Izlijevanje goriva tokom bunkeriranja broda kod španjolskog otoka Gran Canaria prisililo je lokalne vlasti da u četvrtak zatvore nekoliko plaža na ovom popularnom turističkom odredištu i proglase izvanredno stanje zbog okoliša.
U srijedu navečer obaviješteno je o slučajnom izlijevanju tokom bunkeriranja broda u luci La Luz u Las Palmasu, glavnom gradu otoka. Radilo se o najviše 3 metričke tone IFO 180, goriva s vrlo niskim udjelom sumpora. Ime broda nije otkriveno.
Prema riječima predsjednika vijeća Gran Canarije, Antonija Moralesa, mrlja uzrokovana onečišćenjem bila je duga oko 2 km (1,2 milje) i široka 400 m.
Morales je izjavio kako se mrlja kretala prema jugu, prema općini Telde, potiskivana vjetrom. Struje su zasad spriječile da zagađenje dođe do obližnje tvornice za proizvodnju pitke vode.
Plaže La Restinga, Palos, San Borondón i El Baranquillo zatvorene su za javnost kako se mrlja približavala obali, dok su helikopter, dronovi i brod za pomorsko spašavanje pomagali hitnim službama u akcija čišćenja.
“Ova kontaminacija, nažalost, ima značajan opseg, zbog čega je angažirano toliko resursa,” rekao je gradonačelnik Teldea Juan Antonio Pena za Reuters.
“Nešto ovakvo je moguće spriječiti. Tražit ćemo odgovornost jer šteti okolišu i ne možemo dopustiti da se ovakve stvari ponove,” dodao je Pena, piše gCaptain.
Vaterpolisti Primorca osvojili su tradicionalni turnir “Vlaho Bato Orlić” pobjedom nad Novim Beogradom u finalu, nakon peteraca 21:20.
Kotorani su odlično otvorili meč, poveli sa 3:0, međutim prošlogodišnji polufinalista Lige šampiona je uspio do kraja prve dionice da se vrati rezultatski i smanji prednost Primorca na 3:2.
Nakon gola Dušana Matkovića, Primorac je imao dva gola prednosti ali Novi Beograd je uspio to da preokrene.
Od tada meč je ušao u rezultatsku klackalicu, iako je naš tim imao ponovo dva gola prednosti sredinom treće četvrtine, 8:6, domaćin turnira je uspio da se vrati čak i da povede u posljednjoj dionici 9:8.
Novi preokret su priredili momci Vjekoslava Paskovića, prvo je Vico pogodio za 9:9, a onda je mrežu NBG-a pogodio i Petar Ćetković.
Djelovalo je tada da su naši momci bliži pobjedi ali Đorđe Vučinić je pogodio za 10:10 i pobjednika su odlučili sedmerci.
Bila je to prava maratonska serija gdje je golman Primorca Dragoljub Ćetković odbranio penal u 11. seriji, a Đorđe Stanojević pogodio za pobjedu i osvajanje turnira u Novom Beogradu.
Vaterpolisti Primorca ostvarili su maksimalan učinak na turniru u Beogradu. Kotorani su pobijedili Vašaš 15:11, Vukove 20:7, njemački Špandau je izgubio od naše ekipe 12:11, i u finalu na peterce savladan je domaćin NBG 21:20.
Tokom drugog dana posjete Kotoru, predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković nastavio je susrete sa članstvom i simpatizerima stranke.
Prilikom susreta sa aktivistima kod promotivnog standa ispred Starog grada, Živković je sa njima razgovarao o toku kampanje, pri čemu je bio u prilici da čuje i njihove ideje vezane za budući razvoj Kotora.
Nakon toga, on je, zajedno sa čelnicima OO DPS Kotor i više kandidata sa liste “Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov” boravio na tvrđavi na Troici, gdje je održan skup kojim je i zvaničmo započeta kampanja.
DPS Kotor
Tom prilikom, okupljenima su se, uz Živkovića, obratili i Neđeljko Moškov, Željko Aprcović i predsjednik Mjesnog odbora DPS Slobodan Pavićević.
“Drago mi je što sam se uvjerio da u našoj kampanji učestvuju ljudi koji zaista imaju viziju o razvoju Kotora, kakvi su upravo i potrebni u tom procesu. Vodimo jako otvorene razgovore i sa članovima i sa simpatizerima, nastojimo da obiđemo što više mjesta i to je ono što smo i obećavali od početka reformi – direktan kontakt sa što više birača, jak terenski rad i dijalog”, istakao je Živković.
Živković će posjetu Kotoru završiti danas, pri čemu će se u 19:30 časova obratiti na predstavljanju liste “Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov” na Citadeli.
Grad Split je dobio novu atrakciju, 19 metara visoku promatračnicu smještenu na Sedlu Park šume Marjan, koja je otvorena u subotu ujutro.
Gradonačelnik Ivica Puljak izjavio je da promatračnica futurističkog izgleda najavljuje budućnost Splita i upozorava na očuvanje najvrjednijih resursa. Rekao je kako će taj objekt služiti povećanju sigurnosti Marjana i cijelog šireg područja grada.
“Čestitam svima koji su strpljivo i predano radili na projektu i uspješno ga završili. Sve Splićane i goste pozivam da uživaju u najljepšem pogledu, gradu i okolici na svijetu”, poručio je Puljak.
Otvorena promatračnica na Marjanu
Pročelnica službe za razvoj grada Antonia Eremut Erceg istaknula je kako je konačna cijena 1,3 milijuna eura, a promatračnica je djelomično sufinancirana iz sredstava EU, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
“Ulaz u promatračnicu je besplatan i dostupan građanima i turistima. Biti će otvorena od 8 do 20 sati, pri čemu u jednom trenutku na vrhu platforme može biti najviše deset osoba. U sklopu promatračnice je i lift za osobe s invaliditetom”, rekla je Eremut Erceg.
Nabavljen je i električni autobus kojim će se od Posjetiteljskog centra Javne ustanove Park šuma Marjan dolaziti do promatračnice, dok će osobe s invaliditetom uz najavu moći doći u pratnji i sa svojim vozilima, dodala je Eremut Erceg.
Promatračnica će biti digitalno povezana sa svim ulaznim rampama na Marjanu, a u podnožju će se nalaziti djelatnici protupožarne zaštite. Arhitekti promatračnice su Emil Šverko i Neno Kezić.
Promatračnica je dio velikog europskog projekta “Brdo prošlosti-oaza budućnosti”, koji je počeo još 2019. godine. Na mjestu nove promatračnica desetljećima je bila smještena stara željezna. Današnja promatračnica ima pogled od 360 stupnjeva koji zahvaća gradove i susjedne otoke.
Papa Franjo u nedjelju je otputovao u džunglu otočne države Papue Nove Gvineje na jugozapadu Tihog oceana kako bi posjetio katolike koji žive u jednom od najzabačenijih područja svijeta te isporučio medicinske zalihe i drugu pomoć.
Putujući 1000 km u teretnom avionu C-130 kraljevskog australskog zrakoplovstva, papa Franjo je s malom pratnjom stigao u Vanimo, naselje s oko 12.000 stanovnika u sjeverozapadnom dijelu glavnog otoka Papue Nove Gvineje u kojem nema tekuće vode i struje.
– Pomoć koju je 87-godišnji Papa donio teži stotine kilograma, rekao je glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni.
– Pomoć uključuje različite lijekove i odjeću, kao i igračke i glazbene instrument za učenike, dodao je Bruni.
Papa je tu zemlju od 600 otoka posjetio u sklopu 12-dnevnog putovanja u četiri zemlje jugoistočne Azije i Oceanije, najduljeg putovanja u svojem 11-godišnjem papinstvu.
U Vanimo je došao na poziv tamošnjih misionara Katoličkog instituta Utjelovljene Riječi. Oni su, kao i papa Franjo, iz Argentine.
– Činite nešto lijepo i važno je da niste sami, rekao je papa Franjo okupljenim misionarima i katolicima iz Vanima, kojih je, prema procjenama Vatikana, na sastanku ispred drvene župne crkve bilo 20.000.
U Papui Novoj Gvineji, prostranoj zemlji planina, džungle i rijeka, govori se više od 800 jezike i živi stotine plemena, uključujući desetke nekontaktiranih naroda.
Vatikan kaže da u Papui Novoj Gvineji, za koju se procjenjuje da ima od 9 do 17 milijuna stanovnika, ima oko 2,5 milijuna katolika.
Zemlja je postala glavna meta međunarodnih kompanija zbog plina, zlata i drugih rezervi.
Papa Franjo u subotu je pozvao vlasti na bolje postupanje s radnicima te apelirao na prekid etničkog nasilja zbog kojeg je posljednjih mjeseci poginulo desetak osoba.
Papa je zamolio katolike u Vanimu da stanu na kraj destruktivnim ponašanjima, kao što su nasilje, nevjera, iskorištavanje, zlouporaba alkohola i droga, koja oduzimaju sreću našoj braći i sestrama.
Prije nego što se 13. rujna vrati u Rim, papa Franjo posjetit će Istočni Timor i Singapur.
Papa Franjo jučer je održao misu pred 35 tisuća papuanskih vjernika na stadionu u glavnom gradu Port Moresbyju.
U propovijedi je poručio da se Papuanci možda osjećaju udaljeni od svoje vjere i od Crkve, no da im je Bog blizu.
Sedam osoba, od kojih su neke iskazale vjernost Islamskoj državi, uhićeno je zbog terorističkih prijetnji papi Franji.
Azijski mediji navode da su militanti bili ljuti zbog Papina posjeta najvećoj indonezijskoj džamiji Istiklal u Đakarti.
Koncert Još se digod skupe naši - Gospa od Milosti - foto Boka News
1 od 12
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
Koncert - Gospa od Milosti
“Još se digod skupe naši” naziv je koncerta koji je u subotu održan na otoku Gospe od Milosti u Tivatskom zalivu.
Brojni Tivćani i njihovi gosti, poštovaoci dalmatinske i klapske muzike uživali su u originalnom ambijentu Boke, kamena, mora i muzike kojom odiše Mediteran, u organizaciji Udruge A capella.
Brod „Katica“ koji je isplovio sa Pina bio je ispunjen do posljednjeg mjesta. Brojni Tivćani su iskoristili priliku da posjete otok, koji je širom otvorio vrata zahvaljujući don Ivanu Ćoriću, i dožive ga na jedan originalan način u noći klapske muzike i baklji, i nisu krili zadovoljstvo i ponos.
Koncert – Gospa od Milosti
Sam događaj bacio je jedno novo svjetlo na našu kulturnu baštinu i turističku ponudu, zahvaljujući A Capelli i njenim članovima, koji su osmisli i organizovali šetnju kroz prošlost i tradiciju…
U đardinu otoka Gospe od Milosti, pod vedrim nebom na pozornici ispod odrine vinove loze, nastupile su klape iz Hrvatske i Crne Gore: mješovita klapa Jadran – Tivat, ženska klapa Incanto – Kotor, muška klapa Ošjak – Vela Luka, mješovita klapa Kampaneli – Donja Kaštila, ženska klapa Kurjože – Podstrana i mješovita klapa Sfida – Korčula.
Podsjetimo, organizatori Udruga „A Capella“ nastala je s namjerom da se vratimo svojim muzičkim korjenima, da se sjetimo i osjetimo da je klapska pjesma dio naše kulture i identiteta, što su svojim idejama, kreativnim radom i angažovanjem sinoć još jednom potvrdili, jedinstvenom porukom “Još se digod skupe naši”.
Nakon koncerta i brojnih čestitki kratko i skromno za portal Boka News, predsjednica Udruge Snežana Radinović je prokomentarisla i obećala, „Iznenđeni smo intersovanjem i posjetom, obećavamo biće još ovakvih koncerata…“.
Klape su izvele tradicionalne klapske ali i savremene obrade popularnih pjesama da bi na kraju zajedničkim nastupom svih učesnika poslali poruku, “vidimo se na istom mjestu i naredne godine”.
Pored Turističke organizacije Tivat i Opštine Tivat, projekat su podržali i brojni sponzori i pojedinci, a organizatori su posebnu zahvalnost izrazili don Ivanu Ćoriću župniku Krašića i Gospe od Milosti.
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
Misli se, dakle, na poslovne odluke, prije 2021. godine, koje su nanijeli štetu EPCG i građanima, a neke, i dalje nanose štetu EPCG i građanima (privatizacija 2009. godine, kasnije otkup akcija, kupovina Rudnika uglja Pljevlja, odnos sa KAP-om, povlašćeni proizvođači).
Privatizacija
Da podsjetimo, privatizacija EPCG je izvršena 2009. godine preko fantomske firme River.
Fondovi su svoje akcije prodali po 7,1€ za akciju i po tom osnovu prihodovali 138.514.000€.
Da su ih tada prodavali po 8,4€ po akciji, koliko su ih kasnije prodali, Vlada i mali akcionari, prihodovali bi 163.875.718.
Ukupni prihodi države, EPCG, Fondova i malih akcionara iznosili su 434,810,683€. Mali akcionari privatizacionih fondova od ove transakcije nijesu imali nikakve koristi.
Fondovi su novac brzo potrošili. Zbog čega nije prihvaćena ponuda od 11,1 evro po akciji od grčkog konzorcijuma, kojeg su činili državna energetska kompanija Public Power i biznismen Viktor Restis, po kom osnovu bi se prihodovalo 608.084.959€ ili sveukupno za 173.274.276€ više nego što je ponudila A2A, ostalo je nerazjašnjeno do današnjeg dana.
Izgubili su i država i EPCG. Ali zato je neko dobio Sveti Stefan, a i Prva banka je odjednom postala najlikvidnija banka u državi (iako je 2008. godine država spasila Prvu banku sa 44 miliona evra), a ni vlasnicima fondova nije krivi dio.
Finansijske transakcije koje su ugrožavale likvidnost i dovodile do umanjenja kapitala
Osim privatizacije, odnosno dokapitalizacije, još neke odluke se nikako ne mogu smatrati korisnim za EPCG i građane. Ukazaćemo na neke od njih.
EPCG je na svojim žiro računima na dan 01.01.2017. godine imala 232,326,991.88€, a na dan 01.01.2021. godine stanje na žiro računima je iznosilo 39,596,540.93€, -(minus) 192.730.451M).
Samo dvije transakcije koje su suštinski predstavljale čist trošak kompanije u iznosu –(minus)136.937.251€, i to 104,524,861€ miliona evra(-51,657,280€ i -52,867,581€) za kupovinu akcija od A2A i 32,412,435€ za kupovinu akcija Rudnika uglja Pljevlja.
Po osnovu kupovine sopstvenih akcija, a zatim njihovog poništenja došlo je do smanjenja kapitala kompanije za 140.576.831€.
Do smanjenja kapitala EPCG je došlo i 2017. godine, zbog pokrića nagomilanih gubitaka, i to za iznos od –(minus)148.380.692€.
U decembru 2021. godine nakon okončanja stečajnog postupka u KAP-u, EPCG nijesu priznata potraživanja po osnovu isporučene električne energije iz 2012. godine u iznosu od 43.651.998€.
Od ovog iznosa kroz PDV prijavu od decebra 2021. godine priznat nam je obračunati iznos PDV na ove fakture vrijednosti 5.614.236€ i gubitak po ovom osnovu iznosi –(minus) 38.037.762€.
Osim ovih finansijskih akrobacija, EPCG se značajno opteretila i neposlovnim, bolje reći političko-ekonomskim transakcijama.
Montenegrobonus je ostao dužan po osnovu isporučene električne energije KAP-u iznos od –(minus)13.412.118€.
KAP-u je otpisano -(minus)16.940.025€ duga za električnu energiju preko takozvanih CO2 kredita, ( Odluka Vlade i prethodnog Odbora direktora, protiv kojih je EPCG podnijela krivičnu prijavu SDT-u), umjesto da taj novac završi u EKO-Fondu.
Takođe i po osnovu faktura iz 2021. godine KAP je ostao dužan EPCG -(minus) 5.392.873€.
Samo po osnovu ovih nekoliko transakcija, zahvaljujući odlukama tadašnjeg poslovodstva i vladajuće strukture, EPCG je ostala gubitak od -(minus)195,720,076€ i kapital je umanjen za 288.957.523€.
Iz ove tabele se primjećuje, zelena slova(14.999.999 i 5.614.236 ), da je novo poslovodstvo uspjelo da umanji štetu za 20,614,235€, a takođe je postignut dogovor da Vlada preuzme dug Montenegrobonusa.
Ovdje je, kao primjere značajnog odlliva finansijskih sredstava, neophodno istaći još neke procese koji opterećuju poslovanje EPCG.
Tu se prije svega misli na uspostavljeni sistem koji je dodjeljivao status, takozvanim, povlašćenim proizvođačima električne energije, koji su već pomenuti u ovom tekstu.
Takođe ćemo razmotriti i poslovni odnos EPCG prema KAP-u. Ova dva poslovna procesa biće posebno obrađena.
Povlašćeni proizvođači
Prije analize poslovnog odnosa sa povlašćenom proizvođačima, neophodno je građane upoznati šta to znači kad neko dobije status povlašćenog proizvođača električne energije.
To je pravno ili fizičko lice, koje gradi izvore električne energije, mini hidroelektrane, vjetro elektrane ili solarne elektrane.
To fizičko ili pravno lice podnosi Zahtjev Regulatornoj agenciji za energetiku da dobije status povlašćenog proizvođača.
Po dobijanju tog statusa, Vlada odnosno Crnogorski operator tržišta električne energije(COTEE) zaključuje sa tim subjektom ugovor o otkupu proizvedene električne energije, po podsticajnim cijenama(gotovo tri puta veće nego na berzi) na period od, najčešće, 12 godina.
Za dostavljanje te energije do potrošača koristi se državna, CGES-ova i CEDIS-ova, prenosna mreža.
Balansna odgovornost, da se proizvede onoliko koliko se najavi inače plaća se kazna, je na teret državne energetske kompanije, odnosno EPCG.
Malo pojednostavljeno, ali nadam se da je donekle pojašnjeno šta znači dobiti status povlašćenog proizvođača električne energije.
Velika sreća za onoga ko ga dobije, a za građane i EPCG velika šteta. Poslednju konstataciju potkrijepićemo jednom analizom.
Po osnovu takozvanih povlašćenih proizvođača do sada su, od 01.01.2017. godine do 30.06.2024. godine, EPCG i potrošači platili COTEE-u (Crnogorski operater tržišta električne energije) 269.909.761€, od čega EPCG 168.716.674€, a potrošači, odnosno građani, 101.193.087€.
Od 01.01.2017. godine do 31.12.2020. godine, period četiri godine, EPCG i građani platili su 96.063.466€(građani 52.756.881€, a EPCG 43.306.586€), a od 01.01.2021. godine do 30.06.2024. godine, period od tri i po godine, 173.846.294€ (građani 48.436.206€, a EPCG 125.410.088€).
Lako je uočljivo, da u poslednje tri i po godine, najveći teret plaćanja električne energije, COTEE-u, a samim tim povlašćenim proizvođačima ide na teret EPCG.
Zakonom je definisano da EPCG ne može povlašćenim proizvođačima da plaća veću cijenu od one po kojoj prodaje građanima, 43€/MWh, na žalost Vlada je 2019. godine donijela Uredbu kojom je poništila Zakon.
EPCG i građani plaćaju povlašćenom proizvođačima oko 120€/MWh, a onda tu istu električnu energiju tim istim građanima EPCG prodaje po 43€/MWh. Pametnom dosta.
Nevjerovatno igra Vlade i Regulatorne agencije za energetiku, jedni daju status povlašćenog, a drugi cijenu, a EPCG i građani to plaćaju.
Danas su ti isti, kreatori sistema povlašćenih proizvođača, najveći kritičari projekata Solari 3000+/500+ i Solari 5000+.
Ovdje neću posebno analizirati, više nego jasne, koruptivne i kriminalne radnje, već to ostavljam SDT-u.
Postavićemo elementarno pitanje, zbog čega EPCG nije gradila ove objekte.
Zbog čega su građani i EPCG morali da plate do sada 269,909,761€, a do kraja 2024. godine ovaj iznos će biti 291,704,383€.
Do kraja ugovorenog perioda, računajući odobreni, zbog inflacije, rast otkupnih cijena od minimum 3% godišnje, za povlašćene proizvođače EPCG i građani će izdvojiti još 345.363.729€, što će u ukupnom predstavljati izdvajanje od nevjerovatnih 637.068.112€ ???!!!
Istu tu energiju EPCG prodaje građanima za prosječno 42€/MWh. Korisno je prikazati i tu analizu.
I ovdje ćemo, radi korektne analize, pretpostaviti da će se cijene električne energije povećavati 3% na godišnjem nivou, počev od 01.01.2025. godine, što će značiti da će prosječna cijena, u periodu 2025-2030. godina iznositi 46,64€/MWh.
Zašto smo nekome omogućili da se enormno obogati, da nam zauzme prenosne kapacitete, da na EPCG prebaci balansnu odgovornost.
Od dosada datog novca mogli smo izgraditi sve ove objekte, i već bi ih otplatili, i počeli da zarađujemo.
Zbog čega se nije mogao primijeniti model koji se sada primjenjuje za izgradnju vjetroparka Gvozd? Zbog čega izgradnju ovih objekata nije realizovala EPCG?
Dati svoj prostor, dati svoj prenosni sistem i platiti energiju 650 miliona, a istu prodati za 250 miliona, zaista je za Riplija.
Da se primijenio model Gvozda, ili da je EPCG gradila te objekte, ušteda bi iznosila gotovo 400 miliona evra.
Posmatrajući na ovaj način, status povlašćenih, odnosno privilegovanih, proizvođača, i imajući u vidu činjenicu da ćemo još najmanje šest godina, nevoljno, biti dio ovog aranžmana, sa aspekta građana i EPCG možemo slobodno reći da će iznos od 400 miliona predstavljati čist gubitak.
Ovdje je važno podsjetiti da su početne cijene za povlašćene proizvođače bile gotovo dva puta veće od tadašnjih cijena na berzi.
Dobro bi bilo da neko pokuša da ospori ovakav način razmišljanja, i biće lako dokazivo da je ova ogromna šteta, prikazana minimalnim brojevima, iz razloga da analiza bude nesporna.
Ovdje izbjegavamo upoređivanje sa berzanskim cijenama električne energije, iako je to berzanska roba, jer data analiza odgovora na pitanje šta bi bilo da je EPCG to radila i gradila.
Logika povlašćenih proizvođača je bila, da im se garantuje otkupna cijena proizvedene električne energije, sa godišnjim uvećanjem cijene, za rast inflacije, bez obzira na kretanje cijena na berzama.
Institucije su se pravdale da na ovaj način afirmišu energetsku tranziciju.
Povlašćenim proizvođačima je takođe omogućeno da izađu iz sistema garantovanih cijena, kad god to požele, i da se okušaju na tržištu.
Ako im se tržište ne svidi ponovo mogu da se vrate na sistem garantovanih otkupnih cijena električne energije.
Zanemarljiv broj njih je, poslije 2022. godine kada je došlo do eksplozije cijena električne energije na berzama, izašao iz sistema garantovanih cijena, ali vrlo brzo očekujemo njihov povratak.
Sigurno je sigurno, bolje da EPCG i građani trpe štetu, nego da oni rizikuju na berzama.
Posebna je priča kako su se formirale početne cijene za povlašćene proizvođače.
Osnovni elementi po toj metodologiji su bili uložena sredstva za izgradnju obnovljivih izvora energije (OIE) i vrijeme povrata te investicije.
Bilo bi dobro da se na uvid dobije ta dokumentacija. SDT je na potezu.
Poslovni odnos EPCG – KAP prije 2021. godine
Vrlo je interesantno analizirati poslovni odnos EPCG i Kombinata aluminijuma Podgorica.
Iako je poslovni odnos sa KAP-om obilježio prethodni period od gotovo 20 godina, i taj odnos je uticao na gotovo sve segmente poslovanja EPCG, u ovom dijelu analize ograničićemo se na period od 2017. godine, i privilegovani položaj koje je imalo jedno privatno preduzeće.
U narednim poglavljima ćemo vidjeti šta je za EPCG značilo donošenje odluke o prelasku na, djelimično, tržišni način poslovanja sa ovim privrednim subjektom.
Matematika je vrlo jednostavna, KAP je u periodu 01.01.2017.-31.12.2021.godine (ugovor sa prethodnim menadžmentom) proizveo gubitak za EPCG od –(minus)50,325,005€.
Sve je detaljno objašnjeno u sljedećoj tabeli
Da je EPCG tu energiju izvozila, ili smanjeno uvozila ostvarila bi dodatni profit, odnosno ne bi imala gubitak, od 50,325,005€. Na mjesečnom nivou EPCG bi bila u plusu 838,750€.
Od ovih sredstava mogla je da se finansira plata za 1.071 radno mjesto.
U tom periodu prosječna bruto zarada iznosila je maksimum 783€ (novembar 2020), a ne sjećamo se da je u KAP-u u ovom periodu radilo više od 600 radnika.
Osim ovog gubitka koji je nastao usled netržišnog načina poslovanja, odnosno favorizovanja KAP-a na štetu EPCG, još jednom ćemo podsjetiti i na ostale poslovne procese u kojima je poslovni odnos sa KAP-om nanosio štetu EPCG i drugim državnim subjektima.
Ovdje ćemo sumirati ukupnu štetu koja je nastala u poslovanju sa KAP-om zaključno sa 2021. godinom.
Ovdje ćemo još napomenuti da iznosom -124.107.784€ nijesu obuhvaćene svi gubici, subvencije i garancije, koje su dale EPCG i država, za period 2005.-2009. godina.
Vlada je 2009. godine čuvenim Sporazumom o poravnanju, dala subvencije za električnu energiju od 60.000.000€ i garancije za kredite u iznosu od 135.000.000€, koje su na kraju platili građani Crne Gore.
I pored svih ovih minusa i gubitaka, ostali smo i bez imovine i bez izvanredne energetske infrastrukture, a neko je sve to dobio za 20.000.000€.
Da ne govorimo o tome da je u lancu KAP-a i Rudnika Boksita nekada bilo zaposleno gotovo 6.000 radnika, a danas ih ima svega nekoliko stotina.
Odlukom Odbora direktora EPCG od 01.01.2022. godine, raskinut je ugovor sa KAP-om, prešlo se na tržišni način poslovanja, a efekti ove Odluke biće detaljnije objašnjeni u poglavlju gdje će biti prikazano šta je to sve urađeno od početka 2021. godine, odnosno od dolaska novog Odbora direktora, prvog u kojem nije bilo DPS kadrova.
Samo ovih nekoliko opisanih procesa nanijeli su štetu građanima, EPCG, Budžetu i EKO-fondu od –(minus)711,023,740€ (slovima preko 700 miliona evra).
Kao što vidite, riječ je o nizu odluka, koje su usvajane i realizovane prije 2021. godine, a koje su ugrožavale i, snagom produženog dejstva, i dalje imaju negativne posljedice i po EPCG i po građane.
Novo poslovodstvo se, nakon preuzimanja kontrole nad kompanijom, 2021, posvetilo zaštiti interesa kompanije i građana.
U sljedećem tekstu ćemo se pozabaviti Termoelektranom “Pljevlja”.
Na teritoriji Budve nalazi se brojno istorijsko naslijeđe o kojem se vodi baš malo ili nimalo računa a odgovornost za to se prostom logikom može, prije svega, potražiti upravo na adresi Ministarstva kulture koji se maćehinski odnosi prema istoriji i naslijeđu Crne Gore nadamo se i vjerujemo da će se ova sumorna slika promijeniti u mandatu ministarke Tamare Vujović. U moru sličnih primjera, Grupa građana BU2 izdvaja tri značajne tvrđave za Budvu.
To su tvrđave Citadela, Mogren i Kosmač.
Sa svojih 416 kvadratnih metara u izgrađenim objektima i 2.982 kvadratna metra dvorišnih površina koje su opasane bedemima, kompleks Citadela putem javno-privatno partnerstva mogao vratiti u ruke građana Budve i Grad Teatra koji se već godinama održava u skučenom prostoru, oplemenjeni prostor Citadele se ne bi koristio samo ljeti, a Opština bi tu mogla da organizuje i sadržaje za cjelogodišnji rad. Jedna od prvih stvari koje će NVO “Grupa građana BU2” predložiti na skupštinskim zasjedanjima po okončanju četvrtih izbora u poteklih četiri godine je da se primarno uđe u pregovore a nakon toga i da se od privatnika otkupi ovaj jedinstveni prostor.
Nedaleko od Citadele nalazi se tvrđava Mogren koju je Turistička organizacija Budve u predhodnom periodu uspješno realizovala uređenje prostora unutar i u neposrednoj blizini tvrđave Mogren, a sprovedena su i arheološka istraživanja na tom lokalitetu. Tvrđava Mogren koja potiče iz austrougarskog vremena, sagrađena je još 1860. godine. Lokalitet koji je sam po sebi atraktivan, izmješten iz samog jezgra grada, a pritom pruža nevjerovatan pogled. Istorijskim porijeklom i vjekovnim postojanjem bio bi idealan za kulturne manifestacije, koncerte, književne večeri kao i za različita snimanja, a prije svega za snimanje kadrova koji dočaravaju duh prošlosti. Iskustva iz okruženja nam govore da za samo tri sata snimanja, Beogradska tvrđava zaradi i do 4.000 eura, dok je snimanje serije “Igre prestola” Dubrovniku donijelo zaradu od najmanje 60 miliona eura po sezoni. Za razliku od komšija, čini se da mi još uvek ne znamo da iskoristimo naša istorijska blaga.
Grupa građana BU2 takođe ukazuje na zapuštenost Trđave Kosmač koja je nepokretno kulturno dobro zaštićeno od strane Republičkog zavoda za zaštitu kulturnih dobara još od 1964 godine. Iako smo u ranijim (predizbornim) periodima obećavana izgradnja žičare, kojom je planirano povezivanje Bečića i tvrđave Kosmač na Brajićima, od čitave priče se ništa nije desilo a Kosmač i dalje stoji u ruševinama i napušten. Da li će se ove dvije tvrđave u budućnosti naći u planu Ministarstva kulture za rekonstrukciju i prilagođavanje kulturnim gradskim dešavanjima ostaje nam da vidimo. “Grupa građana BU2” apeluje na primjenu ovih utvrđenja u službi kulturnih dešavanja grada Budve – zaključuje se u saopštenju predsjednice NVO “Grupa građana BU2” Milica Mitrović
Pored tipično stripovskih sadržaja, kao što su besplatna crtanja za fanove, radionice, master class predavanja, izložbe i prezentacije, 18. Hercegnovski strip festival ovih dana publici donosi i kvalitetan, pažljivo odabran, muzički program. Tokom šest dana festivala, do 12. septembra, na tri lokacije u Herceg Novom gostovaće neka od najzvučnijih imena regionalne muzičke scene.
Nakon što je festival otvoren koncertom jednog od najpopularnijih elektro-akustičnih pop sastava u regionu, zagrebačkog Detoura, kojem je prethodio nastup domaćeg sastava Nitro, sinoć su na tvrđavi Forte mare nastupili Kralj Čačka i bend Mali demoni, a program je uokvirio hercegnovski DJ BodziE, dok će večeras na istom mjestu od 22 časa koncert imati Marčelo, uz pratnju domaćih snaga, DJ 2Beat i Groovy Castel Nuovo.
U godini punoljetstva organizatori su se potrudili da dosadašnji bogati muzički segment festivala unaprijede još više, a u naredna četiri dana pred publikom će biti: Dža ili bu, Vojko V, Bolesna štenad, kao i rezidentni sastav nazvan „Boka all stars“ koji čine vrhunski muzičari Marko Vlahović, Dragan Ivanović, Martin Đorđević i Goran Milojević sa gostom Rambom Amadeusom.
Kralj Čačka, odnosno Nenad Marić, kako je pravo ime ovog muzičara nazivanog i kraljem postjugoslovenske kantautorske scene, kazao je da je u Herceg Novom sjajna atmosfera, a tvrđava Forte Mare prelijep prostor na kome je zvuk fantastičan, te čestitao Hercegnovskom strip festivalu punoljetstvo uz želju da traje bar sto puta ovoliko.
Govoreći o uticaju stripa na njegov umjetnički izraz, kazao je da postoji indirektna veza jer je strip značajan dio popularne kulture, koji je na našim prostorima nedovoljno prihvaćena strana umjetnosti: “Za neke pjesme su mi čak govorili da ih stihovi podsjećaju na nešto iz Alan Forda. Ja sam jako volio strip, volim ga i dalje, samo sam ga više čitao kad sam bio mlađi”.
Marčelo je na Hercegnovski strip festival stigao juče, kako bi uživao u programima, a večeras i nastupio pred publikom na tvrđavi Forte mare. Kako je istakao, dugo poznaje organizatore Hercegnovskog strip festivala, zna šta im je ambicija i namjera I smatra da su “dovoljno sposobni da svoju lijepu i plementu ideju pretoče u dobru priču”.
Prokomentarisao je činjenicu da ovim izdanjem novski festival slavi punoljetstvo i čestitao im na tome: “Mislim da ta činjenica treba samo još više da ih obodri da nastave istim putem i da ovom gradu, kao i cijelom regionu i dalje omogućavaju ovaj i ovakav festival”.
HSF – Crtanje za fanove i berza stripa, trg
Jučerašnji, drugi dan Hercegnovskog strip festivala počeo je na glavnom gradskom trgu, kao i svake godine. Čuveni majstori devete umjetnosti crtali su za fanove, održana je berza stripa, a sve uz muzičku podršku Groovy Castel Nuovo skvadre i DJ dua 2Beat. U coworking prostoru “Kolektiv Novi” i u Gradskoj biblioteci upriličena je radionica za najmlađe, u saradnji sa kompanijom “One”, dok je u popodnevnim časovima u klubu “CaffeRadio 2B” održan niz prezentacija o strip umjetnosti.
Ljubitelji stripa i danas imaju mogućnost da na Hercegnovskom strip festivalu dobave nova izdanja ili dobiju crtež nekog od 150 umjetnika iz 20 zemalja koji su gosti najveće regionalne smotre devete umjetnosti. HSF karavan je na Škveru, u resto-baru Jadran, od 11 do 19 sati. U popodnevnim satima slijedi i niz prezentacija u kojima će učestvovati specijalni gosti 18. festivalskog izdanja, kaoi i Dejan Stojiljković, srpski strip scenarista i književnik.
Kompletan program 18. Hercegnovskog strip festivala možete pogledati na: https://stripfestival.me/ i na društvenim mrežama festivala.
Pokrovitelji i partneri festivala su: Opština Herceg Novi, Opština Tivat, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo turizma Crne Gore, Ministarstvo odbrane Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, ambasade SAD, Italije, Slovenije, Francuske, Velike Britanije i Španije, kao i preko 60 sponzora među kojima su predstavnici turističke privrede i kompanije iz Herceg Novog i Crne Gore.
Na lokalnim izborima u Kotoru koji će biti održani 29. septembra za povjerenje građana nadmetaće se čak 12 izbornih lista, među kojima je šest novih građanskih lista i političkih partija koje prvi put učestvuju na izborima.
Ako se uzme u obzir broj upisanih birača na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine koji je iznosio 18.403 i prilično veliki broj izbornih lista, za očekivati je takozvano rasipanje glasova i zanimljiva i neizvjesna politička utakmica u kojoj će snage odmjeriti stari-novi politički akteri. Posebno će biti zanimljivo ko će i sa kim formirati buduću vlast u Kotoru.
Nove političke partije i građanske liste koje prvi put učestvuju na izborima u Kotoru su Crnogorska građanska akcija (CGA), zatim građanska lista „Za Kotor“ koju predvodi Kotoranin Miljan Popović, potom građanska lista „Čuvari grada“ na kojoj su aktuelni potpresjednik opštine Kotor Nebojša Ševaljević iz Ure, funkcionerka te partije Ljiljana Popović-Moškov, zatim Kotorski pokret koji je osnovao aktuelni potpresjednik opštine i predsjednik VPK „Primorac“ Siniša Kovačević, Demokratska alternativa, partija koju su osnovali bivši članovi kotorskog DPS-a, direktor Kliničkog centra Kotor dr Davor Kumburović i njegov brat, direktor kotorskog Doma zdravlja dr Igor Kumburović, potom građanska lista iz Grblja „Grbaljska lista
-Tvoja, moja, naša“, kao i PES koji prvi put učestvuje na kotorskim izborima, ali ne samostalno, već u koaliciji sa Demokratama.
Osim novih, na ovim izborima učestvuju i stari politički akteri, i to koalicija „Evropski savez“ koju čine SD, SDP, LP i građani, zatim HGI koji nastupaj samostalno, kao i DPS, potom koalicija koju čine Demkrate i PES na čijem čelu je aktuelni predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, koalicija SNP-DSS na čijem čelu je aktuelna predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i koalicija „Za budućnost Kotora“.
Nakon lokalnih izbora u oktobru 2020. godine, vlast u Kotoru formirali su Demokrate, koalicija „Za budućnost Kotora“ i Građanski pokret Ura, sa natpolovičnom većinom od ukupno 17 odbornika u kotorskom parlamentu koji čine 33 odbornika. Demokrate su na lokalnim izborima, održanim 30. avgusta 2020. godine, osvojile devet, koalicija ZBK sedam, a Ura jedan mandat. U novom sazivu kotorskog parlamenta opozicioni DPS je bio pojedinačno najjača partija sa 12 odbornika, dok su po jednog odbornika imali SDP, SD, LP i Socijalisti Crne Gore.
Koaliciju ,,Za budućnost Kotora“ činilo je osam partija i to, Nova srpska demokratija, Pokret za pomjene, Demokratska narodna partija, Demokratska srpska stranka, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Socijalistička narodna partija i Stranaka srpskih radikala.
Međutim, već u drugoj godini vršenja vlasti, koalicija ,,Za budućnost Kotora“ prestala je da postoji jer je došlo do raznih prekompozicija u okviru te koalicije, a vlast su zbog neslaganja sa predsjednikom opštine Vladimirom Jokićem, u decembru 2022. napustila dva odbornika tadašnjeg Demokratskog fronta (odbornik NSD i PZP), a klub odbornika Demokrata napustila je jedna odbornica. Međutim, vladajuća koalicija je i pored toga nastavila da funkcioniše, jer je nedostatak ova tri odbornika, nadomješten podrškom tri odbornika DPS-a koji su u martu 2022. godine napustili tu partiju i nastavili djelovanje u kotorskom parlamentu kao nezavisni odbornici.
Nakon ovog, vladajuća koalicija u Kotoru doživjela je još nekoliko puta „potrese“, ali je i pored raznih trvenja, nesuglasica, čestih
neodržavanja sjednica Skupštine zbog nedostatka kvoruma, ipak uspjela da se do kraja održi na vlasti. Posljednja kriza vlasti bila je očigledna u 2023. godini, jer se skoro tri mjeseca zbog nedostatka kvoruma vladajuće koalicije, nije mogla održati sjednica SO Kotor na kojoj je trebalo da se usvoji budžet za 2024. godinu, projektovan na 44,682 miliona eura. Sjednica je trebalo da se održi 28. decembra prošle godine, pa 18. januara 2024. godine, a potom 1. februara ove godine, ali zbog nesuglasica čelnih ljudi, predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića i potpresjednika opštine Siniše Kovačevića oko finansiranja „Primorca“, nije se mogao obezbijediti kvorum. Sjednica je na kraju, ipak, održana sredinom februara, kada je očigledno nađeno kompromisno rješenje jer je odbornike na klupama sačekao amandman na budžet kojim je opredijeljeno dodatnih 400.000 eura za sport, pa i za „Primorac“, a za uzvrat u „ Primorcu“ je zapošljen odbornik Demokrata, što je značilo da je kriza vlasti prevaziđena, obezbijeđen je kvorum za održavanje sjednice, budžet iako sa zakašnjenjem je usvojen, nakon čega je vlast nastavila da funkcioniše do kraja mandata.
Politička organizacija Kotorski pokret osnovana je krajem oktobra 2023. godine sa ciljem da građanima Kotora predstavi sasvim novi koncept pristupa interesima Kotora. Osnivač Kotorskog pokreta je potpresjednik opštine Kotor Siniša Kovačević. Iz tog pokreta kažu da je to prva lokalna lista u Kotoru nakon 34 godine višestranačkog sistema.
U novembru 2023. godine zvanično je predstavljena i platforma Crnogorske građanske akcije (CGA) i Kotorana, koja je okupila uglavnom mlade ljude, bivše članove nekadašnjeg Liberalnog saveza, a kasnije Liberalne partije na čelu sa Goranom Grbovićem, koji je zaposlen u Opštini Kotor.
Početkom decembra 2023. godine predstavljena je Demokratska alternativa Crne Gore, koja je na Osnivačkoj skupštini održanoj 29. novembra prošle godine za prvog predsjednika izabrala dr Davora Kumburovića, aktuelnog direktora kotorske bolnice. Osnivači partije
Davor Kumburović i njegov brat dr Igor Kumburović, koji je direktor kotorskog doma zdravlja, su bivši kadrovi DPS-a. Davor Kumburović bio je član kotorskog DPS-a kada je imenovan na tu funkciju, a Igor Kumburović je bio dugogodišnji funkcioner kotorskog DPS-a, član Opštinskog odbora i Glavnog odbora te partije, a jedno vrijeme i član Izvršnog odbora.
U nizu brojnih pretumbavanja na kotorskoj političkoj sceni je i primjer menadžera Opštine Kotor Ivana Mikijelja, koji je bio član Glavnog odbora NSD, a koji je nakon izlaska te partije iz vlasti dao ostavku na sve funkcije u tom političkom subjektu i ostao na funkciji menadžera Opštine. Mikijelj je sada dao podršku koaliciji Demokrata i PES-a koju predvodi Vladimir Jokić.
Žrijebanje
Opštinska izborna komisija (OIK) utvrdila je žrijebanjem redosljed partija na glasačkom listiću za lokalne izbore koji će u Kotoru biti održani 29. septembra.
1. U Akciju – Budi svoj! Biraj CGA!
2. „Čuvari grada“ – lista građana
3. Evropski SAVEZ (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat’ će Kotor!
4. „Grbaljska lista“ – tvoja, moja, naša“
5. HGI na bedemu mediteranske Crne Gore
6. Za budućnost Kotora, grad svih nas
7. Miljan Popović „Za Kotor“
8.Vladimir Jokić – Dobar glas za gradonačelnika (Demokrate-PES)
9. Kotor prije svega! DPS- Neđeljko Moškov
10. Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno!
11. Kotorski pokret – Siniša Kovačević
12. „Demokratska alternativa- dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita“
