Cetinje – Uprava za zaštitu kulturnih dobara je u postupku revalorizacije, koji je stručna ocjena svojstava, osobenosti i značaja kulturnog dobra, radi provjere njegove kulturne vrijednosti, donijela Riješenje kojim se utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra Biljarda.
Crnogorski vladar i vladika Petar II Petrović Njegoš (1813-1851) je na osnovu arhitektonskog plana ruskog pukovnika Ozereckovskog izgradio rezidencijalnu i upravnu zgradu za državnu administraciju, prvobitno poznatu kao ‘’Nova kuća’’. Objekat je građen 1838. i 1839. godine, i ubrzo opremljen. U Trstu je kupljen namještaj, kao i bilijarski sto, po kome je zgrada nazvana “Biljarda“.
U vrijeme vladavine knjaza Danila (1826-1860), Biljardi je dograđeno krilo sve do kule najbliže Cetinjskom manastiru. Do 1867. godine bila je dvorska rezidencija, da bi kasnije koristila za školu, ministarstva i dr. Četvorovodni krov je bio pokrivenim olovom koji je kasnije (1875.) skinut za potrebe izrade kuršuma. I u doba vladavine kralja Nikole na Biljardi su rađene prepravke. Godine 1903. od njenog zapadnog krila pa do kule prema Cetinjskom Manastiru ozidana je posebna zgrada za Ministarstvo vojno, kada joj je uklonjena jedna kula. Pred proglašenje Crne Gore Kraljevinom, 1910. godine srušen je i ostali dio zida sa tri preostale kule.
U periodu prvog svjetskog rata, 1916. godine, u južnom dvorištu, Austrijske okupacione snage izgradile su objekat za reljef Crne Gore, koji je rađen u razmjeri 1:10 000.
U obimnoj sanaciji iz 1963. godine, Biljardi je vraćen prvobitan izgled, odnosno dobila je izgled koji ima i danas.
Od 1951. u njoj je smješten Njegošev Muzej, a stalna postavka posvećena je njegovom životu, vladičanskom i stvaralačkom radu.Tu su biblioteka, rukopisi, umjetnička djela, lični predmeti, kao i druge muzealije, kao podsjećanje na impozantnu ličnost naše kulture i istorije.
Izbijanje požara na brodu Delphine u luci Zeebrugge zahtijevalo je hitnu intervenciju i aktivaciju CO₂ sustava kako bi se spriječila veća šteta.
Požar je krenuo s treće palube na kojoj se nalazilo 60 električnih i 40 konvencionalnih automobila. Zbog iznimne opasnosti koju predstavljaju električna vozila u zatvorenim prostorima broda, kapetan je odmah naredio evakuaciju svih 26 članova posade, dok je sam ostao na brodu radi koordinacije s vatrogascima i hitnim službama s obale, piše The Maritime Executive.
Četiri vatrogasna plovila pružala su hlađenje sa mora, dok je CO₂ sustav omogućen za izolaciju prostora i smanjenje prisutnosti kisika – čime se spriječilo širenje požara.
„Požar je pod kontrolom, ali je bilo jako puno dima zbog zapaljenih električnih vozila, što je znatno otežalo gašenje,“ izjavio je Dirk De Fauw, zamjenik predsjednika lučke uprave.
Prema procjenama, izgorjelo je između 60 i 70 vozila, no točna šteta još uvijek nije poznata.
Požari na ro/ro brodovima, posebno oni izazvani električnim vozilima, postaju sve ozbiljniji izazov za pomorsku industriju. Ova intervencija u Zeebruggeu pokazuje važnost brze reakcije, dobre pripremljenosti i pravodobne primjene novih sigurnosnih protokola koji uključuju ranu upotrebu CO₂ i evakuaciju posade.
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo izvijestila je o incidentu koji se dogodio u nedjelju, 13. aprila, u blizini zračne luke Dubrovnik.
Tokom završnog prilaza za slijetanje u Zračnu luku Dubrovnik dron se opasno približio putničkom avionu na visini od oko 200 metara, što je ugrozilo sigurnost posade i putnika, samog aviona, ali i života i imovine ljudi na tlu, objavila je Agencija. Posada aviona odmah je prijavila incident Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, koja je o događaju obavijestila nadležna policijska tijela radi pokretanja istrage.
Zračna luka Dubrovnik bila je privremeno zatvorena, što je dovelo do preusmjeravanja dva putnička aviona u Zračnu luku Split.
-Incident nije samo ugrozio sigurnost ljudi, već je prouzročio i značajnu financijsku štetu zračnim prijevoznicima i putnicima.
Preusmjeravanje letova sa sobom nosi dodatne troškove za prijevoznike, uključujući produljeno vrijeme leta, troškove smještaja i prijevoza putnika do konačnog odredišta te moguće isplate odšteta zbog kašnjenja. Procjenjuje se da izravna šteta po preusmjerenom letu može iznositi od 15.000 do čak 190.000 eura. Neizravna šteta, poput propuštenih privatnih i poslovnih obveza putnika, teško se može izraziti novčanim iznosima, piše u priopćenju Agencije.
-Letenje dronovima u blizini aerodroma i u kontroliranom zračnom prostoru dozvoljeno je isključivo uz prethodno odobrenje nadležnih službi kontrole zračnog prometa. Neovlašteno letenje smatra se iznimno opasnim i podliježe prekršajnoj i kaznenoj odgovornosti.
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe i Upravom policije svakodnevno provodi nadzor i otkrivanje neovlaštenih operacija dronova. Primjenjuje se politika nulte tolerancije prema operatorima i udaljenim pilotima koji ugrožavaju sigurnost zračnog prometa, a kazne za takve prekršaje mogu doseći i do 20.000 eura.
U nekontroliranim zračnim prostorima, letenje dronovima dozvoljeno je do visine od 120 metara, ali i tada pilot mora rezervirati prostor putem AMC portala Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Ova pravila nužna su zbog sigurnosti drugih korisnika zračnog prostora poput zrakoplova opće avijacije, helikoptera vojske, policije, hitne medicinske pomoći te komercijalnih letova, dodaju iz Agencije.
-Apeliramo na sve korisnike dronova da postupaju odgovorno i u skladu s važećim propisima. Ono što se može činiti kao bezazlena zabava može imati ozbiljne, pa čak i katastrofalne posljedice. Pravila za letenje dronovima, jednako kao i ona za ostale zrakoplove, osmišljena su radi zaštite svih sudionika.
Pozivamo građane da, u slučaju uočavanja korištenja drona u blizini aerodroma, požarišta ili drugih sigurnosno osjetljivih područja, odmah obavijeste najbližu policijsku postaju. Policija će u suradnji s nadležnim tijelima provesti istragu i procesuirati odgovorne, ako se utvrdi njihova prekršajna ili kaznena odgovornost, zaključuje se u priopćenju Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
Četiri osobe su poginule, a jedna je teško povrijeđena nakon što se žičara u četvrtak srušila na tlo u blizini Napulja u južnoj Italiji.
Na žičari koja vodi turiste iz grada Kaltelmare di Stabija, na Napuljskom zalivu, do Monte Faito, udaljenog oko tri kilometra pukao je kabl. U tom trenutku su, kako se pretpostavlja, u vazduhu bile dvije kabine.
Jedna kabina, u kojoj je bilo 16 putnika, nalazila se blizu Kaltelmare i oni su brzo spušteni na tlo na način da svi budu bezbjedni. Međutim, druga kabina se u trenutku pucanja nalazila iznad provalije na planini Faito.
U akcijama spašavanja učestvovalo je više od 50 vatrogasaca, a spasioci su pronašli četiri beživotna tijela, dok je peta osoba povrijeđena, ali spašena i prebačena u bolnicu.
Vinćenzo De Luća, šef regije Campanja oko Napulja, rekao je Raiju da su spasilačke operacije bile otežane maglom i jakim vjetrom.
Žičara je uprkos nesreći ponovo otvorena za ljetnu sezonu, a tužioci su rekli da su pokrenuli istragu o nesreći.
Ruski napad na Harkiv 18. aprila Foto: Vitalii Hnidyi / Reuters
U ruskim napadima diljem ukrajinskih regija ubijeno je najmanje 11 civila i ozlijeđeno najmanje 113, uključujući djecu, objavile su regionalne vlasti.
Proteklih tjedana Rusija intenzivirala svoje napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i stambena područja te nastavlja odbijati potpuni prekid vatre koji podržavaju Washington i Kijev.
Moskovske snage su tijekom noći lansirale balističku raketu Iskander-M, pet krstarećih raketa Iskander-K i 37 dronova, izvijestile su zračne snage.
Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 23 bespilotne letjelice i tri krstareće rakete, a 10 dronova mamaca nestalo je s radara, navodi se u priopćenju.
Rusija je pokrenula raketni napad na grad Harkiv ujutro 18. travnja, ubivši najmanje jednu osobu i ranivši najmanje 74, uključujući djecu, rekle su vlasti.
U napadu je oštećeno najmanje 20 stambenih zgrada, 30 kuća i jedna obrazovna ustanova. Požar je izbio u krugu poduzeća na površini od 450 četvornih metara.
Dva civila ozlijeđena su u ruskim napadima drugdje u Harkivskoj oblasti, izvijestio je guverner Oleh Sinehubov.
U Dnjipropetrovskoj oblasti dvije su osobe poginule, a pet ih je ozlijeđeno tijekom teškog topničkog napada na grad Nikopol 17. aprila, rekao je guverner Serhij Lisak.
Rusija je također pokrenula raketni napad na Dnjipro ujutro 18. travnja, oštetivši fitness centar, hotel i ured, ali navodno nije prouzročila žrtve u gradu.
U ruskim napadima također su ubijena tri civila i ozlijeđeno šest u Donjeckoj oblasti, izvijestio je guverner Vadim Filaškin.
Među njima su dvije ubijene osobe i dvije ozlijeđene u Kostiantynivki, jedna ubijena u Rusyn Yar, dvije ozlijeđene u Novoekonomichneu i po jedna ozlijeđena u Hryshyne i Oleksievo-Druzhkivka.
U Hersonskoj oblasti četiri su osobe ubijene, a 25 ozlijeđeno, uključujući jedno dijete, u ruskim napadima proteklog dana, izvijestio je guverner Oleksandr Prokudin. Oštećeno je devet višekatnica i 10 kuća, kao i vozilo hitne pomoći i automobili.
U napadu dronom na grad Sumi ubijen je jedan civil, drugi je ozlijeđen i oštećena pekara, izvijestile su vlasti Sumske oblasti.
Turistička sezona u Kotoru polako dobija zamah, a podaci pokazuju izuzetno ohrabrujući početak. Naime, broj turista koji trenutno borave u gradu veći je za čak 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Možemo reći da početak aprila već označava početak intenzivnijih turističkih aktivnosti, a aktuelne brojke još jednom potvrđuju uzlazni trend kada je riječ o posjećenosti grada, saopšteno je iz TO Kotor.
U Kotoru boravi ukupno 3213 gostiju. Od toga, najveći broj smješten je u privatnom smještaju – ukupno 1680 gostiju, a među njima su najbrojniji turisti iz Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Njemačke.
U hotelima boravi 1494 gosta, a prednjače državljani Izraela, dok značajan broj dolazi i iz Velike Britanije, Turske, Njemačke, Francuske i Kine. U hostelima na području opštine boravi 39 gostiju.
Iako je broj izletnika trenutno u skladu s prošlogodišnjim rezultatima, očekivanja su optimistična i nadamo se da će naredni period donijeti dodatni rast. Prema posljednjim podacima Turističko-informativnog centra, danas je 864 izletnika posjetilo Kotor. Tokom protekle sedmice, naš grad je obišlo 11 462 izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije.
Kotor foto Boka News
Iako je još uvijek rano za konačne prognoze, svi pokazatelji ukazuju na to da nas očekuje veoma uspješna turistička sezona. Za sada smo izuzetno zadovoljni trenutnim stanjem i nastavljamo da budno pratimo dalji razvoj sezone.
Takođe, pred nama je uzbudljiv period ispunjen raznovrsnim manifestacijama koje dodatno obogaćuju turističku ponudu Kotora i doprinose sjajnoj atmosferi uoči i tokom ljetnje sezone:
Ljubitelji prirode i rekreativci uživaće u jedinstvenoj sportsko-rekreativnoj manifestaciji Boka Bay Trail 26. i 27. aprila u organizaciji Multisport Akademije Mayer.
Kotor – foto Boka News
U organizaciji NVO Klarinet fest, od 28. aprila do 2. maja, očekuje nas manifestacija Zvuci iz Španije.
Svi na Vrmac – 1. maj – tradicionalna prvomajska proslava u organizaciji Turističkih organizacija Kotora i Tivta, uz podršku Opštine Kotor i sponzora G3Spirits Montenegro, Tuborga, Leda i Volija. Pozivamo građane i posjetioce da Praznik rada provedu u prirodi, na prelijepom Vrmcu. Organizovan je prevoz, bogat muzički program i nezaobilazna kulinarska ponuda – fažola na razne načine.
Muzički program počinje u 11 časova i trajaće do ponoći, a nastupiće:
1Playlist
• Local b2b (Buba i Straks)
• Adnanovski
• Straks
• Marko Louis
• Marko T
• Šćepa i Luton
• Buba
Povedite prijatelje i dođite da zajedno uživamo u fantastičnoj atmosferi!
Dani Bokeške mušulje i vina – 10. maj na pjaci od Kina. Manifestacija posvećena autohtonim gastronomskim proizvodima Boke – mušuljama i domaćem vinu, uz nastup sastava Trio Mare.
Senior Fest – 10. i 11. maj – Dvije večeri zabave, druženja i muzike za treće doba, ali i sve generacije. Centralni događaj festivala biće koncert Nede Ukraden.
Brdska auto-trka Kotor – Trojica – 10. i 11. maj – Trka koja okuplja brojne vozače iz regiona i ljubitelje brzine.
Gađanje kokota (Zavjetni dan) – 15. maju Perastu. Stari zavjetni običaj koji se čuva i njeguje kao dio nematerijalne kulturne baštine Boke.
Regata bokeških mornara i Memorijal „Milan Tujković“ – 17. i 18. maj u organizaciji JK Lahor.
Ocean Lava Montenegro – 18. maj– pravi sportski spektakl koji okuplja profesionalce i rekreativce iz brojnih zemalja.
Dan nezavisnosti – 21. maj. –Kotor će obilježiti koncertom poznate hrvatske pjevačice Nine Badrić.
Otvaranje CIM Foruma – 29. maj– Početak renomiranog međunarodnog komunikacionog foruma u Kotoru, koji okuplja stručnjake iz oblasti medija, marketinga, PR-a i kreativnih industrija. Forum donosi niz panela, radionica i predavanja u inspirativnom ambijentu.
Veliko otvaranje ljetnje sezone rezervisano je za 31. maj uz spektakularan koncert regionalno popularnog benda Dubioza Kolektiv. Očekuje se prava žurka pod otvorenim nebom, kao najava bogatog i dinamičnog ljeta u Kotoru.
Uz bogat program događaja, odlične najave i rastući broj posjetilaca, Kotor ovog proljeća i ljeta nudi autentičan spoj tradicije, kulture, prirode i zabave. Pozivamo sve ljubitelje putovanja, dobre energije i nezaboravnih trenutaka da posjete naš grad, osjete njegov jedinstveni duh i budu dio još jedne nezaboravne sezone.
Hrićanski vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan Isusove muke i smrti. Slavi se u Velikoj sedmici, a zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.
Prema hrišćanskom vjerovanju Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a uskrsnuo u nedjelju.
Veliki petak jedini je dan u godini u kojem nema euharistijskoga slavlja. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.
Danas se farbaju uskršnja jaja i to je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja.
Hrišćani cijelog svijeta ove godine slave praznik Uskrsa istog datuma, 20. aprila, sledeće zajedničko praznovanje biće 2028. godine.
Nevjerovatno je s koliko licemjerja se oglašava upravo ona partija koja je sistematski razorila crnogorsko pomorstvo, rasparčala i rasprodala Jugooceaniju, rastjerala crnogorske pomorce širom svijeta, ne uradivši ništa za njihova prava niti za očuvanje i razvoj ove važne privredne grane tokom tridesetogodišnje vladavine, kaže se u reagovanju Pokreta Evropa sad, na saopštenje DPS-a Kotor, Spajić pokušava da ugasi brodarstvo u Kotoru.
Ako je već Crnogorska plovidba, kako tvrdi DPS, naslednica slavne Jugooceanije, postavlja se ključno pitanje – zašto onda upravo DPS nije bogatu imovinu Jugoceanije, koja se nalazila u Crnoj Gori, ustupio toj kompaniji?
Umjesto toga, ta imovina je, po principu “pošto-zašto”, rasprodata DPS bliskim tajkunima, koji danas svoje privatne imperije grade upravo na ruševinama nekada slavnih državnih kompanija. Tim potezima, DPS je svjesno pokušao obesmisliti svaki pokušaj obnove crnogorske pomorske privrede i obespravio generacije pomoraca kojima je pomorstvo bilo više od profesije – bilo je dio identiteta.
Crnogorska plovidba jeste kompanija s potencijalom i značajem, ali je važno podsjetiti javnost ko ju je stvorio, pod kojim uslovima i kako je do danas vođena. Dva broda su uzeta po izuzetno nepovoljnim uslovima, s kreditima koje su ispregovarali upravo kadrovi DPS-a. Skoro decenija upravljanja tom kompanijom bila je obilježena rentiranjem brodova po cijenama ispod tržišta, s netransparentnim ugovorima i sumnjivim poslovima. Ljudi koji su bili zaduženi za njen razvoj tada su bili partijski vojnici DPS-a – i rezultat takvog “upravljanja” bio je predvidiv: propast.
Danas, kada se konačno neko odvaži da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima, DPS se ponovo javlja – ne da bi pomogao, već da bi ,,branio” ono što je već ranije uništio. Umjesto da se povuku i snose odgovornost za štetu koju su načinili, oni pokušavaju da manipulišu emocijama građana i politizuju svaku odluku koja nije u skladu s njihovim interesima.
Loše stanje u Crnogorskoj plovidbi nije rezultat rada aktuelnog ministarstva, već posljedica decenijskog nemara, neodgovornosti i lošeg upravljanja. Upravo zato, neophodno je hitno i odlučno rješavanje nagomilanih problema – a ne njihovo dalje prikrivanje – kako bi se spriječio stečaj i stvorili uslovi za stabilizaciju i oporavak preduzeća. Suština mjera koje se sprovode jeste uspostavljanje efikasnijeg upravljanja i stvaranje temelja za dugoročno održiv poslovni model. Ne gasi se pomorska tradicija – naprotiv, pokušava se spasiti ono što je ostalo nakon godina sistematskog urušavanja koje su sprovodili upravo oni koji danas najglasnije kritikuju.
Apelujemo na sve dobronamjerne aktere, uključujući i lokalne političke strukture, da ne nasjedaju na jeftinu demagogiju DPS-a, već da zajedno radimo na stvaranju funkcionalnog i modernog pomorskog sektora, oslobođenog od prošlih zabluda, političkih kadrovanja i kriminalnih interesa.
Vrijeme je da Crna Gora konačno raskrsti s modelom upravljanja koji je stvorio samo dugove i da se krene putem odgovornosti, transparentnosti i razvoja, poručuju iz Pokreta Evropa sad.
Izvedbom izvornih pjesama u džez maniru duo Božović-Bjeletić dočarao bogatstvo muzičke tradicije Crne Gore, najprije u oktobru u Lećeu u Italiji, a sada i u Staklenoj galeriji u Kotoru
Nastupom džez dua Stefan Bjeletić, truba – Marija Božović, vokal i otvaranjem izložbe “Milion miliona malih ljubavi” u Staklenoj galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković”, u srijedu je zaokružena dvodnevna Međunarodna konferencija “Kulturni razvoj i budućnost kulturne politike”, koju je osmislio tim Univerziteta “Mediteran u Podgorici, u partnerstvu sa prestižnim britanskim naučnim časopisom Cultural Trends, uz podršku Ministarstva kulture i medija i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Postavkom maštovitih radova u različitim tehnikama, od digitalne animacije, preko dizajna karaktera, fotografije i ilustracije, do likovne umjetnosti, grafičkog oblikovanja i izrade maski, predstavili su se studenti završne godine Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta “Mediteran”.
Sa otvaranja izložbe u Staklenoj galeriji
Otvarajući izložbu, Marija Džoganović, dekanica FVU, koja je uz mr Balšu Gobovića ujedno i kustos izložbe, objasnila je da je postavka presjek prošlogodišnjeg studijskog rada, te potsjetila da su se studenti ovog fakulteta predstavili u Staklenoj galeriji i prije par godina. Ona i Radmila Beća Radulović, direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković”, izrazile su obostrano zadovoljstvo nastavkom saradnje dviju kulturno-prosvjetnih ustanova.
Marija Božović i Stefan Bjeletić predstavili su dio svog bogatog repertoara u kome su dominirale obrade izvornih i evergrin pjesama u džez maniru. Ovaj duo je prošle godine u oktobru nastupio u Teatru Astragali sklopu Internacionalne nedjelje u Lećeu, Italija. U muzički performansu predstavili su džez obrade tradicionalnih pjesame iz Crne Gore, a reakcija publike, kažu, bila je fenomenalna. Marija je na Univerzitetu “Mediteran” magistrirala na Fakultetu za strane jezike, tako da je višestruko vezana za cijeli projekat.
-Drago mi je što se ta divna priča vezana za kulturu kroz saradnju sa italijanskim partnerima nastavlja. Kad god se ukaže prilika da doprinesemo kulturi mi se odazovemo, kaže Marija Božović za BN.
Milena Dragutinović, profesorica italijanskog jezika na Fakultetu za strane jezike Univerziteta “Mediteran” bila je u timu koji je posjetio Reguju Pulja, Grad Leće – Univerzitet u Salentu i Teatar Astragali.
-Saradnja je počela prije nekoliko godina, kroz povezivanje teatara i umjetničkih udruženja, da bi se kasnije proširila na dva univerziteta u Salentu i Podgorici. Kroz zajedničke projekte (IPA, ERASMUS, kroz rezidencije umjetnika u dvije zemlje) nastojimo da spojimo dvije kulturne tradicije. Započet je još jedan projekat sa muzejima u Podgorici, saradnja se razgranava, kaže za BN prof. Dragutinović.
Sa otvaranja izložbe u Staklenoj galeriji
Organizatori Međunarodne konferencije “Kulturni razvoj i budućnost kulturne politike” su odlučili da 15. i 16. aprila ona bude u Kotoru, zato što su htjeli da imaju sve utiske na jednom mjestu, a Kotor je za to idealan.
Da se vratimo sebi
-Okupili smo oko 40 ljudi iz Evrope i čitavog regiona – iz Poljske, iz Jermenije, Velike Britanije, Škotske…imali smo sjajnu postavku ljudi, a takođe smo imali i jaku regionalnu liniju istraživača koji se bave kulturnim politikama- iz Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Beograda, Skoplja, Podgorice, sve jugoslovenske zemlje na jednom mjestu, svi centri, svi profesori sa prestižnih fakulteta koji su zajedno u dogovoru rješavali pitanje kulturne politike u našim zemljama. Složili smo se da je taj transfer znanja i to kopiranje kulturnih politika iz zapadnih zemalja trajalo dobrih 35 godina u svim našim zemljama, a onda se ispostavilo da mnogo od tih instrumenata koje smo samo prepisali, iskopirali u stvari jednostavno ne rade u našem sistemu. Mi smo u stvari danas napravili jedno druženje, razmjenu iskustava, kroz koje smo došli do zaključka da naše zemlje već ozbiljno treba “da stanu na loptu” i da razmisle o nekim sledećim i novim pravcima, kaže prof. mr Nataša Kraljević ispred Univerziteta “Mediteran”. Ističe izlaganja kolega iz Splita koji su tokom programa opisali svoju vizuru, kako oni doživljavaju kulturne politike na Zapadu i kako to sad sve izgleda između Balkana, Zapada i čitave Evrope između nas.
-Zaključak konferencije je: ”Da se malo vratimo sebi”, poručuje Kraljević u izjavi za Boka News.
U potrazi za kreiranjem emancipatorske kulturne politike
Međunarodnu konferenciju ARSUM25 je u Kreativnom habu u Kotoru otvorila prof. dr Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, a skupu se obratila i dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija. Među učesnicima
Istraživačica na Odjeljenju za kulturu i komunikacije na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO, Zagreb), dr Ana Žuvela- Pod je u izlaganju “U potrazi za kreiranjem emancipatorske kulturne politike u zemljama u tranziciji” govorila o potrebi za transformacijom politike u opšte dobro, sa ciljem da se podstiče dublja međusobna povezanosti između kulturnog sektora, agencija, aktera i donosilaca odluka.
U panel diskusiji “Ovo je način na koji svijet završava: Budućnost kulture i umjetnosti” učestvovali su dr Steven Hadley, glavni urednik Cultural Trends, Anne Torreggiani, Audience Agency i dr Ben Walmsley, dekan za kulturno angažovanje na Univerzitetu u Lidsu, svi iz Velike Britanije. Sesiju je vodila mr Nataša Kraljević.
Odluka Vlade, donijeta na prijedlog ministra pomorstva Filipa Radulovića, predstavljaalarmantan plan za gašenje Crnogorske plovidbe, kompanije s bogatom pomorskom tradicijom i nasljednice slavne Jugooceanije. Ova odluka izaziva duboku zabrinutost i postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti pomorstva u Kotoru i Crnoj Gori.
Plan gašenja se predviđa u dvije faze – prva faza, davanje brodova Crnogorske plovidbe u zakup Barskoj plovidbi i druga faza prenos vlasništva brodova i gašenje Crnogorske plovidbe.
Ovaj plan predstavlja direktan udar na pomorsku tradiciju Kotora, koja traje više od 12 vjekova i jasno ugrožava identitet grada kao središta pomorstva, ne samo u Crnoj Gori već i u regiji.
Sporne su okolnosti i sumnjive odluke, jer nakon što je krajem januara otplaćen dug kineskoj Exim banci, dva broda Crnogorske plovidbe ostvarila su prihod od oko 1.100.000,00 eura od najma. Stoga se postavlja pitanje kako je moguće da nije bilo dovoljno sredstava za otplatu duga Prvoj banci od 400.000,00 eura. Sumnjamo da je upravo dug Prvoj banci iskorišten kao izgovor za početak realizacije plana gašenja Crnogorske plovidbe.
Svakako je Ministarstvo pomorstva na čelu sa ministrom Radulovićem i premijerom Spajićem odgovorno za loše upravljanje pomorskom kompanijom, i to ne samo kadrovskim, nego i odlukama sličnim ovoj o “spašavanju” kompanije.
Napomenućemo da je prije nepunih godinu isti premijer Spajić u Kotoru obećavao nova ulaganja u Crnogorsku plovidbu kupovinom novog broda i preuzimanje trajektne linije Kamenari-Lepetane, ali su ta obećanja bila izrečena u žaru lokalne predizborne kampanje.
Zahtijevamo hitnu reakciju i tražimo transparentno objašnjenje Vlade o razlozima za ovu odluku. Pozivamo na preispitivanje plana gašenja Crnogorske plovidbe i angažovanje pomorskih stručnjaka za izlazak iz krize. Apelujemo na javnost da podrži očuvanje pomorske tradicije Kotora i Crne Gore. Takođe, apelujemo na trenutno rukovodstvo Crnogorske plovidbe da niti jednim potezom ne dozvole gašenje pomorske kompanije iz Kotora niti njeno “spašavanje” preseljenjem tj. sjedinjavanjem s Barskom plovidbom.
Pozivamo sve partije iz lokalnog parlamenta (nažalost nelegitimnog, ali jedinog trenutno) da napravimo tematsku sjednicu na temu očuvanja ovog preduzeća zauzimanjem zajedničkog stava i reakciji prema nesretnoj Vladi Crne Gore.
Gašenje Crnogorske plovidbe bi predstavljalo nenadoknadiv gubitak za pomorsku zajednicu i cijelu državu.
