Ne znaju ko im je uzurpirao i devastirao vahauze

Opština Tivat pokazuje frapantan nivo nezainteresovanosti da zaštiti dio svoje imovine koja je ujedno i potencijalni spomenik kulture – tri od ukupno šest malih ausstrougarskih tzv. zaprečnih utvrđenja u okolni centra grada.

Ova utvrđenja podignuta su 1897. godine u neposrednoj okolini pomorskog Arsenala u Tivtu – glavne remontne baze austrougarske Ratne mormarice u Boki. Zaprečena utvrđenja su, kako piše penzionisani pukovnik Radojica –Rašo Pavićević u knjizi „Werk- austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, polukružno raspoređena oko Arsenala, na daljinama od 100 do 1.000 metara i imala su zadatak da neposredno štite Tivatski zaliv i Arsenal od eventualnog prodora protivničkih snaga sa pravaca koji sa Vrmca vide ka Tivtu, odnosno iz pravca Budve, Tivatskim poljem ka gradu i Arsenalu.

Od šest utvrđenja koje Tivćani popularno, ali netačno nazivaju vahauzima (wachhauz – stražara na njemačkom), tri objekta su vlasništvo Opštzine Tivat: utvrđenja Mažina, Nadkuk i Tripovići. Od preostala tri objekta – utvrđenja Ruljina, Podkuk i Donja Lastva,  jedno je „prešlo u privatno vlasništvo“, a druga dva bi i dalje trebali biti državna svojina.

Neka od ovih utvrđenja poput Tripovića, Podkuka i Donje Lastve već duže su vrijeme useljena i u njima žive neke tivatske porodice. Zahvaljujući ljudima koje u njemu žive, utvrđenje Podkuk je u izvanredno dobrom stanju sa sačuvanim brojnim djelovima originalne konstrukcije i opreme poput teških metalnih škura sa puškarnicama na prozorima, te originalnih oklopljenih vrata sa bravom, mada je i njegov izvorni izgled donekle narušen postaljanjem klima uređaja na kamenoj fasadi tvrđave.

Ni skoro mjesec dana nakon što smo Opštini Tivat uputile set pitanja u vezi ovih tvrđava, nije stigao nikakav odgovor. Za to vrijeme neka od utvrđenja koja su vlasništvo Opštine devastiraju se i uzurpiraju, kao što je to najsnoviji slučaj sa tvrđavom Mažina. Neko je bukvalno zaposjeo ovaj objekat i počeo da ga preuređuje u skladu sa svojim potrebama, pa se kamena fasada malteriše, a nekadašnje čelične okvire vrata i prozora na tvrđavi, zamijenila je PVC stolarija. Iz Opštine su odćutali naša pitanja ko to radi i zašto ga nadležne službee lokalne uprave – prvenstveno Komunalna policija i Komunalna inspekcija ne spriječavaju u devastaciji tvrđave koja se nalazi na samo 400-tinjak metara vazdušne linije od centra grada.

Teodo, Blockhaus

Ko su sve trenutno korisnici objekata bivših austrougarskih vojnih utvrđenja (wachhausa) na teritoriji Opštine Tivat,  da li su ti korisnici objekte zaposjeli uz saglasnost ili bez saglasnosti Opštine kao titulara vlasništva nad njima ? Ako te saglasnosti nema, što će i kada Opština učiniti da spriječi neovlašćeno korišćenje ovih objekata, odnosno da iste zaštiti i eventualno obnovi kao vrijedan dio graditeljske i kulturno-istorijske baštine Tivta ?- neka su od pitanja na koja iz lokalne uprave Tivta, ni nakon mjesec dana nije stigao odgovor.

U međuvremenu, devastacija sve više uzima maha , pa je tako utvrđenje Ruljina “zarobljeno” tri metra visokim i par stotina metara dugim armirano-betonskim zidom koji ograđuje parcelu na kojoj je skladište firme “Prokupac” u tom tivatskom naselju, a na čijem je istočnom kraju i stara austrougarska tvrđava. Sivi betonski zid tako je potpuno skrio pogled na tvrđavu sa lokalnog puta kroz Ruljinu, a kaponir tvrđave sa istočne strane čak je iskorišten i kao početna tačka sa koje se izlivao beton i “krenula” je nova ograda.

Wachhausi se pominju u Lokalnom programu socijalnog stanovanja Opptine Tivat za period 2018-19 godina , a koji je usvojen na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta.

„Na teritoriji opštine Tivat postoji nekoliko tvrđava – asutrougarskih vojnih stražarnica „Wachhauz“, koje su postale stambeni objekti nučnog smještaja, bez osnova. Prema podacima nadležne Direkcije za imovinu, u vlansištvu Opštine Tivat su tri, a jedna je prešla u privatno vlasništvo. Opština za ostale nema podataka“- piše u tom dokumentu.

Tvrđava Tripovići za koju Opstina ne zna ko je koristi

Precizira se da su u vlasništvu Opštine Tivat tri utvrđenja – Tripovići površine 75 kvadrata, Nadkuk površine 81 kvadrat i Mažina od 59 kvadrata. Tvrđava Nadkuk je odlukom lokalne uprave iz 2014., data na korišćenje Lovačkom društvu Tivat na period od tri godine, dok za druge dvije tvrđave opština u čijem su ti objekti vlansištvu, „nema podataka o korišćenju“ ?!

Takvu situaciju koriste nepoznate osobe koje su se uselile ili se useljavaju u ove tvrđave, pritom ih devastiajući, mijenjajući im originalan izgleg, malterišući kamene fasade, ugrađujući PVC i aluminijumsku bravariju na vrata i prozore. Lokalna uprava sve to posmatra skrštenih ruku i ništa ne preduzima, osim što u Lokalnom programu socijalnost stanovanja konstatuje  da je „neophodno evidentirati sve predmetne tvrđave – austrougarske vojne stražarnice; utvrditi vlansištvo i namjenu istih, kako bi se uvrstile u Program zaštite kulturno-istorijskih spomenika, čime bi se sačuvale od propadanja i postale predmet kulturne i turističlke valorizacije“.

„Izvršiti provjeru ko koristi prostor ovih tvrđava, predložiti program preusmjeravanja „korisnika bez prava“ istih na druge modalitete riješavanja stambenih potreba i druge potrebne radnje u skladu sa propisima koji regulišu zaštitu kulturno-istorijskih spomenika i potrebu Opštine Tivat za valorizacijom svojih kulturno-istorijskih spomenika“- piše u Programu. U međuvremenu, ništa od toga se u praksi ne radi, pa austrougarske tvrđave propadaju, bivaju uzurpirane i devastirane do mjere da je postalo upitno da li će one uopšte moći da formalno-pravno budu proglašene kulturnim spomenicima i stavljene pod režim zaštite.

NAJVEĆI NADKUK I DONJA LASTVA

Od šest zaprečnih utvrđenja u Tivtu, najveći objekti su Donja Lastva i Nadkuk. Svi ovi objektu građeni su od fino tesanog kamena, debelih su zidova i u pravilu imaju dva sprata, dok tvrđava Donja Lastva ima tri etaže. Svaki objekat ima kaponir urađen u obliku poluktružne kule, ulaz, stražaru, hodnik koji povezuje unutrašnje prostorije, stepenište,  na prizemnoj etaži su cisterna za vodu, kuhinja, magacin hrane i municije, sanitarni čvor, dok se na spratu nalaze prostorija za smještaj posade i ostale prostorije za borbu. U vrijemeAustro-Ugarske, utvrđenja su bila posjednuta posadom koju je brojilo od 25 do 50 vojnika po tvrđavi. Osim ličnog pješadijskog naoružanja posade, svaka tvrđava bila je naoružana i sa više teških mitraljeza, a u nekim slučajevima u neposrednoj njenoj blizini bili bi postavljani i poljski topovi na otvorenim, privremeno uređenim vatrenim položajima.

„Na osnovu utvrđenja Podkuk koje je potpuno očuvano, da se zaključiti da su organizacija života i rada posade i uslovi za vođenje borbe bili dobro organizovani, ali i to da se većom pažnjom moglo zaštititi i puno ostalih fortifikacijskih objekata na ovom prostoru. Izuzetan primjer brige i ljepote, kao i mogućnosti da se vidi kako se mogu napušteni objekti sačuvati i vratiti u funkciju – svakako ne vojnu“- zapisao je za najočuvaniju od šest tivatskih zaprečnih tvrđava, pukovnik Radojica Pavićevič u svojoj knjizi „Werk-austrougarske tvrđeve u Crnoj Gori“.

IX Festival gudača

0
Elektronska pozivnica festival gudaca 2018.
U organizaciji NVO,,Bocche di Cattaro” od 1-9 jula biće održan Festival gudača. Radi se o jedinstvenoj manifestaciji u našoj zemlji koja ima za cilj edukaciju mladih muzičara i pružanje podrške na putu njihove afirmacije i profesionalnog napretka.Tokom devet dana intenzivnog rada na radionicama za gudače  (violina, viola, violončelo, kontrabas i kamerna muzika kao i solo pjevanje) koje vode priznati pedagozi i eminentni muzičari iz zemlje i inostranstva, u ambijentu podsticajnog baroknog Perasta, potvrdjeno je da ovaj festival ima svoj kvalitet, značaj i sigurnu budućnost.Festival gudača je prepoznat kao mjesto dobre energije i ispravne namjere organizatora da se mladima da najviše kako bi na najbolji način mogli predstaviti talenat kreativnost i vlastiti potencijal.
Na otvaranju festivala sutra u 21h ispred katedrale sv Tripuna nastupiće Gudački orkestar Glazbene šole Franca Šturma iz Ljubljane, sa 45 mladih muzičara pod dirigentskom palicom  dirigentkinje Darinke Fabijani. Narednog dana u crkvi sv Nikole  biće predstavljen program pod nazivom ,,333 godine Bacha u baroknom Perastu”, nakon toga solistički koncert u crkvi sv Duha u Kotoru priredjuje Miona Topalović mlada violinistkonja iz Beograda,  laureat mnogih značajnih takmičenja i dobitnik stipendije za nastavak školovanja u San Francisku, Gudački  trio ,,Lamali” iz Beča, tri koncerta polaznika u Muzeju grada Perasta i završni koncert gudačkog  kvarteta Beogradske filharmonije koji čine Jelena Dragnić, Vladan Lončar, Boris Brezovac i Aleksandar Latković.
Festival se održava u okviru Kotorskog festivala pozorišta za djecu kao njegov prateći -muzički segment. Manifestacja se održava pod pokriveteljstvom Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor a finansijsku podršku su dali i “Omnitech” , ,,Terna ” i Crnogorska Komercijalna banka iz Podgorice uz brojne partnere kao što je Kulturni centar ,,Nikola Djurković”, Župni ured Perast, ,,Muzeji” Kotor i Muzička škola ,,Vida Matjan”.
Spajanjem različitih kultura, iskustava i znanja i u budućnosti ćemo voditi računa prvenstveno o kvlitetu programskih sadržaja i opštem karakteru kako bi Festival gudača ostao mjesto na kojem se unaprijedjuje znanje i gdje se rado dolazi – poručuju iz organizacije NVO ,,Bocche di Cattaro” Marina Dulović, umjetnički direktor Festivala gudača

UNESCO – Odluka o statusu Kotora naredne godine

2
Delegacija Crne Gore

Komitet UNESCO-a za svjetsku baštinu dao je Crnoj Gori rok da do kraja januara ažurira Izvještaj o ispunjavanju zahtjeva za zaštitu Kotora, kako bi finalna odluka o statusu tog kulturno-istorijskog područja na listi svjetske baštine bila donešena naredne godine.

Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, na sastanku UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, koji se održava u Bahreinu, usvojene su odluke koje se odnose na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora i Stećke-srednjovjekovna groblja.

Crna Gora ima četiri upisana dobra na UNESCO listi svjetske baštine i to Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, Nacionalni park Durmitor, Stećke-srednjovjekovna groblja i Venecijanska utvrđenja od 16. do 17. vijeka.

Iz Ministarstva su kazali da je za područje Kotora bila posebno važna Odluka iz Istanbula iz 2016. godine, kada je državi postavljen niz zahtjeva koje je trebalo ispuniti do prošle godine.

“Ovogodišnja Odluka daje opštu ocjenu da su pokrenuti bitni procesi i da je napravljen pomak, ali da postoji niz prijetnji koje bitno utiču na izuzetnu, univerzalnu vrijednost”, navodi se u saopštenju.

Dodatna posvećenost se, kako su kazali iz Vladinog resora, zahtijeva u primjeni Konvencije, nastavku moratorijuma, organizacija reaktivne monitoring misije Području, kao i ažuriranju Izvještaja do kraja januara, kako bi finalna Odluka o Kotoru bila donešena na zasijedanju Komiteta naredne godine.

Iz Ministarstva su rekli da će teme ovogodišnjeg zasijedanja biti i predati materijali koji se odnose na dopunu Tentativne liste Crne Gore, koja je do sada sadržala arheološke lokalitete Duklju i Stari Bar, Nacionalni park Biogradsku goru i Istorijsko jezgro Cetinja

Ove godine, kako se navodi, upućeni su materijali koji se odnose na Stari grad Ulcinj i Bukove šume, kao najava za priključivanje postojećem multinacionalnom upisu na UNESCO listu.

Iz Ministarstva su rekli da će Komitet donijeti Odluku koja se odnosi na proširenje nominacije Venecijanskih utvrđenja na tvrđavu Forte Mare u Herceg Novom, koji je predat u januaru ove godine.

“Nacrt Odluke kaže da je prerano za ovaj upis, kao i da je potrebno sprovesti niz mjera kako bi se izvršila sanacija tvrđave prije njenog upisa na UNESCO”, navode iz tog resora.

Delegaciju Crne Gore na Komitetu predvodi Ambasadorka Crne Gore pri UNESCO, Dragica Ponorac, a čine je generalni direktor za kulturnu baštinu, Aleksandar Dajković, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, Milica Nikolić.

Uživali u panorami Boke u noći punog mjeseca

0
Panorama Boke

U ovogodišnjem izdanju događaja „Nad Bokom po mjesečini“,  održanom u petak, šetalo je 70-ak posjetilaca iz Herceg Novog, Kotora,  Tivta i Budve. Kao i prethodne godine, kad je događaj ustanovljen,  obilaženi su vidikovci u okolini sela Kameno, povezani uređenim  pješačkim stazama.

Šetači su, podijeljeni u tri grupe, u pratnji  vodiča, obišli austrougarsku tvrđavu na Tajnom brdu, odbrambene  položaje iz doba JNA na uzvišenju Gručalica, te vidikovac pod brdom  Šilobod, na pješačko-biciklističkoj stazi, okosnici ovog noćnog  razgledanja hercegnovskog zaleđa. Pogled na veći dio Boke Kotorske, sa  svjetlima Herceg Novog i Tivta, uz istovremeni vidik na morsku pučinu,  nikoga nije ostavio ravnodušnim. Nakon dvosatne šetnje, u kojoj je  mjesec tek na momente provirivao kroz oblake, grupe su se opet sjedinile  u skladnom prostoru porte Crkve Sv. Jovana na Kamenom, gdje je, uz  domaće priganice, čuveno kamensko vino i ostalo posluženje,  organizovana prigodna prezentacija „Mjesec i mjesečina u nauci i  narodnim vjerovanjima“.

Noćna šetnja -Panorama Boke

Ovom feštom hercegnovsko zaleđe je definitivno dobilo još jedno  atraktivno dešavanje sa svim preduslovima za uspješan rast narednih  godine, jer interesovanje je ovog puta bilo daleko veće od prisutnog  broja ljudi, umanjenog kišovitim vremenom koje je vladalo do samog  početka događaja. Svi koji i pored toga došli, sigurni smo da su se  vratili puni pozitivnih utisaka i dobrog raspoloženja.

Organizatori događaja su MZ Kameno-Žlijebi i Agencija za razvoj i  zaštitu Orjena, pomoć u vođenju je pružio planinarski klub  „Subra“, a u pripremi terena Komunalno stambeno preduzeće, dok su  organizaciju pomogli Opština Herceg Novi i Turistička organizacija  Herceg Novi.

Noćna šetnja -Panorama Boke

Naredni događaj na Orjenu predstoji već narednog vikenda kada će se  na Orjenskom sedlu odvijati manifestacija „Naš krš“.

“Ajkule” osvojile bronzu na Mediteranskim igrama

0
Taragona

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Mediteranskim igrama u Taragoni.

Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u meču za trećemjesto selekciju domaćina, Španije 6:4.

Izabranici selektora Vladimira Gojkovića turnir su završili sa tri pobjede i porazom.

U grupi, poslije startnog poraza od Srbije, savladali su Portugal i Francusku i kao drugoplasirani izborili meč za medalju.

Strijelci za crnogorsku selekciju u meču za bronzu bili su Draško Brguljan, Marko Petković, Aleksandar Radović, Dragan Drašković, Nikola Marušić i Đuro Radović.

Vaterpolisti su osvojili četvrtu medalju za Crnu Goru u Taragoni, nakon srebra rukometašica i Ane Drašković i bronze Marine Raković.

Klapa Valdibora pobjednik 17. Međunarodnog festivala klapa Perast

0

Dodjelom nagrada u subotu, na Pjaci Svetog Nikole u Perastu, završen je 17. Međunarodni festival klapa Perast.

U kategoriji muških klapa, prva nagrada po ocjeni stručnog žirija, pobjednik je klapi Valdibora iz Rovinja kojoj je pripala nagrada „Peraški kampanio”.

Drugo mjesto pripalo je klapi Porat iz Korčule, dok je treće mjesto osvojila klapa Žmul iz Omiša.

Po ocjeni publike prvo mjesto i nagrada “Kasada” pripala je klapi Praska iz Podstrane.

Klapa Praska prvo mjesto po ocjeni publike

U kategoriji Nova klapska pjesma po ocjeni publike prvo mjesto i nagrada “Nikola Gregović” pripala je klapi Camerton iz Podgorice.

Camerton 1 mjesto u kategoriji nove klapske pjesme po ocjeni publike

Za najbolju debitantsku klapu proglašena je ženska klapa Mirabela iz Omiša, dok je najbolja klapa iz Crne Gore, Alata iz Podgorice.

Prvo mjesto za najbolju kompoziciju pripala je Tonću Ćićariću, a nagrarada za najbolji aranžman Dušku Tambači.

Nagrada za najbolji tekst pripala je Minji Bojaniću za pjesmu “Tora”.

Jasminko Šetka umjetnički direktor Festivala klapa Perast: Najveći uspjeh je nastup dječijih klapa

Jasminko Šetka foto Boka News

“Imali smo jaču konkurenciju u kategoriji ženskih klapa, nego što je to bilo u muškim klapama. U kategoriji Nova kompozicija bilo je inzvarendnih pjesama koje će definitivno zaživjeti. I dalje ćemo instirati na jačanje i razvoj klapske pjesme u Crnoj Gori, ono što mene fascinira je klapa O’ Dive Belcanto iz Berana, cure su pokazale da geografski položaj mjesta u u kome se nalaze-žive nema apsolutno nikakvog značaja za klapsku pjesmu, da se dobro pjeva…

Ukoliko ne odgojimo mladost da živi i pjeva klapsku pjesmu bojim se za budućnost klapske pjesme.

Festival klapa Perast ove godine je napravio ogroman korak, smatram najvećim uspjehom Festivala nastup dvije dječije klape, Kotorski grdelini i Primorkinje iz Budve. Kako radim i stvaram u regionu ovakav primjer rada sa djecom u klapskom pjevanju nisam vidio” – kazao je za Boka News Jasminko Šetka.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Trajekt „Teodo“ udario u obalu u Lepetanima

Trajekt „Teodo“ kompanije „Pomorski saobraćaj“ iz Kamenara imao je juče nešto poslije 17 sati nezgodu dok je plovio na redovnoj liniji Kamenari-Lepetane preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj.

Iz za sada zvanično neutvrđenih razloga, trajekt koji je manevrisao prilikom pristajanja u Lepetanima, udario je u obalu u blizini starog tzv. mula Veselina u tom tivatskom naselju, na oko 150 metara vazdušne linije od trajektnog pristaništa Lepetane.

Prilikom  udara broda od 384 bruto-tone u obalu, na sreću niko nije povrijeđen, ali je pričinjena veća materijalna šteta na obalnoj infrastrukturi. Trajekt je pramcem udario u obalni zid i parapet na lokalnom putu Tivat-Prčanj-Kotor, srušivši stari kameni zid-parapet na dva mjesta. Oštetio je i jednu manju drvenu i jednu betonsku pontu, a oštećenja je nanio i jednoj ovdje usidrenoj barci mještana koja se zaglavila ispod pramca trajekta: tako ju je 39 metara dugi i 15 metara široki trajekt, zavozeći krmom da bi se udaljio od obale, povukao za sobom i pritom iščupo muring barke, ali i njen vez na obali.

Sam trajekt, osim nekoliko ulubljenih limova i izgrebane farbe na pramcu, u udaru nije pretrpio teža oštećenja jer mu trup nije probijen.

Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompaar kazao nam je da ga je o incidentu u Lepetabima odmah obavijestio tehnički direktor „Pomorskog saobraćaja“ Nenad Pataki i da će ta firma sanirati oštećenja na obalnoj infrastrukturi.

„Tačan uzrok nezgode za sada nije poznat ali se sumnja da je u pitanju ljudski faktor, odnosno greška neiskusnog kormilara koji je u u tom momentu bio na komandom mostu „Teoda“- kazao je Lomapr dodajući da će biti pokrenuta istraga. Iako nije oštećen, trajekt „Teodo“ juče kanso poslijepodne povučen je sa linije i vezan je u Kamenarima pred upravnom zgradom „Pomorskog saobraćaja“.

Lepetane – trajekt udario u obalu

0

Trajekt Pomorskog saobraćaja udario je u obalu u mjestu Lepetani, danas oko 16 i 30.

U incidentu nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je manja materijalna šteta.

Nedležni su, kao što se vidi na snimku koji je Portalu RTCG, poslao čitalac – reporter pokušali da trajekt preusmjere na pristanište, ali nijesu uspjeli.

Kako nezvanično saznajemo incindet se dogodio uslijed kvara na trajektu.

“Caffe Daughter”

0
plakat cafe daughter

U Dvorani Park u ponedjeljak, 2. jula u 21 sat biće odigrana predstava Zapadne pozorišne radionice iz Edmontona (Kanada), “Caffe Daughter”(Kafe Ćerka), u režiji Lize Rejvensberger.

Ivet Vong je djevojka mješovitog porijekla koja odrasta u Saskačevanu pedesith godina 20. vijeka. Njen otac je Kinez, vlasnik kafića, a majka Kri Indijanka. Kada Ivet napuni deset godina, majka traži od nje da joj nešto obeća – da nikada nikome ne kaže da je porijeklom Indijanka. Ivet čuva ovu tajnu uporedo sa jednim snom, sve do trenutka kada više ne može da krije svoje porijeklo od same sebe. Zasnovana na istinitoj priči senatorke Lilijan Eve Kvon Dajk, Kafe Ćerka je snažna, duhovita i dirljiva životna priča jedne žene koja želi da povrati svoje porijeklo.

Dolazak ove predstave na gostovanje u Herceg Novom je podržala Ambasada Kanade, Domorodačka dramska umjetnost Alberte, Umjetnički savjet Kanade i Umjetnička fondacija Alberte.

Press konferencija održati 2. jula u Maloj Sali Dvorane Park u 19:30 časova, na kojoj će se predstaviti producent predstave – Barbara Tolevska, predstavnica Ambasade Kanade – Olgica Marinković i v.d. direktora JUK Herceg fest – Gordana Krcunović.

Ulaz na predstavu je besplatan.

Kod Baleara viđena velika bijela psina

0
bijela psina

Velika bijela psina viđena je po prvi put u četrdeset godina u blizini španjolskog sredozemnog otoka Mallorce, prenosi BBC.

Skupina za zaštitu prirode snimila je morskog psa u blizini arhipelaga Cabrera. Ta je riba posljednji put viđena kod Balearskih otoka davne 1976. godine, piše BBC.

Velike bijele psine mogu težiti do 2 tone, narasti do 6 metara i postizati brzinu do 64 kilometara na sat.

“Prisutnost velikih bijelih psina u španjolskim vodama konstantna je glasina”, istaknuo je biolog i redatelj dokumentarnih filmova Fernando Lopez-Mirones za agenciju Efe.

“No nismo dugo godina uspjevali zabilježiti njihovu prisutnost”.

Prema jednom dokumentarnom filmu iz 2007., između 1920. i 1976. ribari su u okolini Balearskih otoka ulovili 27 bijelih psina.