostora. Državama Šengena je dozvoljeno da ponovo uvedu privremene granične kontrole u izuzetnim situacijama tokom velikih međunarodnih događaja ili u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu.
Njemačka lijevo-liberalna koaliciona vlada nalazi se pod sve većim pritiskom da obuzda neregularne migracije nakon napada nožem u zapadnom gradu Solingenu prošlog mjeseca, u kojem su tri osobe ubijene, a osam ih je povrijeđeno. Napadač je bio sirijski tražilac azila.
Vlasti su saopštile da je osumnjičeni došao u Njemačku 2022. godine, ali da nije stekao pravo na izbjeglički status u toj zemlji. On je prošle godine trebao biti deportovan u Bugarsku, prvu zemlju EU-a u koju je ušao. Teroristička grupa ISIS preuzela je odgovornost za napad.
Njemačka je glavna destinacija za neregularne migrante i tražioce azila koji pristižu u Evropsku uniju. Prošle godine su njemačke vlasti registrovale 266.224 slučaja ilegalnog ulaska i boravka. Mnogi od neregularnih migranata bili su tražioci azila iz Sirije i Afganistana.
Odluka o raspodjeli sredstava za rad nevladinih organizacija u ovogodišnjem budžetu Opštine Herceg Novi je krajnje sporna, jer nije usklađena sa zakonom i karakterišu je netransparentnost, nepravičnost i nedostatak odgovornosti prema svim učesnicima konkursa.
Za rad i projekte NVO opredijeljeno je svega 70 hiljada eura, što je 0,3 tekućeg budžeta. Zakonska norma definisana Odlukom o raspodjeli sredstava za projekte NVO je 0,5 odsto.
Potpuno opravdano sumnjamo da je došlo do selektivnog odabira 12 od 27 prijavljenih, odnosno prihvaćenih projekata NVO.
Da bude jasno! Apsolutno nemamo ništa protiv 12 projekata NVO kojima je Komisija rasporedila svih 70 hiljada eura.
Međutim, na rang listi je još 12 projekata koji su, po ocjeni Komisije, ispunili kriterijume. Opet ne znamo koje i kako su oni bodovani. Samo obavještenje da za 12 projekata nije bilo dovoljno sredstava . Komisija, ili možda oni koji su odlučivali umjesto nje, potpuno su ignorisali i odbili druge vrijedne i korisne projekte za lokalnu zajednicu.
Projekte koji su cjelogodišnji ili se tradicionalno organizuju u prvom dijelu godine ovako kasno raspisan konkurs ugrožava i uvodi u rizik.
Dodatni problem predstavljaju i diskutabilni kriterijumi za raspodjelu sredstava i bodovanje projekata.
Rad Komisije za raspodjelu ne odaje povjerenje ni u stručnost, niti u zakonitost sprovedeog procesa. Obrazloženja i odgovori na naše u roku date prigovore i zahtjeve za dostavljanjem bodovnih lista za sve učesnike uslijedili su mimo zakonskog roka. Pri tom, nepotpuni su, nelogični i netačni.
U saznanju smo da su u Komisiji za raspodjelu sredstava bili i članovi koji su ujedno osnivači ili članovi rukovodeće strukture drugih NVO, što takođe nije dozvoljeno navedenom Odlukom o finansiranju NVO. Takav očigledan sukob interesa dovodi potpuno u pitanje zakonitost procesa raspodjele i u suprotnosti je sa Zakonom o NVO.
Ove činjenice su dovoljne za poništenje Odluke o raspodjeli, te za promjenu dosadašnje loše prakse u budućim postupcima. Na donosiocima odluka u Herceg Novom je da isprave propuste učinjene prema predstavnicima civilnog sektora.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetilinekim problematičnim odlukama do 2021. godine,u trećem dali pregled odnosa premaTermoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva, a sada ćemo dati osvrt na realizaciju poslovne filozofije “Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”.
Solari 3000+/500+, Solari 5000
Suočeni sa činjenicom da naša kompanije nije u prethodnih trideset godina bila inicijator ni jednog značajnijeg projekta koji se odnosi na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, odmah po dolasku novog poslvodstva počela je rasprava kako da u najkraćem mogućem roku izgradimo što više novih izvora električne energije.
Prvobitna ideja da odmah počnemo da radimo solarne elektrane (SE) na neplodnom zemljištu, kamenitim predjelima (kameno more) i sličnim površinama, imala je nekoliko značajnih administrativno-tehničkih problema, koji bi u značajnoj mjeri usporili izgradnju novih solarnih elektrana.
Izmjene prostornih planova, ograničeni kapaciteti za priključenje SE, i slične administrativno-tehničke prepreke koje bi završetak izgradnje većih SE pomjerio za nekoliko godina.
Ovi ograničavajući faktori natjerali su poslovodstvo EPCG da traži i druga rešenja čija bi realizacija bila najbrža, a ujedno i najefikasnija.
U julu 2021. godine poslovodstvo EPCG je došlo na ideju da uspostavi novu poslovnu politiku – proizvodi električnu energiju tamo gdje trošiš i koliko trošiš.
Istog mjeseca pokrenut je projekat Solari 3000+/500+(30MW-postavljanje solarnih elektrana na krovovima potrošača).
Urađeno je Idejno-tehničko rešenje, Studija izvodljivosti, obezbijeđena kreditna sredstva u iznosu od 30.000.000€(rok vraćanja deset godina, grejs period dvije godine, kamatna stopa fiksna 1,63%), objavljen poziv za prijavljivanje potrošača, objavlje javni poziv za nabavku opreme(vrijednost 22.000.000€), zaključen ugovor sa EKO-fondom za obezbjeđivanje subvencije od 20% za potrošače, formirano preduzeće EPCG-Solar-Gradnja, izvršena obuka montera, urađena neophodna dokumentacija (Ponude, Ugovori sa potrošačima, Ugovor sa EPCG-Solar-Gradnja, Zahtjevi za priključenje CEDIS, Zahtjevi za dobijanje statusa kupac-proizvođač FCS, definisan obrazac fakture prema potrošačima…), prvi MW opreme stiže krajem juna 2022. godine i počinju montaže.
Značajnije količine opreme dolaze početkom septembra 2022. godine i 01.septembar 2022. godine možemo smatrati danom početka implementacije projekta Solari 3000+/500+.
Sredinom 2023. godine počinje nastavak projekta kroz projekat Solari 5000+, gdje je planirano da se ugradi još 70MW, okvirne, vrijednosti 50.000.000€.
Ovdje se moglo navesti još dosta aktivnosti koje su pratile realizaciju ovih projekata, ali smatram da bi se na taj način mogla zanemariti suština.
A suština je, koliko smo instalirali solarnih elektrana, kolika je snaga tih elektrana, koliko su električne energije proizvele te elektrane, i koliki su troškovi čitavog projekta.
Do 31.12.2023. godine, možemo reći da, je završen projekat 3000+/500+, a da od 01.01.2024. godine startuje projekat 5000+(postoje određena odstupanja, neki potrošači sa kraja 2023. godine pripadaju projektu 5000+, a neki sa početka 2024. pripadaju projektu 3000+/500+, ali to ni u kom slučaju ne mijenja suštinu analize, ali analiza je jednostavnija i preglednija).
Iz gornje tabele tabele vidi se sledeće, kod 5.107 potrošača instalirane su SE, ukupne snage 45.211kW, odnosno 51.617kWp (kod 4.151 potrošača ukupne snage 34.901kW odnosno 39.884 kWp je urađen atest i one su puštene u rad) i one su do 31.07.2024. godine proizvele 48.109.713 kWh.
Primjećuje se razlika između postavljenih panela i urađenih atesta, odnosno puštanja elektrana u rad. Razlog je kašnjenje nabavke energetske opreme(ormari i kablovi) za SE.
Realno je očekivati da ćemo do kraja godine u projektu 5000+ instalirati još 10MWp, i da će biti kompletiran i energetski dio, a to znači da ćemo imati 60MWp solarnih elektrana, ne uzimajući u obzir izvjesno priključenje do 10MWp SE Željezara kao i 2,2MWp SE Vrtac.
Solarne elektrane će proizvesti do kraja godine, po osnovu već kompletiranih 18,569,105kWh, i po osnovu završetka energetskog dijela kod kod već montiranih panela i novoizgrađenih još 2,656,904kWh.
Znači, ukupna proizvodnja zaključno sa 31.12.2024. godine će, minimalno, iznositi 69,335,722kWh, što ima finansijski ekvivalent, primjenjujući cijene koje dobijaju povlašćeni proizvođači, 7,834,936€(cijena 113€/MWh).
Ovaj iznos predstavlja čisti profit EPCG.
Kada bi se zajedno, što je jedino normalno, računali prihodi EPCG i troškovi EPCG-SOLAR-GRADNJE-ESG, za samo ove dvije godine kompletan projekat je već vratio sve uloženo.
U narednom periodu već instalirane elektrane će donositi čisti profit.
Kada bi primijenili koncept za ovu proizvodnju, kao što je primijenjen koncept za „povlašćene proizvođače“ prihod bi u periodu 2025-2030 (period od šest godina, kada bi troškovi ESG po osnovu rada ovih elektrana, bili gotovo jednaki nuli i primjenjujući rast cijena od 3% godišnje) iznosio 57,984,388€.
Kada bi ovaj period transponovali na period od 12 godina (ugovori kakve imaju povlašćeni proizvođači), a da se posle 31.12.2024. godine ne uradi ni jedna nova SE, prihod bi iznosio 127,220,779€.
Baš bi nas interesovalo, da nam neko predoči bilo koju investiciju koja ima ovako brzu realizaciju, brz povrat i koja već ostvaruje profit, a imaće još i značajno veći.
U sljedećoj tabeli date su cijene koje dobijaju povlašćeni proizvođači.
Prihvatam eventualne primjedbe da može biti problematično primjenjivati cijene koje dobijaju „povlašćeni proizvođači“, ali je ovaj model primjenjen zbog jednog broja kritizera, ne kritičara, koji se ni jednom kritičkom riječju nijesu osvrnuli na koncept „povlašćenih proizvođača iz OIE“.
Ukoliko bi se primijenile, mjesečne berzanske cijene sa HUPX, prihod po osnovu, ostvarene, proizvodnje, zaključno sa 31.12.2024. godine iznosio bi 7,978,295€, što je čak za nijansu veće, od modela za „povlašćene proizvođače.
Još jednom se pokazuje kolika je šteta, što EPCG nije gradila nove OIE, već su to radili „povlašćeni potrošači“.
Od ovih projekata osim velike koristi koju će imati EPCG, značajan dio profita ostvariće i građani i već ostvaruju.
Učesnici projekta su na dan 31.03.2024. godine(dan kada se vrši godišnji obračun) ostvarili uštedu i zaradu koja iznosi 1.6888.311€, što u prosjeku iznosi 884€.
Ko pogleda ove brojeve odmah mu je jasno o kakvim projektima se radi. Ovi projekti su zavrijedili veću pažnju i pohvale van Crne Gore, nego u samoj Crnoj Gori.
Bez obzira na sve pozitivne efekte moramo ukazati i na određene objektivne i subjektivne probleme, koji su pratili i dalje prate realizaciju ovih projekata, ali koji ni u kom slučaju ne mogu umanjiti stostruko veće benefite.
Nažalost, kod nas se određeni problemi u javnom prostoru kroz primjedbe i komentare izdižu, odnosno pokušavaju izdići, na nivo strateškog i suštinskog.
Najveći problem se odnosio na sporost u nabavci opreme i potrošnog materijala. Ovaj problem je pogotovo je bio izražen od avgusta 2023. godine do februara 2024. godine.
Osim sopstvenih slabosti i Zakon o javnim nabavkama je u značajnoj mjeri produbio ovaj problem. Planovima je bilo predviđeno da se na mjesečnom nivou montira 4.000kWp SE.
Ovi problemi su se reflektovari na nedovoljnu uposlenost ESG, i komentare da je u ESG ima viška radnika.
Odgovorno tvrdim, ukoliko želimo da ispunjavamo definisane planove, u ESG mora da se zaposli preko 550 radnika.
Ad hok kritike o prekomjernom zapošljavanju, a zanemarujući sve pozitivne efekte, ni u kom slučaju ne doprinose kvalitetnoj realizaciji projekta.
Nije dobra logika, kada se uspori realizacija projekta, iz raznih razloga, žaliti se na višak zaposlenih, što suštinski predstavlja zahtjev za njihovo otpuštanje, a istovremeno, u javnom prostoru iskazivati stavove da su samo radnici važni.
Svaki projekat ima određene nepredviđene troškove, ali su oni zanemarljivi u odnosu na dobit koja se ostvaruje. Ne možemo radnike čas otpuštati, čas primati.
Suština je da obezbjeđujemo dovoljan broj korisnika, novih površina, i potrebne opreme kako bi instalirali što više novih MW.
Projekti su živa materija, i nemoguće je sve definisati u papirološkoj pripremi projekta.
U narednom periodu u projektu 5000+ očekujemo značajno učešće javnih ustanova i državnih preduzeća, jer njihovi troškovi po osnovu utroška električne energije iznose više od 25 miliona evra.
Naša poslovna filosofija, „proizvodi tamo gdje trošiš“, danas je dominantna u čitavom regionu i u Evropi i predstavlja budućnost i pobjednika energetske tranzicije.
Osim Projekata 3000+/500+ i 5000+, EPCG je pokrenula i sledeće projekte izgradnje SE Željezara, SE Vrtac i SE Slano.
Sigurno je da ćemo do kraja 2024. godine završiti postavljanje panela na brani Vrtac(postavljene konstrukcije za 1.574kWp) i Brani Slano, kao i 11,394kWp SE Željezara (postavljeni paneli za tri SE snage 2,696kWp i konstrukcije za 1.900kWp).
Sa gotovo 60.000kWp iz projekata 3000+/500+ i 5000+, realno je očekivati da ćemo moći do kraja godine da pustimo u rad još 11,394kWp iz SE Željezara.
I rezultati na kraju 2024. godini mogli bi da izgledaju kao što su prikazani su u sljedećoj tabeli:
Ovo su više nego realna očekivanja, imajući u vidu da su već uveliko odmakli radovi u Željezari i na brani Vrtac, a brana Slano je gotovo identična brani Vrtac, a za projekat Solari 5000+ uzimamo minimalnu projekciju od 2.000kWp mjesečno.
U 2025. godini, nastavljamo 5000+ gdje očekujemo instalira još 30.000kWp, u Željezari dodatnih 20.000kWp i da se završi priključenje SE Vrtac i SE Slano.
Osim već pokrenutih projekata, u 2025. godini planirano je započinjanje novih, na čijoj dokumentaciji se aktivno radi, SE Krupac-brana, SE Krupac-zemlja, SE Ozrinići i SE Kapino polje.
Ovo bi značilo da bi na kraju 2025 godine imali postavljeno 176,056kWp solarnih panela, a 156,056kWp bi bilo pušteno u rad.
Takođe, očekuje se realizacija i većih SE u određenim privrednim društvima, kao što su RUP, Plantaže, Aerodromi CG, Žičara Kotor-Lovćen…, ali njih nećemo prikazivati u ovim projekcijama.
Možda nekome ovi planovi izgledaju preambiciozni, ali su prilagođeni svim uočenim nedostacima koji su pratili realizaciju dosadašnjih projekata. EPCG i njene kćerke firme moraju da iskažu maksimalnu posvećenost u realizaciji pomenutih projekata, i urade sve, da se koliko je moguće, sanira, decenijski, period neizgradnje OIE i pogrešne politike u energetskom sektoru.
Još jednom ćemo ponoviti suštinu, prirodno je da tokom realizacije određenih projekata, imamo dodatne troškove, ali su su zanemarljivi u odnosu na profit i uštedu koju smo ostvarili, i koju ćemo tek ostvariti.
EPCG je takođe usvojila politiku da se hidro-energetska infrastruktura, maksimalno iskoristi za priključenje solarnih elektrana.
Kompatibilnost hidro i solarnog potencijala je izuzetna, kako sa energetskog tako i meteorološkog aspekta.
Istovremeno sa izgradnjom OIE, EPCG je pokrenula i projekte koji će omogućiti skladištenje električne energije, smanjiti emisiju CO2 i ohrabriti racionalno korišćenje električne energije, odnosno učiniti objekte energetski efikasnim.
Slijedeći ove poslovne postulate definisali smo četiri nova projekta:
Baterijski elektro-skladišni sistemi – BESS
Punjači za električna vozila
Dekarbonizacija transportnih sredstava
Poboljšanje energetske efikasnosti kroz izradu PVC opreme
Ovdje ćemo se posebno osvrnuti na značaj BESS, koji su od vitalne važnost za energetsku stabilnost Crne Gore.
Projektni zadatak je definisan i biće raspisan javni poziv za izradu Idejno-tehničkog rješenja i Studije izvodljivosti za instalaciju BESS kapaciteta 240 MWh, na dvije lokacije u Željezari, jednoj u HE Perućica i jednoj na prostoru TE Pljevlja.
Nakon izrade ITR i SI biće raspisan javni poziv za nabavku opreme i ugradnju BESS. Ove procedure mogu se završiti do kraja godine. BESS će pratiti izgradnju SE i VE.
Osim skladištenja sopstvene proizvodnje, ovi sistemi imaju značajnu ulogu u balansiranju, kao i u trgovini električnom energijom.
Samo ću napomenuti da u ljetnjim mjesecima cijena električne energije u dnevnim časovima iznosi nekoliko desetina evra po MWh, dok u večernjim časovima cijena dostiže nekolike stotine evra.
BESS su velika šansa za EPCG i Crnu Goru, da na najbrži i najfektni način premosti period nerada i zaostajanja u oblasti energetike.
Ovdje ćemo izvesti jednu analizu koja se odnosi na trgovinu električnom energijom, mada još jednom podvlačimo, da suština BESS nije trgovina električnom energijom, već da novo izgrađenim OIE učinimo energetski sistem stabilnim.
Analiza se odnosi na period 01.01.2021. godine do 30.08.2024. godine.
Uzimajući u obzir samo ovaj element, i izvanredan potrncijal koji EPCG ima za priključenje BESS, može se konstatovati da bi se povrat ove investicije ostvario za period od pet do osam godina.
Kupovina imovine Željezare i kroz ovaj projekat dobija još više na značaju.
Ne možemo, a da ne izrazimo žaljenje što nijesmo, mi ili država, vlasnici imovine KAP-a, jer njegova energetska infrastruktura je još bolja od infrastrukture Željezare.
Da bi smo koliko toliko kompletirali analizu koja se odnosi na BESS i njihov izvanredan potencijal za kvalitetnim upravljanjem proizvodnjom i trgovinom električne energije prikazaćemo i dnevni dijagram cijena električne energije na HUPX berzi za isti period, kao u prethodnoj analizi(1.388 dana).
Izgradnjom novih OIE i instalacijom BESS, naše hidro-akumulacije (Krupac, Slano i Piva) dobili bi još više na značaju.
Voda bi bila zlata vrijedna, i mogli bi sa ponosom da kažemo da imamo izvanrednu disperziju izvora električne energije.
U narednom tekstu, petom u ovom serijalu, biće nešto više riječi i o drugim razvojnim projektima EPCG.
Povodom obilježavanja 72. godine rada i postojanja JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje izložbu pod nazivom “SLOVENSKI BRODOVI, 6&11 – SPLOŠNA PLOVBA”.
Riječ je o gostujućoj izložbi Pomorskog muzeja “Sergej Mašera” iz Pirana.
Izložba koja predstavlja istorijat ovog slovenskog brodara prvobitno je zamišljena kroz priču o šest odabranih brodova koji su svoje mjesto našli na poštanskim markama Slovenije, a potom je proširena sa još 11 brodova građenih u pulskom Uljaniku.
Autorica izložbe je muzejska savjetnica Duška Žitka.
Izložba će biti otvorena večeras, 10. septembra u 20 sati u Palati Grgurina.
Trenutni tržišni udio kompanije MSC iznosi gotovo 20% što predstavlja rekord u industriji kontejnerskog prevoza. Prema Alphalineru, MSC je u ovoj godini uvećao kapacitet svoje flote za najmanje 400.000 TEU, naručivši brodove na dualna goriva od brodogradilišta Shanghai Waigaoqiao Shipbuilding (SWS), Penglai Zhongbai Jinglu Ship Industry (Jinglu) i Zhoushan Changhong International Shipyard a njegova knjiga narudžbi dostigla je 1.805,972 TEU.
Flota vodećih pomorskih kompanija za kontejnerski prevoz
Dijagram Stjepčević J, izvor Alphaliner na dan 6.09.2024.: Flota vodećih pomorskih kompanija za kontejnerski prevoz
Kao lider na tržištu kontejnerskog prevoza, MSC je krajem jula zabilježio 19,8% tržišnog udjela što predstavlja najvišu vrijednost dostignutu od strane bilo kojeg linijskog prevoznika. Tržišni udio koji je 2018. godine zabilježio Maersk iznosio je 19,4%, te je u tom momentu bio blizu gore pomenutog procenta – sve do 2022. godine, kada je dominaciju na tržištu preuzela kompanija MSC. Za razliku od Maerska koji je ograničio veličinu flote u korist ostalih razvojnih prioriteta, kompanija MSC velikim narudžbama novih brodova nastoji da poveća svoju prednost u odnosu na konkurente.
kapacitet flote u TEU
Dijagram Stjepčević J, izvor Alphaliner na dan 6.09.2024.: kapacitet flote u TEU
MSC ubrzano povećava kapacitet svoje flote istovremeno se pripremajući za razdvajanje od svog dugogodišnjeg partnera Maersk-a, odnosno, izlaska iz saveza 2M, prema Alphaliner-u. Nakon uvođenja novih usluga prevoza na rutama Azija-Sjeverna Amerika i Daleki istok – Evropa, kapacitet flote MSC kompanije van alijanse 2M dostiže 733,000 TEU na tim rutama. Njegova nova usluga ‘Mustang’ na liniji Kina – Koreja – Long Bič je pokrenuta 20. Jula. MSC je 8. Avgusta takođe pokrenuo liniju Daleki istok – Istočna obala SAD-a, pod nazivom ‘Liberty’.
Na ruti Azija – Evropa, MSC sada upravlja sa četiri linije ka Sjevernoj Evropi (2M ‘Lion’, 2M ‘Griffin’, ‘Sentosa-Swan’ i ‘Britannia’) i tri ka Mediteranu (2M ‘Jade’, 2M ‘Tiger’ i samostalna ‘Dragon’).
Kada svi brodovi budu u funkciji, samostalni udio kompanije MSC na linijama Azija-Evropa i transpacifičkim linijama povećaće se na 38,4%.
Hapag-Lloyd i Maersk u svojim nastojanjima da održe konkurentnost u ovoj dinamičnoj industriji najavljuju formiranje novog saveza ‘Gemini Cooperation’ u februaru 2025. godine. Prema ‘Container News’, Hapag-Lloyd je počeo da povećava tržišni udio van saveza ‘THE’, koji će napustiti kako bi formirao novi.
MSC-ov ubrzani rast i rekordni tržišni udio od gotovo 20% potvrđuju njegovu vodeću poziciju u industriji prevoza kontejnera morem, dok strateška odluka o naručivanju novih brodova i uvođenju samostalnih linija nagovještava dalju ekspanziju. Primjetan je i trend napuštanja postojećih saveza koji ukazuje na promjenu dinamike u brodarstvu, sa naglaskom na samostalnost velikih igrača kao i stvaranje novih saveza.
Hercegnovski strip festival će, kao i svake godine, pred završnicu preći trajekt. Iako je prvobitno bilo najavljeno da će veseli karavan danas žičarom putovati na Lovćen, taj je izlet zbog nepovoljnih vremenskih prilika izmješten za sutra, dok će danas (10. septembra) u devetoj umjetnosti moći da uživaju Tivćani, a zatim i Luštičani u tradicionalnom programu u Klinci village resort-u.
U tivatskom DTV Partizan od 11 do 13 sati biće organizovano crtanje za fanove, crtanje na majicama i berza stripa, dok će se takav program, uz dodatak škole crtanja u prirodi, u Klincima održati od 14 do 18 sati.
U večernjim satima HSF karavan se vraća u Herceg Novi, da bi od 21 čas Boka All Star, rezidentski festivalski bend, imao koncert u amfiteatru Dvorane Park ili u slučaju kiše u samoj dvorani.
U prava Aerodroma Crne Gore, na čelu sa generalnim direktorom Rokom Tolićem i predsjednicom Upravnog odbora Jelenom Maraš, postigla je dogovor sa Ministarstvom saobraćaja o novoj cjenovnoj politici, koja će biti usmjerena ka niskotarifnim avio-kompanijama.
Ministarstvo saobraćaja Crne Gore saopštilo je da će Aerodromi Crne Gore smanjiti avio-takse kako bi zadržali postojeće niskotarifne avio-kompanije i privukli nove, prenosi Ex Yu Aviation News.
Ovaj potez dolazi nakon što su povećane takse, koje je uvela prethodna uprava Aerodroma Crne Gore, negativno uticale na konkurentnost zemlje kao avio-destinacije.
Nova ministarka saobraćaja,Maja Vukićević naglasila je da je odluka o povećanju taksi dovela do značajnog smanjenja broja letova, pri čemu je Ryanair najavio da će ove zime zadržati samo jednu rutu iz Podgorice, dok će sve ostale biti obustavljene do sledeće letnje sezone. Ovo smanjenje taksideo je šire strategije za povećanje atraktivnosti crnogorskih aerodroma i zadržavanje niskotarifnih avio-kompanija, koje su ključne za turizam i povezanost Crne Gore sa ostatkom Evrope.
Uprava Aerodroma Crne Gore, na čelu sa generalnim direktorom Rokom Tolićemi predsjednicom Upravnog odbora Jelenom Maraš, postigla je dogovor sa Ministarstvom saobraćaja o novoj cjenovnoj politici koja će biti usmjerena ka niskotarifnim avio-kompanijama. Cilj ove politike je ne samo zadržavanje trenutnih ruta, već i privlačenje novih avio-prevoznika koji će omogućiti redovne letove tokom cele godine.
-Ova promena je neophodna kako bismo se ponovo takmičili sa aerodromima u susednim zemljama, odakle sve više naših građana odlučuje da leti. Novi tarifni model koji ćemo uvesti osiguraće da Crna Gora ostane atraktivna destinacija za niskotarifne avio-kompanije, čime će se podstaći dalji rast turizma i ekonomski razvoj – izjavila je ministarka Vukićević.
Očekuje se da će nova politika povećati broj letova i destinacija koje pokrivaju niskotarifne avio-kompanije, što će dodatno doprinijeti razvoju turizma u Crnoj Gori, posebno tokom zimskih mjeseci kada je avio-saobraćaj inače smanjen.
Priobalna cesta umrljana je crnim uljanim tragovima, dok se masnoća sliva potocima u more
Morska voda na Markovom rtu ponovo je zauljena nakon prvih bujica usljed obilne kiše koja je pala danas (9. septembra). Uljane fleke plutaju po površini mora u okruženju hotelske i javne plaže, vide se i u obližnjem mandraću, dok se zaprljana voda sliva niz trotoar u more. Mještani su o tome odmah obavijestili Komunalnu inspekciju i Morsko dobro, zatim i Institut za biologiju mora, gdje su ih uputili na adresu Lučke kapetanije Kotor, međutim, na brojne telefonske pozive niko nije odgovorio.
Od crne ljepljive materije ovih dana zamazana je obala cijelom dužinom ceste oko kioska i samoposluge na Markovom rtu, a crnilo je posebno izraženo duž ivičnjaka koji razdvaja parking od hotelske plaže. Prolaznici i turisti se zgražaju od prljavih masnih tragova po ulici kojom hodaju i konstantnog mirisa nafte koji je naročito prepoznatljiv u okruženju nekoliko šahti, zamazanih mazutom, koji se kroz rešetke golim okom vidi.
Građani su više puta alarmirali Komunalnu policiju, inspekciju, Morsko dobro, najprije 18. avgusta kada je nafta prvi put primjećena, a Uprava pomorske sigurnosti i upravljanjanja lukama (UPSUL) je tek 20. avgusta izvršila akciju skupljanja zauljanih materija i čišćenja ovog kupališta. Kako su objavili, sakupili su mašinsko ulje koje se u more izlilo sa kopna. Međutim, time su donekle sanirane posljedice, ali nije otklonjen uzrok ekološkog akcidenta.
Mještani su stalno objavljivali fotografije i komentare u vezi izlivenog ulja u moru:
“Bivši hotel “Vrmac”, mazut i nafta na plaži 18C Hayatt. 18.08, pa 04.09. i danas 05.09, na vreće mazuta iznosili su od 4h ujutro. Ljudi se kupaju, nema crvene zastavice, nafta se vidi, more smrdi na naftu. Biologiju mora niko nije obavijestio, inspekcije se prave mrtve… Svi ste umreženi s Hayattom, zataškavate ekološku katastrofu.. Sve vas sram bilo, obraz vam je crn kao mazut… Inspekcije dođu kad sve operu, iznesu kese, potravnaju plažu, stave čisti pijesak…” objavljeno je nedavno na društvenim mrežama. Mještani su primijetili da su hotelski radnici sa plaže vadili zaprljani šljunak, punili njime crne plastične vreće i transportovali ga u nepoznatom pravcu, ali su takođe i bacali prljavštinu u obližnji kanal i u kontejnere, sa čime je upoznata i Komunalna inspekcija. Sve je to dokiumentovano fotografijama.
Obala Mrkov Rt
Povodom ovog zagađenja životne sredine obratili smo se Službi za inspekcijske poslove Opštine Kotor, odakle nam je stigao odgovor da je ta služba “izvršila inspekcijski nadzor odmah nakon prve prijave da se u moru kod hotela Hayatt formiraju masne mrlje”.
– Inspekcijskom kontrolom se sa sigurnošću nije moglo utvrditi da se materija izlila iz hotela “Hayat” ili iz obližnje automehaničarske radnje. Kako bi sa sigurnošću utvrdili o kojoj se vrsti materije radi i saznali koji je mogući uzrok zagađenja, inspektor je naredio uzorkovanje materije i njenu analizu. Nakon dostavljene analize Centra za ekotoksikološka istraživanja iz Podgorice, sa sigurnošću se ne može se govoriti o kojoj vrsti goriva se radi, pa je samim tim i teže pristupiti rješavanju problematike, saopšteno je iz ove Službe portalu Boka News, te potkrijepljeno izvještajem iz CETI-ja.
Šahta – Uzorkovanje nafte
-Analizom uzorka zauljane vode utvrđeno je prisustvo ugljovodonika mineralnog (naftnog) porijekla u opsegu od C12 -C32. Na osnovu izvršene analize nije moguće precizno reći o kojoj naftnoj frakciji je riječ, piše u izvještaju koji nam je stigao iz Službe za inspekcijske poslove, a koji potpisuje Vladimir Živković, dipl.ing.tehn.master hemičar, savjetnik Direktorata laboratorije za oblast životne sredine. On je priložio i fotografije sa uzorkovanja ispod punkta za spasioca na plaži.
Izvještaj o analizi uzorka zauljane vode br, 45-09-24-1 od 29.8.24.g.
Potsjetimo, Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe i Instituta za biologiju mora Kotor obavijestila je 20. avgusta Pomorsko-operativni centar UPSUL-a da se na Markovom rtu kod hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort desilo izlivanje zauljanih materija (mašinsko ulje) sa kopna, koje se počelo širiti zalivom u pravcu Kotora.
Pomorsko-operativni centar odmah je po pozivu angažovao preko Mornarice Vojske Crne Gore čamac EKO-1, koji je pristupio čišćenju zauljanih materija na površini. U isto vrijeme naš spasilački čamac SAR-4 i SAR skuter su pristupili čišćenju samog kupališta, tako da je mala količina zauljanih materija brzo i efikasno prikupljena sa morske površine.Uprava pomorske sigurnosti i upravljanjanja lukama (UPSUL) o ovome je obavjetila Komunalnu inspekciju, kao i Ekološku inspekciju kako bi postupili u skladu sa svojim nadležnostima.
Koliko je odlazeća gradska vlast zanemarila apsolutno sve ključne probleme Kotora, najbolje govori nikad gore i nikad haotičnije stanje u saobraćaju, saopšteno je danas iz DPS-a Kotor.
Lokalne vlasti zapravo su posljednjim ‘izumima’ učinile sve kako bi dodatno zakomplikovale situaciju, pa je sada u mnogim djelovima dana manje vremena potrebno za putovanje od Vrmca do Podgorice, nego od Vrmca do Dobrote.
Opšti saobraćajni kolaps vlada u svim djelovima grada, a danas smo bili svjedoci totalnog haosa – od Orahovca do grada putovanje traje sat i po, kotorski roditelji kasne po djecu koja su u školama i vrtićima, a rezignirani turisti izlaze iz vozila na pola puta i nastavljaju pješke sa koferima ka odredištima. Pored toga, mnoge saobraćajnice su potopljene – počev od same rive, pa sve do puteva koji vode ka Svetoj Vrači.
To je sumorna slika Kotora dok vlast pred izbore realizuje ‘kapitalne projekte’ farbanja stepenica – što je, opet, i bolje nego kad bagerima uništavaju kulturnu baštinu.
Promjene stižu za nepunih 20 dana – tada kreće hvatanje u koštac sa haosom koji iza sebe ostavljaju oni koji odlaze iz vlasti. Ovakve slike sa kotorskih ulica uskoro će biti prošlost, od 29. septembra slijedi rad za Kotor prije svega, kaže se u saopštenju
