Tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija “Lastovska fešta“ održana je u subotu 2. avgusta, po 51. put u Gornjoj Lastvi.
Fešta je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno prosvjetnog društva “Tivat”.
Fešta se nastavila mini koncertom na otvorenom GPD Tivat, a u nastavku večeri brojne goste ove autentične fešte je zabavljao muzički sastav “Trend band” iz Kostanja, zaleđe Omiša.
Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do 31. jula opslužili 1.7 miliona putnika, što je istorijski maksimum. U poređenju sa prošlom godinom, koja je do sada bila rekordna, to je sedam odsto više, a u odnosu na predpandemijsku, 2019. godinu, broj putnika je porastao za oko 20%.
– U istom periodu, opslužili smo 16.811 aviona. To je pet odsto više u poređenju sa prošlom godinom i tri odsto više u odnosu na isti period 2019. godine – poručili su iz Aerodroma CG.
Tokom aktuelne ljetnje sezone u Tivtu je aktivno do 50 avio-linija, a u Podgorici do 45.
– Izvjesno je da će ACG do kraja godine, prvi put od osnivanja, premašiti tri miliona putnika, kaža se u saopštenju objavljenom na portalu kompanije.
Fudbalski savez Crne Gore finansirao je nabavku i ugradnju reflektora na stadionu FK „Arsenal“ u Tivtu, što je investicioni projekat vrijedan 800.000 eura. Pod reflektorima je sinoć otvoren domaći fudbalski šampionat, utakmicom „Arsenala“ i „Jedinstva“ iz Bijelog Polja.
„Arsenal je do sada bio jedini klub koji nije imao reflektore“, rekao je sekretar FSCG Momir Đurđevac. „Divno je večeras biti na stadionu“, dodao je on i naglasio kako je ovo petnaesti stadion koji je osvjetljen reflektorima što klubu pruža velike mogućnosti, prije svega igrati i gledati utakmice u optimalnom vremenu. On je izrazio nadu kako će ova investicija biti podstrek klubu i upravi da krenu u novom pravcu, te da im ovo bude vjetar u jedra ka dobrim rezultatima.
Prekidač kojim je upaljena nova rasvjeta na stadionu pritisnuo je predsjednik kluba Dejan Kandić. „Drugi put u istoriji kluba utakmica se igra pod svjetlima reflektora. Prvi put to je bilo 1905. godine i evo sada 2025. godine“, podjsetio je Kandić i istakao kako je ovo veliki dan za klub i grad.
Stadion FK Arsenal
Paljenju reflektora prisustvovao je i prvi čovjek Tivta, predsjednik opštine Željko Komnenović. „Ovo je veliki događaj za Arsenal, Tivat i sve ljubitelje fudbala. Konačno imamo reflektore na stadionu u Velikom gradskom parku. Jedan od najstarijih klubova u Crnoj Gori najzad ima sve uslove za normalan i nesmetan razvoj. Hvala predsjedniku FSCG Dejanu Savićeviću na svemu što je uradio za tivatski klub i na tome što je uvijek bio uz Arsenal“, rekao je Komnenović.
On je iskazao žaljenje što „ovaj događaj koji bi trebalo da bude zapamćen u novijoj istoriji Tivta“ prati priča vezana za korupciju u fudbalu. „Ovim poutem pozivam tužilaštvo i pravosudne organe da što prije procesuiraju počinioce ovog nečasnog i kriminalnog djela koje je nanijelo nesagledivu štetu po reputaciju Arsenala.“
Kotor – U okviru redovnog održavanja saobraćajne infrastrukture, Opština Kotor je realizovala radove na obnovi horizontalne saobraćajne signalizacije na više gradskih ulica i saobraćajnica. Obnovljeni su pješački prelazi, razdjelne linije, autobuska stajališta i biciklističke staze.
Ove aktivnosti imaju za cilj unaprjeđenje bezbjednosti i preglednosti saobraćaja, uz poseban akcenat na zaštitu najugroženijih učesnika – pješaka i djece.
Pozivamo sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i time doprinesu stvaranju sigurnijeg i odgovornijeg saobraćajnog ambijenta.
Radove je izvodila firma “Alfa Project” DOO iz Podgorice, u ukupnoj vrijednosti od 39.355,25 € sa uračunatim PDV-om.
SAVREMENO OSVJETLJAVANJE PJEŠAČKIH PRELAZA U DOBROTI
Na magistralnom putu M1 u Dobroti, u prethodnom periodu postavljeni su inteligentni sistemi za osvjetljavanje pješačkih prelaza, koji koriste naprednu tehnologiju radi povećanja bezbjednosti i bolje uočljivosti pješaka.
Saobraćajna signalizacija u Kotoru
Prvi sistem, instaliran na poluportalnom nosaču, uključuje:
LED dvostrani izmjenjivi saobraćajni znak sa prikazom najveće dozvoljene brzine,
znak sa simbolom „Pješački prelaz“,
LED rasvjetu koja direktno osvjetljava prelaz.
Drugi sistem obuhvata:
LED izmjenjivi znak sa naizmjeničnim porukama „STOP“ i „PJEŠACI“,
dva LED treptača,
osvijetljeni znak sa simbolom „Pješački prelaz“,
LED rasvjetu za noćne uslove.
Oba sistema se aktiviraju automatski kada AI kamera detektuje prisustvo pješaka u zoni alarma. U tom trenutku, izmjenjivi znak sa porukom „STOP PJEŠACI“ i treptači upozoravaju vozače, omogućavajući pravovremenu reakciju i značajno smanjujući rizik od saobraćajnih nezgoda.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor planira nastavak implementacije ove moderne signalizacije, s ciljem dodatnog unapređenja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Radove je izvela firma „Koritasig“ iz Podgorice, u ukupnoj vrijednosti od 32.667,58 € sa PDV-om.
U okviru Međunarodnog festivala KotorArt, jedan od najinovativnijih sastava današnjice, Janoška ansambl, sinoć je priredio nezaboravan koncert pred punim gledalištem u Crkvi Sv. Duha u Kotoru.
Trojica braće iz Bratislave, violinisti Ondrej i Roman Janoška, pijanista František Janoška i njihov zet iz Njemačke, kontrabasista Julius Darvas pokazali su izuzetnu virtuoznost na instrumentima i oduševili publiku svojom muzikalnošću, energičnošću i vještim improvizacijama.
“U našim korijenima imamo više od sedam generacija koje su se bavile muzikom. Svi smo se bavili klasičnom muzikom, ali smo onda razgovarali da nam nešto nedostaje – improvizacija, evolucija klasične muzike. Tako smo odlučili da stvorimo sopstveni žanr koji smo predstavili na našem prvom koncertu u Beču. Kritičari su to prepoznali i napisali da sviramo sopstvenim stilom. To je bila pokretačka sila za nas da nastavimo dalje da bismo napravili iskorak,” naveo je kontrabasista Julius Darvas.
Nakon niza nastupa, od Beča pa sve do Karnegi hola u Njujorku, sjajni umjetnici Janoška ansambla svoj jedinstveni stil predstavili su prvo preksinoć u Luštica Bay-u, a zatim i sinoć u Kotoru.
“Organizacija je divna, sve je bilo na vrijeme i ljudi su veoma ljubazni. Crkva Sv. Duha je jako lijepa, publika je sjajna, osjetili su našu energiju i mislim da im se svidjela naša muzika. Dok smo nakon koncerta prodavali naše albume vidio sam mnogo srećnih lica, a to je ono što muzičare čini srećnima i zbog čega i pravimo muziku,” dodao je Darvas.
Janoska Ensemble – KotorArt
Svoj sinoćnji repertoar Janoška ansambl je započeo jedinstvenim izvođenjem Uvertire Šišmiš Johana Štrausa čime su donijeli duh Beča, grada gdje Julijus i František trenutno žive. Kao centralni dio koncerta Janoška ansambl je predstavio svoj najnoviji projekat, album ,,The Four Seasons in Janoska Style“, koji je objavljen u oktobru 2024. godine za najprestižniju izdavačku kuću klasične muzike „Deutsche Grammophon“. Ovim albumom ansambl na originalan način obilježava 300 godina od objavljivanja Vivaldijevog remek-djela „Četiri godišnja doba“, donoseći ga u savremenom, improvizatorskom i prepoznatljivom Janoška stilu.
“Velika čast je slaviti ovako veliko djelo od jednog od naših omiljenih kompozitora, Vivaldija. Vivaldi je bio zaista veliki muzičar i kompozitor. Mislim da je njegova specijalnost takođe bila improvizacija, te smo oduvijek željeli da rearanžiramo njegovo djelo i da ga prilagodimo za 21. vijek i da ga sviramo sa novim elementima kao što su bossa nova, balkanska muzika, džez i improvizacije. Ovaj koncert smo ove godine izvodili širom svijeta i vidimo veliki uspjeh i u vašoj lijepoj zemlji, Crnoj Gori. Ljudima se svidjelo, najvažnije je da osjetimo njihovu energiju, da aplaudiraju i da sa nama proslave 300 godina “Četiri godišnjih doba”, ali u Janoška stilu,” ispričao je pijanista František Janoška .
Sjajna atmosfera vladala je tokom cijelog koncerta, uz gromoglasne aplauze i ovacije nakon svake izvedene kompozicije. Posebno emotivan trenutak desio se kada je Janoška ansambl, u duhu svog prepoznatljivog pristupa da uvijek obrati pažnju na kulturu regiona u kojem nastupa, izveo sopstvenu obradu pjesme Cesarica Olivera Dragojevića. Publika u ispunjenoj Crkvi sv. Duha uzvratila pjevajući, što je dodatno obogatilo već izuzetno srdačnu i uzbudljivu atmosferu.
“Naša specijalnost je da pronađemo autentične pjesme koje su popularne i specifične za zemlju u kojoj nastupamo. Naš pijanista je otkrio Cesaricu, samo smo je jednom odsvirali prije koncerta i stvarno je imala jako dobar efekat. Volimo da znamo o muzici svake zemlje u koju dolazimo i uvijek je važno da je uključimo u našem Janoška stilu. Bilo je magično svirati akustično u ovoj divnoj crkvi, a jako smo srećni što je publika pjevala sa nama,” ispričao je violinista Roman Janoška.
Pozitivne utiske sa sinoćnjeg koncerta podijelio je i violinista Ondrej Janoška.
“Ovo je bila posebna noć, puna energije, publika je bila fantastična, jako sam srećan što sam ovdje. Dali smo energiju publici i vjerujem da nam je publika uzvratila, te je energija cirkulisala ovom divnom dvoranom. Mislim da je jako važno organizovati festivale kao što je KotorArt. Čestitke organizatorima. Nadamo se da ćemo se vrlo brzo ponovo vratiti,” ispričao je Ondrej.
Najmanje 76 osoba poginulo je, a desetci se još vode kao nestali nakon što se migrantski brod prevrnuo u Adenskom zaljevu, potvrdila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Nesreća se dogodila uz obalu južnog Jemena, u pokrajini Abyan, a lokalne vlasti izvijestile su da je brod bio preopterećen i zatečen u lošim vremenskim uvjetima.
Tijekom ponedjeljka more je izbacivalo tijela na obalu, a lokalna mrtvačnica nije mogla prihvatiti toliki broj preminulih. Prema informacijama s terena, tijela će biti žurno pokopana. Do sada je pronađeno najmanje 76 stradalih, a broj bi mogao rasti jer potraga za nestalima još traje, navodi The Maritime Executive.
Preživjelo je 12 osoba, među kojima su i dvojica jemenskih krijumčara. Svi su putovali rutom poznatom kao Istočna ruta – pomorskim putem koji povezuje Rog Afrike (Etiopiju, Somaliju, Eritreju) s Jemenom, odakle migranti nastavljaju preko kopna prema Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima u potrazi za radnim mjestima.
Iako je i sam Jemen pogođen ratom i siromaštvom, migrantski tokovi ne jenjavaju. Ova ruta godišnje bilježi između 60.000 i 100.000 pokušaja prelaska, uključujući sve veći broj žena i djece koji putuju sami. Smrti i nestanci na ovom dijelu mora nisu rijetkost – IOM procjenjuje da između 200 i 300 ljudi godišnje pogine ili nestane pokušavajući doći do obale Jemena.
Stručnjaci i humanitarne organizacije pozivaju na uvođenje sigurnih i legalnih ruta za radne migracije, kako bi se stalo na kraj krijumčarskim mrežama koje, prema riječima istraživačice Ayla Bonfiglio iz Mixed Migration Centra, kontroliraju ovu rutu i nemaju alternativu.
Njemačka vlada s rezervama je reagirala na inicijativu nekih njemačkih gradova koji su izrazili spremnost za prihvat djece iz Pojasa Gaze i Izraela, rekavši da je pomoć trenutno potrebna mnogima a ne samo pojedincima.
– Sada je prije svega potrebno što većem broju ljudi pružiti pomoć na licu mjesta, rekao je predstojnik kancelarskog ureda Thorsten Frei (Kršćansko-demokratska unija CDU).
On je objasnio kako se kod ovakvih akcija uvijek radi o problemu koga izabrati za prijevoz do Njemačke, a koga ne.
– To bi bila pomoć samo za pojedince, a trenutačno je pomoć potrebna mnogima, rekao je Frei.
Prije toga je inicijativu njemačkih gradova Duesseldorfa, Hannovera i Bonna za prihvat djece iz Pojasa Gaze i Izraela kojima je prijeko potrebna humanitarna pomoć, odbacilo i ministarstvo unutarnjih poslova.
– Provedivost ovakvih akcija ovisi prije svega o sigurnosnim pitanjima, mogućnosti izlaska iz zemlje kao i mnogim drugim faktorima, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
Njemački gradovi su izrazili spremnost za prihvat nekoliko desetaka djece, ali su naglasili da im je u provedbi tog plana potrebna logistička pomoć savezne vlade u Berlinu.
– Naš cilj je traumatiziranoj djeci pružiti najbolju moguću medicinsku i psihološku pomoć, stoji u zajedničkom priopćenju gradova Hannovera i Duesseldorfa.
U priopćenju se i ostali gradovi pozivaju da se uključe u ovu akciju kako bi odaslali snažan humanitarni signal.
Njemački ministar vanjskih poslova Joannes Wadephul tijekom vikenda je pozvao premijera Izraela Benjamina Netanjahua da poduzme sve kako bi se poboljšala humanitarna situacija u Pojasu Gaze.
Nestašni, razigrani slap koji se obrušava sa 70 metara visoke sedimentne stijene i kaskadno sliva u potok Curak, a drugim krakom se uliva u “Zeleni vir”, čije vode pokreću turbine 104 godine stare hidroelektrane “Munjare”, te “Vražji prolaz”, jedan od najljepših kanjona u Gorskom kotaru, čine jedinstvenu prirodnu cjelinu koja je zbog izuzetne ljepote i geološke vrijednosti još 1962. godine proglašena Posebnim geomorfološkim rezervatom u Hrvatskoj.
Ljubitelje prirode koji dolaze iz Crne Gore, “Vražiji prolaz” svojom surovom stjenovitom konfiguracijom možda potsjeća na kanjon rijeke Mrtvice, ali su razlike ogromne, posebno u smislu kultivisanja prirode građevinskim zahvatima radi njenog prilagođavanja ljudskoj mobilnosti i prohodnosti. Dok su stijene pod Maganikom krajem prošlog vijeka prorezane miniranjem, kako bi se u njih užlijebila staza duž kanjona, 800 metara dugi “Vražji prolaz”, koga lokalci nazivaju “Vrajži”, ispresijecan je mostovima i skalama, osiguran rukohvatima, nogostupima, sajlama, te posjetilac ima priliku da se izbliza, maksimalno bezbjedan (ali uvijek na oprezu), iznad samog procjepa divi surovim usjecima koje je kroz stijene prokrčio milenijumski vodotok. Klanac je na nekim mjestima širok svega dva metra dok okolne stijene dostižu visinu do 100 metara. U jednoj stjenovitoj okapini iznad skalina “Vrajžeg prolaza” smješten je i kip Svetog Benarda, zaštitnika planinara.
Vodopad iznad Munjare
Ljeti se potok Jasle u “Vrajžem prolazu” oglašava pitkim žuborenjem, a jakom hukom u jesen i na proljeće pokazuje svu svoju snagu, o čemu svjedoče i debla zaglavljena u “grotlu”. Zimi je ovaj klanac neprohodan, što zbog velikog priliva voda, što zbog snijega koji se obrušava sa litica i zatrpava stazu. Radi upoređenja, u mediteranski ozračenom kanjonu Mrtvice snijega nema, ali s proljeća nabujali slapovi Bijeli Nerini, isto tako bučno i raskošno znaju da oglase priliv voda sa Moračkih planina.
Na vrhu kanjona, 14 metara iznad potoka Jasle, nalazi se ulaz u špilju “Muževa hišica”, koja je duga oko 200 metara. Da bi se došlo do dvorane s jezercem koje se nalazi na njenom kraju, potrebne su čeone lampe, jer špilja nije osvijetljena. Predanje kaže da su se stanovnici Skrada i okoline ovdje skrivali od najezde Turaka, o čemu svjedoče i ostaci keramike i drvenih čamaca. Muževa hišica je obitavalište šišmiša potkovnjaka, strogo zaštićene vrste, a navodi da je u špilji nađena i “čovječja ribica”, još nisu naučno potvrđeni.
Ulaz u kanjon
Staza kroz Kanjon “Vražji prolaz” otvorena je za posjetioce 1934. godine, a 1978. godine obnovilo ju je Opće vodoprivredno poduzeće Rijeka. U novije doba o mreži mostova i skala duž kanjona brine Lokalna razvojna agencija Pins d.o.o. Skrad. Zbog čestih odrona kamenja, duž staze su postavljene table sa upozorenjima, a posjetiocima se na ulazu u ovaj rezervat nude zaštitne kacige i preporučuje čvrsta obuća za planinarenje.
Posebno je atraktivna stara hidrocentrala, koja i danas proizvodi struju na originalan način i zbog stare mašinerije proglašena je spomenikom tehničke kulture. Iznad “Munjare” je još jedan predivni slap, oko kojeg se širi talas svježine i ozona. U sklopu rezervata je i poučna botanička staza, duž koje su u tri etape prikazane biljne i životinjske zajednice, zaštićene i rijetke biljne vrste.
Ulaz u Muževu hišu
Posebno uživanje za posjetioce koji naprave đir kanjonom predstavlja povratak na početak staze, gdje se u Planinarskom domu mogu počastiti domaćim kuvanim jelima, zasladiti štrudlama sa šumskim plodovima, a ako žele, mogu i da prespavaju u njemu. Do Doma se cestom iz Skrada za 10 minuta može doći autom, ali ne i autobusom, jer je cesta uzana. Na skretanju za selo Ložac uskom cestom stiže se do šumskog parkirališta koje je pogodno i za autobuse, a odatle se pješice šetnicom za 40 minuta može stići do Planinarskog doma Zeleni vir.
Za one koji vole pješačenje, iz pravca Željezničke stanice u Skradu označene su rute ka poučnoj botaničkoj stazi kao i do kanjona Vražji prolaz, te do Planinarskoga doma.
Inspekcija sigurnosti plovidbe od 21. jula do 2. avgusta u područnim jedinicama Lučke kapetanije Kotor i Bar je izvršila 122 pregleda plovnih objekata.
Tim pregledom su utvrđena 54 prekršaja i privremeno je oduzeto pet plovnih objekata. Prekršajni nalozi su u ukupnom predviđenom iznosu od 16.300 €.
Inspekcija sigurnosti plovidbe nastavljamo sa pojačanim kontrolama na moru i Skadarskom jezeru.
Crna Gora ne mora da brine za budućnost dokumentarnog filma, jer sve više mladih autora njeguje ovu formu koja, iako ne mijenja stvarnost, uspijeva da je proziva, potkazuje, pa i stavlja na optuženičku klupu, sve zadržavajući društvenu odgovornost. To je ocijenio selektor selekcije dokumentarnog filma, reditelj Vladimir Perović, koji je kazao da i ovogodišnja selekcija u okviru 38. Filmskog festivala u Herceg Novom ponovo potvrđuje da je ključna riječ – kvalitet.
„Možda ta riječ zvuči izlizano, ali ona podrazumijeva da dokumentarni film nađe pravu srazmjeru između aktuelnosti sadržaja, njegove društvene relevantnosti, promišljenosti… i forme u koju ga je autor upakovao“, kazao je Perović u izjavi za PR Centar.
Selekcija dokumentarnog filma u okviru FFHN trajeće od 24. do 28. avgusta, a početak projekcija zakazan je svake večeri za 21 čas u bašti Kuće nobelovca Iva Andrića, koja se već nekoliko godina unazad pokazala kao sjajan ambijent za uživanje u dokumentarnim filmovima i druženje sa autorima.
Tokom pet dana biće prikazana 22 filma autora iz cijelog svijeta, od kojih 21 u takmičarskoj selekciji, i jedna specijalna projekcija – „Stanić, stoljeće“ reditelja Andra Martinovića, film o jednom od najvećih crnogorskih slikara, Voju Staniću, koji je Herceg Novi birao za svoj dom
Perović je da pojasnio da aktuelnost sama po sebi nije dovoljna da bi film bio uvršten u selekciju.
„Može biti ne znam kako važan događaj na svijetu, ako je oslikan samo reporterski, ako je urađen na način koji bi mogla da uradi nadzorna kamera ili slučajno upaljena, izgubljena kamera, to nije za naš festival“, naveo je Perović.
Prema njegovim riječima, festival koji on selektuje prati pravac modernog dokumentarizma, onaj koji uvijek uključuje umjetničku dimenziju, pojašnjavajući da forma nosi jednaku težinu kao i sam sadržaj.
Podsjetio je da je tokom ranijih godina u okviru FFHN, kada bi se za to ukazala prilika, pravio tematske večeri, vezane uz određene motive – žene, planine, društvene turbulencije.
„Ove godine to nisam mogao uraditi, ali to ne znači da nema zajedničkih tema“, dodao je Perović.
Kazao je da je jedna od najvidljivijih tema koja prožima ovogodišnju selekciju jeste nasilje.
„Od genocida izraelske države nad palestinskom populacijom, ali naravno ne iskazane direktno kroz razaranje i ubijanje, do „Muškog svijeta“ u Gruziji u kome dominacija tradicionalnih normi, nametnutih od muškaraca, a održavanih od žena, prosto steže jedinku da se ne osjeća slobodnom“, naveo je Perović.
Ukazao je da zapaženo mjesto u selekciji zauzima i film jednog autora iz Srbije, koji na izuzetno moderan, a istovremeno težak način, promišlja rat koji mu je bio nametnut.
„Onda, recimo, nasilje nad ženama, gdje imamo dva zanimljiva filma. Naša autorka, sjajna Mateja Raičković, i slučajnost je htjela da se i jedna slovačka autorka bavi sličnim problemom, koji obje hrabro uspijevaju da artikulišu. Ima tu još tema koje se provlače…“, naveo je Perović.
Ocijenio je da su ove godine mladi autori iz regiona pokazali visoku umjetničku i tematsku zrelost.
Pored Raičković, Perović ističe Aleksu Bujišića kao „novi glas crnogorskog dokumentarizma“, a ukazuje i na Zuka Garagića, mladog autora iz Bosne, koji studira u Americi.
Kazao je da su u selekciji i Ilir Hasanaj sa Kosova sa filmom Radnička krila, kao i David Lušićić iz Hrvatske koji na zanimljiv način promišlja brod Galeb, simbol nekadašnje Jugoslavije, i kroz njega daje fine reminiscencije na onu lijepu zemlju.
„Mladih autora je puno i ja s ponosom moram da kažem da Crna Gora, sem ovo dvoje koji su na ovogodišnjem festivalu, ima zaista još nekoliko vrijednih autora koji su ili već izgradili svoje ime u dokumentarnom prostoru ili ga grade sigurnim koracima“, rekao je Perović.
Dokumentarni film je, kako je istakao, u posljednjih tridesetak godina dobio status koji mu pripada – priznanje da jeste umjetnost.
„On je to i bio, da se ne lažemo, još od Flahertyja, Vertova, Vigoa… Ali je žurnalizam preovladao, posebno u zapadnoj dokumentaristici, i stvar je do jedne mjere banalizovana“, smatra Perović.
Uprkos tome, savremeni dokumentarizam, ili kako ga Perović naziva „kreativni dokumentarac“, nije izgubio svoju društvenu odgovornost.
„Nisu to premudrovanja umjetnička koja razumije troje ljudi, nego su direktna obraćanja društvu. Tu su prozivke, ili što bi Duško Kovačević rekao, potkazivanja društva – ukazivanja na određene negativnosti koje u njemu postoje“, rekao je Perović.
Dokumentarni film, kako je pojasnio Perović, ne može da nudi rješenja, „ali postavljanjem milion pitanja i ukazivanjem na probleme, on budi društvenu svijest i poziva na akciju“.
„Ako jedan antiratni film probudi svijest u jednom čovjeku da to na šta je on natjeran (izuzimamo oslobodilačke ratove) nije dobro, da on ubija nekog živog stvora, taj dokumentarni film je postigao svoj cilj. Ako jedan ekološki film probudi svijest u jednom gledaocu da odnos prema prirodi ne može biti ovako divljački kako to čine korporacije, a bogami i građani, onda je naš cilj postignut, film je djelovao“, naveo je Perović.
Istakao je da dokumentarac ne može da mijenja stvarnost, ali može da je „postavlja na optuženičku klupu“.
„Sa zadovoljstvom mogu da kažem da mlada generacija kreće da stvara i da gradi jedan divan prostor, uključuje se u veliko bratstvo dokumentarista i kreativnog dokumentarca. Mislim da Crna Gora za svoj dokumentarizam u budućnosti apsolutno ne mora da brine“, zaključio je Perović
Takmičarski program dokumentarnog filma otvoriće u nedjelju, 24. avgusta ostvarenje „Vibracije iz Gaze“ palestinskog reditelja Rehaba Nazzala, „Selekcija Čilea“ italijanskog reditelja Giulia Pacinia, „Tramontana“ koju potpisuje španski reditelj Martí Madaula Esquirol, grčki film „9:30“ čiji autor je reditelj Constantine Venetopoulos i njemački „Zemlja muškaraca“ rediteljskog dua Mariam Bakacho Khatchvani i Teimuraz Chkhvimiani.
Dan kasnije, 25. avgusta pred publikom u bašti Kuće nobelovca biće: „Plavo“ – Ana Vijdea (Rumunija), „Radnička krila“ – Ilir Hasanaj (Kosovo), „Mjesto koje zovem dom“ – Parisa Aminolahi (Nizozemska), „Galeb“ – David Lušičić (Hrvatska) i „Samo ako beba zaplače“ – Shadab Farooq (Indija).
U utorak, 26. avgusta na programu su: „Autobiografija mog dijabetesa“ – Mathew Lancit (SAD), „Ritual“ – Mikhail Zheleznikov (Rusija, Izrael), „Izlaz kroz ludaru“ – Nikola Ilić (Srbija, Švajcarska), „Lavanda“ – Mateja Raičković (Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Mađarska).
Za srijedu, 27. avgusta pred publikom će biti još četiri ostvarenja: „Ispovijest“ – Rebeka Bizubova (Slovačka), „Hrabrost“ – Star Bazancir, Jasmina Pusök (Švedska), „Cvijeće stoji tiho, i svjedoči“ – Theo Panagopoulos, Scottish Doc (SAD, UK), „Ipak, ostaje“ – Arwa Aburawa, Turab Shah (Alžir).
Posljednje večeri programa selekcije dokumentarnog filma, 28. avgusta biće prikazani: „Šapat koji čujem“ – Aleksa Bujisić (Crna Gora), „Anatomija izgubljenog zvuka“ – Zuko Garagić (Bosna i Hercegovina, Češka, SAD), „Ljupki duet“ – Azar Mehrabi (Iran), i u vantakmičarskom dijelu programa – „Stanić, stoljeće“ – Andro Martinović (Crna Gora).
Žiri koji će odlučivati o nagradama u okviru takmičarske selekcije dokumentarnog filma čine: Barbara Orlič-Sčipula, organizatorka filmskih događaja i predavačica na Univerzitetu u Krakovu, Ajzak Najts-Vošborn, filmski stvaralac sa Novog Zelanda, Valentina Jusufhodžajeva, filmska producentkinja, direktorka Nacionalnog filmskog centra Moldavije i članica Evropske filmske akademije, Božidar Kalezić, reditelj i Marija Ivanović-Nikičević, novinarka i filmska kritičarka, članica Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana (FEDEORA).
