Kuba drugu noć zaredom u mraku Foto: Norlys Perez / Reuters
Kuba je i dalje u potpunom mraku. Iako su dežurne službe te komunističke zemlje tvrdile da će se, nakon što je pao sistem najveće termoelektrane, opskrba električnom energijom normalizirati, ništa od toga.
Cijeli je otok utonuo u mrak, drugu noć zaredom, što je izazvalo prosvjede diljem zemlje. Stanovnici, ionako nezadovoljni zbog životnih uvjeta i, što je važnije, općeg siromaštva, prosvjedovali su u svim gradovima.
Istodobno, ministar energetike pokušao je objasniti zašto i dalje nema struje.
– Ponavljam još jednom, važno je osposobiti tri generatora u sustavu, a to nismo uspjeli. Bez toga nema distribucije električne energije. Kad se to dogodi, sustav napajanja moći će raditi punim kapacitetom te će se struja polako, ali sigurno vraćati u sve dijelove otoka. No to je proces koji traje, zato što su se pojavile komplikacije, rekao jeLazaro Guerra, kubanski ministar energetike i rudarstva.
Unatoč zabrani i opasnim uvjetima, kineski brodovi se probijaju kroz arktički led kako bi osigurali dostavu sankcioniranog tereta.
Dva kineska tegljača, Ocean 28 i Nan Feng Zhi Xing, pokušavaju dostaviti opremu za elektranu namijenjenu ruskom LNG projektu u Arktiku prije početka zime, probijajući se kroz sve gušći led na Sjevernom morskom putu. Nedavna oluja u Beringovom moru odgodila je njihovu plovidbu za nekoliko dana, omogućujući da se u Čukotskom moru stvori više leda, piše gCaptain.
Oba broda trenutno plove kroz razlomljeni, jednogodišnji led debljine između 10 i 30 cm. Od njih, samo Nan Feng Zhi Xing ima ledenu klasifikaciju, dok Ocean 28 nije opremljen za plovidbu u ovakvim uvjetima. Zbog pogoršanih uvjeta, ruske vlasti zatvorile su istočne dijelove rute za brodove bez ledene klase, a nuklearni ledolomac Sibir, koji je do tada pratio ove brodove, napustio je područje i krenuo prema zapadu, ostavljajući ih bez pratnje.
Ocean 28 postaje najnoviji primjer rastućeg broja plovila koja krše pravila sigurnosti navigacije na ovoj ruti, uz prešutno odobrenje ruskih vlasti. Ove godine, niz LNG i naftnih tankera prošao je kroz ledene vode bez potrebnih dozvola, čime se jasno pokazuje da održavanje toka naftnih i plinskih proizvoda prema Kini sada ima prednost pred sigurnosnim prioritetima u arktičkoj plovidbi.
Kineski brodovi još imaju oko dva tjedna plovidbe prema LNG 2 projektu na poluotoku Gydan. Još teži uvjeti očekuju ih u Vilkitsky prolazu, koji se nalazi oko 1.500 nautičkih milja zapadno. Ovdje se led počinje gomilati u uskom prolazu, a vjetar bi mogao gurnuti deblji, višegodišnji led u plovni put. Treći brod, Hunter Star, koji također prevozi module za elektranu, još je u Pacifiku, oko tjedan dana iza njih, suočavajući se s još težim uvjetima kada stigne u prolaz početkom studenoga.
Iako trenutno Sibir plovi prema zapadu brzinom od 17 čvorova, kineski tegljač Hermes s ledenom klasifikacijom pridružio se Ocean 28, što je moguće kao mjera opreza u slučaju problema.
Bez potrebne ledene klase, Ocean 28 će se moći nositi s tanjim ledom, ali noćno izbjegavanje većih santi bit će ozbiljan izazov zbog brzog dolaska polarne noći.
Učenici osnovnih škola “Ivo Visin“ iz Prčanja, “Branko Brinić“ iz Radovića i “Nikola Đurković“ iz Radanovića, koji su boravili na polumaturskoj eksurziji u Kragujevcu i tamo u četvrtak doživjeli neprijatnost od tamošnje navijačke grupe FK Radnički „Crveni đavoli“, stigli su sinoć oko 20 časova u Radanoviće.
Oko petnaestak navijača, koji sebe nazivaju “Crveni đavoli“, napalo je u četvrtak veče šestoricu dječaka koji su nosili dukserice sa natpisom ,,Delije“, što očito nije bilo po volji navijačima tima iz Kragujevca.
„Crveni đavoli“ su ih opkolili, agresivno vikali na njih i zahtijevali da skinu dukserice sa natpisom „Delije“, što su ovi i učinili. Nakon što su oduzeli dukserice, maloljetni huligani su se razbježali, ali su ubrzo uhapšeni.
Direktorica Osnovne škole ,,Ivo Visin“ iz Prčanja Petra Ćetković kazala je sinoć Pobjedi da se sve dobro završilo, nije bilo tuče, nijedno dijete nije povrijeđeno, te da je policija Kragujevca pravovremeno i profesionalno odreagovala.
– Važno je reći da našu djecu niko nije tukao, da nijesu povrijeđena, jer sam pročitala da su neki mediji objavili da je neko povrijeđen, što nije tačno. Nakon što smo završili proceduru u Sudu za prekršaje gdje su učenici morali nakon incidenta dati izjavu na okolnosti ovog događaja,vratili smo se u pratnji obezbjeđenja u hotel – kazala je ona.
Uprava FK Radnički iz Kragujevca na čelu sa direktorom kluba posjetila je učenike da bi im pružili podršku nakon neprijatnosti koju su doživjeli.
U znak pažnje, djeci su uručeni i prigodni pokloni, kojima su đaci bili oduševljeni.
– Dobili smo od svih brojna izvinjenja i izraze žaljenja zbog incidenta – kazala je Ćetković.
Ona objašnjava da grupa „Crveni đavoli“ predstavlja veliki problem grada Kragujevca i da su maltene pod stalnom prismotrom tamošnje policije, te da se ovakve stvari dešavaju stalno bez razlike o kome se radi.
– To je generalno problem grada. Iz kluba su izrazili veliko žaljenje zbog incidenta i objasnili nam da to nije prava navijačka grupa, nijesu zaštitno lice kluba, naprotiv – da kaljaju obraz klubu. Oni se ne ponašaju kao navijači, već djeluju kao agresivci i huligani. Jednostavno imaju taj neki fetiš da skidaju majice sa drugim obilježjima, pa makar to bilo malo dijete ili odrastao čovjek – ispričala je Ćetković.
Kaže da se sve desilo u četvrtak nakon 17 sati, kada je ova grupa učenika sa njom i koleginicom bila u šetnji i obilasku tržnog centra.
– Očigledno da su nas pratili zbog dukseva koje su nosili naši učenici. Odjednom su se tu stvorili, opkolili ih, počeli da viču, ja sam odreagovala, čak sam od jednog tražila i molila da vrati dukserice da mi djeca ne idu gola, na što mi je on odbrusio – gubite se odavde. Potom su se razbježali, a jako brzo je stigla i policajci u civilu koji su ih očigledno cijelo vrijeme pratili i držali na oku. Sve je trajalo oko pola sata – ispričala je Ćetković.
Na pitanje Pobjede zašto su učenici nosili dukseve sa obilježjima i da li su svi bili tako obučeni ili samo njih nekolicina, Ćetković kaže da je učenicima sugerisano da ne bi trebalo da nose dukserice sa takvim obilježjima, jer po zakonu nijesu dozvoljena bilo kakva obilježja u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
– To smo im sto puta ponovili, ali eto to su djeca, vole to, eksurzija je, obukli su te dukseve. Bitno je da se sve dobro završilo – zaključila je ona.
Policija u Kragujevcu privela je petoricu mladića zbog zlostavljanja grupe učenika iz Crne Gore koji su u tom gradu boravili tokom ekskurzije.
Iz tamošnje policije je saopšteno da su u četvrtak u centru Kragujevca gurali šestoricu učenika iz Crne Gore i tražili im da skinu majice s obilježjima jednog fudbalskog kluba iz Srbije.
Policajci su spriječili veći incident, navodi se u saopštenju policije.
Privedena su trojica 17-godišnjaka, jedan 16-godišnjak i jedan 14-godišnjak, osumnjičeni za prekršaj – nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje. O tome je obaviješteno tužilaštvo, a petorica osumnjičenih su u skraćenom postupku privedena sudiji za prekršaje. Saopšteno je da je policija učenicima i nastavnicima iz Crne Gore obezbijedila dalji nesmetani boravak u Kragujevcu.
U organizaciji Muzičke škole Tivat i Festivala gudača Perast, u nedjelju 20. oktobra u 19 sati, koncert će održati Omladinski orkestar Zapadnog Balkana i Kamerni orkestar Les essences iz Esena.
Na programu su djela Mendelsona, Bruknera i Šenberga. Koncert nosi simboličan naziv ,,Mendelson i prijatelji – poruka mira“ i sastavni je dio turneje u zemljama Zapadnog Balkana i Centralne Evrope. Ovaj ansambl sastavljen od članova iz deset evropskih zemalja, krasi visok umjetnički nivo koji kroz svoj rad djeluje kao ambasador mira i evropskog dijaloga.
U toku ove, 2024 godine, obilježava se više značajnih jubileja kompozitora poput Feliksa Mendelsona Bartoldija (215. godina), Antona Bruknera (200. godina) i Arnolda Šenberga (150. godina). Pored izvanrednog muzičkog događaja, dvadesetak muzičara i dvoje solista, upućuju poziv ljubiteljima klasične muzike i mladim umjetnicima da se pridruže kako bi razgovarali o evropskim vrijednostima i na taj način promovisali interkulturalni dijalog kroz najljepše bisere klasične muzike – poručili su iz Muzičke škole.
Koncert će se održati u dvorani Muzičke škole Tivat, a ulaz je slobodan.
Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od danas su zabranjeni u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.
Za nepoštovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40 hiljada EUR.
Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 20. aprila, a primjena njegovih pojedinih odredbi, među kojima i onih koje se odnose na plastične kese i plastiku za jednokratnu upotrebu, predviđena je nakon šest mjeseci od stupanja na snagu.
Prema zakonu, zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.
Za kese debljine zida više od 50 mikrona plaća se naknada od 0,03 EUR.
Pored plastičnih kesa, biće zabranjene plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji odlaganje otpada na deponijama.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera su ranije kazali da je cilj donošenja Zakona stvaranje čistije i ekološki održive Crne Gore.
Kako su naveli iz tog resora, Zakon u skladu sa najvišim evropskim standardima, i donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom.
Ovaj recept donosi toplinu i svježinu kroz skladan spoj bogatog okusa patlidžana, aromatičnog bosiljka i blagog bijelog vina, stvarajući pravo gastronomsko čudo.
U središtu ove kulinarske avanture nalazi se patlidžan, čiji sočan, blago orašasti okus donosi pravu dimenziju jelu. Ovaj predivni plod povrća savršeno se stapa s kremastom rižom za rižoto, koja s vremenom upija sve arome i začine, čineći svaki zalogaj izuzetno bogatim. U ovoj kombinaciji, patlidžan se pažljivo priprema kako bi zadržao svoju teksturu, nudeći vam savršenu ravnotežu između nježnosti i čvrstoće.
Luk i češnjak, poput nevidljivih junaka, pružaju osnovu jela s dubokim, složenim okusem, dok bijelo vino dodaje suptilan dodir kiselkaste svježine. Svježe naribana korica limuna i nekoliko kapi limunovog soka donose živahnu svježinu koja osvežava okus rižota i podiže sve njegove note.
Ovo jelo ne samo da pruža nevjerojatno zadovoljstvo okusima, već i estetski užitak. S njime ćete doživjeti pravu čaroliju pripreme hrane, jer je svaki korak jednostavan, ali svaki okus duboko ispunjava. Savršeno za obiteljsku večeru, romantičan ručak ili čak kao glavno jelo, ovaj rižoto s patlidžanom sigurno će postati jedan od vaših omiljenih recepata.
Recept za rižoto s patlidžanom
Priprema:
Patlidžane prepolovite, stavite na pleh za pečenje, posolite, popaprite i prelijte maslinovim uljem pa pecite u pećnici na 180 stupnjeva oko 1 sat.
Potom žlicom izvadite meso patlidžana i sitno nasjeckajte ili izradite štapnim mikserom.
Za to vrijeme na maslinovom ulju zažutite luk i češnjak.
Potom dodajte rižu, podlijte vinom i kuhajte dok alkohol ne ispari.
Zatim malo po malo podlijevajte povrtnim temeljcem dok se riža ne skuha, oko 25 minuta, uz neprestano miješanje.
Začinite soli, paprom, bosiljkom, koricom i sokom limuna.
Vaterpolisti Primorca pretrpjeli su četvrti uzastopni poraz, bolji je bio Solaris iz Šibenika u 4. kolu Premijer regionalne lige – 10:13 (3:2, 0:1, 3:4, 4:6).
Odličan početak našeg predstavnika koji je poveo 3:0, nakon toga uslijedio je pad u igri pa su gosti stigli do 3:3. Nakon toga igralo se gol za gol, a izabranici Denisa Seferovića prvi put su poveli sredinom treće četvrtine, kada je Roko Pelicarić pogodio za 5:6, a zatim Domagoj Bulat kompletirao seriju gostiju 0:3 za 5:7.
Dušan Matković i Marko Mršić su poslije minut i po igre u posljednjoj četvrtini vratili Kotorane u egal (8:8), bilo je i 9:9 poslije pogotka Matkovića, pet i po minuta prije kraja utakmice.
Vezao je Solaris dva gola za 11:9 i reklo bi se tada prelomio utakmicu.
Mršić je pogodio na tri minuta i 39 sekundi prije kraja za 10:11 i to je bilo sve od momaka Vjekoslava Paskovića.
Matković i Mršić su sa po tri pogotka bili najefikasniji kod Primorca, Janović je postigao dva, Brkić i Ćetković po jedan gol.
Važna tema sastanka održanog u petak, Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjana Ćulafića i predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića je bila zaštita Plave špilje, tačnije pokretanje inicijative za sprovođenje procedure zaštite ovog lokaliteta, u skladu sa zaključcima usvojenim u lokalnom parlamentu.
“Dobili smo jedan visok stepen razumijevanja od strane ministra i mi ćemo u narednom periodu pokrenuti tu proceduru kod Agencije za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Institutom za biologiju mora, kako bi inicijativa dobila konačan efekat. Mislim da bi trebalo već tokom naredne godine da imamo određeni stepen zaštite lokaliteta Plava špilja, koji ćemo razrađivati” – kazao je Katić.
Ministar je rekao da će Opština Herceg Novi imati punu podršku Ministarstva kada je u pitanju pokretanje inicijative i sprovođenje procedure zaštite Plave špilje.
Broj stanovnika Crne Gore minimalno se uvećao tokom poslednje decenije
Popis stanovništva u Crnoj Gori, objavljen sredinom oktobra, pokazao je da je u odnosu na popis iz 2011. taj broj uvećan za svega 0,6 odsto.
Istovremeno, popis je detektovao veliki broj stranaca – deset posto je “crnogorskih građana” sa stranim pasošem, uz one koje uz strano imaju i crnogorsko državljanstvo.
Ovo upućuje i da je Crnu Goru napustio značajan broj njenih državljana koje su, u popisnim brojkama, “zamijenili” stranci.
Od 623.633 stanovnika Crne Gore, po popisu 46.878 je stranih državljana.
A da je stranaca u Crnoj Gori duplo više od tog broja ukazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) iz septembra 2024. koji su dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Na upit RSE otkud ovolika razlika, iz Uprave za statistiku (MONSTAT) navode da je popis evidentirao samo one strane državljane koji borave u Crnoj Gori “duže od godine sa namjerom, što je definicija uobičajenog mjesta boravka”.
Popis stranci u CG
Najviše stranih državljana živi u Podgorici i primorskim gradovima.
O tome svjedoče brojni ugostiteljski objekti i firme stranih vlasnika, škole za djecu stranaca. Primorje osim tople klime nudi i veće šanse za zaposlenje posebno tokom ljetnje sezone.
Prema podacima Popisa, od 46.878 onih koji imaju strano državljanstvo, najviše je Rusa i Srba.
Popis stranci u CG
Iz te dvije zemlje dolazi više od polovine stranaca u Crnoj Gori.
Po nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, na nivou Crne Gore su Rusi po brojnosti na petom mjestu.
Rusi su nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. počeli masovnije da kupuju nekretnine, a u velikom broju su došli u Crnu Goru i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.godine.
U Crnoj Gori je od rata izbjegao i veliki broj Ukrajinaca, ali se značaj broj njih vratio ili otišao dalje u EU.
