U Arheološkom muzeju Narona, Vid – Hrvatska u petak 4. maja otvorena je gostujuća izložba 10. godišnjica arheološkog lokaliteta Rimski mozaici, Risan.
Uvodnim govorom obratio se direktor Arheološkog muzeja Narona, Toni Glučina, kao i direktorica Turističke organizacije grada Metkovića, Magdalena Medar Ujdur.
O samoj izložbi i arheološkom lokalitetu Rimski mozaici govorili su predstavnici Turističke organizacije opštine Kotor. Putem informativnih panoa predstavljeni su ostaci vile iz drugog vijeka sa pet mozaika i dva nova mozaička fragmenta, među kojima je i jedinstvena predstava boga sna Hipnosa, te je premijerno prikazan i film „Antički Risan“ autora Ranka Maraša, uz istoimenu brošuru.
Izložba arheološkog lokaliteta Rimski mozaici
U istraživanjima i prezentaciji lokaliteta učestvovali su Centar za istraživanje antikviteta južno-istočne Europe iz Varšave kao i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.
Inače, lokalitet Rimski mozaici poglašen je najboljim turističkim lokalitetom u Crnoj Gori te mu je dodijeljena nagrada Wild Beauty Award 2016. Ove godine se obilježava i deseta godina otvaranja lokaliteta za javnost, pod upravljanjem Turističke organizacije Kotor
Izložba će u Arheološkom muzeju Narona biti otvorena do 14. maja.
Muzej Narona izlozbena dvorana 2
Arheološki muzej Narona se nalazi u Vidu, mjestu u neposrednoj blizini Metkovića, a izgrađen je nad augusteumom, hramom posvećenom božanskom Augustu.
Tokom 1995. i 1996. na lokalitetu Plečašove štale provedena su arheološka istraživanja koja su rezultirala senzacionalnim nalazom ostataka rimskog hrama – Augusteuma i 17 mramornih skulptura nadnaravne i naravne visine. Ovaj nalaz potakao je ideju o zajedničkoj prezentaciji ovog jedinstvenog arheološkog lokaliteta kako arhitektonskih ostataka tako i drugog brojnog arheološkog materijala.
Kamen temeljac za budući muzej položen je 19. jula 2004., a Arheološki muzej Narona osnovan je uredbom Vlade Republike Hrvatske 2005., te je nakon iznimno složenih građevinskih radova svečano otvoren 18. maja 2007., kao prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ. Takav način prezentacije arheološkog lokaliteta obogatio je muzejsku ponudu Hrvatske i ima malobrojne paralele u europskim i svjetskim razmjerima.
Muzej je do sada tri puta nagrađivan. Nagradu „Vladimir Nazor“ dobio je arhitekt Goran Rako za projekt Muzeja, „Cemexovu“ nagradu za izgradnju dobila je tvrtka MGA iz Metkovića, a Arheološki muzej Narona dobio je nagradu Hrvatske turističke zajednice „Plavi cvijet“ za poseban doprinos obogaćenju turističke ponude Hrvatske.
Opština Herceg Novi dobitnik je međunarodnog priznanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva “Zlatno turističko srce” za gostoljubivost, koje dodjeljuje Međunarodni centar za razvoj turizma i ugostiteljstva “Sacen international”.
Nagradu je u subotu primio potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević, na ceremoniji dodjele priznanja „Turistički oskar – Zlatno turističko srce Mediterana i jugoistočne Evrope 2017“ i otvaranja turističke sezone u beogradskoj Skadarliji.
Herceg Novom je pripalo priznanje za šampiona gostoljubivosti Mediterana i Jugoistočne Evrope, a odluku je žiri donio jednoglasno.
Konjević se zahvalio na priznanju, ističući da je velika čast i zadovoljstvo primiti jednu ovakvu nagradu.
Herceg Novom nagrada “Zlatno turističko srce”
“Velika mi je čast da u srcu starog Beograda primim priznanje da smo najbolji domaćini, od jedne velike organizacije kao što je ‘Sacen international’. Ovo je podsticaj da još bolje radimo i unapređujemo turističku ponudu našeg grada”, rekao je Konjević.
Nagrada je dodijeljena u okviru turističke akcije “Biramo najuspešnije u turizmu Mediterana i Jugoistočne Evrope 2017”. Međunarodna turistička patrola “Sacen international-a” obišla je države Mediterana i Jugoistočne Evrope, te prema svojim utiscima ocijenila turističku sezonu u 2017. godini.
Pored kategorije šampion gostoljubivosti, uručene su nagrade u još 11 kategorija.
Herceg Novom nagrada “Zlatno turističko srce”
“Prema odluci žirija, najbolja turistička destinacija na Mediteranu i u Jugoistočnog Evropi je Grčka, šampion kulturnog turizma je grad Dubrovnik, a biznis turizma Beograd, najbolja turistička agencija za prodaju avio karata je ‘Fly fly travel’, Vojvodina je šampion gastro turizma, u oblasti obrazovanja nagrada je pripala beogradskoj Visokoj hotelijerskoj školi, partner godine je Inokasan Turska, ličnost godine je Nada Jovanović iz Turističke organizacije Republike Srpske, ‘Internacionalni vitez kulinarstva’ je Dragica Lukin iz Umaga, restoran godine je ‘Arena’, a specijalno priznanje za zdravstveni turizam dobila je Banja Koviljača”, navodi se u saopštenju Opštine Herceg Novi.
Poznati glumac Nikola Đuričko izvešće 10. maja u dvorani Park u 20:30 časova autobiografski stand-up šou “Sve što ste oduvek hteli da znate o Džoniju, a niste smeli da ga pitate”.
Sam Nikola Đuričko je o svom novom projektu rekao da mu je, napunivši 40. godinu života, jedna od rođendanskih odluka bila da napravi svoj stand-up šou. Nakon početnog straha od nepoznatog i uz podršku prijatelja (za koje se nada da ipak nisu samo ljubazni prema njemu), u 43. godini života, uz mnoštvo materijala za nasmijati publiku, napokon se odvažio i napravio ovaj veliki korak.
Publika će imati priliku da sazna zašto je morao da pjeva u prvom razredu, zašto je pao balet, zašto je nosio helanke, kako je izgubio 40 klinaca, a za koliko je prodavao putovanja na Havaje, kao i čuti mnoštvo drugih anegdota iz života popularnog glumca.
Svoj stand-up šou je osim u regionu, izvodio i širom svijeta: u Švajcarskoj, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, SAD-u i Kanadi.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 € počinje od ponedjeljka, 7. maja na blagajni dvorane Park, u terminima od 9 do 12 i od 18:30 do 20:30 časova.
Informacije i rezervacije u istim terminima na broj telefona: 068 851 031.
Mi ne smijemo stati, jer svjetlo mora gorjeti.
S druge strane pomorac će uvijek ploviti.
More će ti uvijek izvući nekoga da te spasi ili da ga spasiš.
To je takav život. Jedno mora biti s drugim.’
Petar Baraba, Ražanj na Braču, iz knjige „Legende svjetla“
„Već dva stoljeća hrvatski svjetionici svoj posao rade u tišini. Koliko su života spasili, koliko su sigurnosti ulili pomorcima? Svjetioničari, kao živuće legende, možda u ovim trenucima odašilju posljednja svjetla koja će čovjek čovjeku rukom upaliti“, rekao je u Briselu autor knjige „Legende svjetla – priče hrvatskih svjetionika i svjetioničara“, Jurica Gašpar.
Gašpar je sa ekipom iz udruženja „Prijatelji Mediterana – Lux Mediterraneum“ – Igorom Goićem, autorom dokumentarnog filma “Legends of The Light”, zatim Goranom Smadilom i Vlatkom Ignatoskim, predstavio u Briselu u Evropskom parlamentu (EP) svoja djela, tj. višegodišnji projekat kojim su obilježili 200 godina od paljenja prvog svjetla na svjetioniku u Savudriji.
U Briselu su boravili na poziv zastupnika u Europskom parlamentu Ivana Jakovčića, Joze Radoša, Ivane Maletić, Dubravke Šuice i Davora Škrleca.
Tom prilikom, autor knjige Jurica Gašpar je izjavio: “Poziv smo dobili od pet hrvatskih zastupnika u EP. I ponosni smo na činjenicu da je pet različitih političkih boja i orijentacija sjedinjeno u ideji podrške jednoj pozitivnoj priči iz Hrvatske. Dvjesto godina hrvatskih svjetionika obilježavamo u Briselu, donoseći svjetlo legendi. Izuzetno sam počašćen zbog toga. Možda je i više razlog taj što se to zanimanje gasi, zato nam je drago da smo uhvatili zadnji brod za priču o legendama svjetla, dakle, o svjetioničarima i svjetionicima na hrvatskom Jadranu.
Ekipa iz udruge Lux Mediterraneum krajem 2013. godine imala je suludu ideju obilaska svih lanterni na Jadranu te tada nije mogla ni sanjati da će 200 godina od paljenja svjetla na prvom svjetioniku,onom u Savudriji, obilježiti na ovako dostojanstven način“, rekao je Jurica Gašpar i sam sin svjetioničara.
Na hrvatskoj obali Jadrana izgrađeno je 48 svjetionika od čega 35 radi i danas. Predsjednik udruge „Prijatelji Mediterana -Lux Mediterraneum” Gordan Smadilo je objasnio da su brodom na jedra posjetili sve svjetionike istočne obale Jadranskog mora.
„Prikupili smo vrijednu građu – putopisne i dokumentarističke tekstove, foto i filmske sadržaje. Istražujući svjetionike, istražujemo i svjetioničare i njihov život na lanterni. Smatramo da nikad ispričana priča o hrvatskim svjetionicima i anonimnim ljudima, koji svojim poslom spašavaju živote drugih, mora biti ispričana. A naš projekat je pokrenuo tri glavne fascinacije. Prva je fascinacija morem, čija je priča snažno intrigantna, more u svojoj dvojnosti – privlačno, ali i opasno. Druga fascinacija vezana je za graditeljski projektantski doprinos Austro-Ugarske, koja je napravila impozantnu infrastrukturu od 48 svjetionika na Jadranu. Treća fascinacija je život svjetioničara na svjetioniku“, poručio je Smadilo.
„Legende svjetla“ u Kotoru
Svoju životnu priču je brojnim okupljenim europarlamentarcima ispričao svjetioničar s otoka Visa, Ivan Bulić.
„Drago mi je da su naši domaćini, europarlamentarci, prepoznali važnost ovog projekta i tradiciju svjetioničarske službe koja neprekidno traje 200 godina. Nadam se da ćemo ovom promocijom pomoći očuvanju svjetionika kao kulturne baštine i tradicije pomorstva“, rekao je Bulić
O simbolici i značaju svjetla, odnosno o pomoći svjetlosnih signala za sve koji plove, govorio je zastupnik Ivan Jakovčić.
„Svima nama trebaju svjetionici u životu i koliko god simbolično značili i koliko god možemo govoriti o povijesti, možemo govoriti i o budućnosti. Svjetionici će sigurno ostati tamo gdje jesu i biti, ako ništa drugo, uspomene na jednu povijest koja je bila, naravno na našem Jadranu, jedna nevjerojatna, fantastična povijest“, naglasio je Jakovčić
Ovo je projekat kojim se štiti, ali i širi bogata kulturna baština Hrvatske, smatra europarlamentarac Jozo Radoš.
„Drago mi je da sam, sa ostalim kolegama, ugostio predstavljanje knjige, monografije, o dvjesto godina svjetionika u Hrvatskoj. Imali smo tom prigodom i malu raspravu, predstavljanjem rada svjetioničara, predstavljanjem filma koji će uskoro vidjeti i šira javnosti. Svjetionici su dio naše povijesti, znak naše prisutnosti na ovim prostorima, jedna posebna ljepota i u arhitektonskom smislu i u prirodnom smislu. Doista je bilo zadovoljstvo i čast biti dio tima koji je omogućio predstavljanje te monografije u Europskom parlamentu“, ističe Radoš.
Hrvatski svjetionici primjer su kako se maštovitom ponudom može promovirati turizam iz potpuno različitog kuta, nudeći gostima doživljaj vlastitog pustog otoka, poručila je zastupnica Ivana Maletić.
„Prezadovoljni smo što smo dobili priliku predstaviti monografiju o 200 godina svjetionika u Hrvatskoj. Svjetionici sjedinjavaju našu kulturu, povijest, tradiciju, i to s gospodarstvom. Na jedan vrlo integralan način autori su pokazali kolika je vrijednost i važnost svjetionika i koliko su zapravo duboko uronjeni u našu povijest, povijest našeg naroda i koliko su važni za našu budućnost i daljnji razvoj, a to je ono najvažnije.“
Uz predstavljanje monografije, u Evropskom parlamentu održana je i pretpremijera dokumentarnog filma Igora Goića “Legends of The Light”, a čiji se traileri već mogu naći na Youtubeu.
„Sretan sam što su nas pozvali. Na filmu smo radili tri godine i još uvijek radimo, jer još traje proces montaže. O količini materijala govori činjenica kako imamo snimljeno oko 30 sati samo izjava, a o ostalom materijalu da ne govorim“, izjavio je Goić.
Autor monografije, Jurica Gašpar je takođe rekao da su u planu gostovanja u nekoliko evropskih gradova a među prvim će biti Beč.
Monografija ima 320 stranica s obiljem umjetničkih fotografija, upotpunjenih lirskim i dokumentarističkim crticama o životu na svjetioniku, te s relevantnim istorijskim okvirom o njihovom nastanku.
U organizaciji inicijative mladih “Silba Vibra” i Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, organizirana je akcija čišćenja otoka.
U akciji je sudjelovalo nešto više od 20 volontera koji su očistili obalu i plažu od luke Mul do uvale Sutorišće, na istočnoj strani otoka. Ovo nije prva akcija ovog proljeća, a razlog zbog kojeg se kontinuirano nalaze vikendima je najezda plastike koja pogađa hrvatsku obalu. Ovoga je proljeća problem plastike prerastao dosadašnje razmjere pa je tako kod silbenskih grebena pronađena “mrlja” plastičnog otpada duljine jedne milje i širine 30 metara. –
Primijetili smo da je obala otoka zagađena sa svih strana. Prilazili su nam mještani i pitali nas kako smo to očistili uvalu kad je drugi dan opet sve bilo puno plastike, što bi značilo da plastični otpad dolazi svaki dan. Nažalost, ono što smo očistili je površinski, a teško nam je i zamisliti koliko se slojeva plastike nalazi pod morskim travama i u okolnom grmlju. Predmeti koje smo najviše pronalazili su ribarske kašete i mrežice za uzgoj školjaka koje smo pronašli u neizmjernim količinama. Ovim putem apeliramo na one koji žive od mora da prestanu zagađivati ono od čega žive, rekla je Paula Bolfan, članica inicijative mladih “Silba Vibra” i Društva za zaštitu prirode i kulturne baštine otoka Silbe.
U akciji čišćenja najviše su ih fascinirala djeca koja su zapravo puno osvještenija nego što mislimo. – Svjesni su oni problema onečišćenja, ali moramo ih uključivati u akcije i sami biti primjer očuvanja okoliša u kojem živimo. Sve su naše akcije namijenjene i odraslima i djeci. U suradnji s Društvom, sve volontere opskrbljujemo vodom, voćem i rukavicama. Lokalni dionici u blizini obale koju čistimo nam uvijek nude okrepu, a djelatnici “Čistoće” na otoku pomažu nam sa sortiranjem. Tijekom akcija razgovaramo o problematici i pokušavamo pronaći rješenja kako da i turiste, koji samo što nisu stigli, upozorimo na problematiku i objasnimo im da je i njihova dužnost čuvati okoliš u kojem provode svoj godišnji odmor. Nažalost, smatramo da nema dovoljno znakova i poruka upućenih turistima tijekom sezone pa smo odlučili da će jedna od budućih akcija biti dječja radionica izrade tabli upozorenja o zaštiti okoliša – objašnjava Bolfan.
Svjesni su toga da ne mogu učiniti promjenu u jednom danu, no vjeruju da će djeca među sobom i svojim obiteljima širiti poruke i svijest koju dobivaju sudjelovanjem u ovakvim i sličnim akcijama.
Predstavnistvo Dominator Ilumena u Porto Montenegru
Austrijski-italijanski graditelj luksuznih mega jaghti „Dominator Ilumen“ otvorio je svoje predstavništvo u nautičkom centru Porto Montenegro u Crnoj Gori.
Kompanija koja ima zvanično sjedite u Luksemburgu i koja se bavi konstruisanjem i gradnjom motornih jahti dužine od 24 do 38 metara, u Porto Montenegru je otorila svoj prodajni i centar za podršku klijentima koji su već kupili neki od njenih brodova. Iako je riječ o modelima koji se prave po serijskom nacrtu, jahte „Dominator Ilumena“ omogućavaju kupcima izuzetno visok nivo personalizacije u skladu sa posebnim željama naručiooca, pa tako svaki brod predstavlja praktilno unikatan proizvod. U 17 godina postojanja „Dominator Ilumen“ je sagradio i isporučio preko 140 jahti širom svijeta, a trenutno se grade dva broda tipa 28M, jahte „Cadet V“ i „Zalanca“ na čijem unutrašnjem dizajnu i opremanju ova kompanija, pored ostalih, sarađuje sa čuvenim proizvođačem krustala „Swarovski“ i italijanskim umjetnikom Stefanom Kurtom.
Povodom otvaranja njihovog novog prodajnog i centra za podršku klijentima u Porto Montenegru, iz „Dominator Ilumena“ su saopštili da je izbor tivatskog nautičkog centra i marine „čiji su kapaciteti i usluga vrhunski, bio više nego logilčan imajući u vidu da je Boka jedna od najekskluzivnijih jahting destinacija u Evropi i da ovaj kraj ima jake istorijske veze i sa Italijom i sa Austrijom.“
Dominator Ilumen 28M
„Ponosni smo što u jednom tako lijepom mjestu kreiranom prvesntveno za jahting i ljubitelje brodova kao što je Porto Montenegro, možemo pokazati naš dizajn, tehnologiju i strast za pravljenjem jahti. Fokus naše kompanije je stavljen na Mediteran, u kome je Crna Gora sigurno jedna od najljepših tačaka i veoma važno mjesto za jahting zajednicu“- kazala je predsjednica „Dominator Ilumena“ Angela Pernštajner.
Izvršni direktor Porto Montenegra Dejvid Margason izrazio je zadovoljstvo uspostavljanjem saradnje sa austrijsko-italijanskim proizvodjačem luksuznih mega-jahti, naglašavajući da se otvaranjem predstavništva „Dominator Ilumena“ u Tivtu „klijentima tog prestižnog evropskog brenda pruža cjelogodišnji komfor, sigurnost i podrška za njihove brodove.“
Kompanija “Mimoza Grupa” iz Tivta iza koje stoji ruski i crnogorski kapital, još nema formalnu saglasnost državnih, ili organa Opštine Tivat za gradnju novog luksuznog kondo-hotela u centru Tivta, na lokaciji nekadašnjeg hotela “Mimoza”. Uprkos tome, ova kompanija svakodnevno nesmetano izvodi radove na obezbjeđenju i fundiranju temeljne jame novog objekta, jer po projektu, novi hotel treba da ima i dvije podzemne etaže za garaže, pa je neophodno adekvatno obezbjediti teren u centru grada i u neposrednoj blizini morske obale, da bi se u njemu iskopala rupa dubine skoro 10 metara.
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma potvrdili su da investitor “Mimoza Grupa” posjeduje odobrenje za rušenje prethodno postojećeg objekta na katastarskim parcelama 2284 i 3385 KO Tivat.
“Odobrenje je izdato rješenjem MORT-a 5.aprila 2016. Dakle, u skladu sa odobrenjem, na predmetnoj lokaciji se mogu obavljati radovi na rušenju objekta. Investitoru je, u zakonom propisanoj proceduri, zabranjeno izvođenje radova na građenju novog objekta hotela rješenjem urbanističko-građevinskog inspektora broj UP I 107/8-226/1 od 30.04.2018. godine. DUP ‘’Tivat – Centar’’ stavljen je van snage prije Prijave građenja, a nakon izdavanja urbanističko-tehničkih uslova broj 05-1840/9 od 10.11.2015.godine, zbog čega ni projekat nije bilo moguće raditi po UTU-ima iz nevažećeg plana”- objasnili su iz MORT-a zašto toj kompaniji nisu formalno dali saglasnost(dozvolu) da započne gradnju novog hotela.
Oni međutim, nisu precizno odgovorili zašto urbanistilko.građevinska inspkecija koja je u nadležnosti tog Ministarstva, nije spriječila građevinske radove koji se obavljaju na lokaciji bivše “Mimoze” što je već odavno potpuno porušena, a minulih dana uklonjeni su čak i posljednji ostaci temelja starog hotela kako bi počelo fundiranje i obezbjeđenje temeljne jame novog objekta.
“Rješenje o zabrani izgradnje je trenutno u fazi dostavljanja i na isto investitor ima pravo žalbe u roku od osam dana od prijema. Ukoliko investitor započne sa izgradnjom novog objekta, suprotno postojećim rješenjima, biće preduzete procedure u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata”- tvrde iz resora ministra Pavla Radulovića (DPS)
“Mimoza Grupa” čija je izvršna direktroica ruska državljanka Anastazija Lašmanova, prije dvije ipo godine kupila je stari hotel “Mimoza” i plac od oko 4.600 kvdatara u centru grada, na kojem se nalazio hotel, za 6,5 miliona eura. Stari hotel iz 1958. su srušili jer namjeravaju da ovdje podignu luksuzni novi kondo-hotel kapaciteta 50-tak apartmana, ranga pet zvjezdica, a u pregovorima su sa renomiranom “Marriot” grupacijom da njihov podbrend “Autograph Collection” koji upravlja luksuznim butik- hotelima širom svijeta, preuzme i upravljanje novim hotelom u Tivtu kada on bude izgrađen do sredine ljeta-početka jeseni 2019.
Iz MORT-a su rekli da novi DUP ‘’Tivat – Centar’’ još uvijek nije usvojen. Opština Tivat je u petak i zvanično završila javnu raspravu o tom dokumentu koja je efektivno trajala samo tri radna dana i to bez održavanja uobičajenog okruglog stola sa građanima.
Plan tivatskih oopštinara je da novi DUP “Tivat –Centar” koji je izradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje u vlasništvu podgoričkog biznismena Aca Đukanovića, pripreme za usvajanje na sjednici SO koja bi se trebala održati do kraja maja, a čime će se steći uslovi da “Mimoza Grupa” u legalne tokove uvede svoju praktično već započetu izgradnju novog hotela u centru grada.
Svi koji u Crnoj Gori budu gradili objekte bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije ili građevinske dozvole, biće kažnjeni zatvorom i do osam godina, predviđeno je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika.
Za gradnju objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje, ili suprotno revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ko započne građenje složenog inženjerskog objekta bez građevinske dozvole ili gradi objekat suprotno građevinskoj dozvoli i revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja, biće kažnjen zatvorom od jedne do osam godina.
Izmjenama i dopunama je predviđena i kazna od tri mjeseca do tri godine za onog ko protivno propisima priključi ili dozvoli da se na infrastrukturu priključi gradilište, objekat u izgradnji ili izgrađeni objekat, koji nema građevinsku dozvolu i dokumentaciju za građenje složenog inženjerskog objekta.
Lice odgovorno za projektovanje, reviziju tehničke dokumentacije, izvođenje radova i stručni nadzor nad građenjem objekta, koje pri vršenja tih poslova ne postupi po propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata ili opštepriznatim tehničkim pravilima, ili izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20 hiljada EUR, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Institut za biologiju mora iz Kotora juče je ugostio jednog od vodećih japanskih istraživača prof. Kazuo Kadowakija sa Univerziteta Tsukuba i dr Jovana Mirkovića, ambasadora Crne Gore u Japanu.
Prof. Kadowaki je u razgovoru sa direktorom Instituta dr Mirkom Đurovićem i saradnicima prenio najnovija dostignuća Univerziteta Tsukuba iz oblasti uzgoja mikroalgi u cilju prozvodnje bioplastike, biogoriva i hrane koja se koristi za ekološki uzgoj riba.
Dogovorena je inicijalna saradnja u oblastima ispitivanja potencijala više vrsta mikroalgi Bokokotorskog zaliva i Jadranskog mora kao mogućih resursa za eventualni uzgoj kao i transfer znanja u oblasti akvakulture, farmacije i medicine.
Herceg Novi dobija novi festival urbane kulture – MORŽ (Morski ritam života) kojeg organizuju Herceg Novi Cool (NVO Alternaut) i kafe Prostorija u saradnji sa Crnogorskom kinotekom i uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi. Prvo izdanje MORŽa biće održano od 1. do 3. juna na platou ispred Prostorije, na Stepeništu 28. oktobra koje spaja Škver sa gradom.
MORŽ će, u okviru muzičkog programa, u Herceg Novi dovesti neka od najzanimljivijih i među poklonicima alternativnog zvuka omiljenih aktuelnih imena muzičkog stvaralaštva sa postjugoslovenskog prostora i predstaviti publici izuzetnu kantautorsku scenu koja u regionu doživljava svoj procvat.
U okviru programa koji je podržala Crnogorska kinoteka, svake večeri festivala publika će moći da uživa u igranim i dokumentarnim filmovima koji za temu ili scenografiju imaju more. Simpatični rariteti i neka od najvažnijih ostvarenja svjetske kinematografije biće prikazani pod zvijezdama, na najšarmantnijim hercegnovskim stepenicama, a nagrađivani hercegnovski reditelj Ivan Salatić ustupio je svoj film ‘Dvorišta’ za prikazivanje na novom novskom festivalu.
U art programu na platou ispred Prostorije, u okviru grupne izložbe koja će predstaviti jedan od mogućih presjeka trenutno rashuktalog i vrlo bogatog regionalnog neba vizuelne umjetnosti, Novljanima i gostima će svoje radove prikazati neki od najboljih i najsvježijih autora sa prostora bivše Jugoslavije.
