Ovim saopštenjem se obraćamo široj javnosti o razlozima našeg osnivanja i izlaska na lokalne izbore u Kotoru 29. septembra, saopšteno je danas iz Grbaljske liste
Zbog nezadovoljstva, dosadašnjim radom političkih subjekata na lokalnom nivou, i načinom kako se ophode prema Grbljanima i Grblju, donijeli smo odluku o osnivanju Grbaljske liste i učešća na predstojećim lokalnim izborima u Kotoru.
Na Grbaljskoj listi nalaze se ljudi koji svojim ugledom i ljubavlju prema Grblju zaslužuju da budu tu, koji imaju želju i volju da se na iskren i transparentan način bore za bolji status Grblja u kotorskoj opštini.
Naša djeca zaslužuju ravnopravne uslove i mogućnosti kao kotorska djeca, poput izgradnji igrališta, šetališta, proširenja kapaciteta vrtića i škole…
Smatramo da se Grbalj dovoljno eksploatisao zarad interesa užeg dijela grada ili interesa političara, koji to često zloupotrebljavaju i koriste za lično i partijsko predstavljanje i promociju, a na našu štetu.
Građani Grblja imaju pravo da liječenje i sve vezano za zdravstvenu njegu obave u Domu zdravlja u industrijskoj zoni, bez prolaska kroz Kotor koji nekada traje i po 2 sata, kako bi uradili laboratorijske nalaze ili obavili pregled kod specijaliste.
Priča se o standardu života u 21.vijeku, a sigurno tri četvrtine Grblja nema redovno ili nema uopšte riješeno vodosnabdijevanje. Dio Grblja nije pokriven telefonskim signalom, a o internetu da ne govorimo.
Potencira se izgradnja bulevara kroz Grbalj, a svjedoci smo stanja postojećih puteva koji su oštećeni, neobezbijeđeni, neodržavani… Pojedini putevi su u takvom stanju da ih vatrogasna vozila i vozila hitne pomoći ne mogu koristiti.
Elektroenergetski sistem je bukvalno pred raspadom, što se najviše odražava u zimskom i ljetnjem periodu, kada je povećana potreba za električnom energijom.
Svjedoci smo šta rade političke partije i političari, kada su u pitanju lični interesi i mogućnosti vršenja vlasti. Grbalj je izdvajao ljude za koje se smatralo da nas mogu predstavljati na svim nivoima lokalne samouprave, ali su vremenom postajali taoci raznih partija i političkih interesa, i samim tim zanemarivali potrebe i interese Grblja i grbljana.
Vrijeme je da se oslobodimo tog talačkog uticaja, naročito na lokalnom nivou, gdje svi moramo da se borimo za bolji status i standrad u društvu!
Dosta nam je podjela na četnike i partizane, na Crnogorce i Srbe, pripadnike jednih ili drugih partija… Ne treba nam niko govoriti ko smo i što smo, kom narodu pripadamo, kojim jezikom govorimo, u koju svetinju idemo i koje simbole poštujemo.
Programski ciljevi Grbaljske liste su fokusirani na sve potrebe stanovništva kako bi se stekli uslovi za bolji život, a kroz naredni period ćemo upoznati širu javnost o svemu, poručuju iz Grbaljske liste.
Maritimna poema „Kada plivaš“ reditelja i novinara Rastka Šejića biće predstavljena u ponedjeljak, 16. septembra u 20 sati u Kući nobelovca Iva Andrića na Toploj.
Poema „Kada plivaš“ uspješno je predstavljena u velikom broju gradova regiona, pronoseći ljepotu Boke Kotorske diljem našeg jezika i kulture u lirskom tumačenju istaknutog reditelja, novinara i umjetnika Rastka Šejića. Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i JUK Herceg Fest vraćaju knjigu u mjesto njenog postanka, „vladikino jezero“ kako ga autor naziva. O poemi će pored Šejića govoriti istaknuti bokeški intelektualci: književnica Olivera Doklestić, profesorka književnosti Ljiljana Čolan, kapetan duge plovidbe i publicista Predrag Kuzmanovski, a razgovor će moderirati novinar i kulturni radnik Nebojša Mandić.
Dramska radnje ove poeme čiji su izdavači Matica Boke, IK Prometej iz Novog Sada i Udruženje „Šta hoćeš“ iz Beograda je plivanje, stalni pokret, koje inspiriše lirskog subjekta na kreiranje izuzetnih slika. Ilustracije akademskog slikara Zorana Mujbegovića u detalju i svedenosti vinjeta upotpunjuju doživljaj pjesama.
Po mišljenju recenzenta Željka Komnenovića: „Zaista, to podsjeća na slike Voja Stanića. Kao da se nalazite na toj plaži, kao da je ljeto.“ Živojin Rakočević, pjesnik i takođe recenzent knjige, mišljenja je da je knjiga nastala u vrijeme kada smo svi suočeni s pitanjem „Kako dišeš? Smiješ li da dišeš?“ podvlačeći da dužina stihova odgovara zamahu plivača. Najčešće su kritičari poredili Šejićevu Boku Kotorsku sa mitskom Sumatrom Miloša Crnjanskog.
Definisana i kao geopoetska knjiga, pisana urbanim jezikom, Šejićev sakralni ritual plivanja put je ka harmoniji sa prirodom i samim sobom, ali u sukobu sa živo dočaranim tranzicionim i mentalitetskim izazovima.
Po riječima autora Rastka Šejića: „Samo posjetiti kuću Ive Andrića na Toploj, ili stan u Beogradu, je poseban doživljaj. Nemoguće je izbjeći protok misli o njegovim kapitalnim djelima, sve te žive likove, preciznu sliku mentaliteta i istorijskih tokova. Čast je što smo „Kada plivaš“ i ja pozvani da se predstavimo baš na tom istorijskom mjestu naše književnosti, a posebna je radost što se knjiga poslije lutanja po gradovima širom Srbije vraća kući u Boku, i što je njen sadržaj važan nekim iskrenim i kulturnim Bokeljima.“
Rastko Šejić (49) je reditelj, višestrani umjetnik, novinar, propagandista i putopisac. Master je ekonomije po obrazovanju. Autor je dokumentarnih TV serija “Na veslu priča”, “Odliv mozgova”, “Svetski”, „Boka pomorska”, “Devojke iz sedamdesetih”, “ArheologIja”, kao i niza dokumentarnih filmova i video spotova. Njegovi filmovi i serije bili su u zvaničnoj konkurenciji filmskih festivala širom svijeta. Šejiću je 2022. godine dođeljena Velika gramata Društva književnika Kosova i Metohije, a njegov film „Na veslu priča: Pozdrav pesniku“ osvojio je prvu nagrade na Međunarodnom festivalu Grafest 2021. godine.
Trošak rekonstrukcije broda Galeb narastao je za 2,4 miliona eura, no zakupca za komercijalni dio broda još nema. Do kraja jula 2024. godine, za radove na obnovi i remontu broda potrošeno je 7,5 miliona eura, a ukupan trošak procjenjuje se na 8,6 miliona eura bez PDV-a.
Brod se od kraja 2019. godine nalazi u kraljevičkom brodogradilištu, a iz Grada Rijeke najavili su da će radovi biti završeni do kraja septembra 2024. Ipak, nakon završetka radova, preostaje uređenje komercijalnog dijela broda i pronalazak zakupca koji bi uložio u opremanje i sudjelovao u troškovima održavanja.
Prošlogodišnji natječaj za zakup prostora broda nije uspio. Grad Rijeka priprema novi natječaj za približno 1.000 četvornih metara predviđenih za ugostiteljske i smještajne sadržaje, ali još uvijek nije poznato kada će on biti objavljen.
Projekt obnove Galeba složen je jer je riječ o prvom brodu-muzeju u Hrvatskoj. Stoga se priprema novog natječaja pokazala kompleksnijom od uobičajenih. Grad Rijeka tvrdi da postoji interes zakupaca, no još nije sigurno hoće li novi natječaj uspjeti privući ozbiljnog partnera.
Do sada je izvedeno mnogo radova na brodu. Ugovor s brodogradilištem Dalmont iznosio je 6,22 miliona eura bez PDV-a, ali je tijekom obnove aneksiran čak 13 puta zbog dodatnih radova. Među najnovijim su preinake strujnih ormarića, cjevovoda, ugradnja užadi za privez i oblaganje stepeništa, što je dodatno povećalo troškove.
Do kraja rujna trebali bi biti završeni svi radovi na ugradnji opreme i testiranju brodskih sistema, a slijedi i završni pregled Hrvatskog registra brodova. Osim toga, tijekom 2023. izvedeni su restauratorski radovi na interijeru broda, koji su uključivali obnovu zidnih i stropnih obloga, ugrađenog namještaja i vrata.
Planiran je i stalni muzejski postav, čiji trošak iznosi oko 900.000 eura bez PDV-a. Postav će uključivati multimedijalnu opremu i rasvjetu, a istaknut će povijest broda, uključujući najpoznatije prostore poput Titove sobe, velikog salona i strojarnice.
Budući zakupac morat će uložiti značajna sredstva u opremanje prostora i preuzeti dio operativnih troškova, no ostaje pitanje kada će netko biti spreman na to ulaganje, piše Novi List.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani, kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti. S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču, u drugom smo se posvetili nekim problematičnim odlukama do 2021. godine, u trećem dali pregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva, u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije “Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,u petom stanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
U šestom smo obradili nekevažne poslovne procese i odluke od vitalnog interesa za poslovanje kompanije.U ovom tekstu ćemo se baviti Željezarom.
Jedna od poslovnih odluka koja je izazvala veliku pažnju javnosti, a i dalje izaziva je Odluka o kupovini imovine Željezare.
Nekadašnji gigant koji je zapošljavao 7.000 radnika, došao je na ivicu kolapsa. Država je ostala bez imovine, preko 1.000.000m2, a preko 6.500 radnika bez posla.
Svi smo bili svjedoci dramatičnih događaja koji su se dešavali u Nikšiću i u Željezari. Imali smo 229 radnika na krovovima i potpuni zastoj rada fabrike.
31.08.2022. godine preko 200 radnika dobija otkaze i odlaze na biro-rada. U istom periodu EPCG, shodno zakonskoj obavezi, emituje sopstvene akcije u iznosu od 52.867.581€.
Prva emisija sopstvenih akcija, koje su nastale kao alibi za plaćanje u tom iznosu akcija kompaniji A2A prilikom preuzimanja vlasničkog udjela, u iznosu od -51.657.280€, obavljena je 2019. godine i po tom osnovu EPCG je prihodovala 0 (nula) evra.
Svjesni činjenice da će i ova emisija biti završena kao prethodna, u razgovorima sa tadašnjom Vladom, dogovoreno je da Vlada po osnovu sopstvenih akcija prenese EPCG iznos od 14.999.999€, a da EPCG ta sredstva može isključivo koristiti za kupovinu imovine Željezare.
Povela se aktivna rasprava i analiza o svrsishodnosti kupovine imovine Željezare od strane EPCG.
Bez obzira, na društveno-sociološke razloge, prilikom odlučivanja isključivo se vodilo računa o interesima EPCG. Toščelik je bio spreman da kompletnu imovinu proda za 20.000.000€, umanjeno za iznos, koji je Toščelik bio spreman da prihvati, za eliminaciju opasnog otpada iz kruga Željezare.
Svako instiranje za povećanje cijene za eliminaciju opasnog otpada značilo je i povećanje cijene ukupne imovine. EPCG je prije donošenja odluke angažovala ovlašćene procjenitelje.
Procjenitelji su cjelokupnu imovinu, pokretnu i nepokretnu, procijenili na 52.461.469€.
Takođe smo imali u vidu i procjenu kroz – Izvještaj o procjeni vrijednosti nekretnina od 15.03.2022. godine, izrađen od strane ovlašćenih procjenitelja Nemanje Dragovića i IvanaBulatovića a za potrebe DOO TOSCELIK ALLOYED ENGINEERING STEEL Nikšić, vrijednost nepokretnosti iznosi 48.700.000€.
Da bi kompletirali priču o vrijednosti imovine ovdje ćemo prezentovati i procjene koje su rađene 2023. i 2024. godine.
U ovoj procjeni obuhvaćene su i određene zalihe koje nijesu bile obuhvaćene kupoprodajnim ugovorom, ali je ugovorom definisano da sve što nije prilikom kupoprodaje evidentirano, a nalazi se u krugu fabrike pripada EPCG.
Samo ove procjene pokazuju potpuno opravdanost kupovine imovine Željezara.
Međutim i ove cifre nijesu bile dovoljne da se donese konačna odluka i EPCG odvoji još dodatnih 5.000.000€ za kupovinu imovine Željezare.
Odlučujući razlog da ipak uđemo u kupovinu ove imovine je postojanje dvije trafostanice 110/35kV snage po 63MVA.
Ovaj energetska infrastruktura omogućava uz relativno mala ulaganja priključak nove solarne elektrane, koja bi bila izgrađen na krovovima i zemljanim površinama unutar kruga Željezare ili u neposrednoj blizini, snage 60MW.
Analizirajući slične projekte VE Krnovo i VE Gvozd dolazimo do zaključka da se samo za priključenje (izgradnju trafostanica, dalekovoda, otkupa imovine,…) moraju izdvojiti višemilionska sredstava.
Jedan primjer, za VE Gvozd snage 54,4MW, za priključenje (trafostanice, dalekovodi) EPCG će izdvojiti, 15.699.994€ bez PDV-a, ili 18.996.992€ sa PDV-om.
Takođe EPCG će platiti Ivikomu, prilikom otkupa njegovog udjela u projektu, po osnovu kupovine zemljišta još 250.000€ do 300.000€.
Ovih troškova prilikom izgradnje SE Željezara, neće biti, ili će biti zanemarljivi u odnosu na dosad prikazane iznose. U Željezari imamo gotovo dva ovakva ili slična energetska sistema.
Idealno za priključenje SE i BESS. Ovo je bio odlučujući faktor da se opredijelimo da kupimo imovinu Željezare.
O ostalim prednostima ove transakcije govorićemo u nastavku teksta.
Takođe ćemo pokušati da damo odgovor na određene kritike, koje su jednim dijelom opravdane, a jednim dijelom neargumentovane.
Ovdje ćemo napomenuti da je Vlada prodala ovu imovinu Toščeliku za 15.100.000€, a prije toga isplaćene su, iz budžeta, bankarske garancije, Credit Suisse banci, za prethodnog vlasnika Željezare u iznosu od 32.922.888€(objašnjeno u izvještaju DRI).
Prilikom ove odluke o kupovini imovine bili smo svjesni da na taj način preuzimamo i obavezu o angažovanju i 200 zaposlenih. To je bio paket, dogovor radnika, Vlade i EPCG.
Urađen je i Poslovni plan, koji je u osnovi predviđao angažovanje zaposlenih na poslovima izrade solarnih elektrana, izrade podkonstrukcija, PVC bravarije, izrade konstrukcija, obezbjeđenje imovine i opreme i kao potencijalni proces, ali na kraju, puštanje Kovačnice u rad. Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) nekoliko mjeseci nije donosila odluku da li EPCG-Željezara-Nikšić može da se bavi obradom i preradom metala, jer se takve aktivnosti smatrati nedozvoljenom državnom pomoći.
EPCG je kao osnivački kapital uplatila na EPCG-ŽELJEZARI-NIKŠIĆ(EŽNK) iznos od 2.155.000€.
Moramo priznati da se od trenutka imenovanja upravljačkih struktura EŽNK, a to je posebno ispoljeno od strane menadžmenta EŽNK, gubi normalna poslovna komunikacija sa EPCG.
Menadžment EŽNK ne obavještava EPCG o važnim poslovnim aktivnostima, ili obavještava kad je već završen određen posao (zapošljavanje, zakupi, radno-pravni odnosi,…).
Iako od Agencije za zaštitu konkurencije još nije došlo Mišljenje o mogućnosti prerade čelika, menadžment na svoju ruku pokušava da pokrene Kovačnicu.
Zanemaruju se osnovni elementi biznis plana. U avgustu broj zaposlenih dolazi do 400. Gubici se gomilaju, novac se troši.
Na sjednici Odbora direktora u avgustu 2022. godine raspravlja se o Zahtjevu menadžmenta EŽNK da im se izvrši uplata od 6.500.000€ za pokretanje proizvodnje i prerade čelika, odnosno da se krene u puštanje u rad Čeličane i Kovačnice.
Zahtjev je bio vrlo loše obrazložen i izazivao je opravdanu sumnju u sposobnost trenutnog kadrovskog potencijala da pokrene ovu djelatnost.
Poslije burne rasprave, gdje je bilo mišljenja da se bezuslovno uplati novac, ipak je provladao stav, uz snažno insistiranje menadžmenta EPCG i predsjednika Odbora EPCG, da se sačeka Mišljenje AZK.
Početkom maja su na krovovima instalirane dvije SE snage 1.800kWp, koje se nijesu pustile u rad zbog uništene opreme u manjim trafostanicama.
Pokrenut je pogon za izradu PVC bravarije, koji je zbog nedostatka sirovina obustavio rad.
Takođe počeo je sa radom restoran, ali i on je obustavio rad. Magacin ESG je preseljen u EŽNK. Sredinom oktobra Odbor direktora EŽNK je smjenio izvršnog direktora.
Sredinom novembra postavljene su konstrukcije za SE na zemlji snage 1.000kWp.
Tek dolaskom novog izvršnog direktora EŽNK početkom 2024. godine, pokreću se poslovni procesi, ali su i oni usporeni zbog raznih administrativno-tehničkih problema.
Tu se prije svega misli na sporost u definisanju specifikacije za energetski i metalski dio koji se odnosi na sanaciju trafostanica i materijal za izradu konstrukcija.
Ipak u ovom periodu postavljene su konstrucije za gotovo 2.000kWp za SE na brani Vrtac i gotovo 2.500kWp za SE na zemlji u krugu Željezare.
Na žalost za ove poslove EPCG je morala da angažuje preko 30 radnika po ugovor o djelu, jer EŽNK nije to mogla da obezbijedi iz sopstvenog kadra.
To se prije svega odnosi na poslove pravljenja betonskih blokova za postavljanje konstrukcija i poslove zavarivanja metalnih elemenata.
Završena je montaža solarnih panela na konstrukcijama od 1.000kWp. Intenzivno se nastavlja sa izgradnjom konstrukcija i sređivanju krovova.
Sredinom oktobra očekuje se prelazak ESG u staru Upravnu zgradu EŽNK.
U toku su završni pregovori sa konzorcijumom koji predvodi Švajcarska kompanija 8B Capital za izdavanje u zakup imovine u krugu Željezare u cilju pokretanja proizvodnje i obrade čelika.
Mjesečna kirija 31.000€, preuzimanje 150 radnika. Ovaj zakup ne uključuje zemljište van kruga Željezare, kao ni energetski potencijal(izgradnja solara, baterija, vetrenjača…).
U saradnji sa Opštinom Nikšić, raspisan je konkurs za izradu Idejno urbanističko-arhitektonskog rešenja za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa Sunčani grad, na prostoru van kruga Željezare, koje je u vlasništvu Opštine i EPCG.
Na konkurs je pristiglo 15 radova. Izvršeno je rangiranje radova i otvorena je izložba istih na Trgu Slobode u Nikšiću.
Sunčani grad je ušao u Prostorni plan Nikšića, i realizacija ovog projekta dala bi potpuno novu dimenziju razvoju grada.
Prilikom svih dosadašnjih procjena imovine Željezare, nepokretna imovina van kruga je procjenjivana 7€/m2.
Danas 145.539 m2 van kruga postaje gradsko građevinsko zemljište, čija je realna cijena 80€/m2. Ovo znači da se vrijednost imovine uvećava za još 10.624.347€.
U poglavlju u kojem se govori o Željezari i njenoj imovini, moramo još jednom podsjetiti da će se EPCG u svom razvoju u velikoj mjeri posvetiti izgradnji velikih baterijsko-elektro skladišnih sistema ( BESS).
Željezara sa svojim energetskim potencijalom, osim za nove izvore električne energije, idealna je za ugradnju i BESS, čiji bi kapaciteti mogli da budu nekoliko stotina MWh.
Ovaj potencijal neću prevoditi u finansijski iskaz, ali bi sve prethodne cifre bile male u poređenju sa ovim potencijalom.
I pored svih, trenutnih, problema sa kojima se u svom poslovanju suočava EŽNK, to nikao ne smije dovesti u pitanje samu Odluku o kupovini imovine.
Naprotiv, ove činjenice nepobitno pokazuju da je Odluka bila dobra. Ne govorimo još uvijek- istorijska.
Panične reakcije dijela javnosti prilikom određenih problema u funkcionisanju pred ovim činjenicama izgledaju beznačajno, i suštinski su beznačajne.
Vrhunac te demagogije ogleda u eksplicitnom stavu, da je kupovina imovine bila pogrešna, a onda se iskazuje velika zabrinutost za status radnika. To je kontradiktorna teza.
Da nije kupljena Željezara, radnici bi vjerovatno i danas bili na krovovima,
Korektnija je teza da imovinu nije trebalo kupovati, i da radnike nije trebalo preuzimati, jer to ne treba da zanima EPCG.
Samo i ovdje se mora uzeti u obzir i to da EPCG ne može voditi poslovnu politiku mimo stavova Vlade, i da je vrijednost imovine višestuko veća od vrijednosti za koju je kupljena.
Da bi se donosile dobre poslovne odluke, za neke se ne može očekivati da će se isplativost pokazati odmah ili u kratkom vremenskom periodu, već se mora imati strpljenja da vrijeme to verifikuje.
Sa Željezarom se imalo problema prethodnih 40 godine, i nije bilo rešenja. Možda će naš pristup i način razmišljanja dovesti do rešenja.
Kad bi odlučili, da sada prodamo tu imovinu, ubijeđeni smo da bi pokrili sve dosadašnje troškove i da bi nam ostala značajna novčana suma, ali mislimo da vrijedi pokušati da se valorizuje kompletan potencijal imovine Željezare.
Da rade i Čeličana i Kovačnica, da se ponovo prave armaturne mreže, da se grade SE i BESS, da u Sunčanom gradu počne da se gradi veliki tržni centar, da se grade stanovi, u Željezari da se pokrenu još nek pogoni.
Opcija prodaje nam je uvijek otvorena.
U narednom tekstu, osmom u ovom serijalu, biće nešto više riječi o cijenama električne energije.
Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama danas su intervenisali u dvije odvojene akcije spašavanja. Nažalost u obje akcije su život izgubile dvije osobe uslijed utapanja.
Spasilački čamac SAR -5 zajedno sa posadom UPSUL-a i pripadnicima Sektora granične policije su u mjestu Drobni pijesak, opština Budva iz mora izvukli jednog utopljenika.
Nakon toga, isti spasilački čamac se uputio nakon poziva od strane OKC-a, u mjesto u potezu između tunela Ćafe i Malog pijeska, opština Bar u kojem su izvukli još jedng utopljenika. Jedna mlađa ženska osoba i dijete su u toj akciji izvučeni na kopno i hitno prebačeni u barsku bolnicu.
S obzirom da je zvanično na snazi tokom dana crveni meteo alarm i najava veoma jakih vjetrova koji stvaraju velike talase i jake struje, tokom dana su uočeni kupači koji i pored istaknutih crvenih zastavica na plažama, ulaze u more i time rizikuju kako svoje živote tako i živote pripadnika službi koji ih spašavaju u veoma uzburkanom , kamenitom i nepristupačnom terenu. Ovakve i slične situacije se ponavljaju godinama unazad i nažalost rezultiraju nepotrebnim gubicima ljudskih života, te UPSUL apeluje da kupači budu veoma oprezni narednih dana kako bi se izbjegle nepotrebne nesreće i utapanja.
Podsjećamo da apel za pomoć i bilo koju rizičnu situaciju na moru, građani i turisti mogu prijaviti direktno na besplatan broj 129 ili putem mobilne aplikacije safesea.me.
Vaterpolisti Jadran Mtela su napravili veliki korak ka grupnoj fazi Lige šampiona.
Novljani su na kvalifikacionom turniru u Dubrovniku savladali domaćina Jug 14:12 za drugi trijumf, nakon što su juče deklasirali Banjaluku (35:3).
Jadran je razliku napravio serijom 5:0 u drugoj četvrtini kada je od 4:6 stigao do 9:6. Tu prednost do kraja meča nije ispustio, pa se sada pita u borbi za prvo mjesto koje vodi u elitu.
Najefikasniji kod Jadrana je bio Dimitrij Hold sa četiri pogotka, tri je upisao Vasilije Radović.
Jadran u subotu od 12.30 igra sa Dinamom iz Bukurešta, u nedjelju je protivnik Barselona (10.30).
Dvanaestominutnom projekcijom na hologramskom platnu Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor predstavila je sinoć svoje novo izdanje – knjigu „Kotorske legendice manje znane“. Projekcija u Crkvi Svetog Pavla rađena je u produkciji ove muzejske ustanove, a publici je nizom animacija ilustrovala dio objavljenih legendi u kojima su glavni junaci i junakinje ilirska kraljica Teuta, Vile Pestingradske, grifoni, grčki bogovi, zmajevi, ali i obični ljudi naših krajeva. Urbanu legendu o delfinu Jocu publici je ovom prilikom pročitao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Knjiga ima za cilj da od zaborava sačuva stare priče o našoj legendarnoj i mitskoj prošlosti, a namijenjena je svima, najviše djeci osnovnoškolskog uzrasta. „U rukama držiš novo izdanje legendi Kotora, onih manje poznatih — skoro pa zaboravljenih. Uložili smo mnogo truda da ih sakupimo i, uz tvoju pomoć, zauvijek sačuvamo. A kako čuvamo legende i priče? Odgovor je lak — pričanjem! Počni već danas, ispričaj ih svima koje znaš. Legende su naše nematerijalno kulturno nasljeđe, veza sa prošlošću i dokaz posebnosti Boke Kotorske. Ne zaboravimo ih! Mi činimo što je do nas, sada je red na tebe” – stoji u uvodu „Kotorskih legendica manje znanih”.
Kotorske legendice manje znane
Podsjetimo, tekst su priredile Tanja Vujović i Milka Kolundžić, ilustracije uradila Ana Rodić. Knjiga je objavljena na crnogorskom (ćirilica i latinica) i engleskom jeziku (prevod Ranke Vilić), ima 50 strana u tvrdom povezu, a štampana je u hercegnovskoj štampariji „Biro konto“.
Povodom osvajanja srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Bugarskoj i svjetske bronze u Argentini, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić priredio je danas svečani prijem za juniorske reprezentativce Crne Gore u vaterpolu te članove stručnog štaba iz Kotora.
Čestitajući još jednom na postignutom rezultatu, gradonačelnik Kotora iskazao je osvajačima medalje zahvalnost na dostojanstvenom predstavljanju grada i države na tako respektabilnim takmičenjima. Apostrofirao je njihovu igru i zalaganje u bazenu, kazavši kako su osvojene medalje nova potvrda kvaliteta našeg vaterpolo sporta. Naglasio je da će Opština Kotor i nadalje podržavati najtrofejniji sport u Crnoj Gori, podsjetivši kako Kotor u kontinuitetu daje najveći broj reprezentativaca.
Evropski vicešampioni iz Kotora su Andrija Bjelica, Andrija Roganović, Draško Samardžić, Tim Perov, Srđan Janović, Miloš Milinić, Balša Vučković i Đorđe Pejović. Oni su, izuzev Bjelice i Vučkovića, ovog ljeta učestvovali i na svjetskom prvenstvu za igrače do 18 godina u Argentini, gdje su osvojili bronzano odličje. Sa njima su u Južnoj Americi bili Ivan Marković, Miloš Vukašinović i Marko Pejović, koji su takođe prisustvovali današnjem prijemu.
Mlađan Janović, Vasko Vučković, Uroš Čučković i Veselin Mišković bili su dio stručnog štaba koji je predvodio mlade vaterpoliste do uspjeha u Argentini i Bugarskoj.
Jokić je osvajačima medalje, uz pojedinačne nagrade od 500 eura, uručio i prigodne poklone. Prijemu su prisustvovali predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, glavna administratorka Marina Bjelja, sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i Dejan Ognjanović, savjetnik za sport u Opštini Kotor.
Tivatska policija juče je uhapsila ukrajinskog državljanina A.K. (29), bliskog članovima jedne organizovane kriminalne grupe, za kojim je tragala zbog sumnje da je zaposlenom na trajektu nanio teške tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat, su preduzimajući mjere i radnje u cilju identifikovanja i lociranja lica koja se sumnjiče za napad na zaposlenog na trajektu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, lišili slobode ukrajinskog državljanina u Tivtu”, kazali su iz UP.
Kako se dodaje u saopštenju, A.K. je prilikom kontrole od strane policijskih službenika upravljao vozilom visoke klase, marke “BMW X7“, ukrajinskih registarskih oznaka, koje mu je uz potvrdu oduzeto.
“Imenovani je po nalogu tužioca lišen slobode i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. On je uz krivičnu prijavu priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost”, istakli su iz Uprave policije.
Kako su zaključili u saopštenju, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, u koordinaciji sa postupajućim tužiocem, preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju pronalaska i procesuiranja svih izvršilaca navedenog krivičnog djela.
