Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

0

 

Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

Dva mala poslovna aviona tipa „piaggio P-180 avanti““ koji su oštećeni u naletu pijavice i nevremena na aerodromu Tivat 9.juna, danas su napokon uklonjeni sa pozicija na koje ih je bacila oluja.

Manje oštećeni avion estonskih registarskih oznaka ES-PAL otegljen je na posljednju parking poziciju na krajnjem istočnom dijelu aerodornske platforme za generalnu avijaciju. Danas mu se na tom mjestu pridružio i znatno teže oštećeni P-180 američke registracije N-977RS, za čije je uklanjanje međutim, morala biti angažovana dizalica tivatske firme „Technomarine“.

Ovaj avion kojeg je pijavica podigla i bacila na saobraćajnicu po sredini platforme, uništivši pritom njegov stajni trap u nanijevši mu druga ozbiljna oštećenja, više od dva mjeseca je ometao redovnu upotrebu platforme koja inače, ovih dana „vrvi“ od brojnih malih privatnih poslovnih aviona i helikoptera što slijeću u Tivat. Čekalo se naime, da vlasnik i osiguratelj tog aviona angažuju adekvatno opremljenu i osposobljenu lokalnu firmu koja će ukloniti vazduhoplov i pomjeriti ga na mjesto gdje on neće smetati redovnom odvijanju operacija na aerodromu.

Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

„Vlasnici i osiguratelji aviona angažovali su „Technomarine“ da asistira specijalizovanim mehaničarima italijanske kompanije „Piaggio“ koja je proizvođač i serviser ovih aviona. Ekipa mehaničara je već doputovala u Crnu Goru i oni će do 1.septembra na posljednjoj parking poziciji platforme generalne avijacije, u posebnom za tu namjenu podignutom privremenom objektu – montažnom hangaru, obaviti radove na oba oštećena aviona. Taj posao oni će završiti  roku od mjesec dana, a za svo to vrijeme plaćanje naknadu za korišćenje parking pozicije Aerodromima Crne Gore“- kazao nam je izvor  iz ACG. On je dodao da je sve procedure koje će se koristiti prilikom postavlanja montažnog hangara i izvođenja  radova na dva oštećena aviona na aerodromu gdje se za to vrijeme neprestano odvijaju redovne vazdušne operacije, prethodno pregledala i odobrila Agencija za civilno vazduhoplovstvo, kao i da se sav taj posao obavlja o trošku vlasnika i osiguratelja aviona, a ne ACG.

Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

„Avion registracije ES-PAL je manje oštećen i on će nakon servisa i zamjene nekih djelova, biti vraćen u letno stanje i redovnu upotrebu. Drugi avion regsitracije N-977RS je po svoj prilici, toliko oštećen da se njegova popravka ne isplati, te će njega mehaničari kompanije „Piaggio“ do kraja septembra rastaviti i sa njega skinuti sve još uvijek upotrebljive djelove“- kazao je naš sagovornik  iz Službe bezbjednosti ACG.

Cadmus Cineplex prikazuje od 16. do 22 avgusta

0
repertoar

NOVI FILMOVI

  1. VJERNOST

Priča o tragičnoj ljubavi između Žižija, visoko kotiranog gangstera, i Bibi mlade djevojke – vozača trkačkih automobila koja pripada visokom staležu, ispričana je u pozadini brutalne vladavine kriminalne bande u Briselu.

 

  1. MEGALODON: PREDATOR IZ DALEKIH DUBINA

MEG je naučnofantastični akcioni triler snimljen po knjizi Stiva Altensa. Glavnu ulogu preuzeo je nezamjenjivi Džejson Stejtam uz nagrađivanu kinesku glumicu Fan Bingbing i Rubi Rouz.

Kada se međunarodni podvodni centar, kog vode kineski naučnici, nađe na udaru nepoznate opasnosti dok na dnu Marijanskog rova stoji uništena i onesposobljena podmornica, dr. Zhang Sujin, vodeći okeanograf u centru, poziva u pomoć bivšeg pomorskog kapetana i stručnog ronioca Džonasa Tejlora. Džonas Tejlor tada ulazi u avanturu koja je ravna samoubistvu.

 

  1. KRISTOFERE ROBINE, GDJE SI?

U novom flmu koji nam dolazi iz studija Dizni, pratmo životnu priču Kristofera Robina, sada kao odraslog čovjeka i starih, omiljenih likova, Vinija Pua i njegove družine.

Kristofer Robin je odrastao, ima svoju porodicu i svoj posao, ali životne obaveze udaljavaju ga od snova i bezbrižnosti života. U trenutku kada pomisli da nema izlaza iz kolotečine, ponovo se sreće sa starim drugom, Vinijem, koji će mu pomoći da vrati radost u svoj život.

 

  1. CVRLE, NIKAD NE LETIŠ SAM

Film donosi jednu dirljivu priču o avanturi koja će zabaviti cijelu porodicu.

Glavni junak je Cvrle koji nije naučio da leti na vrijeme kad njegova porodica migrira u toplije krajeve, te on mora da nađe način da se izbori sa zimom, neprijateljima, ali i samim sobom, kako bi ponovo bio sa svojom porodicom u proljeće. Cvrle kreće u veliku avanturu u kojoj će mu pomoći i prijatelji.

 

 

Luštica fest – Kulturno istorijsko nasljeđe obogaćeno savremenim idejama

0
Luštica fest

Četvrti Luštica fest, filmska smotra u Klincima, na najvećem crnogorskom poluostrrvu, završena je za ovu godinu, uz odličnu posjećenost.

Publika je u četiri dana festivala imala priliku da vidi pet filmova selektovanih da prikažu raznovrsnost i svježinu postjugoslovenske kinematografije.

“Veoma sam zadovoljan kako je festival protekao, eto jedino nas je nevrijeme omelo posljednjeg, petog dana kada nismo mogli da održimo projekciju i prikažemo i šesti film. Međutim sve je ostalo bilo na stvarno sjajnom nivou i zahvaljujem se publici koja je dolazila u Klince dan za danom i pratila projekcije”, rekao je organiozator festivala, Bogdan Kaluđerović iz Klinci Village resorta.

Ambijent porte crkve Sv Arhangela Mihaila u Klincima još jednom se pokazao kao izvrstan izbor za održavanje kuturnih manifestacija, a među posjetiocima nisu bili samo stanovnici i gosti Luštice, već i brojni Novljani koji su se na festival zaputili preko mora.

“Ideja je ovog festivala da ljude između ostalog dovedemo u portu crkve, da se tu dešavaju kulturni događaji i da ih približimo svima. Beskrajno smo zahvalni i Mitropoliji i mještanima Klinaca koji su se složili da već četvrtu godinu održavamo festival ovdje na ovom predivnom mjestu”, kazao je Kaluđerović. On je izrazio nadu će ovakvi događaji stvoriti naviku da ljudi češće posjećuju Lušticu i Klince i ostala sela i sadržaje na našem najvećem poluostrvu.

“Luštica ima ogroman potencijal koji nije izražen samo kroz kulturno-istorijsko nasljeđe već i kroz savremenu ponudu i programe koji baštine to naše nasljeđe i u skladu sa tradicijom se unaprijeđuju prateći pozitivne trendove. Iskreno se nadam da će i turisti ali i naši sugrađani iz okolnih gradova Crne Gore steći naviku da češće dolaze u Klince i na Lušticu jer ovdje ima mnogo toga za vidjeti i doživjeti, a još mnogo toga pripremamo i najavljujemo za godinu koja je pred nama. U svakom slučaju želimo da pokažemo sve ljepote Luštice koja je prebogata i prirodom i duhom”, zaključio je Kaluđerović.

Organizator Luštica festa je Klinci village resort, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Mjesne zajednice Luštica.

Tivat – Rampa pala na vozila dok su ulazila na parking

2
Pala rampa

Najmanje dva automobila oštećena su danas u odvojenim incidentima koji su se dogodili na naplatnom parkiralištu u Arsenalskoj ulici u centru Tivat, a niko od odgovornih iz preduzeća Parkig servis Tivat (PST) koje gazduje parkiralištem, nije ni pokušao da kontaktira vlasnike oštećenih vozila i dogovori se oko nadoknade štete.

„Ulazila sam na parking, pritisnula taster, uzela parking kartu i krenula automobilom da prođem podignutu rampu kada se ona bez ikakve najave stropoštala i udarila krov mog vozila. Metalna reklamna tabla koja se nalazi na rampi pritom je ulubila lim i izgrebala veći dio krova mog potpuno novog automobila“- kazala je nam je Tivćanka M.R. čija je nova „toyota CH-R“ oštećena u ovom incidentu.

Ona inače, svakodnevno koristi naplatni parking u Arsenalskoj ulici jer radi u jednoj od obližnjih firmi i na plaćanje parkinga potroši i do 8 eura na dan. Uprkos tome i činjenici da je sve vidjela službenica PST koja je bila dežurna u naplatnoj kućici na koju je postavljena rampa, niko iz te opštinske firme nije kontaktirao M.R. i pokušao da se sa njom dogovori oko nadoknade štete.

Pala rampa 2

„Kad je moj auto oštećen oko 11 časova, na parkingu se zateklo nekoliko ljudi kojima se isto to desilo neposredno prije nego meni. Među njima je bio i turista iz Leskovca čiji je „BMW“ takođe oštetila rampa koja se na njega srušila dok je vozilo ulazilo na parking, a koji je  bio posebno ogorčen jer se niko od službenika  PST nije pojavio na licu mjesta, uprkos obećanjima da će doći neko iz direkcije te firme“- ispričala je M.R. dodajući da je ona lično pozvala policiju da izađe na lice mjesta i načini zapisnik, ali su je oni obavijestili da su im sve patrole zauzete i da se obrati rukovodstvu PST. Pozvala je direktora te opštinske firme Slavišu Ognjanovića koji joj je kaže, u telefonskom razgovoru rekao da on nema vremena da se time bavi i da će na lice mjesta poslati nekog od svojih saradnika, što se međutim, prema riječima M.R. nije desilo.

„Neshvatljivo je ovakvo neodgovorno i bahato ponašanje rukovodstva PST prema nama lokalnim stanovnicima koji svakodnevno koristimo i plaćamo njihove usluge, a još i gore prema turistima kojima su na ovakav način upropastili ugođaj tokom ljetovanja“- istakla je M.R.

Ognjanović je našem novinaru u telefonskom razgovoru kazao da je upoznat sa incidentom, ali je tražio da mu se pitanja o toome pošalju preko Kabineta predsjednika Opštine Tivat, dr Siniša Kusovca, obećavši da će novinar iz Kabineta i dobiti odgovore.

PST: NIJE DO NAS I NIJE BILO ŠTETE

Iz PST Tivat  je danas odgovoreno da je u konkretnom slučaju pozvana policija da napravi uviđaj “ali pošto je konstatovano da nije bilo materijalne štete na vozilima, kao i da nije bilo povrijeđenih u datoj situaciji, zapisnik nije sačinjen“.

„Naplatna rampa na parkiralištu u Arsenalskoj ulici instalirana je od strane „Leotar,, d.o.o. Bar i predstavlja najsavremeniju opremu u ovom domenu, a instalirana je prije šest mjeseci. Magnetne petlje, koje obezbjeđuju nesmetan rad, montirane su prije dva mjeseca, takođe od strane navedene firme. Magnetne petlje rade po principu da, kada vozilo prođe iscrtanu odnosno usječenu liniju na asfaltu, šalju signal da se letva rampe spusti. Sljedeći put se letva može podići jedino kada se pritisne dugme na ulaznom štampaču, pod uslovom da je ulazak odobren”- rekli su iz PST-a ne objasnivši međutim, kako se dogodilo da se rampa zatvori prije vremena i  udari najmanje dva automobila.

Mountain biking dan na Orjenu 19. avgusta

0
Mountain biking dan na Orjenu

“Mountain biking dan na Orjenu” biće održan u nedelju, 19. avgusta, kada će premijerno biti održana vožnja sa Vrbanja, gdje će se startovati u 9 sati, da bi se za oko sat i po prešao atraktivni makadamski put do Orjenskog sedla (1600 m), prevoja-vidikovca smještenog u samom srcu masiva.

Usput će biti organizovano osvježenje na upravo ovih dana uređenim odmorištima, kao i na samom cilju, kod planinarskog doma Orjen sedlo, uz nezaobilaznu posjetu obližnoj jami-sniježnici i degustaciju “gorskog sladoleda”.

Najave se obavljaju na telefon 069 603 389, a za učešće je potrebno imati minimalnu kondiciju, planinski bicikl, kacigu, litru vode, adekvatnu garderobu, rezervnu unutrašnju gumu i prateći alat. Postoji mogućnost prevoza bicikala od kružnog toka u Meljinama u 8h, dok je povratak oko 15h.  Učešće u događaju je besplatno (osim eventualnog iznajmljivanja bicikla), a na sopstvenu odgovornost.

Put Vrbanj-Orjensko sedlo je pravljen na početku 20-og vijeka, kao vojno-strategijska cesta koja je spajala Hercegovinu sa velikom austrougarskom kasarnom na Crvicama, u blizini nekadašnje granice sa Crnom Gorom. Predstavlja pravo remek-djelo, kako odlično sprovedenom trasom, tako i odabirom kamena kao isključivog građevinskog materijala. Najviša tačka na cjelokupnoj trasi je upravo prevoj Orjensko sedlo, mjesto sa izvanrednim vidicima od morske pučine do duboke planinske unutrašnjosti Crne Gore. Ovaj prevoj je ujedno svojevrsna vazdušna banja, sa prijatnim avgustovskim temperaturama između 17 i 23 stepena.

Organizator događaja je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi-Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport, Turističkom organizacijom Herceg Novi, Odjeljenjem Granične policije Herceg Novi, Službom zaštite i spasavanja opštine Herceg Novi i planinarskim klubom “Subra”.

Stanovnici Gorskog kotara pomažu migrantima u šumama oko Rijeke

0
izbjeglice-migranti

Lokalno stanovništvo pomaže migrantima koji gladni, umorni, isprpljeni prolaze njjihovim krajerm pokošavajući se domoći granice i boljeg života.

– Da ih sad tu dođe deset, dala bih im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem. Oduvijek su ljudi išli trbuhom za kruhom, bježali od gladi, rata, kako god su znali i mogli, pa tako i oni sad’

Došla su njih dvojica, negdje prije mjesec dana. Umorni, iscrpljeni, prljavi. Zatražili su vode, jer su bili žedni. Dali smo im pića i hrane i otišli su svojim putem – opisuje za Novi list vlasnik ugostiteljskog objekta u zaleđu Novog Vinodolskog, svoj susret s ilegalnim migrantima kojih je, čini se, u zadnje vrijeme sve više u šumama u široj okolici Rijeke, kuda prolaze nastojeći se domoći neke od zapadneuropskih zemalja. Mladići koji su pokucali na njegova vrata bili su, ističe, vrlo pristojni, ali i očigledno izgladnjeli i premoreni.

– Pokazivali su rukama da su žedni, da žele vode. Slabo se, zapravo nikako, služe stranim jezicima, ali uspjeli su nam objasniti da dolaze iz Sirije. Dali smo im vode, kao i nekoliko bočica fante i coca-cole. Vidjelo se na njima da su i gladni pa smo im ponudili i hranu. Uzeli su jedan sir škripavac i kruha. Supruga im je htjela dati i pršuta i kobasica, ali su to uljudno odbili, kazavši da su muslimani. Ma htjela im je ona dati još svašta, ali nisu htjeli uzeti, samo sir i kruh. Nudili su nam i novac, da plate za to, ali nismo im htjeli naplatiti. Treba pomoći, tko zna koliko već dugo ovako lutaju, i koliko su toga putem pretrpjeli – kaže ugostitelj.

– Jadni ljudi. Što drugo reći. Zamislite da nas, koji smo tu čitav život, netko ostavi u šumi da se sami snalazimo, bez zaklona, hrane, vode, to bi bilo strašno, a kako je tek njima koji ne znaju pravo ni gdje su, ni što ih još sve čeka – kaže dugogodišnji ugostitelj.

I u selu Bateru, jedna od mještanki pokazuje i zaštitničko raspoloženje prema migrantima. Nije ih vidjela, kaže.

– A da i jesam, ne bih vam rekla. Ni vama, ni policiji, nikome. Da ih sad tu dođe deset, dala bih im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem. Oduvijek su ljudi išli trbuhom za kruhom, bježali od gladi, rata, kako god su znali i mogli, pa tako i oni sad – kaže mještanka.

Susret s migrantima imao je vlasnik jedne od vikendica u Driveničkoj šumi, koji je također htio ostati anoniman.

– Nedavno je blizu moje kućice prošlo njih nekoliko. Vidio sam ih samo nakratko, jer se nisu zadržavali. Nisu prilazili, ništa nisu dirali, niti su išta tražili. Vlasnik jedne od susjednih kuća također mi je rekao da je nedavno sreo jednu skupinu u šumi, nedaleko svoje vikendice. Čak je i popričao s njima, koliko je uspio, a prema njegovim riječima bili su pristojni i nisu ništa tražili – kaže ovaj Driveničanin.

I na području Općine Jelenje, ponajviše u mjestima koja graniče sa šumskim predjelima poput Jelenja i Podkilavca, susreti s migrantima koji se kreću prema slovenskoj granici nisu rijetkost.

– Negdje oko četiri popodne čuli smo glasan lavež našeg psa u dvorištu pa smo izašli van, a ondje su stajala dvojica migranata, bili su vrlo mladi. Na engleskom su nas pozdravili i pitali ako bismo im dali nešto za jesti i piti jer da su dugo hodali te su jako gladni i žedni. Isprva, naravno, osjetite strah, no i veliko sažaljenje. Znamo da su oni tu ilegalno, no kad vam gladni i premoreni ljudi dođu na vrata, što ćete negoli im dati jesti. Uz to, bili su vrlo pristojni i kulturni. Mi smo im u kući spakirali hranu koju imamo i stavili nekoliko boca vode u vrećice za ponijeti, a oni su to uzeli te su uz mnogo zahvala krenuli dalje svojim putem. Uistinu su bili pristojni. Nismo pitali odakle dolaze i kamo idu, nije nam baš svejedno bilo, no ponavljam, ljudi su bili u potrebi i morali smo im pomoći – rekla je mještanka koja je odlučila ostati anonimna.

Razgovarali su novinari Novog lista s još nekoliko ljudi i s područja crikveničko-vinodolskog zaleđa i s Grobnika, i doslovce od svih čuli isto – iako nisu susreli izbjeglice, svi kažu da bi im, ako se to dogodi, bili spremni dati hrane i pića, a baš nitko nije rekao niti jednu ružnu riječ na tu temu. Svi smatraju da je riječ o ljudima koje je nevolja natjerala da prolaze njihovim krajem, i da im, koliko se može, treba pomoći.

Bezopasna meduza ‘jaje na oko’ širi se Jadranom

0
Meduza Foto Srđan Vrančić/HANZA MEDIA

Meduza hamburger ili “Jaje na oko”, latinskog imena Cotylorhiza tuberculata, ovih je dana često viđana na zapadnoj obali Istre.

Zapravo su bezopasne i ne peku. Oko njih se motaju mladi saruni i mlađ koja se na taj način štiti od manjih predatora poput iglica. Veličine su obično oko deset centimetara.

Ova meduza obitava u cijelom Sredozemnom moru, endemna je i hrani se planktonom.

Predstava Kotorski vremeplov na Pjaci od kina

0
Kotorski vremeplov

Predstava Kotorski vremeplov bit će  izvedena na Pjaci od kina, u petak, 17.avgusta u 21 sat.

NVU “Ke nova” iz Kotora već drugu godinu zaredom na kotorskim pjacama oživljava likove, slavne trenutke,  ali i  onaj uobičajeni svakodnevni život u gradu iz nekih davnih vremena. U petak 17. avgusta,  imat ćete prilike sresti se sa gvardijom, Lovrom Dobričevićem, Francom Laforestom , ali i čuti brontulavanje i ćakulanje, amorižavanje i po koju  pjesmu.

Kotorski vremeplov segment je Bokeškog vremeplova pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Općine Kotor.

Prijatelji ovog kulturnog događaja su TO Kotor, Crveni križ, KC Nikola Đurković, HTP Fjord, DOO Piper.

Gradiće šetalište, objekte i javne sadržaje, ali navodno neće dirati plažu

2
Postojeci izgled Ponte Seljanova

Sekretarija za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat dao je formalnu saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „rekonstrukcije i uređenja“ obale na Ponti Seljanova u tom gradu.

Elaborat na koji je tokom javne rasprave stiglo mnoštvo primjedbi laičke i stručne javnosti, uradila je firma „Paming“ iz Podgorice. Oni su procjenjivali uticaj na životnu sredinu od realizacije kontroverznog projekta koga na Ponti Seljanova želi da sprovede kompanija „Sea Trade“ iz Kotora, koja je preuzela ugovor o zakupu morskog dobra na toj lokaciji, a koji ističe krajem ove godine. Na čelu „Sea Tradea“ bila je nedavno u Kotoru ubijena ukrajinska državljanka Anastazija Lašmanova, a nju je na mjestu direktora zamijenio Aleksander Starčak.

“Sea Trade” je već uradio projekat za ovu lokaciju  na koga je dobio saglasnost glavnog državnog arhitekte, a po kome bi se na nešto preko 4.000 kvadrata plaže na Ponti postavile čak 252 ležaljke sa suncobranima. Za lokalno stanovništvo ostavljen je samo manji dio plaže uz istočni dio rta Seljanovo, a duž Ponte bi se gradilo šetalište, nova betonska mula, nasulo na hiljade kubika pijeska i šljunka radi proširenja plaža, te napravili plažni restoran, tehnički objekat i punkt za DJ-a. Dobar dio tih riješenja kosi se sa Državnom studijom lokacije za ovaj prostor i urbanističko-tehničkim uslovima koje je “Sea Tradeu” izdala Opština Tivat. Projekat za takve namjere investitora već je bila završilaekipa predvođena arhitektom iz Kotora Ivanom Miloševićem. Protiv namjera „Sea Trade“ sa Pontom Seljanova- jedinom preostalom većom javnom plažom u Tivtu, izjasnio se najveći dio ovadšnje javnosti a građani su prije par mjeseci čak organizovali i protestnu šetnju u kojoj je učestvovalo preko 200 ljudi.

Opština Tivat sada je dala zeleno svjetlo na Elaborat o procjeni uticaja realizacije projekta na životnu sredinu, a u kome je moguće negativne uticaje na morski ekosistem procjenjivala diplomiranna billoginja Snežana Dragićević koja radi u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore kao kustos Zbirke mahovina. U odnosu na ranije stanje, projekat je sveden na manju površinu i sada obuhvata oko 3.400 kvadarata površine urbanističkih parcela koje međutim, ne obuhvataju postojeće plaže.

„Shodno planskoj dokumentaciji DSL „Dio Sektora 22” kupalište na predmetnoj lokaciji je javno i kao takvo mora ostati dostupna svim gradjanima.”- piše u Elaboratu ali bez podataka koliko će kupališta biti “pokriveno” plažnim mobilijarom čije će se korišćenje naplaćivati. Planirana je međutim, rekonstrukcija postojećih i gradnja jedne dodatne betonske ponte jer to predviđa DSL.

“Između ponti su plaţe, koje ostaju u postojećem stanju i nijesu predmet ovog projekta, jer nijesu u zahvatu koje zauzima dio UP 20 i UP 24.”- stoji u Eleboratu uz napomenu da su obrađivaći projekta uvažili zahtejv iz UTU da se obala ne smije proširivati nasipanjem na račun mora.

Pasija po Vanni

0
Tivat – foto Boka News

I tako je ŠB “Jadran” za svoj 85. rođendan ostao uskraćen za koncert popularne Ivane Vrdoljak, poznatije po umjetničkom imenu Vanna. Nije stari jedrenjak imao sreće da mu Ivana Vrdoljak Vanna za rođendan otpjeva “Tek je dvanaest sati” ( a Komunalna inspekcija lokale zatvara u jedan), “Kao da me nema” (a ima me, samo sam radila duplu smjenu na poslu; ljeto je, vrijeme od profita), “Ako je vrijedilo išta” ( a izgleda da nije s obzirom na to u kakvom društveno-civilizacijskom rasulu živimo) i ostale njene hitove, ali zato se našla- da plovećem starcu neko ipak uljepša obljetnicu poslovično pouzdana i dostojna glazbena rezerva: cetinjski “Perper”, sa njihovim tematski izuzetno razuđenim patriotsko-ljubavnim opusom: od vjetrova koji tamo negdje (daleko) iluzije tjeraju do goluba sa (bivšeg) Trga Republike. Pjesma nas je održala, njojzi hvala.

A sad šalu na stranu. Ovaj događaj sam po sebi jest banalan i nebitan, ali bjelodano je pokazao  da ovim prostorom još uvijek pušu neki hladni i potencijalno opasni vjetrovi iz nedavne prošlosti. Vanna je koncert otkazala zbog pritiska hrvatskih medija, budući da Republika Hrvatska ŠB “Jadran” smatra svojom imovinom: brodom koji treba da joj pripadne kao rezultat podjele imovine bivše SFRJ. A ako je jedna pjevačica bila prinuđena da otkaže svoj koncert zbog- nazovimo to tako- međudržavnog nesporazuma oko vlasništva nad jednim jedrenjakom starim 85 godina, možemo se samo pitati do kakvih bi sve neprijatnosti mogle dovesti npr. neke buduće potencijalne teškoće u rješavanju pitanja državne granice na Prevlaci. Jer, podsjetimo se: Prevlaka je- i pored zvaničnih izliva uzajamnog uvažavanja i poštovanja između crnogorskih i hrvatskih državnika te zaklinjanja u dobre međudržavne odnose- gotovo trideset godina poslije čuvenog “Rata za mir” još uvijek neriješeno pitanje. Otkazivanje koncerta Vanne povodom obljetnice ŠB “Jadran” došlo je kao neka vrsta buđenja, povratka u realnost; kao kad sanjate nešto lijepo pa vas neko uštine i grubo probudi. Granica između Crne Gore i Hrvatske danas- za razliku od devedesetih godina prošlog stoljeća- jest, hvala Bogu, otvorena; protok ljudi, roba i kapitala jest slobodan, ali i vampiri iz prošlosti još uvijek su itekako živi.

Drugi problem koji je slučaj otkazanog koncerta Ivane Vrdoljak Vanne brutalno jasno iznio na vidjelo jesu pogubne posljedice partitokratskog zapošljavanja na čelnim funkcijama u lokalnoj upravi. O čemu se radi? Radi se o tome da je onaj/ona iz Turističke organizacije Tivat kome/kojoj je palo na pamet da za proslavu 85. rođendana ŠB „Jadran“ pozove glazbenog izvođača iz Hrvatske jednostavno morao znati da je ŠB „Jadran“ dugogodišnji međudržavni problem između Crne Gore i Hrvatske, i da će taj izvođač nužno biti pod velikim pritiskom hrvatske javnosti da ne pjeva na „Jadranu“. Neko ko je pravi profesionalac u svom poslu i ko elementarno prati politička dešavanja na međunarodnoj razini to bi svakako i znao. I, u skladu s tim, ne bi za ovu prigodu ni pozivao izvođača iz Hrvatske. Direktori iz redova DPS-a i njegovih političkih satelita, nažalost, ne prate odnose na međudržavnoj i međudržavnoj razini. Oni prate samo odnose u okviru svojih partija, trenutno raspoloženje svojih nadređenih i kretanje opoziciono nastrojenih viđenijih ljudi koje- zajedno sa brojnim poltronima sličnim sebi samima- doživljavaju kao smrtne neprijatelje.

Tivat – foto Boka News

Na kraju ovog članka, moram kazati par riječi o odnosu prema ovom događaju- otkazivanju Vanninog koncerta- ljudi iz takozvane organizirane hrvatske zajednice u Crnoj Gori, dakle čelnika HGI-ja i HNV-a. Njihova reakcija je- kao i gotovo uvijek kad se pojavi neki zaista ozbiljan problem koji se tiče Hrvata u Crnoj Gori- odsustvo reakcije, i, što bi kazali domicilni Bokelji, mučanje. Bili su izuzetno medijski bučni kad su u žižu javnosti izbacili- i neko vrijeme vještački ga održavali u fokusu medijske pažnje- jedno suštinski potpuno nebitno pitanje kao što je pripadnost ovoj ili onoj naciji Kola bokeljske mornarice. Sad, međutim, kad se desio jedanako imali ali ipak međudržavni incident između Crne Gore i Hrvatske, nigdje ih nema da nešto javno saopšte. Dakle, apsolutno i junačko mučanje HGI-ja i HNV-a oko otkazivanja Vanninog koncerta!! Da se razumijemo: niko od njih i ne očekuje da daju neke bogzna kako bitne i dalekosežne izjave, a pogotovo ne da se otvoreno svrstavaju na ovu ili onu stranu u sporu oko ŠB „Jadran“. Ali takođe niko ne očekuje- a pogotovo niko od bokeljskih Hrvata- da hrvatske institucije u Crnoj Gori nemaju zvanični stav bukvalno ni oko jednog istinski bitnog problema koji se tiče (i) Hrvata u Crnoj Gori. Tako da  i u budućnosti možemo očekivati da najveće dostignuće HGI-ja i HNV-a, kad su bokeljski Hrvati u pitanju, bude  informacija na Radiju Dux o spisku i satnici misa za Božić i Uskrs. Jer, recepata za jela- što je bilo nešto najbolje što se pojavljivalo na facebook profilu Radija Dux- nažalost odavno više nema.

/prof.dr Miomir Abović/