68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma - foto Roko Stjepčević
1 od 8
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
68. Bućarska olimpijada - pobjednici Palma
Bućarski klub Palma I iz Donje Lastve pobjednik je 68. Bućarske olimpijade. U neizvjesnom meču boćari Palme I su u finalu pobjedili B.K. Brđanin I rezultatom 2:1.
U izuzetno zanimljivom meču koji je završio jutros nešto prije šest sati, nakon punih deset sati igranja, igrači Palame su podigli pobjednički pehar koji je uručio predsjednik Ilija Pinjatić, predsjednik Skupštine B.K. Kalimanjac, domaćina ove olimpijade.
Da je tradicionalna Bućarska olimpijada u Tivtu više od tradicije kao i dio originalne turističke ponude pokazalo se još jednom, brojna publika, uz fer i korektne navijačke strasti uživala je neizvjesnom meču koji je trajao do jutros.
Ima dosta lokalnih rekreativaca, ali ima i stranaca – iz Njemačke, Austrije, puno ih je iz Engleske, tu ima i arapskog svijeta, baš je raznolika klijentela i pošto volim da komuniciram sa ljudima, ovo me ispunjava, kaže Ramo Begović
Rijeka Neretva, njen vodotok, obala i planinsko okruženje jedna je od mnogih prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine, koje ljubitelji putovanja kroz neotkrivene predjele, uz uživanje i oduševljenje otkrivaju i ovoga ljeta. Jedan od načina da upoznate ovu divnu rijeku, poznatiju po istorijskoj bici iz Narodnooslobodilačkog rata, ali i po akumulacionim jezerima izgrađenim 60-ih godina prošloga vijeka, kao i da upoznate gostoljubive ljude koji žive na njenoj obali, jeste i vožnja kajakom, kanuom ili starinskim splavom.
Preduzimljivi mladi domaćin Ramo Begović iz Donje Jablanice od prošle godine u mjestu Ivan Krst bavi se iznajmljivanjem kajaka kao dodatnim poslom, ali i iz ljubavi prema rijeci, kojoj je privržen od malih nogu, na kojoj je još kao osmogodišnji dječak veslao kajak.
-Ima dosta lokalnih rekreativaca, ali ima i stranaca – iz Njemačke, Austrije, puno ih je iz Engleske, tu ima i arapskog svijeta, baš je raznolika klijentela i pošto volim da komuniciram sa ljudima, ovo me ispunjava.
Baćov kajak
Volim prirodu od djetinjstva, iznajmljivanje kajaka sam htio prije deset godina da započnem sa bratom, ali je on mislio da nema od toga ništa, međutim, sad sam ja to počeo i uživam u ovome.
Ovo mi je neki odmor od “online” posla za kompjuterom. Moj amidža (stric) Adil Begović je bio avanturista koji je sa svojim prijateljem Baćom iz Konjica osvojio Mon Blan, jedan je od prvih Jablaničana koji su to učinili i to „na divlje“, on je i prvi doveslao iz Konjica kajake do Jablanice, na Neretvu i jezero. Baća mi je poklonio kajak i ja sam sa 11 godina već počeo prijatelje vodati po jezeru i svidjelo im se jako, kaže Ramo za Boka News, dok daje instrukcije jednoj porodici koja je došla iz Češke. Objašnjava im kako da sa mjesta Ivan Krst, veslajući oko sat i deset minuta do sat ipo niz Neretvu ka Mostaru, stignu do mostova pored brane, a onda desno odatle dođu do Grabovice – prelijepe azurnoplave Grabovičke plaže. Ramo se uspješno bavi digitalnom fotografijom, dronografijom i svojim radovima je ovekovječio neke fantastične momente na rijeci.
Ramizova ribarska posta prerasla u kajakaški punkt
Kajaci i oprema nalaze se u ribarskoj kućici njegovog rođaka Ramiza Tufeka, sa kojim sarađuje u ovom poslu. Od strme priobalne stijene uz rijeku Neretvu Ramiz je na svom posjedu tokom 15 godina posvećenog rada napravio prilaz za ribarenje i kajakarstvo, uredio malu plažu-pontu i to reciklirajući gume. Sada, uz rentiranje kajaka, on ima priliku da sa gostima, turistima podijeli uživanje u pogledu na prelijepe vrhove planine Prenj, na korito Neretve, u pogledu na Rečinu (gdje se sastaju masivi Prenj i Čvrsnica), tu dolaze najbliže jedno drugom na nekih stotinjak metara.
Prenj- najljepša planina u regionu
-Odavde se vidi vrh Cetinja (1998 mnv), iza je Lupoglav (2102mnv), a na 40-ak minuta vožnje, od Ivan Krsta stiže se do Vitlenice, startne pozicije za izlazak na Hajdučka vrata, do kojih se dolazi za tri sata hoda. Taj dio je prelijep za planinarenje, staze su markirane, a ko je malo hrabriji, on može da se spusti sa Hajdučkih vrata direktno u Divu Grabovicu. Tu imaju dvije planinske kućice.
Drugi način da se dođe do Hajdučkih vrata je da se kajakom dovesla do Grabovičke plaže i kad se nastavi odatle na dvadesetak minuta hoda stiže se u Divu Grabovicu i odatle se može ispeti na Hajdučka vrata, ali je ovaj uspon težak, objašnjava nam Ramo Begović.
Za njega je Čvrsnica prelijepa planina, ali najljepša planina u regionu je, ističe Ramo – Prenj.
-Tu imamo jednog poznatog fotografa Dženada-Džinu, koji provodi veliki dio svog slobodnog vremena na te dvije planine, a Prenj posebno voli. U saradnji sa drugim zaljubljenicima u ove masive, on je uspio da se izgrade novi domovi, planinski smještaji, on pravi fantastičnu priču…naglasio je Begović.
Ljepote Neretve, FOTO Ramo Begović
Preko 20 malih izvora pitke vode, puno pritoka, tri akumulacije, a tu je i janjetina…
-Ogromni su potencijali, ali mjesto je i dalje „skriveno“ i oni rijetki koji ovdje zastanu, uživaju u ovome. Većina ljudi prođe, stanje na janjetinu u restoranu i misle da je Jablanica samo janjetina, međutim, ovdje imamo više rijeka koje se ulijevaju u Neretvu i čine ovaj predio nevjerovatno lijepim. Kod starog kamenog mosta ulivaju se tri rijeke- Šanica, Draganka i Bijela. Dalje prema Jablanici imamo rijeku Doljanku i tu dolje rijeku Grabovku. Rijeka Drežanka je dolje južnije…Pored tih malih rijeka koje se ulivaju u Neretvu imamo mnogo malih izvora koji su pitki, u okruženju od pet kilometara oko Jablanice ima preko 20 malih izvora pitke vode, stvarno je ovo područje bogato vodom.
Imamo tri akumulacije- jezero Salakovac, Grabovičko jezero i Jablaničko jezero. Sada se iznad Konjica u mjestu Glavatičevo, isto pravi neka brana, nažalost, koja će malo da pokvari gornji tok, do sada totalno neiskvaren, čist…Bilo je građanskih protesta, ali to, nažalost „ne pije vode kod nas“, ali je sramota da se kvari takvo blago, to je raj u prirodi, gdje Neretva ide slobodno, kaže Ramo i objašnjava da je Neretva duga 230 km. Najvećim dijelom (208km) protiče kroz Bosnu i Hercegovinu, a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku. Izvire u brdskim predjelima visoke Hercegovine ispod planine Jabuke, ogranak Zelengore.
Humanista na djelu
Ramo je ovim poslom počeo da se bavi prošle godine, nakon što je šest godina plovio rijekama Evrope – brodom je obišao Rajnu, Majnu, Dunav, Mozel, Sar, od delte Crnog mora do Ajzelmija u Holandiji. Kada je uspješno završio gimnaziju, aplicirao je za Policijsku akademiju BiH i bio među „top tri“, ali je konkurs poništen i Ramo, razočaran, odlazi vani. U Dizeldorfu je kratki period radio kao konobar u restoranu, zatim je postao mornar na brodu, da bi ubrzo radio dva posla- bio je recepcioner i blagajnik u jednoj kompaniji i paralelno obavljao dužnost oficira na brodu.
Ovim je stekao dragocjena poznanstva, te je na osnovu toga u vrijeme korone 2020. godine, od njemačke vlade – od Predsjednika Ministra NRW-a (Sjeverna Rajna Vestfalija) tražio pomoć za Hercegovačko-neretvanski kanton, što je i realizovano isporukom medicinske pomoći i opreme.”
Perspektive…
-Imam kuću u Donjoj Jablanici, napravio sam i novi objekat poslovnog tipa, ali pored toga i dalje razmišljam o tom nekom savršenijem društvenom sistemu. Postoji šansa da u sljedećih godinu-dvije ponovo napustim Bosnu i Hercegovinu, iako sam tu neke stvari postigao i završio, vjerovatno ću za Njemačku. Gimnazija je najjača srednja škola u BiH, ali nemam nekog izbora za posao, nisam specijalizovan direktno za određeni posao. Informatika mi je uvijek bila jaka strana, prije nego što sam otišao na brod, radio sam servis računara, volim digitalnu fotografiju, dronografiju, pravim reklamne videe…
U Tivtu trenutno boravi 7.8 hiljada turista, 20 odsto više nego prošle godine, a 24 odsto više u odnosu na 2019. pokazali su podaci tivatske Turističke organizacije (TO).
Od ukupnog broja gostiju, stranih je 7.76 hiljada, a domaćih 59.
Hoteli bilježe rast posjete od 16 odso u odnosu na prošlu godinu i u tom vidu smještaja odabra 1.09 hiljada gostiju. U privatnom smještaju ima 6,59 hiljada turista, što je rast od 20 odsto.
U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji turisti iz Srbije, a slijede gosti iz Rusije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Turske.
Na tivatskoj rivijeri u manjem procentu odmaraju i gosti iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Ukrajnije, Hrvatske i Francuske.
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi - Evropske prvakinje
1 od 5
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi - Evropske prvakinje
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi - Evropske prvakinje
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi - Evropske prvakinje
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi - Evropske prvakinje
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi - Evropske prvakinje
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi, predstavljajući svoj Herceg Novi i Crnu Goru, takmičile su se u Beogradu na 23. Evropskom prvenstvu mažoretki i u Herceg Novi donijele prvo evropsko zlato u mažoret plesu i titulu Evropskih prvakinja u formaciji kadeta.
Pored ovog, još dva zlata osvojena su u neformacijama, solo senior i duo junior.
Zlatnim mažoretkama roditelji su priredili doček po povratku u Herceg Novi razvivši veliki transparent sa slikama sa takmičenja, a bila je tu i muzička podloga, buketi cvijeća, konfete, kao i šampanjac, dječiji, naravno.
Na Prvenstvu je učestvovalo preko 1000 mažoretki iz 17 zemalja, u 38 formacija i 70 neformacija (solo, duo, trio).
Članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi – Evropske prvakinje
Sa ove tri zlatne medalje, Mažoret klub LILI sada ima 15 medalja sa 8 Evropskih prvenstava na kojima su učestvovale. Imale su više titula viceprvakinja, a sada je stigla i ona najsjajnija titula prvakinja Evrope.
Uskoro počinje upis za narednu plesnu sezonu pa pozivaju sve zainteresovane djevojke i djevojčice starije od 4 godine da se prijave, da se druže, plešu i putuju sa Evropskim prvakinjama.
Bager ubacuje mrtvu ribu u kamion: Volos, Foto: Reuters
U lučkom gradu Volosu, u centralnoj Grčkoj, proglašeno je vanredno stanje radi saniranja posljedica zagađenja mora izazvanog tonama uginule ribe.
Generalni sekretar za civilnu zaštitu Ministarstva za klimatsku krizu Vasilis Papageorgiu je ukazao da je “u opštini Volos (…) u regionu Tesalije proglašeno vanredno stanje za civilnu zaštitu, kako bi se reagovalo za hitne potrebe i upravljanje posljedicama zagađenja mora koje se dogodilo u Pagasetičkom zalivu”, prenijela je državna novinska agencija ANA/MPA.
To je druga ekološka katastrofa koja je pogodila Volos, 330 kilometara sjeverno od Atine. Prva su bile poplave prošle godine u regionu Tesalije koje su ispunile obližnje jezero koje je bilo isušeno 1962. godine radi borbe protiv malarije, povećavši ga na tri puta veću veličinu od normalne.
“Poslije oluja Danijel i Elijas prošle jeseni, oko 20.000 hektara ravnica u Tesaliji je bilo poplavljeno, a slatkovodna riba je rijekama prenijeta u more”, objasnio je Dimitris Klaudatos, profesor poljoprivrede i životne sredine na Univerzitetu Tesalije.
Od tada je voda jezera značajno opala, tjerajući slatkovodnu ribu ka luci Volos, zatim u Pagasetički zaliv i Egejsko more, gdje ne mogu da prežive.
Samo u utorak vlasti su uklonile 57 tona uginule ribe s plaža u blizini Volosa.
Po lokalnom udruženju restorana, broj turista je od prošlogodišnjih poplava opao za skoro 80 odsto.
“Situacija s ovom mrtvom ribom će nas ubiti”, rekao je Stefanos Stefanu, predsjednik udruženja. “Ko će poslije ovoga doći u naš grad?”, pita se on.
Muškarac koji je sinoć nestao na moru kod otoka Iža, pronađen je jutros mrtav, potvrdila je Hini u subotu glasnogovornica Policijske uprave zadarske Ivana Grbin.
Muškarac, rođen 1956., pronađen je jutros prije 7 sati, 100 metara od obale u uvali Pardešćak, dodala je.
Nestanak 68-godišnjega ribara prijavila je njegova obitelj sinoć oko 19,30 sati zadarskoj policiji, koja je odmah krenula u potragu i pronašla brod.
Na zahtjev MRCC-a Rijeka, jutros se u potragu uključio avion Pilatus PC-9 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz sastava Obalne straže, policija i Lučka kapetanija.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) i kompanija One Crna Gora, uz podršku Ministarstva unutrašnjih poslova, uspješno su završili kampanju Poveži se sa Crnom Gorom na graničnim prelazima.
Kampanja je obuhvatila dva granična prelaza Debeli brijeg, u trajanju od mjesec, i Dobrakovo, u periodu od 16. jula do 31. avgusta.
Iz NTO-a je saopšteno da je kampanja Poveži se sa Crnom Gorom bila usmjerena na pružanje toplog dočeka turistima uz prigodne poklone i informacije o destinaciji, čime je dodatno unaprijeđeno iskustvo gostiju na ulasku u Crnu Goru.
Tokom trajanja kampanje, turisti su na ovim graničnim prelazima dočekivani uz osvježenje i promo poklone, među kojima su bile i jednodnevne kartice sa pet gigabajta (GB) interneta kompanije One, voda koju je donirala kompanija Aqua Bianca i pokloni koje je pripremila NTO.
Ovaj izraz dobrodošlice bio je ne samo gest gostoprimstva, već i korak ka afirmaciji Crne Gore kao poželjne turističke destinacije u Evropi i svijetu.
Kampanja je, takođe, uključivala i organizaciju nagradne igre, u kojoj su turisti mogli da učestvuju, dodatno ih motivišući da istraže sve što Crna Gora nudi.
Za sam kraj kampanje, NTO, zajedno sa svojim marketing partnerom, kompanijom One, organizovala je poseban doček putnika uz dijeljenje vrijednih i utješnih nagrada.
U zalivu Trašte počeo je šampionat Crne Gore u jedrenju, u klasama Optimista, ILCA 4, ILCA 6 i ILCA 7.
Nakon prvog dana takmičenja, na kojem učestvuju JK Delfin iz Tivta, JK Lahor iz Kotora i JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, odnosno JK Orsan iz Dubrovnika i JK Gemaks iz Beograda u Open delu takmičenja najbolje rezultate postigli su jedriličari Delfina.
LCA 7
1. Ilija Marković, JK Delfin, Crna Gora
2. Nikola Banjac, JK Gemax, Srbija
3. Alek Cvinar, JK Orsan, Hrvatska
ILCA 6
1. Nikola Golubović, JK Delfin
2. Pavle Musić, JK Delfin
3. Andrija Marković, JK Delfin
ILCA4
1. Vanja Strahinja, JK Lahor
2. Luka Klikovac, JK Delfin
3. Dragan Radonjic, JK Delfin
Luštica Bay Optimist Cup 2024.
Optimist generalno
1. Andrej Ashnin, JK Delfin
2. Risto Milojević, JK Jugole Grakalić
3. Timofej Sokin, JK Lahor
Optimist do 12 godina
1.Risto Milojević, JK Jugole Grakalić
2. Nikola Matijević, JK Lahor
3. Valentina Djordjevic, JK Jugole Grakalić
Optimist djevojčice
1. Nika Živković, JK Lahor
2. Valentina Djordjević, JK Jugole Grakalić
Pomorska linija Budva–Dubrovnik biće otvorena i iduće sezone, najavio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
On je dodao da, iako se ove godine sa plovidbom počelo krajem juna, interesovanje putnika pokazalo je da ovaj projekat ima budućnost.
Kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, opravdanost ove pomorske veze sa susjednom članicom Evropske unije (EU), osim u turizmu, ogleda se i kroz značajno rasterećenje drumskog saobrćaja.
“Ova linija je značajan korak ka jačanju turizma i povezivanju dva atraktivna primorska grada, omogućavajući turistima i lokalnom stanovništvu brzu, udobnu i pouzdanu vezu. Vjerujem da će pomorska linija Budva–Dubrovnik postati i turistički brend po kojem će naša zemlja postati prepoznata u svijetu, a ne sumnjam da će mnogi turisti, koji dođu u Dubrobvnik, iskoristiti priliku da dođu i posjete Budvu, naše primorje i našu zemlju”, rekao je Radulović.
On je dodao da ga raduje što će nastaviti da doprinose razvoju turizma i što će olakšati putovanje svim putnicima.
Filip Radulovic – foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva
Hrvatska kompanija Kompas, pomorsku liniju Budva–Dubrovnik pokrenula je 29. juna.
Vožnja katamaranom Antonija, koji je ovog ljeta prevozio putnike od crnogorske do hrvatske prijestonice turizma, traje dva sata.
Zadarska policija dobila je dojavu da je muškarac pao s broda kod otoka Iža sinoć oko 19,30 sati, izvijestili su iz policije i dodali da je muškarac sa šireg zadarskog područja, a potraga za njim je u toku.
Pretpostavlja se da je čovjek išao u ribolov.
U potragu su uključeni Lučka kapetanija, policija i MORH sa avionom.
Kako se neslužbeno doznaje, nakon što je obitelj pronašla brod i zaključila da je vjerojatno pao u more, prijavili su nestanak.