NVO Miholjski zbor iz Tivta priredila je danas humanitarnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. Petnaestak članova te organizacije najdragocjeniju tečnost dalo je u Zavodu za transfuziju krvi pri Opštoj bolnici u Kotoru.
Nakon uspješne akcije, Miholjski zbor je za učesnike organizovao ručak u manastiru Miholjska Prevlaka kod Tivta. Predsjednik te NVO Zdravko Nišavić podsjetio je na prethodnu akciju skupljanja humanirane pomoći za narodne kuhinje na Kosovu i Metohiji u okviru koje su sakupili i distribuirali sedam šlepera pomoći.
„Ono što smo napravili je za malu Crnu Goru velika stvar. Donirao je koliko je ko mogao. Sedam šlepera je pošlo za manastirske kuhinje u Gračanici, Dečanima. Spremamo se da autobusom posjetimo sve te manastire početkom februara“- rekao je Nišavić dodajući da imaju namjeru da pri manastiru Miholjska Prevlaka osnuju i savjetodavnu službu za roditelje i omladinu.
Kao dio programa proslave jubilarnog 50. Praznika mimoze NVO Velika bokeška fešta, organizuje Sajam masline, vina i zdrave hrane – Bijela od 8-11. februara.
Nakon dvogodišnje pauze, zbog nepostojanja odgovarajućih uslova, prije svega prostora, Sajam masline vina i zdrave hrane, dobiće ponovo svoje mjesto u prostorijama u prizemlju Centra za kulturu u Bijeloj. U okviru četvorodnevne manifestacije Velika bokeška fešta, čiji je cilj da promoviše lokalnu zajednicu i oživi mala mjesta izvan centra turizma, sa njihovim tradicionalnim vrijednostima materijalne i nematerijalne baštine, domaći proizvodi ishrane opet će biti predstavljeni posjetiocima na štandovima.
Velika bokeška fešta, će početi u podne, svečano, u Bijelskim Kruševicama, prvog dana manifestacije kada če mještani obilježiti 140 godina od osnivanja škole u ovom selu, bogatim kulturnim sadržajem. Održavanje Okruglog stola na temu: Znameniti Kruševljani, sadnja masline posvijećene Jereju Bijeliću, osnivaču škole, učešće članova Pjevačkog društva Grbalj i guslara Iva Krstičevića, maskenbal za djecu, gradska muzika, samo su dio planiranih aktivnosti u ova četiri dana proslavljanja jubileja, značajnog za žitelje Bijelskih Kruševica, Bijele i čitave Hercegnovske rivijere.
U okviru edukativnog dijela programa, predviđa se obilazak maslinjaka u selu i preporuke stručnjak za održavanje, promocija knjige uglednog bijelskog travara Branislava Popovića i drugi sadržaji.
8 i 9. februara (i 10. ako bude interesovanja), naši sugrađani i njihovi gosti, moći će da uživaju u domaćim proizvodima od masline, mesa, mlijeka, meda i domaćim vinima, proizvedenim na tradicionalan način.
Pozivamo sve poštovaoce tradicionalnih vrijednosti koje dobijaju svoju publikaciju u ovakvim događajima, ljubitelje dobre hrane i vesele atmosfere, da nas posjete. Ulaz, besplatan, poručuju organizatori.
Šibenik će ove godine dobiti najmodernije rezališta starih brodova u Evropi koje će zapošljavati 160 radnika. Riječ je suvremenom kasiralištu za koje je već izgrađen prvi gat pa ono može početi s radom iako još nisu dovršeni acetilenska stanica i plinovod.
Nabavljena je jedna plovna dizalica, a na današnji dan 9. januara 1962. godine započeli su radovi na izgradnji operativne obale i drugog gata. U tijeku je i nabava tri auto dizalice i jedne mosne dizalice te istezališta sa skladištima. Iduće godine započet će gradnja industrijskog kolosijeka koji će se u Ražinama spojiti s prugom Šibenik – Perković.
Novo rezalište, ustrojeno prema najvišim svjetskim standardima grade šibenska “Slobodna plovidba” i beogradsko poduzeće “Progres”. Gradnja je počela 15. siječnja 1961. godine. Planiran je kapacitet od 45 000 tona starog željeza godišnje. Brodove za kasaciju za Šibenik će nabavljati poduzeće “Progres” iz Beograda
Do sada je u izgradnju “Rezališta” uloženo više od 600 milijuna dinara, a “ekonomska računica je takva da nema ni najmanjih dvojbi da će Šibenik dobiti poduzeće koje će donositi dohodak i biti jedna od razvojnih lokomotiva kako grada tako i općine Šibenik”.
Dodatni optimizam ulijeva projekt spajanja “Rezališta” suvremenom asfaltnom cestom s Jadranskom magistralom čija gradnja upravo započinje. Šibensko rezalište i kasiralište u Podsolarskom bit će sposobno rezati i najveće stare željezne brodove te isporučivati dragocjenu sirovinu domaćim i inozemnim željezarama.
Umjesto Istanbula, koji je rodni grad osam generacija njene porodice, Ipek Gode je odabrala život u Crnoj Gori. Grad užurbanih dvadeset miliona stanovnika je sa svojim suprugom Dželilom zamijenila mediteranskim ritmom Tivta i bokeljskom ljepotom življenja.
“Bili smo, što poslom, što turistički, u većini evropskih zemalja i mogu reći da imam neka omiljena mjesta. Ali, kad sam se poslednji put vraćala sa poslovnog puta, rekla sam Dželilu ‘vraćam se kući’, misleći na Crnu Goru. Ovdje sad imam prijatelje, posao, ali i ono najvažnije – osjećam da tu pripadam”, kaže Ipek i nabraja prirodu, ljude i klimu kao razloge zbog kojih se zaljubila u Crnu Goru tokom svog prvog turističkog dolaska u Kotor. Ipak, presudan razlog za odabir Crne Gore bio je osjećaj slobode i bezbjednog življenja u manjoj sredini.
“Posebno u poslednje vrijeme je biti žena u Turskoj postalo teško. A ovdje sam tokom jedne noćne šetnje uz more vidjela djevojku koja sjedi sama na obali i uživa u pogledu na zaliv. Nije izgledala ni kao pijana, ni kao sumnjiva osoba, a bilo je posle ponoći. U Turskoj to ne bi mogla ni tokom dana. Rekla sam tada Dželilu: ako mlada žena može u ovo doba sjediti sama na javnom mjestu, a da se niti ne okrene da vidi ko prolazi, znači da se osjeća sigurno”, navodi Ipek.
Pri osnivanju konsultantske firme koja se bavi i nekretninama, Ipek i Dželil nisu naišli na biznis barijere. Kažu da se u Crnoj Gori lako i brzo može osnovati firma, ali je problem za koju poslovnu ideju se odlučiti kako bi se premostila sezonalnost tržišta. Iako je u poslednje vrijeme sve više građana Turske koji kupuju nekretnine i pokreću biznise u Crnoj Gori, ovaj mladi par se uglavnom druži sa mještanima.
“Prvih mjeseci je bilo teško. Niko nam nikada nije rekao nešto loše, ljudi su bili jako ljubazni, ali niko nije ni rekao ‘hajde da odemo na kafu’. Onda sam shvatila da možda treba da učinim prvi korak, počela sam da učim crnogorski i da postavljam pitanja o običajima, tradiciji, i ljudi su shvatili da želimo da se družimo, pa su tako počele i prve kafe”, prisjeća se Ipek i dodaje da su mnogi bili iznenađeni kada čuju da dolazi iz Istanbula.
“Imali su potpuno pogrešnu sliku jer su gledali turske serije; sjećam se da je tada ovdje bio popularan ‘Sulejman’ i svi su nas pitali o otomanskom vremenu i sultanima. Mislili su da smo tamo svi bogati i zgodni, da iz svojih vila skačemo u more, i da je u Istanbulu kao u bajci. Nažalost, nije tako; mladi ljudi, čak i sa najprestižnijom diplomom, često se teško zapošljavaju, a i kad se zaposle, teško je živjeti od prosječne plate”, priča Ipek i navodi primjer svojih prijatelja od kojih se većina odselila i živi danas od Francuske do Australije.
Za Ipek i Dželila nije bilo teško prilagoditi se novoj sredini, jer Mediteran sve obale, pa i one u Turskoj i Crnoj Gori, boji sličnim mentalitetom. Na pitanje što ih je najviše iznenadilo u svakodnevnim kontaktima, Dželil odgovara da je to pušenje na javnim mjestima, utisak da se nedovoljno čita, kao i opčinjenost Crnogoraca vaterpolom.
“Svi puše, čak i trudnice, a vidio sam i djecu sa cigaretom. Takođe, primijetio sam i da nema baš puno knjižara”, priča ovaj mladi dizajner svjetla. U sportu ga je iznenadila popularnost vaterpola, kao i sjajni rezultati sportista iz jedne tako male zemlje. No, najčudnije je ono što je vidio kod navijača tokom vaterpolo utakmica:
“Kada Crna Gora igra sa Srbijom, slavi se i kada Crna Gora dobije, i kada izgubi od protivničke ekipe. To još nisam nigdje vidio”, kaže uz osmjeh.
Iako i dalje uživaju u otkrivanju ljepota svog novog doma, mladi turski par uočava i opasnosti koje bi mogle Crnu Goru skupo koštati. Napominju da je ono što sada vide u prekomjernoj gradnji duž Crnogorskog primorja, scenario koji je Turska doživjela prije par decenija.
“Nemojte biti robovi turizma i nemojte preizgraditi svoj prostor. To je uništilo našu zemlju i zato se danas mladi ljudi iseljavaju. Vodite računa o svojoj prirodi, jer je kasnije ni za kakve pare ne možete nadoknaditi. Kao i mi u Turskoj, i ovdje imate zemljotrese, zajedno smo na trusnom području, zato morate voditi računa da građevine ne idu pod oblake. Vaša zemja je zaista nevjerovatno lijepa, sa mnoštvom mogućnosti, ali ako prodate sve, ili sve podredite turizmu, kao mi u Turskoj, imaćete isti problem: dovoljna je jedna kriza, pa da se sve uruši, kao što smo vidjeli na primjeru Istanbula”, zaključuje Ipek.
Pelješac radovi na mostu – Foto: Denis Jerković/Cropix
Radovi na pripremanju zabijanja prvih pilota budućeg Pelješkog mosta su u punom zamahu, a prema najavama u četvrtak će prvi testni piloti, dugi 127 metara, biti spušteni na dno mora.
Testno zabijanje pilota je potrebno kako bi investitor, Hrvatske ceste, provjerio svu opremu koju izvođač koristiti te procedure koje koriste pri temeljenju mosta.
Ako sve prođe u redu, slijedi “pravo” zabijanje pilota koje će započeti na sredini zaliva.
Film o nevjerovatnoj bandi penzionera koji su organizovali spektakularnu pljačku u Haton Gardenu u Londonu za Uskrs 2015. godine. Bandu čini oskarovska filmska elita poput Majkla Kejna, Džima Broadbenta i Toma Kortnija.
Grupa starijih muškaraca, u svojim kasnim šezdesetim i sedamdesetim, je ukrala blago ukupne vrijednosti 200 miliona funti. Pljačku su razradili do detalja, u nekoliko faza. Prvi su put u trezor ušli u četvrtak uveče i izašli idućeg jutra, a ponovo su ušli u subotu uveče i pobjegli na Uskrs.
SNIJEŽNA KRALJICA: SVIJET OGLEDALA
Glavna junakinja filma je djevojčica Gerda, koja za razliku od svojih roditelja i brata, jedina nema čarobne moći.
Jednog dana, strašan kralj Harald, koji čaroliju vidi kao prijetnju „običnim“ ljudima, protjera sve čarobnjake, uključujući i Gerdinu porodicu, u Zemlju ogledala. Postoji samo jedan način na koji Gerda može da spasi svoje roditelje, sve ostale čarobnjake i magiju, a to je da otkrije svoje čarobne moći. Jedina osoba koja joj može pomoći u tome je Sniježna kraljica.
DŽULIJET
Eni je zaglavila u dugogodišnjoj vezi sa Dankanom, koji je opsjednut rokerom Takerom Krouom.
Kada akustični demo Takerove pjesme od prije 25 godina izađe u javnost, počinju da se dešavaju velike promjene u životu rokera. Film po romanu Nika Hornbija, ‚‚Džulijet’’ je komična priča o drugim šansama
Aerodrom u Podgorici otvoren je večeras, nakon što je potpuno očišćen centralni dio piste, a let Montenegro Airlines-a za Beograd realizovan je u 21,13 sati.
“Izvinjavamo se svima koji su danas namjeravali da putuju, ali su se ekipe Aerodroma Crne Gore i Vojske Crne Gore prosto borile protiv više sile”, navedeno je na zvaničnoj stranici Aerodroma na Facebook-u.
Aerodrom je bio zatvoren zbog nevremena i snijega koji je danas padao širom naše zemlje.
Svi letovi, osim Montenegro Airlines-a za Beograd, otkazani su.
U Beogradu je 5. januara preminuo veliki as jugoslovenskog fudbala Dragoslav Šekularac, druga zvezdica Crvene zvezde, koji se u dugoj sportskoj karijeri više puta, po raznim osnovama susretao sa ljubiteljima fudbala u Boki Kotorskoj.
Ostalo je u sjećanju da je Crvena Zvezda 1. avgusta 1958. godine, na poziv navijača iz Morinja, odigrala javnu trening utakmicu dva svoja sastava na terenu FK Grom. Među tadašnjim fudbalerima Crvene zvezde bili su Mitić, Kostić, Toplak, Popović, Nešović, Maravić, Šekularac i drugi. Kako su Beograđani imali samo golmana Radunovića, za drugu postavu beogradskog tima branio je Mirko Radinović iz Morinja. To gostovanje pamte u Morinju i danas.
Utakmica se sjećao i Šekularac, koji je u septembru 2015. godine posetio Morinje i sa mještanima evocirao uspomene na trening iz 1958. godine.
U proljeće 1963. kao vojnik JNA u Bileći, Dragoslav Šekularac je u ekipi tog garnizona odigrao prijateljsku utakmicu sa Bokeljom u Kotoru, i po blatnjavom terenu doživio tešku povredu nakon sudara sa kotorskim igračem Žarkom Roganovićem. Zbog toga je dobro upamtio utakmicu u Kotoru, što je ponavljao i prilikom svakog narednog susreta i druženja u Boki.
Kao trener Crvene zvezde, na zimskim pripremama gostovao je i Arsenalu u Tivtu, gde je i pored vrlo jakog sastava beogradskog tima bio u središtu pažnje navijača i medija. A, poslednjih godina, Grbljanin Žarko Kaluđerović, sa prijateljima, često je bio sa Šekijem i finansirao je izradu i postavljanje spomenika Dragoslavu Šekularcu u njegovom rodnom gradu Štipu.
Ovih dana u Kotoru i celoj Boki često se pominju događaji u vezi sa Šekularcem.
U zaleđu Herceg Novog formiran je snježni prekrivač od preko 20 centimetara.
Najviše je snijega na Vrbanju, Kruševicama, Sitnici, Ublima. Na graničnom prelazu sa Republikom Srpskom – na Sitnici ima oko 20 cm snijega
Putevi u zaleđu su prohodni, vozačima se preporučuje opreznu vožnju , uz obaveznu upotrebu zimske opreme Put Meljine – Petijevići i granični prelaz na Sitnici je prohodan. Saobraćajnica se redovno čisti.
Prema meteo prognozi snijeg će prestati da pada tokom dana, ali se očekuje bura i niske temperature, pa će sutra biti leda na kolovozu.
Snijegu su se najviše obradovali najmladji, a za njih i druge ljubitelje zimskog ambijenta biće otvoren planinarski dom “Za Vratlom”.
Otkazanani su letovi za Ljubljanu planirani za 14:30, 16:35 i 17:30 časova. Avion koji je u 14:25 iz Beograda trebalo da sleti u Podgoricu preusmjeren je za Tivat.
Iz ACG su ranije objasnili da su nepovoljne vremenske prilike, odnosno, niska temperatura stvara klizavicu na aerodromu u Golubovcima.
“Sve raspoložive ekipe su i dalje na terenu sa vojnicima. Pojedini letovi su na čekanju, a neki su i otkazani (Minhen, Rim, Ljubljana)”.
“Ekipe Aerodroma Crne Gore i Vojske Crne Gore tokom noći i jutra su očistile polijetno-slijetnu stazu i manevarske površine, ali su jake padavine tokom jutra ponovo stvorile sniježni pokrivač koji onemogućava bezbjedan saobraćaj”, saopšteno je iz aviokompanije.
