Pjaca od knjige na KotorArtu 5. i 6. avgusta

0
Pjaca od knjige na KotorArtu 5. i 6. avgusta
Pjaca od knjige

Međunarodni festival KotorArt i ove godine organizuje Pjacu od knjige, koja će se održati u utorak i srijedu, 5. i 6. avgusta, u Kreativnom habu u Kotoru, s početkom u 21 čas i 30 minuta.

U fokusu razgovora dvije književne večeri, pod nazivima „Prisjećanja su rasuta kao krhotine stakla…“ i „Moj rat je bolji od tvog rata“, biće žensko iskustvo rata i traume, etičko i poetsko suočavanje sa nasiljem kroz književnost, otpor dominantnim patrijarhalnim narativima, intergeneracijski prijenos sjećanja, kao i kritika kulture poricanja u društvima koja se nisu suočila sa sopstvenom prošlošću. Urednica programa Pjace od knjige je Maja Mrđenović, filološkinja opšte književnosti i teorije književnosti.

Prve večeri, 5. avgusta, biće održan okrugli sto „Prisjećanja su rasuta kao krhotine stakla… i u tom kovitlacu sve se opet odvijalo ispočetka“, koji će moderirati Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica i filološkinja iz Kotora. Gosti večeri biće dvije književnice: Tanja Stupar Trifunović, nagrađivana autorka romana, poezije i grafičkog romana, dobitnica Nagrade Evropske unije za književnost i nagrade Vasko Popa, čije stvaralaštvo istražuje fragilnost sjećanja, identitet i žene u savremenom društvu, kao i Milena Đorđijević, književna kritičarka, urednica programa u Narodnoj biblioteci Srbije i autorka brojnih eseja, intervjua i teorijskih tekstova koji se bave književnošću i njenim mjestom u savremenom društvu.

U romanima Duž oštrog noža leti ptica Tanje Stupar Trifunović i Sezona berbe Magdalene Blažević rat je prikazan kroz intimnu, žensku perspektivu, koja umjetnički oblikuje ličnu i istorijsku traumu nasuprot dominantnim patrijarhalnim narativima. Kroz radoznale, neposlušne junakinje koje se odupiru društvenim normama, autorke grade poetski, snažan svijet u kojem se prepliću ljubav, gubitak, nasilje i sjećanje, uvek u sijenci napuštenog doma koji više ne može biti dom.

Drugog dana, 6. avgusta, u okviru okruglog stola „Moj rat je bolji od tvog rata“, moderatorka Maja Mrđenović, teatrološkinja i kritičarka, vodiće razgovor sa dvije izuzetne sagovornice: Natašom Nelević, spisateljicom, pozorišnom kritičarkom i feminističkom teoretičarkom, poznatom po svom radu na feminističkoj reviziji istorije i preispitivanju nasljeđa jugoslovenskog prostora, i Mirjanom Drljević, autorkom romana Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo, finalistkinjom NIN-ove nagrade i nagrade Meša Selimović, čije djelo tematizuje lične i kolektivne traume kroz savremeni prozni izraz.

U romanima Mali roman o blatu Nataše Nelević i Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo Mirjane Drljević, junakinje iz savremenog doba kroz lična sjećanja preispituju prošlost: od Drugog svjetskog rata, preko socijalizma i ratova devedesetih, do savremenog doba tranzicije. Autorke kroz njihovo posredno ili nasljedno traumatsko iskustvo grade etički otpor kulturi poricanja, nastojeći da pisanjem svjedoče, a ne da zaborave, i time otvore prostor za moralno suočavanje sa društvenim nepravdama.

Kroz teme rasutih sjećanja, ratnih trauma, identiteta i feminističkih perspektiva, Pjaca od knjige nudi prostor za dijalog o književnosti kao alatu za sjećanje, otpor i razumijevanje savremenog svijeta i neizbrisivih tragova prošlosti.

Ulaz na događaje je slobodan, a organizatori pozivaju sve zainteresovane da prisustvuju i daju doprinos razgovoru kroz pitanja, komentare i razmjenu mišljenja.

Snažno nevrijeme pogodilo dijelove Hrvatske: Vatrogasci s plovila spasili 16 osoba

0
Snažno nevrijeme pogodilo dijelove Hrvatske: Vatrogasci s plovila spasili 16 osoba
Nevrijeme – foto AA

Snažno olujno nevrijeme koje je u nedjelju kasno pogodilo dijelove Hrvatske, posebno područja Visa, Biševa i Sveca, havarisalo je više plovila iz kojih je, brzom intervencijom vatrogasaca, spašeno 16 osoba, rečeno je iz Županijskog vatrogasnog operativnog centra Split, prenosi Anadolu.

Najprije se, kako prenosi Hina, na Biševu nasukala jedrilica, a potom je intervencijom vatrogasaca sa četiri plovila spašeno šest osoba.

Potom je u Komiži, oko 20,30 sati, u katamaran prodrla voda te je intervencijom deset vatrogasaca spašeno šest osoba.

Na ostrvu Svetac se također nasukala jedrilica, ali su intervencijom vatrogasaca spašene četiri osobe, rekli su u Vatrogasnom centru.

Utakmica u Splitu između Hajduka i Istre je privremeno bila odgođena zbog nevremena.

Trump: Bit će sankcija, no Rusi su lukavi, dobro ih izbjegavaju

0
Trump: Bit će sankcija, no Rusi su lukavi, dobro ih izbjegavaju
Donald Trump
Foto: Ken Cedeno / Reuters

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da će njegov posebni izaslanik za Bliski istok i Rusiju Steve Witkoff vjerojatno posjetiti Moskvu sredinom tjedna i da onamo odlazi na zahtjev Moskve. Tvrdi da je i dalje spreman uvesti stroge sankcije Rusiji.

Donald Trump traži prekid vatre između Ukrajine i Rusije do 8. kolovoza.

– Bit će sankcija, no čini se da su Rusi prilično dobri u njihovu izbjegavanju. Znate, lukavi su oni, vidjet ćemo što će se dogoditi. Steve Witkoff trenutačno je usredotočen na granicu, govorim o Gazi i opskrbi ljudi hranom. Možda će u srijedu ili četvrtak ići u Rusiju. Oni bi ga željeli vidjeti. Zatražili su sastanak s njim. Vidjet ćemo što će se dogoditi, rekao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin već više puta sastao s Witkoffom u Moskvi prije nego što su Trumpovi napori da obnovi veze s Kremljom naglo zaustavljeni.

Na pitanje novinara o tome što će Witkoff poručiti Moskvi i može li što Rusija učiniti kako bi izbjegla sankcije, Trump je odgovorio: “Da, doći do sporazuma koji će zaustaviti ubijanje ljudi”.

Obraćajući se novinarima, Trump je također rekao da su dvije nuklearne podmornice, koje je poslao blizu Rusije nakon prepucavanja na internetu s bivšim ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, sada “u regiji”.

Trump nije kazao je li mislio na podmornice na nuklearni pogon ili podmornice s nuklearnim oružjem.

Također, nije objasnio kamo su točno podmornice poslane, što je vojna tajna.

Do zveckanja nuklearnim oružjem došlo je u kontekstu roka koji je Trump postavio Rusiji, a istječe potkraj idućeg tjedna, do kada Rusija mora poduzeti korake prema završetku rata u Ukrajini ili će se suočiti s novim sankcijama.

The Ocean Race Europe 2025. – nedjelja dana do početka prestižne regate

Tracker, izvor The Ocean Race

The Ocean Race Europe 2025. približava regatu publici kroz inovativni traker sa potpunom telemetrijom i medijskim integracijama



Do početka The Ocean Race Europe 2025 ostalo je svega sedam dana. Spektakularna regata, čije će se finale održati u Bokokotorskom zalivu, započinje 10. avgusta u Kilu, jednom od najznačajnijih pomorskih čvorišta Baltičkog mora. Pet etapa vodiće flotu kroz Sjeverni i Atlantski okean, zatim preko Sredozemnog do Jadranskog mora. Ovog ljeta, publika će regatu pratiti iz neposredne blizine, zahvaljujući inovativnom trakeru koji mijenja način na koji se jedrenje posmatra i razumije.

U saradnji sa kompanijom PredictWind, specijalizovanom za marinske vremenske prognoze, razvijen je novi digitalni sistem koji donosi trku direktno publici, bez obzira na udaljenost. Premijerno će biti korišćen upravo na ovogodišnjem izdanju regate, sa ciljem da poveže svijet s onim što se dešava između jedara i horizonta.

The Ocean Race 2022-23 – 15 January 2023, Leg 1, Start Day onboard Team Malizia. Will Harris.

Platforma donosi bogat vizuelni prikaz i kompleksnu strukturu podataka. Umjesto statičnih mapa, gledaoce sada očekuje dinamični doživljaj. GPS praćenje u realnom vremenu, uz 2D i 3D prikaze, otvara pogled na svaku promjenu kursa. Meteorološki uslovi predstavljeni su kroz vremenske slojeve koji otkrivaju vjetrove, promjene pritiska i nadolazeće sisteme, dok prediktivne rute osvjetljavaju odluke koje timovi donose na osnovu trenutnih podataka i performansi svojih brodova.

Traker omogućava pristup kompletnim telemetrijskim informacijama. Brzina, pravac kretanja, razdaljina do cilja i relativna pozicija unutar flote postaju elementi koji dodatno osvjetljavaju narativ svakog tima. Multimedijalni sadržaji, uključujući video materijale sa brodova i izvještaje posada, integrišu se u prikaz trke, pružajući publici autentičan uvid u život na moru. Platforma je optimizovana za deljenje i ugradnju na digitalne kanale timova i medija, čime se širi dostupnost i podiže intenzitet praćenja regate.

Na ovoj ruti, od Sjevernog mora do Jadrana, flota prelazi više od 4.500 nautičkih milja. Gradovi poput Portsmuta, Kartahene, Nice i Đenove su dramaturški čvorovi priče koja se odvija tokom pet etapa. Posljednja stanica u Boki Kotorskoj nosi simboliku zatvaranja kruga, ali i kulturnog susreta. Po prvi put, regata ulazi u vode, ne samo Crne Gore, već čitavog Jadrana. Takmičenje postaje okvir za dijalog između sporta i nauke, između performansa i održivosti.

The Ocean Race Europe 2025. – nedjelja dana do početka prestižne regate
Izvor The Ocean Race Charles Drapeau GUYOT environnement – Team Europe

Ocean Live Park u Kilu otvara se 6. avgusta. Svaka naredna luka ugostiće sopstveni park, zamišljen kao prostor za susret, učenje i inspiraciju. Posjetioci će imati priliku da isprobaju simulatore jedrenja, prate dokumentarne projekcije o okeanima, učestvuju u interaktivnim aktivnostima i dožive ritam trke na kopnu.

Za sve one koji trku prate iz svojih domova, traker ostaje stalni prozor u svijet jedrenja. Platforma je precizno izrađena da funkcioniše besprekorno na svim uređajima, dostupna medijima, partnerima i gledaocima, nudeći kontinuitet i bliskost sa onim što se događa tamo gdje je pogled usmjeren ka pučini.

Kotor – Saopštenje karnevalske grupe Kraljevina Sveta Vrača

0
Kotor – Saopštenje karnevalske grupe Kraljevina Sveta Vrača
Karnevalska grupa Sveta Vrača – U toku povorke su eksponat osveštavali krstom i vodicom iz bazena

Prenosimo saopštenje karnevalske grupe Kraljevina Sveta Vrača:

Osjetili smo potrebu da se oglasimo povodom dešavanja na 23. tradicionalnom Ljetnjem karnevalu. Na ovaj čin su nas posebno nagnale određene izjave koje smo imali priliku pročitati ili čuti na raznim portalima.

Kraljevina Sveta Vrača, kao najbrojnija kotorska karnevalska grupa, se organizovala da i ove godine uveliča Ljetnji karneval sa maskom “Bokeški referendum”. Kao i svih prethodnih godina, i danas smo htjeli ukazati na lokalne probleme i toksične anomalije u društvu; koje su sve manje anomalije, a sve više pravilo. Nažalost, upravo zato uopšte nismo imali problema u pronalaženju inspiracije.

Zbog “nesporazuma”, kako to nazivaju prvi čovjek opštine i organizator karnevala, onemogućeni smo da adekvatno predstavimo našu masku.

U trenutku naše najave, dok smo se nalazili poprilično udaljeni od bine, intervencijom policije i vatrogasne jedinice smo zaustavljeni i spriječeni da predstavimo našu masku na mjesto koje je predviđeno za to.

Koristimo ovu priliku da se srdačno zahvalimo prvom čovjeku grada, šefu karnevala i vatrogasnoj jedinici Kotora. Prije svega, naročitu zahvalnost dugujemo našoj policiji!

Šaljemo im svima tople pozdrave! Sigurni smo, da nije bilo svih vas, da naša poruka ne bi toliko odijeknula i doprla do ljudi.

Vidimo se sljedeće godine!

P.S. Stara kotorska kaže: “Nemo’ se što ljutit, poliću te vodom”

Kraljevina Sveta Vrača – KSV

Mladi vaterpolisti Jadrana osvojili kup Crne Gore

0
Mladi vaterpolisti Jadrana osvojili kup Crne Gore
Jadran-mladji-kadeti

Utakmicama petog kola sinoć je u Nikšiću završen trodnevni vaterpolo turnir Kupa Crne Gore za mlađe kadete, igrače rođene 2011. godine i mlađe, na kojem su vaterpolisti „Jadrana“ ulogu favorita potvrdili sa svih pet pobjeda.

Na startu takmičenja u petak su savladali ekipu „Nikšića“ visokim rezultatom 20:10. U subotnjem duplom programu sa ekipama iz Podgorice pobjeđeni su „Budućnost“ 14:11, a u poslijepodne i „Akvatik Verde“ 16:8. U najneizvjesnijem susretu, „Jadran“ je juče prijepodne bio bolji od „Budve“ 10: 9 , a sinoć je pobjedio i ekipu „Primorca“ 12:7, osvojivši ubjedljivo prvo mjesto.

Drugo mjesto na turniru pripalo je „Budvi“, treća je „Budućnost“, četvrti „Primorac“, peti „Akvatik Verde“ i šesti „Nikšić“.

Četrvti trofej u Kupu, koliko je osvojeno i prvih mjesta u prvenstvu, za „Jadran” su osvojili: Mateja Kišić, Predrag Vidaković, Andrija Subotić, Balša i Nemanja Damjanović, Aleksa Jančić, Uroš Živaljević, Aleksa Čurović, Aleksa Ivović, Marko Pavlović, Uroš Sijerković, Stefan Vreća, Uroš Samardžić, Pavle Naumović i Sergej Radević. Treneri su Dušan Ivanovski i Filip Andrić.

DPS Kotor: Prekid karnevala nezapamćen skandal, vlastodršci ne mogu da podnesu kritike građana

0
DPS Kotor: Prekid karnevala nezapamćen skandal, vlastodršci ne mogu da podnesu kritike građana
Foto privatna arhiva – kotor-katedrala-radunoviza

Nezapamćen skandal dogodio se sinoć na Kotorskom karnevalu kada je Uprava policije prekinula događaj u trenutku kada je trebalo da se predstavi maskenbalska grupa koja je nosila maske koje su aludirale na lik i djelo ministra Slavena Radunovića, zbog njegove sramotne izjave da bi na referendumu trebalo preispitati da li je Kotoru potreban UNESCO status, kaža se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Kotor.

To je prvi put u istoriji da je karnevalska povorka prekinuta, a razlozi su i više nego očigledni – oni koji danas upravljaju državom ne razumiju duh karnevala, baš kao što ne razumiju ni važnost postojanja i trajanja Kotora na UNESCO-ovoj listi.

Vlastodršci, u svojoj bahatosti, teško podnose to što Kotorani kroz duh karnevala prikazuju svoj odnos prema vlasti, što na najkreativniji način izražavaju mišljenje o onome što donosioci odluka (u) ovoj državi rade i što se kritički odnose prema njihovom liku i djelu.

U državi u kojoj vlast pokušava da zabrani pravo na protest, da uguši svaki vid građanskog bunta, da zastraši svakoga ko se usudi iznijeti svoje mišljenje o njenim nepočinstvima, pa i kroz stvaranje i djelovanje partijske policije, ne može iznenaditi ni to, što vlastodršci očigledno uplašeni od kotorske pjesme i igre, prekidaju karnevalske povorke, nespremni da podnesu kritičku misao građana Kotora i Crne Gore.

Ne može se od onih koji ne shvataju karnevale, maskenbale, fašinade očekivati da pojme vrijednost kotorskih vjekova istorije i kulture.

N’o, ipak im poručujemo – kotorski karnevalski duh ne možete ugušiti, živjeće ovaj karneval, baš kao i Kotor na UNESCO listi, koliko god vama to smetalo.

Preživio je Kotor mnogo veće sile nego što ste vi. Preživjeće i vas iz aktuelne vlasti nedostojne funkcija koje su vas zapale sa kojih pokušavate da ojadite i ovaj grad, i ovu državu, – kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Kotor.

Protestna nota Hrvatske – Krapović: Nepotrebna reakcija, Jadran trajni simbol

0
Protestna nota Hrvatske – Krapović: Nepotrebna reakcija, Jadran trajni simbol
Tivat- Jadran – foto-M.Marušić

Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog znački sa slikom školskog broda Jadran. I dok zvanični Zagreb ukazuje na jednostrane i, kako kažu, provokativne poteze, iz crnogorskog Ministarstva odbrane kažu da su krajem jula izradili seriju znački za posadu školskog broda Jadran, “u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru.

Ministar odbrane Dragan Krapović je za TVCG saopštio da  nije bilo potrebe za reakcijom i protestnom notom, te da će brod Jadran ostati trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje.

“Školski brod Jadran bio je i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje. Kao što mi nismo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad šb “Jadran” koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Mikijelj: Od trajektne linije ostvarili prihod od 20 miliona eura

0
Mikijelj: Od trajektne linije ostvarili prihod od 20 miliona eura
Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News

Država je zaradila nevjerovatnih 20 miliona eura od preuzimanja trajekta, što bi bio prihod za 100 godina da je u poslu ostao prethodni zakupac, poručio je direktor Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom Mladen Mikijelj, na društvenoj mreži X.

“Zaustavili smo tajkunske i kumovske poslove i ostvarili prihod od 20 miliona, čime smo dokazali da smo bili u pravu kada smo raskinuli sporne ugovore o koncesiji od kojih bi ovaj iznos dobili za čak 100 godina”, poručio je Mikijelj.

Istakao je da na trajektnoj liniji Kamenari Lepetani JP Morsko dobro ovog ljeta obara rekorde u broju putnika te kvalitetu i brzini usluge.

Modrulj s odašiljačem pliva Jadranom, podaci se očekuju za šest mjeseci

0
Modrulj s odašiljačem pliva Jadranom, podaci se očekuju za šest mjeseci
Modrulj s odašiljačem – foto Hina

Znanstvenici su u sklopu istraživanja pelagičnih vrsta morskih pasa u Jadranu, postavili na modrulja dugog gotovo dva metra satelitski odašiljač koji bi za šest mjeseci trebao poslati podatke o dosad slabo istraženom kretanju te strogo zaštićene vrste u Jadranskom moru.

“Same migracije morskih pasa u Mediteranu slabo su istražene, a za pretpostaviti je da su putevi kretanja u posljednje vrijeme, uslijed klimatskih promjena, i dodatno promijenjeni”, rekao je Hini voditelj terenskog istraživanja s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu Alen Soldo.

Istraživanje je provedeno pod pokroviteljstvom CIESM – Mediteranske znanstvene komisije sa sjedištem u Monacu te pod patronatom Princa Alberta II od Monaca, a sudjelovala je i Loriane Mendez, voditeljica projekta “Praćenja kretanja i stanja vrhunskih morskih predatora u Mediteranskom i Crnom moru”.

S obzirom na to da je bilo kakvo neovlašteno uznemiravanje strogo zaštićenih vrsta kažnjivo, istraživanje je odrađeno pod određenom paskom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koje je izdalo potrebne dozvole za rad.

Modrulj s odašiljačem – foto Hina

Morski psi ključni za morske ekosustave

Morski psi igraju ključnu ulogu u očuvanju ravnoteže morskih ekosustava, a iako su često, i posve nezasluženo percipirani kao opasni, istina je da su mnoge vrste morskih pasa u svjetskim morima, kao i u Jadranskom moru, ugrožene i potrebna im je zaštita.

Soldo objašnjava da je zaštita morskih pasa u Mediteranu i Jadranu moguća kroz strožu kontrolu ribolova, zabranu izlova ugroženih vrsta te edukaciju javnosti.

Iako su neke vrste već zaštićene zakonodavstvom EU i Hrvatske, pri čemu Hrvatska prednjači u svijetu s dodatnim mjerama zaštite provođenje mjera često je nedovoljno te je potrebno bolje istražiti populaciju morskih pasa u Jadranu jer mnoge podatke još nemamo.

Upravo to je i bio glavni razlog znanstvenom istraživanju pelagičnih vrsta morskih pasa u Jadranu, tj. onih koji žive i kreću se daleko od morskog dna, gdje je primarni cilj bio tagiranje većih primjeraka, odnosno postavljanje satelitskih odašiljača na morske pse te praćenje njihovih migracija.

Modrulj s odašiljačem – foto Hina

Akvatorij srednjodalmatinskih otoka

Istraživanje je provedeno ovog ljeta u akvatoriju srednjodalmatinskih otoka između Jabuke, Korčule, Brača i Šolte, a koristio se ribarski brod gospodarskog ribara Tonćija Alajbega koji je obavljao uobičajenu zadaću ulova tune i igluna plutajućim parangalima.

Istraživačka ekipa istodobno je popisivala ulov hrskavičnih riba, ulovljenih kao slučajan ulov te ih odmah neozlijeđene puštala.

Slučajni ulov činila je strogo zaštićena žutuga ljubičasta koja se inače ne prijavljuje često, morski psi čukov i mekaš te mačka mrkulja.

Također, bilo je zanimljivo i primijetiti da se nijedna ptica nije uhvatila na plutajući parangal, što je inače čest problem kod ribolova plutajućim parangalima diljem svijeta.

Ulovljena dva modrulja, na jednog stavljen uređaj

Nekoliko dana boravka na moru nije bilo uzalud jer su ulovljena i dva modrulja, od kojih je jedan bio pogodan za postavljanje satelitskog odašiljača.

“Modrulj od skoro dva metra dužine danas pliva Jadranom i prikuplja podatke te se možemo nadati da će nakon šest mjeseci odašiljač dospijeti do površine mora odakle će poslati sve podatke koje je dotad prikupljao”, kaže Soldo.

Očekuje da će to pridonijeti boljem poznavanju kretanja te vrste, također strogo zaštićene, u Jadranskom moru iako podaci o kretanju samo jednog pripadnika jedne vrste neće biti dovoljni.

Nadaju se stoga da će to potaknuti i druga konkretna terenska istraživanja koja jedino mogu dati uvid u pravo stanje tih najugroženijih morskih bića.

Mediteran kao more opasno za morske pse i raže

Mediteran je već inače poznat kao more opasno za morske pse i raže, koji čine skupinu hrskavičnih riba, jer je status oko 60 posto rsta koje u njemu obitavaju veoma ugrožen.

Nažalost, u Jadranu je situacija još i gora jer se smatra da je od 60 vrsta koje u njemu stalno ili povremeno žive, njih čak 70 posto ugroženo. Tri vrste – sklat žutan, pas pilan i ražopas, nekad prisutne u Jadranu danas se smatraju regionalno izumrlim jer nisu zabilježene desetljećima.

Glavni uzroci ugroženosti morskih pasa su prekomjerni ciljani izlov, slučajni ulov (takozvani „bycatch“), degradacija staništa te njihove posebne biološko-ekološke karakteristike koje ih smještaju na vrh hranidbenog lanca, ali su im i otežavajuća okolnost za preživljavanje.

Napadi morskih pasa u Jadranu iznimno su rijetki

Morski psi sporo rastu, kasno spolno sazrijevaju i imaju mali broj potomaka, što ih čini izuzetno ranjivima na bilo kakav oblik pritiska.

Uz to, prisutna je i stigmatizacija morskih pasa kao opasnih za ljude, što pridonosi njihovom bespotrebnom ubijanju i otežanoj primjeni zaštitnih mjera.

U stvarnosti, napadi morskih pasa u Jadranu iznimno su rijetki, primjerice zadnji smrtosnosni napad je zabilježen pokraj dalmatinske Lokve Rogoznice još davne 1974. godine.

Jedini napad nakon toga bio je 2008. kada je slovenski podvodni ribolovac na Visu preživio napad velike bijele psine. S druge strane, nestanak morskih pasa doveo bi do poremećaja u hranidbenom lancu i negativnog utjecaja na cijeli morski ekosustav.

/Mario Vrandečić – Hina/