U dubrovačkom arhipelagu uspješno je održan edukacijski program na jedrilicama, Big Data Sailing Academy. Od 19. do 26. maja, u organizaciji Business Sailing Experience Agency, polaznici su tjedan dana jedrili oko dubrovačkih Elafita i Mljeta gdje im je svaki dan na drugoj lokaciji održana big data edukacija.
Tokom sedam dana sudionici su plovili oko Dubrovnika, posjetili svjetionik Sv. Andrija sagrađen davne 1873. i penjali se po stonskim zidinama. Tri najveća otoka Elafita su poslužili kao savršene luke za brojne jedrilice tijekom stoljeća pa tako i za Big Data Sailing Academy. Ali najveće oduševljenje među sudionicima je izazvao Nacionalni park Mljet i njegova jezera. Budući da je većina sudionika iz Zapadne Europe, priznali su da nisu ni mogli zamisliti takve ljepote na Starom kontinentu.
Edukacijski program na jedrilicama novi je koncept koji je razvijen u Business Sailing Experience Agency. Svakoga dana sudionici su započeli s opuštajućim jedrenjem prema željenoj destinaciji. Jedrilice pritom služe kao plutajući hoteli ali su također idealne za razvijanje timskog duha među prisutnima. Ta kohezija potom donosi veću opuštenost prilikom edukacija što naravno rezultira kvalitetnijim učenjem.
BigData
Big Data predavanja organizirana su od strane Poslovne Inteligencije. Stručnjak iz vodeće hrvatske kompanije za analizu podataka pripremio je edukaciju koja kombinira praktična znanja i teorijske koncepte. Budući da je Big Data u kratkom roku postala nezamjenjiv dio poslovanja brojnih kompanija, povećala su se i potrebna ulaganja u edukaciju. U narednim godinama se očekuje eksponencionalni rast količina sakupljenih podataka, pa je nužno organizirati i kvalitetno obrazovanje ljudi.
Održavanjem Big Data edukacija na jedrilicama BSE Agency je pokazala da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal na stranom tržištu za ponudu dodatne vrijednosti u turizmu. Organiziranjem predavanja o aktualnoj temi na jedinstvenoj platformi jedrilica možemo ponuditi puno više sadržaja od uobičajenoga. Ovakav koncept pogotovo je pogodan za razvijanje ponude pred i post sezone.
Nakon uspješnog prvog izdanja Big Data Sailing Academy, fokus se prebacuje na sljedeće evente još većih razmjera. U listopadu u akvatoriju Trogira, BSE Agency organizira 39. Ariane’s Cup, gdje će se okupiti preko 900 jedriličara iz Europske svemirske industrije te 3 regate za stručnjake digitalne industrije, cirkularne ekonomije i industrije otvorenih inovacija. Navedene regate će također imati inspirativan popratni sadržaj te će ugostiti predavače iz najvećih svjetskih kompanija poput IBM-a, Microsofta i Oracla.
Španjolska aviokompanija Iberia otvorila je svoje ljetne linije od Madrida prema Dubrovniku, Zagrebu i Splitu, no njeni avioni letjet će i tokom zimskih mjeseci prema Zagrebu i Dubrovniku, izvijestila je kompanija u utorak.
Iberia od 2008. godine prevozi putnike prema Hrvatskoj tijekom ljeta, no nikada nije imala letove tokom zime. Deset godina kasnije odlučila ih je uvesti pa će dva puta tjedno polijetati prema Zagrebu i Dubrovniku. Putnici će moći iz Madrida ići prema jednom gradu, a vratiti se iz drugoga.
Broj španjolskih gostiju u Hrvatskoj raste godišnje po stopi od 10 posto. Za njih se natječu i Iberijini konkurenti Croatia Airlines i Norwegian Air.
U petak su iz Madrida poletjeli prvi sezonski avioni Iberije prema Dubrovniku i Zagrebu, a od 1. juna će im se priključiti i oni za Split. Španjolska se oporavlja od dugogodišnje ekonomske krize s godišnjim rastom BDP-a od oko 3 posto, dok stopa nezaposlenosti iznosi 16 posto.
„Naša baština- svjetska baština“ naziv je okruglog stola koji će u petak 1.juna biti priređen u cerkvi Sv. Pavla u Kotoru, sa početkom u 9.30 sati.
Skup priređuje NVO „Društvo prijatelja bokeška baštine“, a podržala ga je Opština Kotor. Riječ je o prvoj od ukupno tri javne tribine koje će se prirediti u sklopu projekta čiji je cilj upoznavanje šire crnogorske javnosti sa vrijednostima i atributima zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, a koji su bili značajni za njegovo upisivanje na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
O vrijednostima, granicama i istorijatu zaštite ovog podrulja govoriče renomirani stručnjaci iz razih oblasti poput mr Jovana Martinovića, dr Milenka Pasinovića, dr Ilije Laloševića, mr Zorice Čubrović, prof. Boška Mačića i Aleksandre Kapetanović, a predviđeno je i da učesnici skupa nakon diskusije, brodom obiđu zaštićeno područje Kotorskog zaliva.
Ukoliko se najkasnije za sedam dana ne nađe model finansiranja i ne započnu radovi na ponovnom asfaltiranju oko 5 kilometara lokalnog puta Tivat-Radovići koji je već mjesecima raskopan radi izgradnje dva vodovoda, stanovnici Krtola preduzeće radikalne mjere koje podrazumijevaju i zabranu svima osim mještanima, da ulaze na područje tog dijela opštine Tivat – zaključeno je preksinoć na Zboru građana ove Mjesne zajednice.
Skup održan u Radovićima pokazao je dvije stvari: jedinstvo mještana i velikih stranih investitora prisutnih na ovom području – Luštice Development i Qatari Diara u zahtjevima da im se pod hitno obezbjedi normalan i siguran put, te apsolutnu nezainteresovanost Opštine Tivat za riješavanje ovog problema. Naime, osim Elvisa Mustajbašića, savjetnika za MZ u kabinetu gradonačenice Tivta, niko iz Opštine nije se odazvao pozivu na novi sastanak sa mještanima koje je lokalna uprava prethodno iznevjerila, obećavši im da će raskopani put biti saniran i asfaltiran najkasnije do 1.juna. To se nije dogodilo, izvođači „Jedistvo“ iz Užica i „Elang“ iz Nikšića još grade ili ispitiju nove cjevovode, a oko 5 kilometara jedine drumske veze poluostrva Luštica sa ostatkom države, na potezu od kotprske raskrnice do Radoviča, liči na horor, umjesto na put kakav poznaje 21.vijek. Opština koja namjerava da Porto Montenegru oprosti 5,6 milione eura duga za komunalije, pravda se da navodno nema novca da sama ponovno asfaltira put kroz Krtole i traži od ovdje prisutnih velikih stranih investitora da i oni učestvuju u tom poslu.
Raskopana cesta u Krtolima
O stepenu nebrige Opštine za probleme mještana govori i podatak da lokalna uprava, iako je to radila ranije, za Zbor Krtoljana preksinoć nije obezbijedila traženi razglas i video projektor, niko od brojnih lokalnih funkcionera nije došao na skup, a usred zbora koji se održavao u ionako zagušljivoj sali Doma kulture u Radovićima, pored nje je prošao specijalni kamion sa uređajem za zaprašivanje komaraca, što je izazvalo polušaljive-poluogorčene komentare da lokalna uprava namjerava da se insekticidom bori sa mještanima koji su preživjeli višemjesečno udisanje prašine sa potpuno uništenog lokalnog puta.
„Iako će nam to stvoroti ogromne dodatne probleme jer smo do guše u našem poslu, Luštica Development je spremna da izađe u susret molbi Opštine i da preuzmemo djelimično finasiranje, ali i kompetnu organizaciju izvođenja posla ponovnog asfaltiranja puta. Već smo uradili istražživanje tržišta i dobili nekoliko ponuda izvođača i ako se odmah krene u tak posao, mislim da se sve može završiti za mjesec dana odnosno do 1.jula. Potrebno je međutim da se Opština precizno dogovori sa nama, Qatari Diarom i vlasnikom hotela La Perla da i oni učestvuju u ovom za sve nas nephodnom poslu.“- kazao je Dejan Obradović iz Luštice Development dok je Jasmina Papić iz Qatari Diara poručila da su i oni spremni da pomognu, ali da do danas od Opštine još nisu dobili precizne informacije što to i u kolikim iznosima podrzumijeva, a na čemu insistira centrala Qatadi Diara u Dohi.
Dio puta u Radovićima
„Nije tačno da su nas iz Opštine o ovome ranije obavještavali jer smo njihov prvi dopis i to bez preciznih detalja, dobili tek 18.maja. Spremni smo da ulestvujemo u akciji da se finansira asfaltiranje obje trake ovog puta na čemu i mi insistiramo, ali to činimo samo radi mještana Radovića koje su naše komšije.“- kazala je Papić. Građani su aplauzom pozdravili stavove Luštice Development i Qatari Diara, optuživši Opštinu Tivat da zanemaruje svoje obaveze i da se ponašaju rasipnički.
„Imaju para za skupe koncerte i karnevale na Pinima, nove džipove i putovanja, a nemaju novca da se aflatira 5 kilometara puta u Krtolima. Pod hitno treba preduzeti radikalne mjere, jer već 4 mjeseca živimo u prašini i hasosu.“- istakao je Marko Stegić dok je Peđa Klakor istakao da da „uošte ne interesuje gdje će Opština naći pare za asfaltiranje, kad Portu oprašta 5,6 miliona i plaća milionske sudsske odštete, jednako kao što ni njih ne zanima odakle meni pare kad trebam platiti porez i odakle mi 400 eura koje sam juče dao za popravak razbijenih trapova na autu“.
Zoran Đurišić pitao je kome u Opštini mještani da se obrate sa odštetnim zahtevima za turiste koji im zbog nepodnošljivih uslva, odlaze iz apartmana i otkazuju rezervacije, odnosno oštećenja na automibilima, dok je Zora Milović kao medcinska radnica upozorila na pogubne posljedice koje po zdravlje mještana izaziva višemjesečno udisanje ogromne prašine što se diže sa raskopanog puta. Predsjednik MZ Krašići Tonko Petrović pridružio se zahtjevima mještana Krtola dodajući da je na svim žiteljima poluostrva Lušptica „da izvršimo veliki pritisak da se put konačno završi“.
Dio puta u Radovićima
Mještani su razmatrali i nacrt Plana područja posebne namjene morskog dobra koji je na javnoj raspravi, istakavši da obrađivači iz RZUP-a nisu uvažili ranije njihove i primjedbe žitelja Grblja da se odustane od dijela trase planirane izgradnje međunarodnog gasovoda iz Azerbejdžana. U nacrtu je ostalo da se gasovod gradi po sred Grblja i Krtola na potezu od uvale Trsteno do Pristana, a što su građani smatraju neprihvatljivim jer smatrajuda će se zbog toga rušiti brojne kuće i javni objekti, a oni biti prisiljeni na iseljavanje.
XVII Međunarodni festival klapa Perast 2018. koji će se održati od 28. do 30. juna, ponovo okuplja izvanredne klape iz okruženja i Crne Gore a svojim ukupnim programom uvijek pokušava da bude još bolji od prethodnog. To je uvijek izazov ali i obaveza prema ljubiteljima klapskog pjevanja u Boki, dužnost prema tradiciji Boke i njenom kulturnom nasljeđu, istorijskom i muzičkom.
U najavi festivalskih takmičenja, Međunarodni festival klapa Perast organizuje dvije promocije: 27.juna u Galeriji solidarnosti Kotor u 19.30 sati biće predstavljen Đorđa Begua koji već 40 godina živi u Dubrovniku, svirajući ali i praveći Lijericu, tradicionalni gudački instrument. Njegova knjiga nosi naslov Lijerica dubrovačkog kraja.
U Muzeju grada Perasta, 28.juna u 11 sati biće promovisan festivalski almanah, Liricu br. 6. Posvećena je maestru Mariu Kataviću koji je obradio za klapske partiture preko 100 starih zapisa iz Boke; Kube, Kuhača, Dionizija de Sarna San Đorđa sa kraja 19. vijeka uz posljeratne zapisivače Jovana Miloševića, Nikelu Hercigonju, Vidu Matjan i obrade narodnih pjesama iz Budve i Paštroviće naše vjerne saradnice dr. Zlate Marjanović. Lirica br.6 je antologijski izbora 50 partitura M.Katavića , među kojima su i obrade Kola Bokeljske mornarice.
Na promociji će najmlađa klapa Kotorski gardelini otpjevati upravo dvije obrade maestra Katavića.
Svečanim otvaranjem XVII Festivala, 28.juna u Perastu, najavljujemo i programe kulturnih događanja u Kotoru ovog ljeta, poručuju iz Međunarodnog festivala klapa Perast Osim čuvenih klapa Kaše iz Dubrovnika, Peružinki sa Paga, Praske iz Podstrane (dvostruki osvajač nagrada iz Omiša prošle godine), izvrsnih domaćih klapa Maris i Odive Belcanto, nastupiće i mladi glumci sa recitalima iz Priča o moru, gudački kvarter Vollmond i kvartet flauta Talia a uživaćemo i u dvije koreografije folklornog ansambla „Nikola Đurković“ iz Kotora.
Zatim 29. i 30.juna slijede programi ženskih i muških klapa kao i takmičenje kroz 10 premijera Novih klapskih pjesama. U Perastu se pjeva isključivo a cappella, taj tradicionalni i najteži klapski muzički izraz. Svaka od 25 klapa učesnica, uz to OBAVEZNO mora otpjevati bar jednu BOKELJSKU PJESMU (a imamo ih preko 300, od najstarijih notnih zapisa pa do novo komponovanih klapskih pjesama).
Kovačević: Ono što ostaje kao trajna vrijednost je nasljeđe otrgnuto od zaborava
Festival klapa Perast – foto Boka News
Izvršni direktor Međunarodni festival klapa Perast Milan Mikan Kovačević istakao je da je tokom ovih godina festival ugostio najveća klapska imena, od pjesnika, kompozitora, etnomuzikologa, obrađivača i poznatih voditelja i već blizu 400 klapa iz čitavog regiona, među kojima i najpoznatije nosioce brojnih nagrada sa raznih festivala, posebno FDK Omiš.
“Tako će biti i ove godine. Njih sve ne dovodi samo prelijepi Perast i Boka, naša gostoljubivost i dobra organizacija Festivala. Iznad svega oni izuzetno poštuju naša dostignuća u njegovanju sopstvene kulturne baštine klapskog pjevanja.
To je duboki korijen iz kojega se grana to naše klapsko festivalsko stablo, raste i razvija se, donoseći svake godine neki novi prilog našoj muzičkoj kulturi. Prepoznato je to i od Opštine Kotor, Ministarstva kulture i T.O. Kotora , koji su pokrovitelji i najznačajniji sponzori, uz brojne prijatelje Festivala.
To je dakle vrlo prepoznati i cijenjeni muzički izraz Festivala u Perastu kojega i u regionu smatraju među najprestižnijim. Njegova osnovna odlika je čuvanje kulturne baštine klapskog pjevanja koje je zapravo nastavak vjekovne muzičke tradicije u Boki. Festival, kao manifestacija, sa izvrsnim klapama ipak prođe, ostaju brojne nagrade i svakako snimci tih izvedbi ali to je nekoliko festivalska dana.
Ludvik Kuba
Ono što ostaje kao trajna vrijednost je nasljeđe otrgnuto od zaborava: preko 300 partitura bokelsjkih pjesama, neke stare i preko vijeka, koje su dobile novi život kroz savremene klapske izvedbe, 70 novih klapskih pjesama premijerno napisanih i izvedenih u Perastu, knjige i naše Lirice koje se bave muzičkom baštinom Boke, pa Priče o moru– program kojim prikazujemo tu našu bokeljku štoriju po gradovima Crne Gore…
Konačno, ostaje i možda najvrednije- prijateljstva stvorena u Perastu sa ljubiteljima, akterima i stvaraocima iz klapskog svijeta“ – zaključuje Kovačević.
Radi osvještavanja problema praznih mora, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) sagradila je podmornicu kroz koju se može vidjeti podmorje Jadrana kakvo nas očekuje za 30-ak godina ako ne krenemo putem održivog ribarstva, a ta je podmornica u utorak “uplovila” u centar Poreča.
Podmornica je u Poreču u sklopu aMORE festivala, gdje su svi posjetitelji mogli ući i pogledati edukativni film o podmorju budućnosti sve do kasnih popodnevnih sati.
“Festival aMORE prvi je festival u potpunosti posvećen moru, koji je i ove godine pripremio ‘more’ aktivnosti za najmlađe kako bi ih upoznao s očuvanjem mora na zabavan i uzrastu prilagođen način te osvijestio odgovornost koju imamo prema jednom od najvažnijih prirodnih resursa'”, rekla je direktorica festivala aMORE Petra Počanić.
Drugo izdanje aMORE festivala odvija se u Poreču i Zagrebu od 16. svibnja do 3. kolovoza. Za sve koji nisu imali priliku nazočiti događaju u Poreču, preporuke koju ribu kupiti, kao i recepte kako spremiti ribu na nov i zanimljiv način, mogu pronaći u on line verziji vodiča na www.kojuribukupiti.org, navodi WWF.
Ističe kako već više godina provode projekt osvještavanja ljudi o važnosti kakve proizvode iz ribarstva kupujemo, jer to direktno utječe na stanje ribljih stokova ne samo u Jadranskom, nego u svim morima svijeta. Osvještavanje građana krenulo je prije četiri godine kroz projekt Fish Forward, a trenutno se provodi nastavak tog projekta, koji uključuje i zemlje u razvoju kao što su Indija, Južnoafrička Republika, Filipini i Tunis. U WWF-u kažu kako Europska unija uvozi više od 50 posto ribe i proizvoda iz ribarstva, a polovica uvoza potječe iz zemalja u razvoju.
“Trenutno iz mora raznim mrežama i ostalim ribarskim alatima lovimo dva do tri puta više ribe nego što nam more može održivo osigurati. Tako se danas više od 90 posto svjetskih ribljih stokova iskorištava do maksimuma ili je već prelovljeno. Velika prepreka na putu prema održivom ribarstvu je ribolov bez kontrole te nezakonit ribolov. Veliki problem je i slučajan ulov neželjenih vrsta, kao što su dupini i kitovi, koji dodatno ugrožava mora i morske ekosustave”, istaknuo je u priopćenju Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF Adriji.
Osim riba i ostalih “stanovnika” mora, u WWF-u kažu kako su i ljudi koji ovise o moru kao izvoru hrane i prihoda također direktno ugroženi. Pored toga što osiguravaju gospodarsko preživljavanje 800 milijuna ljudi, proizvodi iz ribarstva osiguravaju i prehranu za tri milijarde ljudi diljem svijeta. Riba i proizvodi iz ribarstva bitan su i pristupačan izvor proteina, posebno u zemljama u razvoju, a negdje iznose i do 50 posto unosa životinjskih proteina u ljudskoj prehrani.
“Iako se na prvi pogled čini da su ‘obični’ građani nemoćni po tom pitanju, to nije tako. Odabirom održivih proizvoda iz ribarstva doprinosi se oporavku mnogih ribljih stokova i zaštiti morskih sisavaca, poput dupina i kitova. Glavni cilj projekta Fish Forward upravo je educirati kupce kako birati održive proizvode iz ribarstva. Tako su svi posjetitelji WWF-ove podmornice dobili tiskan WWF-ov vodič o održivim proizvodima iz ribarstva, koji mogu ponijeti sa sobom u kupnju kako bi znali odabrati pravu ribu”, ističe u priopćenju WWF.
Kad jadranski koćari bace mreže, osim ribe, školjaka i rakova, s morskoga dna podignu i neželjeni “ulov” – različite vrste čvrstog otpada koje na morsko dno dospijeva najvećim dijelom s kopna, ali i s brodova.
Priroda posla ribare tako čini najaktivnijim “čistačima” mora, što otvara mogućnost da postanu važnim dijelom rješavanja problema s otpadom.
Upravo je “Fishing for litter” – što bi se moglo prevesti kao “ribarenje smeća” – jedna od pilot-aktivnosti zajedničkog hrvatsko-talijanskog prekograničnog projekta „Smanjivanje i sprječavanje, integrirani pristup gospodarenju otpadom iz mora u Jadranu“ (ML-REPAIR) kojemu je s hrvatske strane jedan od projektnih partnera Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita.
Svi bi naši skupljali otpad
Voditelj projektnih aktivnosti ispred IOR-a, dr. sc. Pero Tutman iz Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, objašnjava kako je svrha projekta ML-REPAIR nastaviti dobru praksu uspostavljenu ranijim projektom: u Hrvatskoj se, naime, uklanjanje otpada koji se nađe u koćarskim mrežama prvi put provodilo kroz EU-ov projekt DeFishGear tijekom kojega su 22 broda dviju ribarskih zadruga, iz Hvara i Tribunja, “ulovila” gotovo 30 tona otpada, odnosno prosječno 50 do sto kilograma otpada po koćarici mjesečno (u petnaestak dana ribolova koliko su u prosjeku mjesečno na moru) ili prosječno oko pet kilograma po koćarici po jednom ribolovu. U ukupnim količinama otpada koji se našao u mrežama udio plastike (boce, vrećice i ostalo) bio je 42 posto.
– Suradnja u okviru DeFishGeara odnosila se na dogovor da koćari nađeni otpad ne vraćaju u more, nego da ga skupljaju u za to osigurane vreće. Projektom ML-REPAIR takva se praksa nastavlja. Naši koćari su – za razliku od talijanskih ribara – voljni i željni biti dio ovoga projekta, dobrovoljno skupljati i deponirati otpad koji im se nađe u mrežama – kaže dr. Tutman, dodajući da se “slatki” problem stvara time što sudjelovati želi više ribara nego što se može “pokriti” predviđenim budžetom i brojem iskrcajnih mjesta. Ribari za skupljanje otpada neće biti plaćeni, “niti su plaću tražili”, no predviđeno je da dobiju odgovarajuću ribarsku odjeću i obuću – radna odijela, rukavice, cipele, čizme i slično.
Za sudjelovanje u novom projektu kontaktirano je četrdesetak koćara iz ribarskih luka Vira i Križna Luka s Hvara, Vele Luke, Tribunja, Rogoznice i Brižina; oni će otpad skupljati u vreće i odlagati ga u kontejnere postavljene u ribarskim lukama. Težilo se tome da cijeli postupak uklanjanja otpada iz mora bude što jednostavniji za ribare i da im ne uzrokuje izravne ili neizravne troškove.
Odakle stiže smeće
No, ribari su i sami vrlo svjesni koristi od čišćenja mora, s obzirom na to da im onečišćenje mora stvara izravne ekonomske troškove uzrokovane smanjenjem kvalitete i količine ulova, potencijalnom opasnosti za zdravlje posade, opasnošću od gubitka mreža, zaglavljivanja propelera, oštećenja rashladnih uređaja i slično.
Druga pilot – aktivnost u okviru projekta ML-REPAIR odnosi se na praćenje i uklanjanje otpada i izgubljenih ribolovnih alata na morskom dnu na područjima s obje strane Jadrana uključenima u mrežu Natura 2000, kao i na više lokacija u Splitsko-dalmatinskoj te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Idućeg tjedna na redu je monitoring na Paklenim otocima. Za razliku od čišćenja, koje se obavlja bez prikupljanja sveobuhvatnijih podataka, monitoring kvalificira i kvantificira otpad na promatranom području, pokušava odrediti potječe li, na primjer, od lokalnih turističkih aktivnosti ili je došao iz nekog drugog izvora.
Dok je priobalna voda opterećena otpadom s kopna, vanjske strane otoka opterećene su otpadom koji iz susjednih zemalja, prvenstveno iz Albanije, donose vjetar i uzlazne morske struje. Dr. Tutman je na južnodalmatinskim plažama zatrpanima “uvoznim” smećem – plastičnim bocama za vodu, kozmetičkom ambalažom… nalazio i medicinski otpad, ampule u kojima je još bilo krvi, igle u navlakama i drugo. Jedan dio tog otpada s vremenom potone i dospijeva na morsko dno.
– Za Jadran se može reći da je još uvijek relativno čisto more, ali ako se nastave negativni trendovi, uključujući i donošenje na naše obale prekograničnog smeća i otpada, situacija bi se mogla značajno pogoršati – zaključuje dr. Tutman.
Plaže pune plastike i – štapića za uši
Prema najsvježijim podacima dobivenima monitoringom izabranih plaža u okviru programa monitoringa otpada iz mora na hrvatskom dijelu Jadrana, u strukturi otpada sa svih istraživanih područja većina zabilježenih predmeta izrađena je od umjetnih polimernih materijala, odnosno plastike koja je činila 95,02 posto ukupno nađenih predmeta (većinu otpada u moru čine razne vrste plastikâ, čija se globalna proizvodnja svake godine povećava s trendom od pet posto, što će, ako se taj trend nastavi, dovesti do dodatnih 33 milijarde tona plastičnih masa širom svijeta do 2050. godine). U drugu najzastupljeniju kategoriju pripadaju predmeti od drva (1,58 posto), slijede staklo/keramika (0,94 posto), predmeti od metala (0,84 posto), gume (0,59 posto), tekstila (0,39 posto), te papira (0,29 posto). Od ukupno zabilježenih predmeta samo je oko 0,1 posto klasificirano kao neidentificirano i/ili kemikalije.
Analizom otpada naplavljenog na plažama, prema brojnosti, utvrđeno je da su najučestaliji pronađeni predmeti higijenski štapići za uši, potom komadi plastike veličine od 2,5 do 50 centimetara.
Projekt vrijedan milion eura
„Smanjivanje i sprječavanje, integrirani pristup gospodarenju otpadom iz mora u Jadranu“ (Reducing and preventing, an integrated approach to marine litter management in the Adriatic Sea, skraćeno ML-REPAIR) jednoipolgodišnji je projekt “težak” milijun eura, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), putem programa INTERREG koji potiče prekograničnu suradnju dviju zemalja koje dominiraju na Jadranskom moru, Italije i Hrvatske. Uz Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, projektni partneri iz Hrvatske su i Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita. Vodeći projektni partner iz Italije je Sveučilište Ca’Foscari iz Venecije.
Veliki Gradski park u Tivtu uskoro će biti bogatiji za novih 30-tak sadnica ukupne vrijednosti skoro 2.000 eura, a koje su danas kupljene na donatorskoj aukciji koja je u toj botaničkoj bašti piređena povodom međunarodnog Dana parkova.
U akciji koju je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat u saradnji sa Zelenim timom Opštine i Komunalnim preduzećem, učestvovalo je više tivatskih firmi i ustanova koje su kupile sadnice i poklonile ih parku. Među donatorima su bili Porto Montenegro, Luštica Development , Vodovod Tivat Vodakom, Komunalno, Turistička organizacija Tivat, JPU “Bambi”, OŠ “Drago Milović”, NVO “Evropski dom” i Opština Tivat .
Pored ostaloga, za park su kupljene nove sadnice čempresa, krupnocvjetne magnolije, cigaraša, tulipanovca, kuline, košćele, crvenolisne šljive, pinjaka, judinog drva, ikvidambara, gloga i alepskog bora.
Prisutne je pozdravila sekretarka Opštine Tivat za zaštitu životne sredine Tatjana Jelić, a u muzičkom dijelu programa na violini je nastupila je učenica Muzičke škole Tivat Monika Lutovac.
U akvatorijumu marine Porto Montenegro u Tivtu danas su ponovno primijećene morske kornjače, što je izazvalo oduševljenje posjetilaca tog nautičkog centra.
Slična, prilično neuobičajena situacija jer kornjače baš i ne vole prisustvo velikog broja plovila oko njih, desila se i prije dvije godine kada su kornjače vrste tzv. glavata želva, spokojno plivale po akvatorijumu tivatske marine između vezanih jahti.
Morske kornjače redovno se mogu sresti duž crnogorske obale otvorenog mora, dok u zaliv Boke zalaze tek povremeno. Ovo su inače, migratorne su životinje koje najveći dio vremena provode na otvorenom moru i dalje od obale. Na kopno i to isključivo na pjeskovitu, položenu i po pravilu pustu obalu, ženke izlaze samo radi polaganja jaja. Riječ je o ugroženoj i zaštićenoj životinjskoj vrsti, a prisustvo morskih kornjača u akvatorijumu najveće crnogorske marine, u menadžmentu Porto Montenegra doživjeli su kao još jednu potvrdu činjenice da se stanje morskog ekosistema u tom dijelu Tivatskog zaliva značajno popravilo u proteklih nekoliko godina.
Činjenica da je u marini zabranjen ribolov rezultirala je i značajnim povećanjem prisustva riba u akvatorijumu Porto Montenegra, pa tako jahtaši, ali i šetači koji prolaze gatovima marine, u plićaku stalno mogu vidjeti brojne kapitalne primjerke cipola, brancina i oradi.
U Kotoru je danas na prigodnoj svečanosti obilježen završetak radova na konzervaciji i restauraciji glavnih gradskih vrata, koji su obavljeni pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, Regije Veneto, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Zajednice Italijana Crne Gore, u saradnji sa firmom Laira iz Padove, kao glavnim izvođačem radova i italijanskom firmom Picaroti.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić zahvalio se Zajednici Italijana u Crnoj Gori, firmi Laira i Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na trudu koji su uložili kako bi Kotor danas imao priliku da otvori restaurirana glavna gradska vrata.
“Zahvaljujem se Ambasadi Republike Italije na svesrdnoj pomoći na ovom projektu i doprinosu, kako međusobnoj saradnji dvije države, tako i očuvanju onoga što je zajedničko kulturno nasljeđe ovih prostora. Opština Kotor i ja lično uvijek ćemo biti otvoreni prema ovakvim inicijativama, da se na što je moguće bolji način podrži i podupre svaka vrsta projekata koji će doprionijeti očuvanju kulturne baštine Kotora” – poručio je gradonačelnik Jokić.
Predsjednik Zajedncie Italijana Aleksandar Dender istakao je da je projekat restauracije vrijedan 78. 000 eura finansiran od strane Opštine Kotor (20 %) i Regije Veneto (80 %), italijanska strana participirala sa oko 63 hiljade, a Opština Kotor sa oko 15 hiljada eura.
“Ovaj partnerski projekat sigurno otvara vrata za nove zajedničke nastupe Opštine Kotor i Regije Veneto”, popručio je Dender.
Restaurina vrata na glavnom ulazu Kotor foto Boka News
On je izrazio veliku zahvalnost predsjedniku opštine Kotor Vladimiru Jokiću na ličnom doprinosu u realizaciji projekta, i načelniku Područnog odjeljenja Kotor, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Borisu Kustudiću i supervizoru Zorici Stijepović, te najavio skori završetak restauracije južnih (Gurdić) i sjevernih vrata (Tabačina).
Tokom restauracije, Vratima od mora nije mijenjan aktuelni izgled koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata, ali su na očišćenoj i saniranoj kamnoj podlozi sada jasno prepoznatljive siluete dva grifona, te grba Carevine i Kraljevine Austro-Ugarske koji su na kapitelu iznad vrata stajali tokom 19. početka 20 vijeka.
Arhitekta konzervator iz Padove predstavnik firme Laira, Adelmo Lazari kazao je da su svi radovi na resaturaciji i konzervaciji zabilježeni kamerom.
„Stručnjaci iz Italije na poseban način su pokazali umjeće na najvišem nivou. Ovom prilikom zahvalio bi se Zajednici Italijana na dugogodišnjoj i profesionalnoj saradnji u realizaciji projekata kako bi se Kotor prikazao u što boljem svijetlu, a konzervatroska struka više cijenila, ne samo ovdje nego u Crnoj Gori i šire“ – kazao je načelnik Područnog odjeljenja Kotor, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Boris Kustudić.
Zamjenica ambasadora Italije u Crnoj Gori Antonela Fontana je istakla ulogu Opštine Kotor i Centru za konzervaciju koji su rado prihvatili projekat.
“Zahvaljujem se i timu koji je radio bez obzira na vremenske neprilike i Zajednici Italijana koja je podržala projekat, kao i firmi Picaroti koja pomaže prezentaciju italijanske kulture u Kotoru, kao i Regiji Veneto jer nastavlja da ulaže u kulturno nasljeđe u Kotoru održavajućiu značajnu vezu između Venecije u Boke. Zahvaljujući tome, možemo i danas da osjetimo duh Venecije i Serenisime ovdje u Boki”, kazala je Fontana.
