Turistkinja sa glisera zadobila tešku tjelesnu povredu
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi podnijeli su dvije krivične prijave protiv dva lica koja se sumnjiče za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
Naime, događaji u odnosu na koje su kvalifikovana pomenuta krivična djela su, usljed nesreće na moru, registrovani u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva i na plovnom putu prema lokalitetu „Plava Špilja“.
Krivična prijava podnijeta je protiv V.M. (67) sa prebivalištem u Velikoj Britaniji koji je krivično djelo koje mu se stavlja na teret, kako se sumnja, izvršio na način što, upravljajući plovilom gumenim čamcem sa vanbrodskim motorom dužine 3 metra, bez registraskih oznaka u Bokokotorskom zalivu, nije preduzeo mjere bezbjednosti na moru.
Tom prilikom je prilaskom obali u mjestu Baošići, predmetni gumeni čamac ostavio u pogonskoj brzini, a nije ručicu mjenjača ostavio u neutralni plovidbeni položaj. Prlikom izlaska oštećenog lica sa plovila ista je zadobila povrede desne ruke koje su u izvještaju ljetaka konstatovane kao teške tjelesne povrede.
Turistkinja sa glisera zadobila tešku tjelesnu povredu
Boka Kotorska – foto Boka News
Takođe, podnijeta je krivična prijava i protiv L.P. (27) iz Kotora koji se sumnjiči za isto krivično djelo koje je izvršio na način što, upravljajući plovilom gliserom dužine 6,37 metara namijenjen za prevoz putnika na moru, na plovnom putu prema lokalitetu Plava Špilja, nije preduzeo mjere bezbjednosti na moru.
Upravljajući navedenim plovilom L.P. je, pokušao da izbjegne kontakt sa valom koji ga je odvojio od površine, te je tom prilikom kineska državljanka koja nije koristila zaštitni prsluk sa sjedišta, odskočila i zadobila tešku tjelesnu povredu u predjelu leđa i to frakturu pršljena.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su, sprovodeći planske operativno taktičke mjere i radnje, u cilju suzbijanja stavljanja u promet falsifikovanog novca, identifikovali, locirali i lišili slobode lice A.R. (25) iz Bosne i Hercegovine.
A.R. se sumnjiči za krivično djelo falsifikovanje novca u produženom trajanju koje je izvršio na način što je tokom dva dana, prilikom kupovine u osam maloprodajnih objekata, u promet stavio osam falsifikovanih novčanica i na taj način sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist.
Nakon sprovedenih aktivnosti iz nadležnosti policije radi utvrđivanja svih okolnosti i činjenica identifikovan je počinilac i lišen slobode.
Predstavnici Generalštaba i Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore položili su danas vijenac u uvali Dobreč u Luštici, povodom 13. godišnjice helikopterske nesreće u kojoj su stradala tri pripadnika te jedinice.
Vijence su položili V.D. komandanta VVCG, potpukovnikLjubinko Petić, i načelnik Vojnog vazduhoplovnog autoriteta, pukovnik Esmer Gašanim.
“Potpukovnik Petić je kazao da vazduhoplovci čuvaju sjećanje na stradale kolege, potpukovnika Šahbaza Belhadina, majora Ivana Obradovića i starijeg vodnika I klase Vidoja Tomića, njihovu hrabrost i profesionalnost”, navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, oni su stradali 2. septembra 2011. tokom redovne obuke, kada je helikopter Gazela udario u stijenu na 10 metara od mora, između plaža Dobreč i Žanjice na poluostrvu Luštica.
U sklopu 3. Festivala etnološkog filma – FEF Risan 2024. sinoć je na risanskoj rivi otvorena izložba “Risan – nekad i sad”, autora fotografa Ranka Maraša i politikološkinje mr Jelene Čečur.
Izložbu je otvorila Rišnjanka, politikološkinja Iva Malešević. Ona je poručila da joj je izuzetno zadovoljstvo što je ovaj projekat ostvaren i što u gradu postoje mladi ljudi koji se interesuju za stanje i zaštitu baštine koja je u Risnu veoma bogata. ,,Pozivam i sve prisutne da čuvaju svoje nasljeđe, da ono što baštine u porodicama daju organizatorima na reprodukovanje i trajno bilježenje, kako ne bi sve to jednog dana nestalo ili ostalo zaboravljeno”, mišljenja je Malešević.
Prisutnima se obratila autorka Jelena Čečur koj je kazala da su izložbom željeli da aktuelizuju potrebu jasne strategije valorizacije kulturne baštine Risna i da pošalju apel donosiocima odluka da više pažnje i stručne opreznosti posvete ovom problemu u kom se Risan nalazi od zemljotresa 1979. godine do današnjih dana.
Risan – nekad i sad
,,Kako izgleda danas Risan? Koji utisak pruža posjetiocu koji prvi put dođe u grad, a koji nije imao mogućnost da pročita nešto više o istoriji grada? Za sada jedini utisak koji može da stekne jeste da je u pitanju jedno malo primorsko selo koje je u fazi izgradnje u novo turističko mjesto. Iako ta izgradnja jeste u skladu sa ambjentalnom cjelinom, valorizacija baštine ostaje sa strane i čeka neka druga vremena. Možda i mi kao lokalna zajednica nismo dovoljno slali inputa donosiocima odluka kakav razvoj Risna želimo, međutim ovogodišnjim programom želimo da to i promjenimo.
Cilj nam je da podstaknemo lokalnu zajednicu da se aktivno bavi pitanjima razvoja svoje sredine. Nažalost, trenutna situacija očuvanja baštine nije na zavidnom nivou. Brojni predmeti koji su pronađeni tokom dosadašnjih arheoloških istraživanja već dvadesetak godina se čuvaju u depoima Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, bez jasne strategije države vezano za osnivanje jednog muzeja u Risnu u kom će se naći izloženi ovi brojni, vrijedni i neki i jednistveni predmeti.
Risan – nekad i sad
Lokaliteti koji su otkriveni na Carinama propadaju jer nisu dovoljno zaštićeni, a u njihovoj blizini nema čak ni sadržaja sa informacijama o lokalitetu, periodu, njegovom značaju… Postoji i najava da se isti zatrpaju, jer za sada ne postoji vizija i pravi način njihove valorizacije. Čak i lokacije predviđene za buduća istraživanja na prostoru koje je bilo jezgro ilirskog i kasnije, rimskog grada, prijete da budu iskorišćene za druge svrhe poput dječijeg igrališta. O podvodnim arheološkim istraživanjima i valorizaciji tog područja nema ni pomena. Jedna od najznačajnijih zgrada u Risnu – palata kapetanske porodice Ivelić u fazi je propadanja. Prva linija arhitekture grada je urušena za vrijeme zemljotresa, a Dom kulture je još uvijek nedovršena građevina koja vidno narušava izgled grada. Zadužbina porodice Ljubatović s kraja XIX vijeka od 1979. godine je u ruševnom stanju. Nemamo čak ni sređenu stazu koja bezbjedno vodi do vrha brda Gradina na kom se nalazi bogato arheološko nalazište – ilirska tvrđava, koja je kasnije služila i drugim vladarima ovog prostora sve do Austro-Ugarske. Osim što je arheološki vrijedna, ona je i vidikovac sa kojeg se pruža pogled na cijeli Risanski zaliv”, mišljenja je Čečur.
Risan – nekad i sad
Ona je potom pojasnila koncept izložbe.
“Segment ,,Risan – nekad” je predstavljen putem reprodukovanih fotografija Risna zabilježenih sve do 1979. godine koje smo pronašli u fondovima Pomorskog muzeja CG, Istorijskog arhiva Kotor, u kućama i škrinjama risanskih porodca – Čučak, Rundo, Mršić….. Ukupno 19 starih fotografija daje nam zajedničku sliku o tome kako je nekada izgledao Risan. Neki od vas to pamte, a neki i nismo uspjeli da zateknemo ovo što je prikazano na starim fotografijama” kazala je Čečur, dodavši da su te fotografije poslužile kao inspiracija fotografu Ranku Marašu za drugi segment izložbe da sa iste lokacije i iz istog ugla predstavi ,,Risan – sad”.
“Ovo nije samo puko kopiranje nečijeg ranijeg rada, već se očito je fotografsko, dakle umjetničko i tehničko umijeće”, dodala je Čečur.
Ona je akcentovala da je cilj izložbe da se građani aktiviraju, zajedno usaglase kakav grad žele i kako treba da se on razvija. ,,Mislim da je za nas razvojni potencijal turizam i valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe i to u odnosu na trenutni standard i kvalitet života u Risnu. Ali još je važnije da naše nasljeđe bez obzira na ovu materijalnu stranu koju donosi valorizacija, mora biti sačuvano samo po sebi. Dio je našeg kulturnog identiteta, nešto što se vjekovima čuvalo i stvaralo, a mi nikako ne smijemi biti oni koji to zanemarujmo ili uništavamo” mišljenja je Čečur.
Autor fotografija Ranko Maraš je kazao da mu je izuzetno zadovoljstvo što je imao priliku da svoj rad predstavi sugrađanima i da grad predstavi na način na koji ga on doživljava. ,,Mislim da moje forografije govore o ljubavi prema mjestu bolje nego što bih ja vama sada ovdje mogao riječima da iskažem”, poručio je Maraš.
Risan – nekad i sad – Ranko Maraš
Podsjetimo, centralni dio programa III Festivala etnološkog filma – FEF Risan 2024 trajaće do 3. septembra s početkom u 20 časova ispred palate Ivelić.
U okviru pratećeg programa, danas s početkom u 18 časova biće predstavljena publikacija “Porodica Kordić u Risnu”, autora Brana Kordića a o knjizi će govoriti arhivistkinja Snežana Pejović i antropološkinja Tamara Lepetić. Nakon toga uslijediće predavanje ,,Pravo miraza u kotorskom statutu iz 1616. godine” doktoranda pravnik nauka Janka Paunovića.
Staro gradsko jezgro Kotora, kao simbol kulturne baštine i identiteta našeg grada, suočava se sa izazovima globalnih promjena, poput mnogih drugih gradova. Medjutim, lokalne vlasti su te koje prve treba da prepoznaju promjene koje mogu biti pogubne za grad kojim rukovode, te u skladu sa tim reagovati na vrijeme .To se ,na žalost, nije dogodilo daleke 2007,2008 godine. Tadašnje lokalne vlasti su mirno posmatrale kako se nekretnine i stanovi u starom gradu Kotora prodaju strancima koji su dolazili sa velikim novcima. Posledica je bila pogubna.
Danas u starom gradu Kotora, ima jedva 200 domicilnih stanovnika,(a nekad je bilo preko 1000), a grad koji je važio za mjesto u kojem se „živjelo“ tokom čitave godine, postao je grad „zatvorenih škura“ , grad u kojem više ne možemo vidjeti djecu koja se igraju po gradskim trgovima i gdje od novembra do aprila nakon 15 sati nećemo nikog sresti . Ti kupljeni stanovi u starom gradu su prazni najveći dio godine i pri tome nelegalno se rentiraju tokom sezone.
Tako je uništena jedna zajednica ljudi koji su davali pečat identitetu i duhu grada.
Nakon što je zbog niza propusta lokalnih vlasti i nedonošenjem odgovarajućih propisa koji bi prethodno spriječili ,ili maksimalno umanjili posledice,stari grad izgubio ogroman broj domicilnog stanovništva, danas postoji realna opasnost da se taj proces proširi i na domaće privrednike koji svojim radom i djelovanjem čine srce gradske ekonomije.
Mi imamo riješenje kako da se to ne dogodi, kako da zaštitimo domaće privrednike preko hitnog donošenja odgovarajućih Odluka o načinima i pravilima izdavanja opštinskih poslovnih prostora u starom gradu.Radi se o ogromnom broju poslovnih prostora koji su u vlasništvu Opštinem na najatraktivnijim lokacijama u starom gradskom jezgru.
Kotor – foto Boka News
Definisali smo Odluku ,kao i tekst javnog poziva koji će kroz tražene uslove na potpuno zakonit način dati prednost domaćim privrednicima, nad najezdom stranaca koji su ponovo došli sa ogromnim novcima i ne pitaju za cijenu zakupa.Takodje imamo riješenje i za sve one neodgovorne domaće zakupce za koje svi znaju da su dobijene prostore dali u podzakup strancima za ogromne sume novca, ali im lokalna uprava ne može ništa, jer je po postojećim opštinskim Odlukama,loše formulisanim javnim pozivima i loše definisanim Ugovorima, sve „pravno valjano“.
Ako se dozvoli da grad nakon što je ostao bez domaćeg stanovništva, ostane i bez domaćih privrednika, mi Kotorani bićemo potpuni stranci u sopstvenom gradu, poručuje grupa građana Čuvari grada.
Mnogobrojni vatreni crvi završili su na plažama otoka Mustang u blizini američkog Corpus Christija i Port Arkansasa. Riječ je o životinji koja je obično duga do deset centimetara, no može narasti i do 35 centimetara.
– Pronašli smo nekoliko ovih morskih mnogočetinaša na plažama. Bili su na veliki trupcima koje je more izbacilo, a koji su pak bili puni obraslina, pa je moguće da su se oni njima hranili – objavili su s Istraživačkog Instituta Harte.
Znanstvenici ih poznaju kao Hermodice carunculata, a ove vatrene crve obično nalazimo u koraljnim grebenima, stjenovitim područjima i slojevima morske trave u Atlantskom oceanu, Karipskom moru i Meksičkom zaljevu — što uključuje i cijelu teksašku obalu.
Kada su uznemireni, ispruže svoje čekinje kao obrambeni mehanizam. One su pune neurotoksina i lome se na dodir.
– Vatreni crvi su dobili ime zbog boli koju nanose svakome tko se usudi dotaknuti ih – osoba se doslovno osjeća kao da je vatra prži i tako oko tri sata – napisali su iz instituta, donosi Austin American Statesman, a prenosi Jutarnji list.
Veći broj ovih životinja na teksaškim plažama mogao bi biti povezan s promjenom oceanskih struja, vremenskih obrazaca ili drugih čimbenika okoliša.
Ovih životinja ima i u našem moru. Stručnjaci godinama upozoravaju na to da se ovi malci šire Jadranom. Životinja je to koja voli toplija mora, invazivna je vrsta i ljudima u principu neće ništa. No, zabilježena su dva slučaja napada na ljude, oba puta na području Rogoznice. U zadnje se vrijeme ove crve viđa svuda – u moru oko Brača, kod Dubrovnika… Zagrijavanje mora je dovelo do toga da se vrsta masovno proširila.
Ljudi se obično ozlijede zbog ljepote ovog stvorenja. Idu ga, naime, dotaknuti ili uloviti. Jasno je da vatreni crv to ne smatra naročito zabavnom idejom, pa se brani. Kao i brojne druge divlje životinje, on ljude ne napada, nego pokušava spasiti svoj život. Stručnjaci stoga napominju da ih se nikako ne dira i kažu kako, ako dođe do kontakta (nekad je to posve slučajno), mjesto na tijelu treba očistiti alkoholom. Ako su nam u koži ostale četine, najbolje ih je izvući van uz pomoć ljepljive trake. To je sve i nema nikakvog razloga za strah. Vatreni crv opasan je otprilike kao i ježinac.
U veljači ove godine naš poznati podvodni istraživač Velimir Vrzić objavio je snimku nastalu u podmorju Jadrana, a junak njegove snimke bio je upravo vatreni crv.
Komercijalne zračne luke diljem bivše Jugoslavije opslužile su ukupno 19.902.692 putnika tokom prvih sedam mjeseci ove godine, s 4.95 milijuna putnika samo u srpnju.
Među njima su se tijekom srpnja ove godine tri zračne luke istaknule visokim stopama rasta. Među njima su Sarajevo s međugodišnjim porastom u julu od 37,2%, Tivat s rastom od 33,8% i Zagreb koji je imao rast brojki od 17,2%. S druge strane, nekoliko regionalnih zračnih luka zabilježilo je lošije rezultate tijekom mjeseca, uključujući Tuzlu, koja je zabilježila pad od 74,6%, Niš, koja je imala 27,1% manje putnika nego u julu 2023., i Banja Luku, koja je izgubila 18,3% svojih putnika godišnje – na godinu. I niz drugih zračnih luka bilježi pad u odnosu na prošlu godinu, među kojima su Skopje, Ohrid, Osijek i Rijeka, piše Ex-Yu Aviation News.
Tokom razdoblja januar – jul, beogradska zračna luka bila je 70. najprometnija zračna luka na kontinentu, odmah iza Basela, Reykjavika i Larnace, ali ispred Glasgowa, Sofije i Soluna. Zagreb je ušao među 100 najboljih, pozicionirajući se kao 99. po prometu, iza Vilniusa, Tbilisija i Wroclaw, ali ispred East Midlandsa, Leedsa i Bodruma. Priština je zauzela 106. mjesto. Bio je odmah iza Trondheima i Stavangera u Norveškoj, kao i Menorce, ali ispred gradova kao što su Krf, Rim Ciampino i Nürnberg. Skoplje je zauzelo 127. mjesto, s glavnim gradom Makedonije iza Memmingena, Corka i Trevisa, ali nadmašivši Kos, Ponta Delgadu i Santorini. S više od milion dodatnih putnika do kraja srpnja u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je najbrže rastuće tržište bivše Jugoslavije u 2024. prema broju dodanih putnika.
Sva evropska tržišta zabilježila su međugodišnji rast tijekom prvih sedam mjeseci godine. Iznimke su bile Bjelorusija, Rusija (-2,1%) i Armenija (-1,9%). Londonski Heathrow ponovno je bio najprometnija evropska zračna luka u razdoblju od sedam mjeseci, s 47.830.031 putnika, dok je glavna kapija Istanbula bila druga s 45.716.192 putnika.
Dva miliona putnika mjesec ranije nego prošle godine sa šezdesetak destinacija prema Podgorici i Tivtu, gdje rekordni promet opslužuju u krajnje neprimjerenim uslovima. Da li je dovođenje koncesionara način da crnogorski aerodromi postanu uslovniji – ili sami mogu da da poboljšaju neophodni infrastrukturu- znaće se do oktobra.
Kulminacija gužve na crnogorskim aerodromima. U Podgorici 1.300 putnika na sat umjesto 600 na projektovanjih, u Tivtu slično, navodi se u prilogu TVCG.
“Evo upravo u ovom trenutku dok radimo ovaj intervju, mi izlazimo vama prvi s informacijom da je opslužen dvomilioniti putnik na Aerodromima Crne Gore i to gotovo mjesec dana ranije nego protekle sezone. To je zaista jedan sjajan rezultat koji ukazuje da ova sezona po našim brojkama je naravno rekordna”, kaže izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić.
Tivatski aerodrom ima 67 više letova sedmično u odnosu na prošlu godinu, Podgorica 19. Evidentan je rast broja letova i putnika uz stagnaciju uslova.
Odgovarajući na pitanje da li je koncesija aerodroma izlaz Tolić je rekao da ukoliko se donese odluka da se ide o koncesiju, to znači jedan brzi angažman velikog kapitala u poboljšanje infrastrukture za koju svi znamo da je potrebna.
“Vremena je ostalo malo, naš promet rasta i očekuje se da ga povećamo i dodatno, a nismo infrastrukturno pratili taj razvoj. Iz toga razloga se javila potreba za koncesioniranje. Međutim, mi nipošto ne sjedimo skrštenih ruku, moj tim svakodnevno radi u pokušaju iznalaženja mogućnosti da mi već ovu zimu adaptiramo svoju infrastrukturu, dakle na oba aerodroma”, kazao je Tolić.
Pokušaj da sačuvaju niskobudžetne kompanije i nakon sezone, da sa Vizerom i Rajenerom učinimo Crno Goru dostupnijom, ali i povezanom sa Evropom, što je jednak interes kompanije i države, razriješće se do oktobra, kao i odluka o koncesiji koja će da opredijeli dalju priču sa crnogorskih aerodroma.
