Dani kraljice Teute u Risnu

0
Dani kraljice Teute u Rizinijumu

U sklopu manifestacije ,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu“ na Rimskim mozaicima sinoć je održan kulturno-edukativni program pod naslovom ,,Kultura u vrijeme Ilira“.

Učešće su uzeli mladi saradnici iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Bogdan Lompar arheolog, Jelena Vidović etnolog antropolog , Jovana Lalošević istoričar umjetnosti i Marina Dulović profesor, ujedno i moderator skupa koja je na početku večeri pozdravila prisutne  u ime organizatora i istakla:

,,Kultura je na listi prioriteta NVO ,,Bocche di Cattaro“ , ozbiljno postavljena, temeljno razradjena sa jasnom vizijom i ispravnim ciljem, što je i večeras  slučaj i naš glavni zadatak.Naša namjera  je da u okviru manifestacije koja se po prvi put održava u Risnu  pokažemo  brigu o kulturnoj svijesti, kulturnoj baštini, i ukupnoj kulturnoj i turističkoj ponudi našeg mjesta. Takodje smatramo da veća integracija kulture i turizma jedino može donjeti benefite koje perspektivne zemlje vode putem sigurnog napretka. Naše šanse su velike i veoma prepoznate u sferi turizma i turističke ponude a predstavljanje kulturnog identiteta i valorizacija kroz ponudjene programe će Risan učiniti  još interesantnijom destinacijom. Našim programom se promoviše opšte kulturno obrazovanje čime je omogućeno svim generacijama da idu u korak sa vremenom  u nov i razvijeni svijet. Novo savremeno doba  podrazumijeva prohodnost u napredno savremeno društvo a kulturni razvoj je karika u neraskidivom lancu obrazovanja i kulture. Kao što je i najavljeno u okviru manifestacije planirano je više različitih sadržaja a izmedju ostalog i  izložba slika Prve slikarske kolonije ,,Teuta“ koja će biti prodajnog karaktera a sve sa  ciljem da u budućnosti obezbjedimo prostor za kulturni i društveni život Risna. Veoma je važno da oni koji odlučuju čuju i sagledaju naše probleme a da mi danas pokažemo da brinemo za ovo vrijeme ali i za buduće generacij.

 Risan je kroz razne periode svog opstanka i dugog trajanja oduvijek pokazivao stalnu težnju za obrazovanjem i kulturom. Kroz razne strane uprave i okupacije nije se slomila snaga duha ovog naroda što sada u slobodnoj zemlji treba da nam bude putokaz i svjetionik da nastavimo i damo svoj doprinos kulturnom napretku i prosperitetu. Osvrnuli smo se u našu daleku prošlost u vrijeme Kadma i Harmonije,  koje nas i danas čini prepoznatim, a vjerujem da će u budućnosti  Risan i vrijednosti koje  ima koje su otkrivene, i one koje još nisu a na čemu se intenzivno radi, doživjeti svoj puni razvoj.  Uz Rimske  mozaike Risan ima još šta da pokaže i kroz valorizaciju arheološkog blaga, koje  u poslednje vrijeme budi ogromno interesovanje arheologa, ljubitelja starina i umjetnosti, naučnika, istraživača, avantursta,  postane još vrijednija turistička i kulturna destinacija“, kazala je Dulović.

Dani kraljice Teute u Rizinijumu

Arheolog  Bogdan Lompar je izlagao na temu istorijskog razvoja Risna sa osvrtom na arheološka istraživanja. Tema je nosila  naslov ,,Kratak pregled istorijata i istaživanja Risna sa osvrtom na ostatke ilirske arhitekture“.

Jelena Vidović etnolog antropolog je kroz mitove i legende o kraljici Teuti i Ilirima upoznala skup sa kulturom, izgledom, vjerovanjima i običajima u vrijeme Ilirske države, dok je Jovana Lalošević izložila temu sa naslovom ,,Umjetnički elementi i kulturna obilježja ilirskog doba u Rizinijumu“ gdje  se bazirala na umjetničku vrijednost i elemente kroz arheološke nalaze iz naše daleke prošlosti.

Na kraju večeri izlaganje pod nazivom ,, Muzička kultura Ilira“ predstavila je Marina Dulović a muzički je veče obojio Stefan Peričić, flautista.

Dani kraljice Teute u Rizinijumu

Program se nastavlja večeras muzičko poetskim programom uz Kvartet ,,Lanterna“, mitove i legende o lijepoj kraljici Teuti uz  otvaranje izložbe slika sa Prve likovne kolonije ,,Teuta“. Izložbu će otvoriti direktorica  TO Kotor  Ana Nives Radović.

Izložba fotografija školskog broda „Jadran“

0
JADRAN

Izložba fotografija školskog broda „Jadran“ od njegovog nastanka pa do danas biće upriličena u petak 17. avgusta u Muzeju i galeriji Tivat.

Izložba je organizovana povodom 85. rođendana Jadrana. Izložbu će sa početkom u 20 sati otvoriti kapetan Zoran Ivanovski, dok će posjetioci imati priliku da izložbu pogledaju do 30. avgusta.

Sredozemlje se utapa u plastici, mikročestice već prodiru i u hranu

0
Kad bi se sve plastične boce proizvedene 2016. u svijetu poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Većina ih završi u morima…
Plastika u moru
Nije problem samo u “otocima” albanskog smeća, medicinskom otpadu, plastičnim bocama, ambalaži sredstava za čišćenje iz kućanstava… koji nošeni jakim strujama i vjetrovima zagađuju obale Hrvatske i drugih zemalja. Sredozemlje se utapa u plastici, čemu u većoj ili manjoj mjeri pridonose sve zemlje regije, a što je najgore, mikroskopski komadići te plastike koji su na rekordnim razinama završavaju i u hranidbenom lancu i prijete svim morskim vrstama i ljudskom zdravlju, alarmantno je izvješće koje je nedavno predstavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).
Tvrde kako bi najnoviji podaci i niz znanstvenih dokaza koji upućuju na dramatične posljedice pretjeranog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na morske ekosustave jedne od najposjećenijih regija u svijetu, pametnima bili razlog za uvođenje hitnih mjera koje bi institucije, tvrtke i građani trebali poduzeti kako plastični otpad ne bi stigao u more. Stoga se traži usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100% recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030., nacionalne zabrane za jednokratne plastične vrećice, šalice i slično, a tvrtke, koje su najveći zagađivači, poziva da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike.

Proizvodnja plastike u svijetu 1950. godine, uz populaciju od oko 2,5 milijardi ljudi, iznosila je 1,5 milijuna tona, a 2016., uz populaciju veću od 7 milijardi, više od 310 milijuna tona. Računa se da će se u idućih 20 godina proizvodnja plastike udvostručiti, a do 2050. i učetverostručiti.

– Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima – rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana u WWF Internationalu. Proizvodi od plastike danas čine 95% otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama, a zemlje koje se ističu u odlaganju plastike u Sredozemno more su Turska (144 t/dan), Španjolska (126), Italija (90), Egipat (77) i Francuska (66). Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40%.

Ugrožene morske vrste

WWF upozorava kako veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemnu medvjedicu. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po četvornom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana.

– U Europi proizvodimo golemu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju – ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji. Prema izvješću, kašnjenja i „rupe“ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini su sredozemnih zemalja, među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja koje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u EU, samo jedna trećina se reciklira, što je samo 6% potražnje za plastikom u Europi.

Plastika u okeanima
Nužna razgradiva ambalaža

Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20% i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca, a nastave li se ti trendovi, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde. Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se lako reciklira, ali trend ni približno ne prate rast potrošnje i potražnje.

Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a kako jačaju trendovi zdravog življenja te zabrinutost u vezi kvalitete vode iz vodovoda, raste i potražnja, poglavito u Kini koja iznosi već četvrtinu svjetske, a najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca Cola je, primjerice, odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3400 svake sekunde pa u cilju društveno odgovornog poslovanja i ta, a i niz drugih tvrtki povezanih s „plastičnim otiscima“ najavljuje niz promjena u skoroj budućnosti. Coca-Cola je tako nedavno lansirala “zdrave” napitke u ambalaži koja se većinom sastoji od razgradive sirovine šećerne trske, a prema najavama Nestle Watersa, Nestle Pure Life boce od 700 ml bit će u potpunosti od reciklirane ili tzv. rPET plastike. No plastična ambalaža već je godinama u našem prehrambenom lancu, a i vodi koju pijemo. U istraživanju novinarske organizacije Orb Media na državnom sveučilištu u Fredoniji u New Yorku, otkriveno je i da flaširana voda sadrži sitne čestice plastike.

BBC je objavio kako je ispitano 250 boca kupljenih u devet različitih država – Aquafina, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrino, Aqua (Indonezija), Bisleri (Indija), Epura (Meksiko), Gerolsteiner (Njemačka), Minalba (Brazil) i Wahaha (Kina), a kako bi bili sigurni da nijedan uzorak nije kontaminiran, svaka kupnja i transport snimljeni su na videu. Pronađeno je u prosjeku deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka veća od debljine ljudske vlasi.

– Ne želimo ni u koga upirati prstom, nego samo pokazati da je plastika prisutna apsolutno posvuda, da je postala tako sveprisutan materijal u našem društvu da prodire i u vodu, i to u sve one osnovne proizvode koje konzumiramo svakodnevno – kazala je kemičarka prof. Sherri Mason sa sveučilišta, dok većina kompanija tvrdi kako i one same provode takva testiranja, ali su svi rezultati u okviru dopuštenih, da se svi procesi odvijaju prema najvišim standardima te da zadovoljavaju sve uvjete kvalitete. Za pitanje mikročestica plastike nema regulative ni standardiziranih metoda ispitivanja, poručili su. Morske vrste unesu plastiku u organizam namjerno, slučajno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku. U Sredozemnom moru 134 vrste žrtve su unošenja plastike u organizam, uključujući i 60 vrsta riba, sve 3 vrste morskih kornjača, 9 vrsta morskih ptica i 5 vrsta morskih sisavaca (ulješura, kitova perajara, dobrih dupina, Rissovih dupina i prugastih dupina). Vlakna i mikroplastika pronađene su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su u krupnih pelagijskih vrsta riba.

Desetogodišnje istraživanje glavate želve pokazalo je da je 35% ispitanih primjeraka u organizam unijelo plastični otpad, a on je (uglavnom celofan i PET) pronađen i u želucu 18% tuna i sabljarki, u 17% crnoustih mačaka (vrsta morskog psa) na Balearskim otocima. No čak i manje životinje, kao što su dagnje, rakovi, trlja i list, koji se hrane na morskom dnu mogu biti važni akumulatori mikroplastike, sve do zooplanktona (mali organizmi na dnu morskog hranidbenog lanca).

A one životinje koje se ne stignu „najesti“ plastike, imaju i dobru šansu da se uhvate u ribarski najlon, mreže, zamke koji uzrokuju 65% slučajeva zapetljavanja u Sredozemnom moru – što se naziva fenomenom ribolova napuštenim ribolovnim alatom ili fantomskim ribolovom, piše Večernji

Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

0

 

Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

Dva mala poslovna aviona tipa „piaggio P-180 avanti““ koji su oštećeni u naletu pijavice i nevremena na aerodromu Tivat 9.juna, danas su napokon uklonjeni sa pozicija na koje ih je bacila oluja.

Manje oštećeni avion estonskih registarskih oznaka ES-PAL otegljen je na posljednju parking poziciju na krajnjem istočnom dijelu aerodornske platforme za generalnu avijaciju. Danas mu se na tom mjestu pridružio i znatno teže oštećeni P-180 američke registracije N-977RS, za čije je uklanjanje međutim, morala biti angažovana dizalica tivatske firme „Technomarine“.

Ovaj avion kojeg je pijavica podigla i bacila na saobraćajnicu po sredini platforme, uništivši pritom njegov stajni trap u nanijevši mu druga ozbiljna oštećenja, više od dva mjeseca je ometao redovnu upotrebu platforme koja inače, ovih dana „vrvi“ od brojnih malih privatnih poslovnih aviona i helikoptera što slijeću u Tivat. Čekalo se naime, da vlasnik i osiguratelj tog aviona angažuju adekvatno opremljenu i osposobljenu lokalnu firmu koja će ukloniti vazduhoplov i pomjeriti ga na mjesto gdje on neće smetati redovnom odvijanju operacija na aerodromu.

Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

„Vlasnici i osiguratelji aviona angažovali su „Technomarine“ da asistira specijalizovanim mehaničarima italijanske kompanije „Piaggio“ koja je proizvođač i serviser ovih aviona. Ekipa mehaničara je već doputovala u Crnu Goru i oni će do 1.septembra na posljednjoj parking poziciji platforme generalne avijacije, u posebnom za tu namjenu podignutom privremenom objektu – montažnom hangaru, obaviti radove na oba oštećena aviona. Taj posao oni će završiti  roku od mjesec dana, a za svo to vrijeme plaćanje naknadu za korišćenje parking pozicije Aerodromima Crne Gore“- kazao nam je izvor  iz ACG. On je dodao da je sve procedure koje će se koristiti prilikom postavlanja montažnog hangara i izvođenja  radova na dva oštećena aviona na aerodromu gdje se za to vrijeme neprestano odvijaju redovne vazdušne operacije, prethodno pregledala i odobrila Agencija za civilno vazduhoplovstvo, kao i da se sav taj posao obavlja o trošku vlasnika i osiguratelja aviona, a ne ACG.

Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat

„Avion registracije ES-PAL je manje oštećen i on će nakon servisa i zamjene nekih djelova, biti vraćen u letno stanje i redovnu upotrebu. Drugi avion regsitracije N-977RS je po svoj prilici, toliko oštećen da se njegova popravka ne isplati, te će njega mehaničari kompanije „Piaggio“ do kraja septembra rastaviti i sa njega skinuti sve još uvijek upotrebljive djelove“- kazao je naš sagovornik  iz Službe bezbjednosti ACG.

Cadmus Cineplex prikazuje od 16. do 22 avgusta

0
repertoar

NOVI FILMOVI

  1. VJERNOST

Priča o tragičnoj ljubavi između Žižija, visoko kotiranog gangstera, i Bibi mlade djevojke – vozača trkačkih automobila koja pripada visokom staležu, ispričana je u pozadini brutalne vladavine kriminalne bande u Briselu.

 

  1. MEGALODON: PREDATOR IZ DALEKIH DUBINA

MEG je naučnofantastični akcioni triler snimljen po knjizi Stiva Altensa. Glavnu ulogu preuzeo je nezamjenjivi Džejson Stejtam uz nagrađivanu kinesku glumicu Fan Bingbing i Rubi Rouz.

Kada se međunarodni podvodni centar, kog vode kineski naučnici, nađe na udaru nepoznate opasnosti dok na dnu Marijanskog rova stoji uništena i onesposobljena podmornica, dr. Zhang Sujin, vodeći okeanograf u centru, poziva u pomoć bivšeg pomorskog kapetana i stručnog ronioca Džonasa Tejlora. Džonas Tejlor tada ulazi u avanturu koja je ravna samoubistvu.

 

  1. KRISTOFERE ROBINE, GDJE SI?

U novom flmu koji nam dolazi iz studija Dizni, pratmo životnu priču Kristofera Robina, sada kao odraslog čovjeka i starih, omiljenih likova, Vinija Pua i njegove družine.

Kristofer Robin je odrastao, ima svoju porodicu i svoj posao, ali životne obaveze udaljavaju ga od snova i bezbrižnosti života. U trenutku kada pomisli da nema izlaza iz kolotečine, ponovo se sreće sa starim drugom, Vinijem, koji će mu pomoći da vrati radost u svoj život.

 

  1. CVRLE, NIKAD NE LETIŠ SAM

Film donosi jednu dirljivu priču o avanturi koja će zabaviti cijelu porodicu.

Glavni junak je Cvrle koji nije naučio da leti na vrijeme kad njegova porodica migrira u toplije krajeve, te on mora da nađe način da se izbori sa zimom, neprijateljima, ali i samim sobom, kako bi ponovo bio sa svojom porodicom u proljeće. Cvrle kreće u veliku avanturu u kojoj će mu pomoći i prijatelji.

 

 

Luštica fest – Kulturno istorijsko nasljeđe obogaćeno savremenim idejama

0
Luštica fest

Četvrti Luštica fest, filmska smotra u Klincima, na najvećem crnogorskom poluostrrvu, završena je za ovu godinu, uz odličnu posjećenost.

Publika je u četiri dana festivala imala priliku da vidi pet filmova selektovanih da prikažu raznovrsnost i svježinu postjugoslovenske kinematografije.

“Veoma sam zadovoljan kako je festival protekao, eto jedino nas je nevrijeme omelo posljednjeg, petog dana kada nismo mogli da održimo projekciju i prikažemo i šesti film. Međutim sve je ostalo bilo na stvarno sjajnom nivou i zahvaljujem se publici koja je dolazila u Klince dan za danom i pratila projekcije”, rekao je organiozator festivala, Bogdan Kaluđerović iz Klinci Village resorta.

Ambijent porte crkve Sv Arhangela Mihaila u Klincima još jednom se pokazao kao izvrstan izbor za održavanje kuturnih manifestacija, a među posjetiocima nisu bili samo stanovnici i gosti Luštice, već i brojni Novljani koji su se na festival zaputili preko mora.

“Ideja je ovog festivala da ljude između ostalog dovedemo u portu crkve, da se tu dešavaju kulturni događaji i da ih približimo svima. Beskrajno smo zahvalni i Mitropoliji i mještanima Klinaca koji su se složili da već četvrtu godinu održavamo festival ovdje na ovom predivnom mjestu”, kazao je Kaluđerović. On je izrazio nadu će ovakvi događaji stvoriti naviku da ljudi češće posjećuju Lušticu i Klince i ostala sela i sadržaje na našem najvećem poluostrvu.

“Luštica ima ogroman potencijal koji nije izražen samo kroz kulturno-istorijsko nasljeđe već i kroz savremenu ponudu i programe koji baštine to naše nasljeđe i u skladu sa tradicijom se unaprijeđuju prateći pozitivne trendove. Iskreno se nadam da će i turisti ali i naši sugrađani iz okolnih gradova Crne Gore steći naviku da češće dolaze u Klince i na Lušticu jer ovdje ima mnogo toga za vidjeti i doživjeti, a još mnogo toga pripremamo i najavljujemo za godinu koja je pred nama. U svakom slučaju želimo da pokažemo sve ljepote Luštice koja je prebogata i prirodom i duhom”, zaključio je Kaluđerović.

Organizator Luštica festa je Klinci village resort, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Mjesne zajednice Luštica.

Tivat – Rampa pala na vozila dok su ulazila na parking

2
Pala rampa

Najmanje dva automobila oštećena su danas u odvojenim incidentima koji su se dogodili na naplatnom parkiralištu u Arsenalskoj ulici u centru Tivat, a niko od odgovornih iz preduzeća Parkig servis Tivat (PST) koje gazduje parkiralištem, nije ni pokušao da kontaktira vlasnike oštećenih vozila i dogovori se oko nadoknade štete.

„Ulazila sam na parking, pritisnula taster, uzela parking kartu i krenula automobilom da prođem podignutu rampu kada se ona bez ikakve najave stropoštala i udarila krov mog vozila. Metalna reklamna tabla koja se nalazi na rampi pritom je ulubila lim i izgrebala veći dio krova mog potpuno novog automobila“- kazala je nam je Tivćanka M.R. čija je nova „toyota CH-R“ oštećena u ovom incidentu.

Ona inače, svakodnevno koristi naplatni parking u Arsenalskoj ulici jer radi u jednoj od obližnjih firmi i na plaćanje parkinga potroši i do 8 eura na dan. Uprkos tome i činjenici da je sve vidjela službenica PST koja je bila dežurna u naplatnoj kućici na koju je postavljena rampa, niko iz te opštinske firme nije kontaktirao M.R. i pokušao da se sa njom dogovori oko nadoknade štete.

Pala rampa 2

„Kad je moj auto oštećen oko 11 časova, na parkingu se zateklo nekoliko ljudi kojima se isto to desilo neposredno prije nego meni. Među njima je bio i turista iz Leskovca čiji je „BMW“ takođe oštetila rampa koja se na njega srušila dok je vozilo ulazilo na parking, a koji je  bio posebno ogorčen jer se niko od službenika  PST nije pojavio na licu mjesta, uprkos obećanjima da će doći neko iz direkcije te firme“- ispričala je M.R. dodajući da je ona lično pozvala policiju da izađe na lice mjesta i načini zapisnik, ali su je oni obavijestili da su im sve patrole zauzete i da se obrati rukovodstvu PST. Pozvala je direktora te opštinske firme Slavišu Ognjanovića koji joj je kaže, u telefonskom razgovoru rekao da on nema vremena da se time bavi i da će na lice mjesta poslati nekog od svojih saradnika, što se međutim, prema riječima M.R. nije desilo.

„Neshvatljivo je ovakvo neodgovorno i bahato ponašanje rukovodstva PST prema nama lokalnim stanovnicima koji svakodnevno koristimo i plaćamo njihove usluge, a još i gore prema turistima kojima su na ovakav način upropastili ugođaj tokom ljetovanja“- istakla je M.R.

Ognjanović je našem novinaru u telefonskom razgovoru kazao da je upoznat sa incidentom, ali je tražio da mu se pitanja o toome pošalju preko Kabineta predsjednika Opštine Tivat, dr Siniša Kusovca, obećavši da će novinar iz Kabineta i dobiti odgovore.

PST: NIJE DO NAS I NIJE BILO ŠTETE

Iz PST Tivat  je danas odgovoreno da je u konkretnom slučaju pozvana policija da napravi uviđaj “ali pošto je konstatovano da nije bilo materijalne štete na vozilima, kao i da nije bilo povrijeđenih u datoj situaciji, zapisnik nije sačinjen“.

„Naplatna rampa na parkiralištu u Arsenalskoj ulici instalirana je od strane „Leotar,, d.o.o. Bar i predstavlja najsavremeniju opremu u ovom domenu, a instalirana je prije šest mjeseci. Magnetne petlje, koje obezbjeđuju nesmetan rad, montirane su prije dva mjeseca, takođe od strane navedene firme. Magnetne petlje rade po principu da, kada vozilo prođe iscrtanu odnosno usječenu liniju na asfaltu, šalju signal da se letva rampe spusti. Sljedeći put se letva može podići jedino kada se pritisne dugme na ulaznom štampaču, pod uslovom da je ulazak odobren”- rekli su iz PST-a ne objasnivši međutim, kako se dogodilo da se rampa zatvori prije vremena i  udari najmanje dva automobila.

Mountain biking dan na Orjenu 19. avgusta

0
Mountain biking dan na Orjenu

“Mountain biking dan na Orjenu” biće održan u nedelju, 19. avgusta, kada će premijerno biti održana vožnja sa Vrbanja, gdje će se startovati u 9 sati, da bi se za oko sat i po prešao atraktivni makadamski put do Orjenskog sedla (1600 m), prevoja-vidikovca smještenog u samom srcu masiva.

Usput će biti organizovano osvježenje na upravo ovih dana uređenim odmorištima, kao i na samom cilju, kod planinarskog doma Orjen sedlo, uz nezaobilaznu posjetu obližnoj jami-sniježnici i degustaciju “gorskog sladoleda”.

Najave se obavljaju na telefon 069 603 389, a za učešće je potrebno imati minimalnu kondiciju, planinski bicikl, kacigu, litru vode, adekvatnu garderobu, rezervnu unutrašnju gumu i prateći alat. Postoji mogućnost prevoza bicikala od kružnog toka u Meljinama u 8h, dok je povratak oko 15h.  Učešće u događaju je besplatno (osim eventualnog iznajmljivanja bicikla), a na sopstvenu odgovornost.

Put Vrbanj-Orjensko sedlo je pravljen na početku 20-og vijeka, kao vojno-strategijska cesta koja je spajala Hercegovinu sa velikom austrougarskom kasarnom na Crvicama, u blizini nekadašnje granice sa Crnom Gorom. Predstavlja pravo remek-djelo, kako odlično sprovedenom trasom, tako i odabirom kamena kao isključivog građevinskog materijala. Najviša tačka na cjelokupnoj trasi je upravo prevoj Orjensko sedlo, mjesto sa izvanrednim vidicima od morske pučine do duboke planinske unutrašnjosti Crne Gore. Ovaj prevoj je ujedno svojevrsna vazdušna banja, sa prijatnim avgustovskim temperaturama između 17 i 23 stepena.

Organizator događaja je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi-Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport, Turističkom organizacijom Herceg Novi, Odjeljenjem Granične policije Herceg Novi, Službom zaštite i spasavanja opštine Herceg Novi i planinarskim klubom “Subra”.

Stanovnici Gorskog kotara pomažu migrantima u šumama oko Rijeke

0
izbjeglice-migranti

Lokalno stanovništvo pomaže migrantima koji gladni, umorni, isprpljeni prolaze njjihovim krajerm pokošavajući se domoći granice i boljeg života.

– Da ih sad tu dođe deset, dala bih im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem. Oduvijek su ljudi išli trbuhom za kruhom, bježali od gladi, rata, kako god su znali i mogli, pa tako i oni sad’

Došla su njih dvojica, negdje prije mjesec dana. Umorni, iscrpljeni, prljavi. Zatražili su vode, jer su bili žedni. Dali smo im pića i hrane i otišli su svojim putem – opisuje za Novi list vlasnik ugostiteljskog objekta u zaleđu Novog Vinodolskog, svoj susret s ilegalnim migrantima kojih je, čini se, u zadnje vrijeme sve više u šumama u široj okolici Rijeke, kuda prolaze nastojeći se domoći neke od zapadneuropskih zemalja. Mladići koji su pokucali na njegova vrata bili su, ističe, vrlo pristojni, ali i očigledno izgladnjeli i premoreni.

– Pokazivali su rukama da su žedni, da žele vode. Slabo se, zapravo nikako, služe stranim jezicima, ali uspjeli su nam objasniti da dolaze iz Sirije. Dali smo im vode, kao i nekoliko bočica fante i coca-cole. Vidjelo se na njima da su i gladni pa smo im ponudili i hranu. Uzeli su jedan sir škripavac i kruha. Supruga im je htjela dati i pršuta i kobasica, ali su to uljudno odbili, kazavši da su muslimani. Ma htjela im je ona dati još svašta, ali nisu htjeli uzeti, samo sir i kruh. Nudili su nam i novac, da plate za to, ali nismo im htjeli naplatiti. Treba pomoći, tko zna koliko već dugo ovako lutaju, i koliko su toga putem pretrpjeli – kaže ugostitelj.

– Jadni ljudi. Što drugo reći. Zamislite da nas, koji smo tu čitav život, netko ostavi u šumi da se sami snalazimo, bez zaklona, hrane, vode, to bi bilo strašno, a kako je tek njima koji ne znaju pravo ni gdje su, ni što ih još sve čeka – kaže dugogodišnji ugostitelj.

I u selu Bateru, jedna od mještanki pokazuje i zaštitničko raspoloženje prema migrantima. Nije ih vidjela, kaže.

– A da i jesam, ne bih vam rekla. Ni vama, ni policiji, nikome. Da ih sad tu dođe deset, dala bih im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem. Oduvijek su ljudi išli trbuhom za kruhom, bježali od gladi, rata, kako god su znali i mogli, pa tako i oni sad – kaže mještanka.

Susret s migrantima imao je vlasnik jedne od vikendica u Driveničkoj šumi, koji je također htio ostati anoniman.

– Nedavno je blizu moje kućice prošlo njih nekoliko. Vidio sam ih samo nakratko, jer se nisu zadržavali. Nisu prilazili, ništa nisu dirali, niti su išta tražili. Vlasnik jedne od susjednih kuća također mi je rekao da je nedavno sreo jednu skupinu u šumi, nedaleko svoje vikendice. Čak je i popričao s njima, koliko je uspio, a prema njegovim riječima bili su pristojni i nisu ništa tražili – kaže ovaj Driveničanin.

I na području Općine Jelenje, ponajviše u mjestima koja graniče sa šumskim predjelima poput Jelenja i Podkilavca, susreti s migrantima koji se kreću prema slovenskoj granici nisu rijetkost.

– Negdje oko četiri popodne čuli smo glasan lavež našeg psa u dvorištu pa smo izašli van, a ondje su stajala dvojica migranata, bili su vrlo mladi. Na engleskom su nas pozdravili i pitali ako bismo im dali nešto za jesti i piti jer da su dugo hodali te su jako gladni i žedni. Isprva, naravno, osjetite strah, no i veliko sažaljenje. Znamo da su oni tu ilegalno, no kad vam gladni i premoreni ljudi dođu na vrata, što ćete negoli im dati jesti. Uz to, bili su vrlo pristojni i kulturni. Mi smo im u kući spakirali hranu koju imamo i stavili nekoliko boca vode u vrećice za ponijeti, a oni su to uzeli te su uz mnogo zahvala krenuli dalje svojim putem. Uistinu su bili pristojni. Nismo pitali odakle dolaze i kamo idu, nije nam baš svejedno bilo, no ponavljam, ljudi su bili u potrebi i morali smo im pomoći – rekla je mještanka koja je odlučila ostati anonimna.

Razgovarali su novinari Novog lista s još nekoliko ljudi i s područja crikveničko-vinodolskog zaleđa i s Grobnika, i doslovce od svih čuli isto – iako nisu susreli izbjeglice, svi kažu da bi im, ako se to dogodi, bili spremni dati hrane i pića, a baš nitko nije rekao niti jednu ružnu riječ na tu temu. Svi smatraju da je riječ o ljudima koje je nevolja natjerala da prolaze njihovim krajem, i da im, koliko se može, treba pomoći.

Bezopasna meduza ‘jaje na oko’ širi se Jadranom

0
Meduza Foto Srđan Vrančić/HANZA MEDIA

Meduza hamburger ili “Jaje na oko”, latinskog imena Cotylorhiza tuberculata, ovih je dana često viđana na zapadnoj obali Istre.

Zapravo su bezopasne i ne peku. Oko njih se motaju mladi saruni i mlađ koja se na taj način štiti od manjih predatora poput iglica. Veličine su obično oko deset centimetara.

Ova meduza obitava u cijelom Sredozemnom moru, endemna je i hrani se planktonom.