Šesto izdanje festivalskog almanaha 17. Međunarodnog festivala klapa Perast, Lirica promovisana je u petak u Muzeju grada Perast. Lirica br.6 posvećena je djelu maestra Mari Katavića , dugogodišnjeg saradnika i člana stručnog žirija Festivala.
Izvršni direktor Festivala Milan Kovačević kazao je nešto više o procesu izrade Lirice.
“Već šestu godinu za redom pripreme Lirica počinju s jeseni u godini proteklog festival. U maju je sve spremno za štampu a iza gotovih almanaha čitaoci tek mogu da naslute mjesece pripremnog rada na pručavanju građe za pisanje tekstova, lektorisanje, kreiranje ilustracija, dizajna, uređivanje preloma, štampe. Sve to ide uz brojne konsultacije i dopisivanja. Najinteresantnija su ona koja se još od stvaranja knjige o Ludvigu Kubi, dešavaju u trouglu saradnika uz puno poštovanje osobenost, pravopisa i jezika na kojem pišu autori. Višegodišnji rad na toj knjizi je bilo neponovljivo iskustvo za nas u Festivalu između Jakše Primorca u Zagrebu, dr Zlate Marjanović u Pančevu i ovdašnjeg urednika. Ove godine taj trougao se formirao izmešu Mariovog Sarajeva, Zlatinog Pančeva i nas u Kotoru”, kazao je Kovačević.
Predsjednica NVO Međunarodni Festival klapa Perast, Tina Braić Ugrinić, kazala je da svaka Lirica daje posebno otkriće, poseban prilaz, prikaz i novi osvrt na zaboravljeni, ali neuveli period iz peraškog i bokeljskog muzičkog naslijeđa.
„Obično mi se autori zahvale na lektorskom radu i recenziji, a slušaoci na ovom mom prokazu, ali zapravo sam ja zahvalna što sam dio niti koja vezuje njih i Vas sa pričom koja se otvorila preda mnom. Ne samo da me tekst i značenje priče svake godine obogaćuje, već trenira um sa raznim igrarijama unutar jezičkih konstrukcija, upoznaje sa autorom a da ga ni ne poznajem , koji je pripovjedač veza koja me spaja sa tim krajnjim djelom, koji se latentno povlači među redovima nekad svojom sugestiom, a najčešće načinom na koji prikazuje ono što piše”, kazala je Braić Ugrinić.
Mario Katavić kazao je da se nada da će biti bar dio soli u moru i da će njegova djela ostati iza njega.
,,Do sada sam napisao oko 400 obrada pjesama Boke Kotorske. Radim i dalje, Zlata Marijanović i ja pronašli smo još jedan dio pjesama Ludviga Kube koji je do sada bio nepoznat. Naročito me raduje to što u Boki počinju sa radom mlade klape”, istakao je Katavić.
Predstavljanje Lirice br.6
Mario Katavić je napisao preko 100 klapskih obrada po notnim zapisima starijih muzikologa L. Kube, F. Kuhača, Jovana Miloševića, Nikole Hercigonje, Vide Matjan.
U Lirici br 6. su prikazane obrade iz Boke i Paštrovića dr etnomuzikologije Zlate Marjanović, koja je priredila naučne prikaze partitura Katavića.
U muzičkom dijelu programa nastupile su dječija klapa Kotorski gardelini i dječiji hor Primorkinje iz Budve.
U takmičarskom dijelu u kategoriji ženske klape 17. Međunarodnog festivala klapa Perast, prvo mjesto po ocjeni žirija pripalo je klapi Skontradura iz Dubrovnika
Drugo mjesto Peružini iz Paga.
Klapa Peružini
Treće Diva iz Širokog Brijega.
Klapa Diva Široki Brijeg
Po ocjeni publike najbolja je bila klapa Mir iz Međugorja.
Klapa Mir Međugorje
Nastupilo je deset ženskih klapa koje su se predstavile sa po dvije pjesme, klapa Besida iz Klisa, Uzorita – Sukošan, Maris – Kotor, Mir – Međugorje, O’ Dive Belcanto – Berane, Mirabel – Omiš, Peružini – Pag, Diva – Široki Brijeg, Alata – Podgorica, Skontradura – Dubrovnik.
Festival klapa Perast 2018.
Stručni žiri je radio u sastavu Rajjmir Kraljević – predsjednik žirija, Sara Dodig, Mario Katavić, Neno Munitić, Marina Dulović i Vlado Begović.
Festival klapa Perast 2018.
U revijalnom dijelu nasturple su klape Camerton iz Podgorice, Praska Podstrana, Peružini Pag, Skontradura Dubrovnik i Porat Korčula.
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru foto Boka News
1 od 12
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Sa pressa Luštica Bay
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Državni sekretar Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, koji je u trodnevnoj državnoj posjeti Crnoj Gori i Kotorskoj biskupiji u petak je predvodio svečanu svetu Misu u katedrali-bazilici Svetog Tripuna u Kotoru na blagdan Svetog Petra i Pavla, apostoliskih prvaka.
Prije svete Mise, u njegovu čast Bokeljska mornarica je odigrala kolo sv. Tripuna ispred katedrale.
Kotorski biskup mons. Ilija Janić pozdravljajući visokog gosta i vjernike istakao je da se Kotorska biskupija pominje još u petom stoljeću, a povjesni izbori bilježe prisutnost vaših predčasnika papinskih delegate u ovaj katedrali već 1200 godina.
“Iako mala ova Biskupija je iznjedrila brojne velikane duha i kulture te na značajan način oblikovala povjest i kulturu cijelog kraja. Sa velikom zahvalnošću i ponosom ističemo činjenicu da su is ove Biskupija na čast oltara uzdignuti Sveti Leopold Mandića, Blaženog Graciju, Blaženu Ozanu Kotorku, službenica Božija Ana Marija Marović i druge blaženike” kazo je biskup Janić.
Kardinal Parolin je po svojoj službi najviši crkveni i državni predstavnik Svetog Oca i Vatikanske države, koja sa Crnom Gorom ima više nego hiljadugodišnje veze, saopšteno je iz Biskupskog ordinarijata Kotor.
Neslaganje vladajuće koalicije oko kupovine 2,6 milona eura vrijedne imovine Jugopetrola u Škaljarima i servisnoj zoni, na današnjoj sjednici SO Kotor pokazala je da je vlast u Kotoru u ozbIljnoj krizi.
Ranije je usaglašen predlog Odluke, nijesu podržali kaolicioni partneri iz SDP-a i dijela DF-a tako da su predlagači iz URE najavili promjene u koaliciji.
Za odluku su glasali odbornički klubovi Demokrata, Građanskog pokreta URA, Liberala i Socijalističke narodne partije. Protiv Odluke su bili odbornici Socijaldemokratske partije. Kada je u pitanju Demokratski front – dva odbornika su glasala za (Milivoje Latković i Tihomir Krivokapić), a dva su bila protiv (Vladimir Potpara i Niko Klopan).
Uzdržani su bili Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate i Hrvatska građanska inicijativa.
Potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov prethodno je obrazlažući pomenutom predlogu odluke kazala da je u pitanju važna tema i strateška šansa za Kotor koju ne bi trebalo propustiti.
“Radi se o potpuno infrastrukturno opremljenim nekretninama koje prodaje nekadašnji kotorski Jugopetrol. Jedna je u Škaljarima na 750 metara je udaljena od Starog grada, ukupne površine 3.703 metra kvadratna, a druga u privrednoj zoni na površini od 32.284 kvadratana metra. Na lokaciji u Škaljarima je pod objektima 1.297 metara kvadratnih, a ukupna korisna poslovna površina je 2.201 metar kvadratni. Na lokaciji u privrednoj zoni je upravna zgrada, korisna površina je oko 500 metara kvadratnih, hala u osnovi 1.809 metara kvadratnih sa aneksima i dodatnim skladištima, internom benzinskom pumpom, stanicom, saobraćajnice, parking prostor za teretna i putnička vozila sa kompletnom kanalizacionom i hidrantskom mrežom, razvodom energetike i rasvjete” – kazala je Popović Moškov.
Odbornici
Nakon neprihvatanja odluke potpredsjednica opštine Kotor Popović Moškov nam je kazala:
“Mi smo danas imali šansu. Sa ovom većinom nijesmo uspjeli, mislim da će nakon ovoga mnogo stvari u lokalnoj upravi da se promijeni, što i treba da bude. Ja to podržavam, ne treba da se igramo vlasti, ne treba da fingiramo, da mi imamo neku koalicionu vlast, jer ste vidjeli da je nemamo. To znači da ćemo mi morati u nekom tehničkom mandatu morati da odradimo neke stvari koje su ispred lokalne uprave, do raspisivanja novih lokalnih izbora”.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i gradonačelnik kineskog grada Hđina Đianši Đao potpisali su Sporazum o prijateljstvu i saradnji na ceremoniji u Vili Galeb (Titova vila).
„Potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu i saradnji Herceg Novog i Hđina važan je korak ne samo za naše gradove, već uopšte učvršćivanje odnosa dvije zemlje i približavanje dvije kulture. Na ovaj način njegujemo i snažimo tradicionalno prijateljske i dobre odnose Crne Gore i Kine“, istakao je predsjednik Opštine Stevan Katić i istakao da je „u trenutku kada su politički, ekonomski i kulturni odnosi naše dvije zemlje veoma intenzivni“ povezivanje na lokalnom nivou pravi korak.
„Opština Herceg Novi će dati puni doprinos saradnji sa Hđinom, u svakom smislu. Kao lokalna uprava svjesni smo da je prekogranična saradnja snažan implus razvoju grada, a otvorenost i razmjena ideja i iskustava su principi kojih se držimo kao osnova demokratskog, savremenog načina upravljanja. Ovo potvrđuju naša prijateljstva sa brojnim gradovima u Evropi, a sada i van granica Starog kontinenta. Danas, sklapanjem prijateljstva sa Hđinom mi gradimo jedan novi put među ljudima i kulturama, koji ćemo ubuduće nastaviti da proširujemo“, poručio je Katić.
Gradončelnik Hđina Đianši Đao kazao je da je saradnja sa Herceg Novim moguća na više polja, prevashodno u oblasti zdravstvenog turizma.
“Prije 1400 godina u Kini je živio veoma poznat pisac, koji je zapisao „Jesmo mi daleko, ali naša srca mogu biti blizu“. Pozivam vas da opet sa vašim saradnicima dođete u posjetu Hđinu”, rekao je gradonačelnik Đao. Pomenuši da su obišli Kanli kulu, Muzej i klub Jadran koji je nosilac brojnih pehara, kao i Institut „Dr Simo Milošević“ on je zaključio da vidi dosta prostora za saradnju.
Kineska delegacija je gradu uručila poklon, na papirusu ispisane poruke stare, tradicionalne kineske pjesme u kojoj stihovima veličaju prijateljstvo i saradnja uz želju da bude dugovječno. U ime Herceg Novog Predsjednik je gradu Hđinu poklonio tradicionalni crnogorski instrument – gusle i knjigu profesora Lazara Seferovića „22 sage o kulturnom blagu Herceg Novog“.
Potpisivanju sporazuma o saradnji i prijateljstvu prisustvovali su prvi sekretar ambasade Kine u Crnoj Gori Ksinšeng Vang i članovi političko privredne delegacije Hđina: direktori Vladine kancelarije, finansija, sektora za upravljanje razvojem i reformama, za spoljne poslove i turizam, „Anhua“ građevinske kompanije, zatim potpredsjednik kompanije za preradu uglja i hemijsku industriju, kao i načelnici, sekretari i odbornici Opštine Herceg Novi.
Sporazumu o saradnji i prijateljstvu prethodilo je potpisivanje Pisma namjere za uspostavljanje bratimljenja između dva grada, u decembru prošle godine, u Hđinu.
sa svečanosti
Potencijali za saradnju u turizmu, sportu, kulturi i obrazovanju
Političko-privredna delegacija Hđina je tokom manje od dva dana obišla više lokacija u gradu, kako bi se upoznali sa istorijom, kulturom i potencijalima našeg grada koje vidimo kao mogućnost za buduće konkretne projekte. Posjetili su Kanli Kulu, Stari grad, Gradski muzej, Gradsku luku, Plivački vaterpolo klub Jadran, sastali se sa menadžmentom Instituta „Dr Simo Milošević“, obišli Sportski centar Igalo i hotel „Play“, kao i Manastir Savina i vinariju Castel Savina.
Agenda je kreirana prema onome što je bio fokus naših dosadašnjih razgovora – saradnja u oblasti zdravstvenog turizma, sporta, kulture i obrazovanja.
„Partneri iz Kine prepoznali su Herceg Novi kao atraktivnu destinaciju sa bogatim kulturnim nasljeđem, a tehnološki i razvojni resursi koje Hđin ima veoma su interesantni nama kao gradu u razvoju. Sa partnerima iz Kine razmjenjujemo utiske i ideje, upoznajemo ih sa aktuelnostima i planovima, namjereni da kreiramo projekte koji će biti na korist i zadovoljstvo građana oba grada“, rekao je predsjednik Katić.
Delegacija iz Kine oduševljena Sportskim centrom i Jadranovim trofejima
Nakon obilaska kompleksa Sportskog centra Igalo i pripadajućeg mu hotela “Play” predstavnici kineske delegacije su, oduševljeni onim što su vidjeli, Kine su, izrazili zainteresovanost za saradnju, saopštio je direktor Sportskog centra Igalo, Radovan Ralević,.
-Zainteresovani su za neki vid saradnje. Objasnili smo im situaciju sa parketom i prikazali neke mogućnosti za dodatnu izgradnju pomoćnih hala i još nekih kapaciteta koji bi mogli biti interesantni. U svakom slučaju izrazili su veliko zadovoljstvo cjelokupnim kompleksom i svime onim što su vidjeli da su mogućnosti Sportskog centra Igalo“, kazao je Ralević.
On je objasnio da su predstavnici Sportskog centra gostima prvo pokazali kapacitete velike hale od borilišta preko pomoćnih sala, teretane do svlačionica i pomoćnih prostorija, kao i terene na otvorenom. Posebno im je interesantno bila izložba u Olimpijskom parku gdje su prikazani hercegnovski sportisti koji su do 2012. godine učestvovali na Olimpijskim igrama. Posebno im je bila privlačna činjenica da je u okviru kompleksa i sportski hotel Play sa pripadajućim restoranom.
-Neskriveno je bilo njihovo oduševljenje kako je cijeli kompleks osmišljen i kakvim mogućnostima raspolaže kao jedan zaokružen proizvod i jedinstvena cjelina u kojoj bi eventualno investiranje imalo izuzetnu sigurnost za uložena sredstva“, zaključio je Ralević.
Oduševljenje delgacije Hđina izazvao je bazen na Škveru, istorijat i tradicija Plivačkog vaterpolo kluba Jadran. U trofejnoj Sali Jadrana Carine delegaciju je primio predsjednik Skupštine kluba, Boro Mračević, koji je goste iz Kine upoznao sa 92 godine dugom tradicijom vaterpola na Škveru i u Herceg Novom.
– Želimo da pomognemo vaterpolo Federaciji Kine, da postane vaterpolo sila u Aziji i u to vjerujemo. Ono što smo vidjeli prilikom boravka u Kini, vašu vrednoću, upornost i disciplinu, uz naše iskustvo, sigurno će rezultirati time – poručio je Mračević.
Mračević je na kraju posjete Gradonačelnik Hđina uručio vaterpolo loptu sa potpisima svih igrača Jadrana Carine, kao i kapitensku zastavu, kao uspomenu.
Turistkinja iz Poljske poginula je juče na graničnom prelazu Deleuša, kod Bileće, na granici BiH i Crne Gore – prelaz Vraćenovići. Nesreća se dogodila kada je porodica iz Poljske parkirala automobil na saobraćajnu traku pored prelaza Deleuša kako bi potražili lične dokumente.
U trenutku kada je žena izašla iz automobila da otvori prtljažnik, dok su suprug i dvoje djece ostali u automobilu, iz neutvrđenih razloga, otisnuo se jedan od kamiona koji su stajali u blizini i naletio na parkirani automobil i nesrećnu ženu.
Za to vrijeme, vozač kamiona nalazio se u prostorijama za kontrolu prelaska granice.
Za sada nema informacija o eventualnim povredama putnika u automobilu, a zbog nesreće saobraćaj preko ovog prelaza je obustavljen.
Preduzeće „Autobuska stanica“ Tivat d.o.o. (AST) koje gazduje i upravlja objektom autobuske stanice u tom gradu, uz saglasnost osnivača – Opštine Tivat, podiglo je ili izmijenilo cijene svojih suluga.
Tako je stanična usluga za putnike u međunarodnom saobraćaju sa 0,5 povećana na 1 euro, a u istom omjeru povećana je i cijena peronske karte. Cijena sluga garderobe smanjena je sa 2 na 1 euro po komadu prtljaga, dok je uvedeno plaćanje usluge korišenja tolaleta u visini od 50 centi.
Nisu mijenjane cijene pronizacije koju plaćaju autobuski prevoznici pa ona i dalje iznosi 4 eura u međumjesnom, odmosno 10 eura pompolaksu u međunarodnom saobraćaju. Ovjera povratne karte i dalje će koštati 1,5 eura, a nisu mijenjane ni provizije za prodaju karata koje AST-u plaćaju autobuski prevoznici pa ona i dalje iznosi 9 odsto. Diferenciran je cjenovnik usluga za parkiranje autobusa na stanici pa će ono koštati 1 euro po započetom satu, odnosno 10 eura dnevno. Višednevni parking autobusa za period od 3 do 30 dana plaćaće se po 5 eura dnevno, dok za period duži od mjesec, cijena iznosi 2,5 eura na dan. AST uskoro uvodi i novu uslugu pranja i čišćenja vozila pa će se ono plaćati po cijeni od 20 eura za autobus, odnosno 7 eura za putničke automobile.
„Obzirom da AST ima konstantna ulaganja u objekat, nabavka osnovnih sredstava dodatno opterećuje budćet. Kako bi se u što kraćem roku zabilježila ekonomska korist i isplativost od ulaganja u osnovna sredstva sa maksimalnom iskorišćenošću istih, nastala je potreba za izmjenom i dopunom cjenovnika usluga.“- stoji u obrazloženju ovih izmjena koje potpisuje predsjednik Odbora direktora AST Rajko Bulatović, uz napomenu da se cijene usluga tivatske utobuske stanice na ovaj način prilagođavaju cjenovnoj politici stanica u okruženju i djelimično amortizuje smanjenje prihoda izazvanog povećanjem stope PDV-a na 21 odsto.
Iz AST su poručili da će ove godine pored ostaloga, na autobuskoj stanici Tivat montirati novi moderan sistemm video nadzora vrijedan 12 hiljada eura i novi sistem parking barijera i daljinski kontrolisanih rampi vrijedan 33 hiljade eura.
Uz crkvena zvona i himnu Festivala klapa „Slava Perastu“ u četvrtak je na Pjaci Svetog Nikole u Perastu svečano otvoren 17. Međunarodni festival klapa, čime je ujedno označen i početak ovogodišnjeg programa KotorArta.
Lagana kiša koja je prestala sa prvim taktovima klapske pjesme obradovala je brojne posjetioce koji su se prepustili uživanju svečanog programa na kome su nastupile klape, Kaše iz Dubrovnika, Praska iz Podstrane, Peružini sa Paga, klape Maris iz Kotora i klapa O’Dive Belcanto iz Berana. U dijelu programa osvrta na našu kulturnu baštinu, nastupili su mladi glumci iz KFPZD koji su podsjetili na poeziju o Boki, dječija klapa Kotorski gardelini, Đorđe Begu na ljerici, a nastupima kvarteta Talia i Unique, simbolično su najavljeni brojni muzički programi koji će biti realizovani u Kotoru ovog ljeta u sklopu KotorArta.
U ime domaćina i organizatora godte i zvanice pozdravila je predsjednica MFKP Tina Braić Ugrinić i izvršni direktor Mikan Kovačević.
,,Njegovanje kulturne baštine Perasta, težnja i želja da se uključimo u nove aktivnosti i ideje sa Društvom prijatelja Perasta i Mjesnom zajednicom, pruža nam neprocijenjiva inspiracija – sami vječni Perast, a mi iz uprave Festivala, prolaznici sadašnjeg vremena, trudimo se da svake godine iznesemo nove ideje i pjesme, kao i nov pristup realizacije svog programa. Ostaje nam još mnogo posla i budućeg istraživanja u ovoj našoj moći vječitog držanja pažnje pjesmom i pričom, preplitanjem nota i slova”, kazala je između ostalog Braić Ugrinić.
Festival je otvorila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov, koja je istakla da su klapa i klapsko pjevanje neraskidivi dio ovog naroda i podneblja.
Pročitani su pozdravni telegrami Ministra kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanovića i gradonačelnika Kotora Vladimira Jokić koji je bio na zasjedanju UNESCO-vog Komiteta svjetske baštine.
„Žalim sto večeras nisam sa vama u Perastu, gdje započinje još jedan KotorArt i gdje večeras nastavlja da se u isto vrijeme ukorjenjuje i dalje cvjeta festival klapa i klapska pjesma. Ovo obraćanje pišem u Bahreinu, na 42. sjednici UNESCO Komiteta svjetske baštine, gdje su prisutne sve zemlje svijeta.
Okružen istinskom kulturnom raznolikošću, sa ovog mjesta vas dodatno uvjeravam u ono što ionako svi vi znate, da su Boka, Kotor i Perast vrijedan dio svijeta i njegove baštine, a da je klapska pjesma u samom srcu Boke.
Ne mogu, a da sa vama ne podijelim stihove Ujevića koji su mi na pameti dok se o Boki i Kotoru govori na ovom skupu:
“I snagu nam, i grijehe drugi s nama dijele,
i sni su naši sami iz zajedničkog vrela.
I hrana nam je duše iz naše opće zdjele,
i sebični je pečat jedan nasred čela.”
KotorArt, Festival Klapa i klapska pjesma jesu naša snaga iz zajedničkog vrela koju nudimo svijetu, pa vama i svima nama želim da u godinama pred nama jačate i jačamo sve više.
Uvaženi organizatori, čestitam na trajanju i želim uspješan festival, učesnicima da pjesmom osvoje goste a vama dame i gospodo da uživate u festivalu klapa“ – kaže se u telegramu gradonačelnika Vladimira Jokića.
Festival se nastavlja večeras od 21 sat takmičenjem ženskih klapa.
UNESCO komitet za svjetsku kulturnu baštinu od Crne Gore traži da napusti projekat žičare Kotor-Tvrđava Sv. Ivana, te održi moratorijum na bilo kakvu novu izgradnju i razvoj, saopšteno je nakon jučerašnje, 42. sjednice, na kojoj je odluka o Kotoru usvojena bez diskusije.
Sa sjednice je saopšteno da je Unesko komitet za svjetsku kulturnu baštinu i dalje zabrinut jer je neophodan znatniji dalji rad kako bi se detaljno analizirale slabosti postojećih prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi za teritoriju dobara i njenu tampon zonu, kao uvod u razvijanje sredstava za njihovo jačanje.
Obrazlažući razloge za napuštanje projekta žičare, iz Uneska navode da će tako biti spriječen bilo kakav negativan uticaj na “izvanrednu univerzalnu vrijednost dobara”.
Moratorijum na novu izgradnju i razvoj bi, kako navode, trebalo održati sve dok ne bude na snazi kompletan paket planskih i zaštitnih mjera kako bi se na zadovoljavajući način usaglasio eventualni održivi razvoj unutar osjetljivog predela područja i spriječio bilo kakav uticaj na kulturne i pejzažne vrijednosti imovine.
“Takođe zahtijeva od države ugovornice da izvrši sve relevantne radnje kao odgovor na prethodne odluke Komiteta, a posebno da sprovede PUB za sve tekuće ili planirane razvojne projekte, uključujući transportnu vezu na Verigama i turističkom objektu na Glavati – Prčanj, kao i da dostavi rezultate HIA-e Centru za svjetsku baštinu, za pregled od strane savjetodavnih tijela, prije nego što preduzmu dalje obaveze”, navode iz Uneska.
Iz Unesko komiteta su tražili da Crna Gora pozove zajednički Centar za svjetsku baštinu/ICOMOS reaktivnu monitoring misiju za dobra, kako bi ocijenio stanje očuvanosti, kao i različite izvještaje i zakonske izmjene koje su proizvedene i da savjetuju o tome koje su dalje aktivnosti neophodne za jačanje zakonske i planske zaštite dobara i njihove tampon zone i za koordinaciju njihovim upravljanjem.
Od Crne Gore se očekuje da Centru za svjetsku baštinu do 1. februara 2019. dostavi ažurirani detaljni izvještaj o stanju očuvanja svih komponenti dobara i sprovođenju traženih mjera.
Prvi vodonični brod na svijetu kako stručni krugovi nazivaju neuobičajeno eksperimentalno ekološko plovilo „Energy Observer“, uploviće u subotu u luku Kotor. Boka Kotorska će tako biti jedna od stanica na šest godina dugom putovanju „Energy Observera“ oko svijeta, na koje se taj brod otisnuo prošle godine iz Francuske.
„Energy Observer“ je detaljno rekonstruisana nekadašnja trkačka regatna katamaran-jedrilica „Formule TAG“ iz 1983., prva jedrilica koja je uspjela da probije simbolični limit od preplovljenih 500 nautičkih milja za 24 sata. Ovaj 30,5 metara dugi i 12,8 metara široki dvotrupac danas više ne pogone jedra, već kompleksan visokotehnološki sistem eletromotora koji se napajaju strujom iz sistema gorivih ćelija na bazi vodonika.
Brod danas plovi brzinom od 8 do 10 čvoriva, a njegova namjena je da testira savremena ekološka riješenja za pogon plovila i promoviše nove tehnologije koje su u saglasju sa očuvanjem životne sredine. „Energy Observer“ ima i napajanje strujom preko solarnih panela ukupne površine 130 kvadrata, a pokreću ga i dvije vertikalne vjetroturbine i posebni tzv. tegleći zmaj. Brod samostalno proizvodi dekarbonizovani vodonik iz morske vode, puneći njime svoj sistem gorivih ćelija iz kojih proizvodi električnu energiju za pogon dva porivna elektromotora snage po 56 konja. Cijeli sistempot puno je autonoman i ne emitije bilo kakve štetne gasove koji izazivaju efekat staklene bašte u atmosferi.
„Energy Observer“ dizajnirao je tim brodograđevnih inženjera u partnerstvu sa stručnjacima francuske nacionalne Komisije za istraživanja atomske i alternativne energije iz Grenobla. Brod će tokom svoje plovidbe oko svijeta koja će potrajati do 2022. godine, obići 50 država i upoviti u 101 luku – od vrijednih istorijskih lokaliteta poput Kotora, preko zaštićenih prirodnih područja na moru, do nacionalonih parkova, ali i lokacija na kojima je ekologija ugrožena, te mjesta gdje se održavaju različiti događaji koji promovišu ekologiju i održivi razvoj.
ENERGY OBSERVER
Misiju „Energy Observera“ pored francuske Vlade, podržavaju i Evropska Unija i Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije IRENA a pod direktnim je pokroviteljstvom predjsednika Francuske Emanuela Makrona. Brod je do sada prošao oko 7.500 nautičkih milja, obišao deset zemalja i uplovio u 21 luku.
Domaćin prvom svjetskom brodu sa pogodom na vodonik i njegovoj posadi u Crnoj Gori je Fondacija Petrović Njegoš na čijem je čelu princ Nikola II Petrović-Njegoš.
