Nakon godinu dana zatočeništva u Indiji, dvanaest pomoraca s broda DEBI vraća se kući.
Brod je zaplijenjen u luci Paradip u Indiji nakon što je na njegovoj dizalici pronađen paket sa 22 kilograma kokaina. Iako protiv članova posade nisu podignute optužnice, bili su zadržani više od godinu dana, tokom koje su se suočavali s teškim uvjetima, uključujući oduzimanje elektroničkih uređaja i zabranu komunikacije s obiteljima, piše Safety4Sea.
Njihovo oslobađanje omogućeno je tek nakon dolaska zamjenskih članova posade koje je osigurala kompanija Asia Pacific Shipping Co. Dvanaest pomoraca pušteno je, dok će preostalih devet biti oslobođeno po dolasku zamjene.
Indijski sud naredio je prodaju broda, unatoč žalbama vlasnika, dok istraga i dalje traje, bez podizanja optužnica protiv posade ili trećih strana.
Hrvatski turizam u 2024. je bio uspješan, s porastima turističkog prometa, što je njegova 25-a godina rasta i razvoja, tokom kojih se Hrvatska prometnula u jednu od traženijih svjetskih destinacija, koja uz mnoge druge izazove u 2025. ulazi i s novom zakonskom regulativom za održivo upravljanje turizmom.
Uspješnom i rekordnom turističku 2024. ocijenili su Vlada, Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ), a zadovoljstvo su iskazale i gotovo sve strukovne udruge. Složni su da je godina bila nepredvidiva, za neka razdoblja i izazovna i zbog geopolitike, klimatskih promjena te stalnog rasta cijena i svih troškova i nedostatka radnika.
Zadar – foto Boka News
Klima i cijene
Vruće ljeto aktiviralo je spoznaje da se ljetne sezone možda više neće moći odrađivati kao do sada, te će trebati više pažnje i ulaganja u prilagodbu ponude, ali i uvjeta rada promjenama klime.
Godina je donijela i zaokretu u promociji na stranim tržištima, s ciljanim kampanjama i prezentacijama, s obzirom na ekonomsku situaciju pojedinog tržišta. Prema mnogim europskim istraživanjima cijena že biti ispred svih drugih motiva odabira odredišta za odmor.
Unatoč tim trendovima i rastu cijena i iznad onih u konkurentskim zemljama, što su bile i teme u stranim medijima, turizam se u 2024. izborio za gotovo rekordnu posjećenost i potrošnju, posebice u pred i posezoni, uz stabilnu ljetnu špicu. To se očekuje i u 2025., čime Hrvatska prema službenim ocjenama postaje cjelogodišnja destinacija, što je i cilj službenim državnih politika.
Ipak, dijelom i zbog porasta cijena, potkraj godine HNB je revidirao prvobitne procjene rasta turističkih prihoda od stranih turista (koji čine oko 90 posto ukupnog prometa) u odnosu na 2023. – u lipnju su procjene išle na četiri posto rasta ili 15,2 milijarde eura, da bi ih u prosincu, prije objave tromjesečnih rezultata, HNB smanjio na očekivanih 14,9 milijardi eura ili rast od 1,8 posto u odnosu na 2023. godinu.
Spomenut je pritom rast cijena povezanih s turizmom u Hrvatskoj i to znatno brži nego u konkurentskim zemljama, npr. u odnosu na 2019. cijene su porasle za 50 posto, a kod konkurenata, Grčke, Italije i Španjolske, 15 do 20 posto. Time hrvatski turizam gubi udio na tržištu, jer se broj noćenja u konkurentskim zemljama povećavao brže.
Krajem godine će se po objavi HNB-a doznati prihodi od stranih turista za treće tromjesečje, koje nosi i do 60 posto ukupnog godišnjeg prihoda, a za cijelu godinu u prvom tromjesečju iduće godine, čemu treba dodati i procjene domaće turističke potrošnje o kojoj se u 2024. malo govorilo, a s obzirom na rast broja i domaćih turista u 2024. i rast cijena u turizmu i njihova će potrošnja biti viša od lanjske.
Za 2024. se očekuje da će završiti s više od 21 milijunom dolazaka turista i više od 108 milijuna noćenja, što je za tri i jedan posto više nego 2023., čemu pridonosi i dobra turistička posjeta u prosincu zbog mnogih adventskih manifestacija i božićno-novogodišnjih ponuda.
Time bi se u dolascima i noćenjima nadmašila do sada rekordna 2019., kada je u Hrvatskoj bilo 20,6 milijuna turista i 108,6 milijuna noćenja. To je daleko iznad brojki prije 25 godina, odnosno 2000., kada je turista u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj bilo oko sedam, a noćenja oko 39 milijuna.
Dalmacija – Biograd n/m – foto Boka News
Reforma uz nove zakonske regulative za održivi turizam
U 2024. u primjenu je krenuo novi Zakon o turizmu s pratećim pravilnicima, slijedeći strategiju održivog razvoja turizma do 2030., čime je počela provedba reforme turizma s naglaskom na nove alate za mjerenje i upravljanje turizmom na svim razinama te većom ulogom i odgovornošću lokalnih vlasti.
Potkraj godine Hrvatski sabor je usvojio nekoliko zakona koji se tiču i turizma, a svi stupaju na snagu s 1. siječnjem 2025.
Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada vlasnici koji stanove daju u kratkoročni najam trebat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika u zgradama, a oni koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029., moraju ishoditi tu suglasnost.
U primjenu će s 2025. i izmjene poreznih zakona, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a, pa se tako primjerice dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje porezom na nekretnine, koji će iznositi od 0,6 do osam eura po metru četvornom, a obavezan je za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza.
Oslobođeni plaćanja novog poreza na nekretnine bit će “domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja, a novim se poreznim izmjenama propisuju i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.
Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Izmijenjeni Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uvodi pojam “domaćina” kao iznajmljivača koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu (uz mogućnost usluge doručka). Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi, a kako je definirano i odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada.
Mijenjaju se i odredbe koje se odnose na rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima za koje postupci ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama nisu dovršeni, odnosno rok se produžuje najdulje do 31. prosinca 2026. Time se omogućuje nastavak obavljanja djelatnosti do tog roka, ali se istodobno i ukida mogućnost podnošenja novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja od 1. siječnja 2025.
Nastavak investicija
U turizmu su se u 2024. nakon pandemijskog zastoja nastavile investicije u obnovu, održivost i otvaranje novih hotela, resorta i drugih objekata.
Resorno ministarstvo u 2025. ulazi s povećanjem proračuna za više od 40 posto, pri čemu samo za sport za više od 30 posto u odnosu na 2023., što će ići za sportsku infrastrukturu, krovna udruženja i saveze, klubove, edukaciju, trenere, opremu i dr.
Sport se uključuje u promociju turizma, i obrnuto, jer se kombinacija uspjeha hrvatskih sportaša i bogate turističke ponude zemlje pokazala dobitnom.
Ulaže se i u turizmu, od investicije po sredstvima iz NPOO-a od oko 350 milijuna eura koje su u tijeku i čiji se završetak očekuje u idućih par godina, kao i iz privatnog sektora, potpomognute i sredstvima iz EU fondova, a uz ostale i novom kreditnom linijom HBOR-a za održivi turizam, za što je osigurano 170 milijuna eura.
Krediti su namijenjeni za hotele i sličan smještaj kao i kampove, za poduzetnike svih ‘veličina’, za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, gradnju ili obnovu i rekonstrukciju postojećih objekata, opremanje i uvođenje sadržaja.
U 2025. se očekuje i otvaranje nekoliko novih hotela pod brendovima svjetskih hotelskih lanaca, Marriot na Cresu, Accor odnosno jo jedan njihov Movenpick, uz Zagreb i u Novom Vinodolskom, u planu je i otvorenje prvog Hyatt hotela u Hrvatskoj, u Zadru, dovršava se resort i zona Pical u Poreču, otvara se hotel Monumenti i resort u Puli te drugi objekti, a i 2024. je bilo otvaranja, od novog Hiltona u Opatiji, Movenpicka i Pullmana u Zagrebu te drugih.
Ulagali su i ugostitelji, sve ih je više koji se zalažu i u razvoju gastronomske i vinske ponude u sklopu doživljaja destinacije, uz isticanje važnosti i premium ponude
Radnici nedostaju i unatoč povećanjima nezadovoljni plaćama
Turizam je u 2024., prema izjavama iz tvrtki, među većim troškovima imao troškove rada, povećavajući plaće i druge uvjete rada, s bonusima i nagradama, kako bi zadržao i privukao radnike, kojih i dalje nedostaje, posebice kvalitetne stručne radne snage, pa se nastavlja i povećanja ‘uvoza’ odnosno izdavanje radnih dozvola stranim radnicima za rad u turizmu.
I u 2025. će se s otvaranjima novih hotela, resorta, restorana, kafića, barova i sličnog, makar sezonski opet, pojačano tražiti radnici, a i već od jeseni 2024. oglašavaju se novih gotovo stotinu radnih mjesta za 2025. u novim hotelima, resortima i druga.
Neki su radnike već našli, no rijetki su, kažu u sektoru, iako su plaće povećane.
Krajem godine iz sindikata turizma upozorili su na nezadovoljstvo domaćih radnika u turizmu plaćama i uvjetima rada, koje smatraju nedostatnim, a iako ih štiti granski kolektivni ugovor kažu da se povećanja u praksi ne vide i da su im plaće, posebice za pomoćne poslove, za što treba i najviše radnika, zapravo i dalje među najnižima među svim djelatnostima.
Prvi apel za cijene i prvi prosvjed
U 2024. su državni turistički dužnosnici, pa i s razine Vlade, zbog porasta cijena prvi puta počeli upozoravati i apelirati na sektor na oprez pri formiranju cijena za iduću godinu, jer bi dalji rast cijena mogao “skupo koštati”, s obzirom na veliki rast u 2024.
Dosadašnjih godina nije bilo takvih apela odnosno dužnosnici su obično komentirali da su cjenovne politike dio poslovne strategije svake pojedinačne tvrtke i poduzetnika, i da se u to ne mogu upletati, a iz samog sektora su poručivali, kao i sada, da cijene formiraju u skladu s potražnjom, i da nije dobro spuštati cijene jer se poslije teško vrate, i da treba nuditi vrijednost za novac.
Hotelijeri i iz kamping sektora su s druge strane isticali da su najbolje popunjeni objekti s više zvjezdica, odnosno najkvalitetniji, a time i najskuplji, jer ima gostiju koji to žele i mogu platiti, kao i da a cijene određuje potražnja, što su slično rekli i iz ugostiteljskih udruženja i restorana.
Potkraj 2024. u Hrvatskoj se prvi puta dogodio i prosvjed vezan za turizam, u Zagrebu, malih obiteljskih iznajmljivača-građana koji iznajmljuju smještaj turistima na kraće vrijeme u svojim stanovima, kućama, vikendicama, vilama, i drugim nekretninama.
Za razliku od prosvjeda protiv turizma i iznajmljivanja stanova i kuća turistima u raznim odredištima u Europi jer građani nemaju gdje stanovati i najam im je i cijena stanova vrlo visoka, u Hrvatskoj su mali iznajmljivači prosvjedovali protiv mjera iz novih zakona za smanjivanje i zaustavljanje kratkoročnog iznajmljivanja smještaja turistima, posebice u stambenim zgradama i objektima u mjestima gdje ne žive osobno.
Prosvjedovali su i zbog uvođenja poreza na nekretnine na kratkoročni, turistički najam, povećanja paušala po krevetu u turizmu, potrebe dobivanja suglasnosti za apartman u zgradi od 80 posto suvlasnika, razlikovanja “domaćina” i iznajmljivača” u turizmu, a smatraju i da je cilj toga “antisocijalan” i da se u smještaju koji čini više od 50 posto ukupnih kapaciteta turizma smanji broj kreveta u vlasništvu malih iznajmljivača.
Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije predlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je Danilo Matijašević, vlasnik Elena grupe koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u “Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.
Svaki od vrhunskih restorana u okviru Portonovi rizorta priča jedinstvenu priču kroz pažljivo osmišljene menije koji spajaju tradiciju i inovaciju, ali i donose najbolje od kulinarskih ukusa iz cijelog svijeta, pa ćete upravo ovdje i ove zime doživjeti nezaboravna gastro iskustva.
Pogledajte najnovije prijedloge i izbore sa menija za ovu zimu.
Portonovi
Restoran Romeo & Juliet spaja tradiciju i eleganciju na vaš tanjir, a novitet u njihovoj ponudi – kulinarsko remek-djelo – foie gras u sosu od kruške ostavlja bez daha. Ovo sofisticirano jelo kombinuje kremasti ukus guščije džigerice sa blagim, voćnim notama sosa od kruške, stvarajući harmoničan spoj ukusa koji će oduševiti i najistančaniji ukus.
Četvrtak veče rezervisan je za restoran NOA i nezaboravni Burger Night kada od 19 sati možete uživati u posebnom meniju sa osam različitih vrsta burgera. Svaki od njih je pažljivo pripremljen od različitih vrsta mesa i sa različitim prilozima, pa će se naći nešto po svakom ukusu. Bilo da preferirate klasične ukuse ili želite da probate nešto novo i neobično, NOA burgeri donose dozu kreativnosti i kulinarske maestralnosti koja će vas oduševiti.
Portonovi gastro iskustva
Svi ljubitelji plodova mora i morskih specijaliteta u restoranu Square pronaći će novo jedinstveno jelo – filet tune grilovan na ćumuru. Ovaj gastronomski dragulj dolazi uz prilog od kremastog pirea od karfiola, prirodno ukiseljeni krastavac i marinadu od kapra i paradajza. Spoj intenzivnih ukusa i pažljivo biranih sastojaka čini ovo jelo idealnim izborom za sve oni koji uživaju u pravim mediteranskim delikatesima.
U lounge baru Maison du Monde ponovo su dostupne poke činije. Uz izbor mesnih, ribljih ili veganskih opcija, osnov sjajnog ukusa svake činije je posebno pripremljena riža sa prepoznatljivim poke sosom. Ono što ovu ponudu čini jedinstvenom je dodatak lokalnih ukusa, čime su se u savršenoj harmojiji spojile dvije kulinarske kulture i napravile balans svježine, teksture i ukusa koji će postati vaše omiljeno zimsko jelo.
Portonovi gastro iskustva
Pored tradicionalno poznatih sladoleda iz GODO đelaterije, svi sladokusci sada mogu da uživaju i u poslastičarnici C.R.E.A.M. Ove zime se o njihovim viralnim delicijama posebno priča. Dubai palačinke, savršen spoj bijele čokolade, kreme od pistaća i kadaifa, prelivene mliječnom čokoladom i ukrašene svježim pistaćima su apsolutni hit. Tu je i Dubai čokoladica, poslastica sa istim punjenjem dostupna samo za specijalne porudžbine. U sklopu limitirane ponude, C.R.E.A.M. za dostavu svim gradovima Crne Gore ima i Macarons i tradicionalne medenjake, tako da su savršeni deserti svima nadohvat ruke.
Portonovi
Posebne delicija na Portonovi prazničnom bazaru
Limitirana i jedinstvena ponuda ove zime stiže i kroz Portonovi praznični bazar. Od 21. decembra, posebna ponuda hrane i napitaka biće dostupna na devet kućica na Marina trgu. Posjetioci i gosti imaće priliku da probaju tradicionalne specijalitete poput priganica, sarmi i kobasica, ali i brojna druga jela kao što su burgeri, sendviči i palačinke. Slatke delicije neće izostati, pa će se u ponudi naći i palačinke i domaći kolači, a praznični doživljaj će upotpuniti topla čokolada, kuvano vino i bogat izbor rakija.
Mladi crnogorski pijanista Andrija Jovović, čija muztička karijera ide uzlaznom putanjom, nastupiće na koncertu u petak, 27. decembra u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”u Budvi.
Andrija Jovović je završio Muzičku školu “Vasа Pavić” u Podgorici, u klasi prof. Lidije Skender, Jovović je upisao studije klavira na Univerzitetu za muziku i izvođačke umjetnosti (MDW), u Beču, u klasi prof. Nataše Veljković. U avgustu 2015. godine predstavljao je svoju zemlju na Festivalu italijanske kulturne mreže IPSIA u Prizrenu, gdje je položio audiciju među 65 mladih muzičara, i bio nagrađen učešćem na seminaru pijaniste Pjerluiđija di Telae. Pohađao je majstorske kurseve poznatih pedagoga kao što su Dmitri Baškirov, Vladimir Viardo, Jurij Kot, Boris Kraljević, Horst Lajhtfrid, Aleksandar Serdar, Bojan Martinović. Jovović je često učestvovao u programima KotorArt Talenti.
Na repertoaru koncerta u Budvi nalaze se:
J.S. Bach – Hromatska fantazija i fuga d-mol BWV 903
Scarlatti – Sonata L224 e-dur
Scarlatti – Sonata L256 cis-moll
Chopin- Nokturno op. 37 br.2 G- dur
Chopin – Prelidi op. 28, 19-24
Gačević – Tokata
‘’Earpiece’’ prezentacija – Udruženje mladih umjetnika Crne Gore.
Organizator koncerta je JU Muzeji i galerije Budve.
Uprava za saobraćaj obavijestila je sve učesnike u saobraćaju da u periodu od 27. decembra do 9. januara neće biti obustave saobraćaja na dionicama gdje se trenutno izvode radovi.
“S obzirom da se u narednim danima zbog predstojećih praznika očekuje povećan intezitet saobraćaja na svim putevima u Crnoj Gori, totalne obustave na putnim pravcima koji su u fazi rekonstrukcije neće biti. Izvođači radova koji budu radili u navedenom terminu, dužni su da odvijanja saobraćaja regulišu privremenom saobraćajnom signalizacijom i opremom”, kaže se u saopštenju Uprave za saobraćaj.
Vozačima se, kako još dodaju, savjetuje dodatna pažnja i poštovanje saobraćajne signalizacije na mjestima gdje su radovi u toku.
Papa Franjo je danas u svojoj tradicionalnoj božićnoj poruci pozvao “sve ljude svih nacija” da pronađu hrabrost tokom ove godine i da utišaju zvukove oružja i prevaziđu podjele koje muče svijet.
“Pozivam svakog pojedinca i sve ljude svih nacija da postanu hodočasnici nade, da utišaju zvukove oružja i prevaziđu podjele”, rekao je rimokatolički poglavar.
On je pozvao na smirivanje konflikta u Ukrajini i na Bliskom istoku, izdvajajući hrišćanske zajednice u Izraelu i palestinskim teritorijama, “posebno u Gazi gdje je humanitarna situacija izuzetno ozbiljna”, kao i u Libanu i Siriji.
Papa Franjo je ponovio svoje pozive za oslobađanje talaca koje je Hamas zarobio u Izraelu 7. oktobra 2023. godine.
On je pomenuo i epidemiju malih boginja u Kongu i “patnju naroda Mjanmara”, koji je bio primoran da napusti svoje domove zbog “kontinuiranog sukoba”.
Papa se sjetio i djece koja su patila od rata i gladi, staraca koji žive u samoći, onih koji bježe iz domovine, koji su ostali bez posla i progonjeni zbog vjere.
Očekuje se da će u Rimu za Božić biti oko 32 miliona vjernika iz cijelog svijeta.
Natječajna komisija za dodjelu koncesije za korištenje aerodroma Podgorica i Tivat pozvala je, uz potporu Međunarodne financijske korporacije (IFC), zainteresirane da dostave ponude na natječaj za dodjelu tih aerodroma u dugoročnu koncesiju.
“Taj korak predstavlja drugu fazu tenderske procedure i jasan je pokazatelj opredijeljenosti 44. Vlade da završi proces započet 2019. godine u interesu daljeg ekonomskog razvoja Crne Gore”, navodi se u saopštenju Tenderske komisije, čija je predsjednik je Nik Gjeloshaj.
Podsjetili su da je pet godina nakon početka tog procesa završen samo pretkvalifikacijski postupak prema kojem su tri međunarodna ponuditelja kvalificirana za drugu fazu.
„S obzirom na značaj aerodrroma za turistički i ekonomski razvoj Crne Gore, nastavak ovog procesa je izuzetno važan za donošenje strateške odluke kada je u pitanju dugoročni razvoj Aerodroma Crne Gore, bilo kroz javno-privatni model partnerstva u slučaju dobivanja odgovarajućih ponuda ili razvoja Aerodroma CG od države”, zaključuje se u saopštenju.
Tužilaštvo je naložilo obdukciju Tivćanina R.J. (64) koji je sinoć preminuo pod nerazjašnjanim okolnostima u mjestu Mažina, saopštila je Uprava policije (UP).
“Naime, tivatsku policiju je sinoć oko 20.00 časova medicinsko osoblje Hitne medicinske pomoći Tivat obavijestilo da su izašli na lice mjesta u mjestu Mazina gdje su zatekli beživotno tijelo te da su konstatovali smrt”, kazali su iz policje.
Iz policije navode da su, po zaprimljenom obavještenju na lice mjesta izašli službenici Stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat koji su u saradnji sa višim državnim tužiocem i obducentom izvršili uviđaj.
“Tijelo preminulog zatečeno je u ležećem položaju, a uočene su povrede u predjelu tjemena glave”, kazali su iz policije.
Na licu mjesta zatečen je sin preminulog R.J. koji je pozvan u službene prostorije OB Tivat i od njega su prikupljena obavještenja na zapisnik.
“Postupajući tužilac naložio je vršenje obdukcije nakon čega će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji događaja”, navode iz policije.
Institut “Simo Milošević” biće zatvoren za korisnike od petka, a prijem pacijenata i gostiju biće nastavljen tokom prve sedmice februara.
Izvršni direktor, Zoran Kovačević, rekao je za RTHN da će, kao i prethodnih godina, Institut Igalo krajem mjeseca na kratko zatvoriti vrata za goste, a zimsku pauzu zaposleni će iskoristiti za odmor, ali i redovno godišnje održavanje ustanove, kako bi spremno dočekali narednu sezonu.
“Posljednji korisnici usluga Instituta odlaze 27. decembra, a vrata ćemo otvoriti tokom prve sedmice februara. Iskoristićemo taj period da pripremimo objekat za korisnike i Praznik mimoze. Nadamo se da će se u januaru država i manjinski akcionar dogovoriti oko poslovanja Instituta kako bi bile realizovane planirane aktivnosti”, kazao je Kovačević.
Tokom zimske pauze sredstva će biti usmjerena na servisiranje smještajnih i tehničko tehnoloških kapaciteta, kako bi ustanova mogla funkcionalno dočekati najavljeni početak većih investicija.
“U ovom trenutku imamo redovan nivo održavanja u skladu sa oskudnim sredstvima kojim raspolažemo, kako bi u februaru bili koliko toliko dobri za korisnike. Ono što plan restrukturiranja svakako predviđa su značajne investicije koje su i te kako potrebne u kapacitetima Instituta Igalo”, rekao je Kovačević.
Zimskoj pauzi u radu Instituta prethodio je zbor radnika 23. decembra, na kom su predstavnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predstavili detalje plana restrukturiranja zaposlenima, koji su zabrinuti zbog i dalje prisutne opasnosti od stečaja, ali i zato što su prepušteni odluci manjinskih akcionara i ishodu sjednice zakazane za 9. januar.
