Povodom Dana evropske baštine 2018, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizuju u subotu 22. septembra događaj „Tradicija umijeća spajanja“ posvećen održanju i valorizaciji tradicionalne vještine gradnje u kamenu na suvo.
U Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 10 sati održaće se okrugli sto sa temom „Tradicionalna gradnja u kamenu bez vezivnog materijala“ sa sljedećim učesnicima: Anita Trojanović, pejzažna arhitektica Udruga „Dragodid“ Hrvatska, Antonela Stjepčević, KZU „Napredak“ Gornja Lastva, Aleksandra Kapetanović, arhitektica-konzervatorka, NVO „Expeditio“ i Željko Starčević, arheolog.
Na putu prema Špiljarima
Nakon okruglog stola, sa početkom u 14 sati u planu je kratka demonstracija tehnike gradnje u okviru pješačkog puta kroz Špiljare. Cilj ove pokazne radionice jeste da se volonteri upoznaju sa baznim vještinama i pravilima tradicionalne gradnje.
Pozivamo sve zainteresovane sugrađane da nam se pridruže u aktivnostima kojima obilježavamo Dane evropske baštine 2018.
Barski kalafati Bokovac porodično, već godinama unazad, prave jedrilice. I ovih dana rade punom parom, kazala je u razgovoru za Antenu M Lala Bokovac.
Kaže, proizvodnja ne staje, pa će već na proljeće biti ojedrene još četiri “arsenalke”. To će biti veliki podvig u svakom smislu za ovu porodicu.
“Brojaćemo najveću flotu u svom vlasništvu, osam arsenalki na jedra, korculanku od 6 metara takođe na jedra i novi brod dužine 8 metara model dubrovačko korčulanski koji je “oplemenjen” performansama. Takođe će imati latinsko arapsko jedro”, kazala nam je naša sagovornica.
Otkriva nam da im je uspješna saradnja sa Emiratima otvorila velika vrata ostalih bogatih naručilaca iz te zemlje.
“Osim poslovne saradnje poziv smo dobili da se predstavimo kroz tradicionalno jedrenje koji itekako cijene i na prvo im je mjesto pa tek onda karbonske i nedrvene jedrilice. Pohvale i ocjene koje nam stižu iz mnogih zemalja kojima je tradicija u srcu, daju nam elan za uporan rad. Nijesu pohvale vezane samo za brodogradnju već i brzinu naših jedrilica što je sve u paketu djelo vještih majstora”, priča Lala.
foto Bokovac
Veliku podršku dobili su i od marine Porto Montenegro, gdje se već četiri godine nalaze i to u najelitnijem dijelu crnogorske, a svjetske marine.
Takođe, ove godine i barska marina im je ustupila mjesta koja su im značajna za jedrenje i obuku novih jedriličara.
“Samim tim je Bar postavo vidljiviji na turističkoj i nautičkoj sceni. Brend nam je donio ono što smo i htjeli, a opravdali smo ga višedecenijskim iskustvom i znanjem, a ne usputnim hobijem”, priča naša sagovornica.
Spremaju se za nove izazove. Sljedeći je regata u Crnoj Gori, ali i jedna van naših granica.
On line izložba Latinsko jedro – Foto Zoran Nikolić
Ipak, jedna vijest ih posebno raduje.
“Za nekih 15 dana ćemo biti uvršteni u kulturna dobra Crne Gore. Nećemo reći naziv, neka to bude iznenađenje za sve koji nas podržavaju i poštuju. Pečat ovog itekako značajnog nematerijalnog dobra je na ponos svih nas, djece naše i unuka kao i cijele Crne Gore kao čuvara tradicije za buduće generacije”, kaže Lala.
Kako zaključuje, ničega ne bi bilo da iza svega ne stoji uporan i pošten rad, što je, uprkos svemu, najbolji put do uspjeha.
Preko 1.500 Tivćana potpisalo je peticiju „Besplatni udžbenici za sve učenike osnovnih i srednjih škola grada Tivta“ koja će 20.septembra biti predata lokalnoj upravi, kako bi se o njoj izjasnila Skupština opštine Tivat. Peticija koju je pokrenula grupa građana potpisivana je na punktu na obali Pine.
– Tivat se hvali i ponosi time da je grad i prijatelj djece, ali je u stvarnom životu teško vidjeti istinu u tome. Roditelji se snalaze, kupuju stare udžbenike, brišu stare radne sveske, kopiraju što mogu, jer su udžbenici jako skupi. Školovanje je po zakonu besplatno i jednako dostupno svima, ali osim klupa gdje djeca sjede, ništa drugo nije besplatno. Budimo realni, u školama nema ni VC papira – saopštili su pokretači peticije.
Oni objašnjavaju da s obzirom da slijedi donošenje gradskog budžeta za 2019. godinu, njihov je cilj da od naredne školske godine svi učenici tivatskih osnovnih i srednjih škola steknu pravo na besplatne udžbenike.
– Novac iz opštinskog budžeta često se usmjerava na daleko bezvrednije projekte. Grad Tivat finansira knjige, prehranu u školskim menzama i osigurava novac za socijalno ugrožene i za djecu romske populacije i hvali se brigom za potomstvo. To će učini i najizdašniji „lokalni šerifi“ za svoju djecu. Većina roditelja iz Tivta će ostati na cjedilu jer svojim primanjima ne mogu podmiriti ni zvaničnu potrošačku korpu, a kamoli udžbenike za svoju djecu – objašnjavaju iz grupe koja je pokrenula peticiju– Bakir Džonlić, Dubravka Stanišić, Nataša Bulatović, Sandra Sindik i Željko Crnogorac, a podršku akciji dali su brojni volonteri koji su prikupljali potpise.
– Peticija je sprovedena sa ciljem de se pomogne roditeljima osnovnih i srednjih škola, jer je za udžbenike većina roditelja morala da odvoji cjelokupni mjesečni dohodak. Drugi cilj peticije je da se izjednače uslovi školovanja za sve učenike i da se pruži ista šansa svima. Možda ovoliki odziv građana proizlazi i iz razloga što peticiju nije pokrenula nijedna politička stranka ili grupacija.
Pokretač peticije je grupa građana koji nisu aktivisti nijedne političke stranke. Drugi razlog ovolikog odziva su stvarni uslovi života većine građana, koji jedva sastavljaju kraj s krajem.
Moramo primjetiti da skoro nijedan građanin iz opštinskih organa uprave nije potpisao peticiju. Čuvaju svoje fotelje. Toliko o njihovoj brizi za potomstvo. Podrška građana peticiji bila je izuzetna, pa sa ovom zahvaljujemo svima koji su stavili svoj potpis na istu. Ako oni koji ih zastupaju u odborničkim klupama grada Tivta budu razmišljali kao većina građana, ne sumnjamo da će se usvojiti zahtjevi iz peticije. Na njima je da odluče – poručuju organizatori peticije i dodaju da će opštinskim organima peticiju predati 20. septembra.
Hercegnovsko pozorište u saradnji sa “Herceg festom” priprema predstavu za djecu „Carevo novo odijelo”.
Premijera predstave čiji je reditelj Petar Pejaković, planirana je početkom oktobra.
U predstavi će igrati hercegnovski glumci: Goran Slavić, Miloš Pejović, Dejan Đonović i Vlado Milošević.
Bajku „Carevo novo odijelo” dramatizovao je Novljanin Đorđe Stanojlović.
Scenograf je Vojo Kilibarda, a kostimografkinja Jelena Vasiljević.
“Petar Pejaković diplomirao je Pozorišnu i radio režiju kod prof. Egona Savina na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Pojavljuje se kao autor tekstova i scenografije, a posebno se istakao u projektima i radu sa socijalno osjetljivim grupama u kojima je umjetnost primijenjena u svrhu društvenih promjena.
Pejaković je potpisao režiju u pedesetak pozorišnih predstava u Crnoj Gori i inostranstvu. Direktor je Kotorskog festivala pozorišta za djecu, režirao je za CNP, Centar za kulturu, Pančevo, Centar za kulturu, Tivat, Kraljevsko pozorište Zetski dom, Cetinje, Zahumlje, Nikšić, Gradsko pozorižte, Podgorica, Narodno pozorište Zenica, FIAT, Nikšićko pozorište, KIC Budo Tomović, BELEF, MESS, režirao je u Amsterdamu, Erlangenu, Beogradu, Rijeci…
Objavljivao je priče i pjesme, stripove i članke o stripu, pripremao autorske radijske emisije, i u svim oblastima primao nagrade. Između ostalih, dobio je Novembarsku nagradu Grada Kotora, nagradu na Kotorskom dječjem festivalu, nagradu za OFF program na Festivalu crnogorskog teatra, priznanje za najbolju predstavu i režiju na festivalu amatera u Bijelom Polju, predstava Rašomon, jedna je deset od najboljih predstava u 75 godina Akademskog pozorišta u Beogradu, a nagrađivan je u Njemačkoj i Tunisu te na beogradskom Festiću i BRAMSU” – navodi se, pored ostalog, u saopštenju organizatora koje nam je proslijeđeno.
U povodu Međunarodnog dana čišćenja otpada iz okoliša, koji se 15. septembra održao 144 zemlje, Greenpeace je u suradnji s Parkom prirode Telašćica organizirao čišćenje uvale Kobiljak na Dugom otoku. Analizom prikupljenog otpada s jadranskih plaža pokazali su da su određene robne marke posebno zastupljene pa pozivaju tvrtke i korporacije na odgovornost za plastiku koju plasiraju na tržište. Značajan dio onečišćenja pripada robnim markama korištenim u Hrvatskoj, suprotno uvriježenom mišljenju da se radi isključivo o plastici iz susjednih zemalja.
Ružni prizori onečišćenja jadranskih plaža plastičnim otpadom su postali uobičajeni čak i u najzaštićenijim područjima, kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Akcije čišćenja plaža nisu dovoljne da se velike količine plastike uklone iz okoliša, nego se problem treba hitno rješavati na izvoru, poručuju iz Greenpeacea.
– Svi snosimo odgovornost. Postoji tendencija da za onečišćenje našeg mora krivimo nemarne turiste i otpad iz Crne Gore i Albanije. Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke. Analize koje smo proveli na otocima ukazuju na to da plastični otpad ovisi o zemljopisnom položaju i morskim strujama. Radi se, dakle, o problemu koji nema nacionalni identitet i ne poznaje granice. Osim ulaganja napora da mijenjamo navike i kulturu bacanja, odgovornost napokon moraju preuzeti i korporacije koje na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže, izjavila je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Coca Cola, Jamnica, Ožujsko i Karlovačko pivo, samo su neki od brendova čiji se proizvodi mogu prepoznati na rajskim plažama i uvalama. Čepovi, boce, vrećice pakiranja, sve su to dobro poznati predmeti koji nam svakodnevno svima prolaze kroz ruke, a nakon kratkog korištenja ostaju trajno u okolišu. Ambalaža je jedan od najzastupljenijih oblika jednokratne plastike, što je vidljivo iz prikupljenog otpada.
– Iskorjenjivanje kulture bacanja i okretanje višekratnim materijalima moraju podržati i sami proizvođači. Tvrtke moraju osvijestiti da svi zajedno snosimo posljedice njihovog poslovanja i stjecanja profita. Normaliziranjem i nametanjem jednokratne upotrebe i uvjeravanjem javnosti da je plastika jeftina, praktična i sigurna, korporacije zarađuju novac na račun okoliša. O tome se mora govoriti u javnom prostoru i njihova odgovornost se treba zakonski regulirati, dodaje Andrić.
U tijeku je donošenje direktive EU o smanjenju učinaka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, pozivamo ministra Ćorića da se založi za ambiciozniju varijantu direktive koja bi uključivala i osnažene mjere proširene odgovornosti proizvođača.
U okviru projekta međunarodne saradnje „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“ u programu Evropa za građane, pod pokroviteljstvom EU, delegacija Opštine Čepin iz Hrvatske boravi od juče u posjeti Herceg Novom.
„Učešćem u ovom projektu mi obnavljamo staro prijateljstvo, sa željom da ga u budućnosti zajedno ojačamo, kako to i samo ime projekta poručuje. Te namjere potvrdićemo potpisivanjem sporazuma o saradnji, što je planirano za dva dana. Snaženje veza među ljudima i njegovanje dobrosusjedskih odnosa svakako će biti najvažniji rezultat ovog projekta“, poručio je predsjednik Opštine Stevan Katić pozdravljajući danas načelnika Čepina Dražena Tonkovca i članove delegacije.
Katić im je poželio dobrodošlicu u Herceg Novi, istakavši zadovoljstvo što zvanična saradnja počinje pod okriljem programa Evropske unije.
„Dobro nam došli u grad kulture i turizma, grad prirodnih ljepota od morske obale do vrhova prelijepog Orjena. Proći ćete ulicama koje su mamile brojne velikane, kojima su hodili Njegoš i Ivo Andrić, a drevna zdanja posvjedočiće vam o bogatstvu kulturno-istorijske baštine Herceg Novog, njegovoj raznolikosti i potencijalima. Danas grad koji se ubrzano razvija, Herceg Novi će vas dočekati raširenih ruku“, kazao je Katić.
Delegacija Čepina u posjeti Herceg Novom
On je podsjetio da veza među naša dva grada traje preko pet decenija, ali posredno. Naime, Herceg Novi se još 1965. godine pobratimio sa Osjekom, u čijem sastavu je bio Čepin.
„Opština Čepin poznata je po uspjehu u oblasti privrede i poljoprivredne proizvodnje, dok je Herceg Novi usmjeren na razvoj svih grana turizma i podsticanje uzgoja i valorizacije organskih, domaćih proizvoda. S tim u vezi, siguran sam da će naša saradnja biti od koristi za privrednike dva grada, te da će rezultirati korisnom razmjenom iskustava, novim idejama i partnerstvima“, kazao je Katić.
Zahvalio se predstavnicima Opštine Čepin, koji su prepoznali da je Opština Herceg Novi pouzdan partner, otvorena za nove ideje i veoma aktivna u apliciranju na prekograničnim projektima, te dodao da se raduje budućim inicijavama i projektima.
Tonkovac: Povezivanje privrednika i turističkog sektora
„Evropa je ta koja ujedinjuje i miri, ne samo nas zemlje Balkana, već cijelu Evropu, da krenemo u jedan novi smjer, u budućnost koja je bolja za nas“, istakao je načelnik Opštine Čepin Dražen Tonkovac. Iz tog razloga, kako misli, prošao je projekat „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“, kao jedan od samo četiri odobrena među 40 prijavljenih u cijeloj Hrvatskoj.
Zahvalio se Opštini Herceg Novi što je prihvatila inicijativu da se obnovi staro prijateljstvo, a što je EU prepoznala kao dobar korak. On je objasnio da je realizacija projekat krenula u martu ove godine, te kazao da se raduje budućoj saradnji. Pozvao je predstavnike Herceg Novog da budu gosti Čepina povodom sledećeg Dana opštine.
„Vi ste turističko mediteransko središte, mi smo kontinentalci, naučili smo raditi i proizvoditi. Nadam se da ćemo uspješno povezati naše privrednike i vaš turistički sektor“, rekao je Tonkovac, primijetivši da su na crnogoroskom tržištu već prisutni proizvodi iz Čepina.
On je predstavio Čepin, govoreći o lokalnoj upravi, privredi, istoriji, kulturi, tradiciji i običajima ove najveća opštine u kontinentalnoj Hrvatskoj, a druge najveće u cijeloj republici.
Delegacija Čepina u posjeti Herceg Novom
Njegovo obraćanje pratila je video prezentacija opštine, a potom i izlaganje Ivice Berakovića sa Poljoprivrednog instituta Osijek. O poljoprivredi u Herceg Novom – aktuelnom stanju, potencijalima i povezanosti sa turizmom, govorio je menadžer Opštine Herceg Novi Dragan Šimrak. Istoriju, kulturu i turističku ponudu grada predstavio je Dalibor Vuković iz Turističke organizacije Herceg Novi, a potom je direktor marketinga Instituta „Dr Simo Milošević“ Nikola Mračević prezentovao ponudu ove jedine banje u Crnoj Gori i nosioca zdravstvenog turizma.
Nakon sastanka u Institutu Igalo, za delegaciju Čepina upriličena je turistička tura kroz Stari grad i hercegnovske tvrđave. Čelnici dva grada posjetili su i dva velika kompleksa u izgradnji na teritoriji Herceg Novog – Portonovi i Lazure.
U okviru projekta „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“, koji implementira Kancelarija za međunarodnu saradnju, biće upriličena i svečanost potpisivanja Sporazuma o saradnji Herceg Novog i Čepina, 20. septembra (četvrtak), u 11 sati u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg Novi.
Projekat Općine Čepin „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“ u potpunosti je finansiran iz programa Evropa za građane. On je jedan od pet projekata koji su odobreni po javnom pozivu početkom ove godine, za koji je uslov bilo povezivanje najmanje dva partnerska grada, od koji jedan mora biti u državi članici EU. Ideja na kojoj se zasniva projekt leži u obnovi prijateljstva s opština Herceg Novi i Čepin, koje su se pobratimile još davne 1965. godine, kada je Čepin još bio u sastavu grada Osijeka. Cilj je ostvarivanje saradnje i razmjena iskustava između dvije opštine, kao i podizanje svijesti svih građana EU o pripadnosti zajednici jednakih vrijednosti.
Sekretar Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Petar Vujović i samostalna savjetnica za projekte Ivona Petrović, prisustvovali su 5. Koordinacionom sastanku svih partnera na projektu „IRENE – Interregional Renewable & ENErgy efficiency network“, održanom proteklog vikenda u prostorijama „Solarnog edukacijskog centra“ u Zadru u Republici Hrvatskoj. Ovom prilikom, analizirane su do sada realizovane aktivnosti, sa posebnim osvrtom na pilot projekat – instalaciju novih sistema rasvjete.
Takođe, razmatralo se i o konceptu promotivne kampanje projekta, koji je predstavljen partnerima, a analizirane su i do sada prikupljeni projektni prijedlozi za bazu podataka na temu energetske efikasnosti.
Projekt ¨IRENE – Interregional Renewable & ENErgy efficiency network¨, u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, zajednički sprovode Zadarska županija (Rapublika Hrvatska), Eko centar „Delfin“ i Opšina Tivat (Crna Gora), Asocijacija za ekonomski razvoj „Redah“ i Grad Mostar (Bosna i Hercegovina), te Agencija za razvoj Zadarske županije „Zadra nova“ kao vodeći partner.
Glavni cilj projekta je zaštita i očuvanje životne sredine i unapređenje održivog korišćenja prirodnih resursa u prekograničnim područjima, kroz zajednički razvoj i umrežavanje lokalnih sistema upravljanja energijom u prekograničnom području za unapređenje energetske efikasnosti i korišćenja sistema obnovljivih izvora energije u javnom sektoru.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.915.820,00€. Implementacija projekta traje do 31. decembra 2019. godine
Druga polovina septembra u Luštici Bay je rezervisana za dva interesantna događaja – Kotorski vremeplov i Tango maraton (Port of tango), u petak 21. i u nedjelju 23. septembra.
Prezentacija kotorskog načina života, multimedijalni program „Kotorski vremeplov“, posvećen je gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova, a priprema ga i realizuje kotorska organizacija „Che nova” uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
„Izvođenje u Luštici Bay je prvi put da se program odvija van Kotora. Za ovu priliku Kotorski vremeplov će se dešavati na više različitih mjesta u naselju. Nadamo se da će ovom interesantnom putovanju kroz vrijeme prisustvovati što više Bokelja i posjetilaca jer nas očekuje zaista lijep događaj“, najavila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
Tango ljubitelje u nedjelju 23. septembra u Luštici Bay očekuje velika revija plesa strasti, počev u 12 časova pa sve do 18 sati. Tango maraton je trodnevna manifestacija koja će se održati na promenadi Luštica Bay i na dvije lokacije u Porto Montenegru – Jahting klubu /Yachting Club/ i hotelu Ridžent /Regent /, u organizaciji plesne škole „Tango i tačka“.
Luštica Bay Marina
Posjetioce očekuje najbolja tango muzika a organizator je najavio učešće internacionalnih DJ-eva. Iz Italije, Mađarske, Turske, Argentine i Crne Gore.
U Luštici Bay je nedavno održana zložba slika prodajnog tipa, autora studenata Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja. U jedinstvenoj galeriji na otvroenom, u srcu Marina naselja ispred hotela Čedi /The Chedi / predstavljeno je više od 20 radova na teme „Luštica – Ljudi, zemlja i more“.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore organizovalo je jubilarnu XV Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom „Zdravim srcem u borbi protiv pušenja”.
Učesnici XV Crnogorske konferencije o kontroli pušenja održanoj u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” u Podgorici, a koju je otvorila direktorka direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore dr Mevlida Gusinjac, bili su:kardiohirurg dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, sa temom „Ja i pušenje”, prim dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za kardiologiju KCCG sa predavanjem „Preporuke za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja – pušenje” i kardiohirurg dr Aleksandar Radović koji je govorio na temu „Pušenje i kardiohirurška oboljenja”.
