Jokić i Krstulović – Svečana sjednica povodom Dana grada Splita
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, na poziv splitskog gradonačelnika Andra Krstulovića Opare, prisustvovao je Svečanoj sjednici u povodu Dana grada Splita.
Svečanosti u HNK prisustvovali su Premijer Andrej Plenković, Predsjednik Sabora Gordan Jandroković i svi članovi Vlade RH. Ovom prilikom, Vlada je održala tematsku sjednicu u Splitu, na kojoj je donijeto niz odluka kojima će se ubrzati razvoj, dovesti novi investitori i ubrzati napredak grada.
Čelni ljudi dva grada, Kotora i Splita, istakli su značaj dosadašnje saradnje koja se u poslijednje vrijeme intenzivira i kroz zajedničko učešće u međunarodnim projektima, pa je tako jedan od najskorijih i projekat razvoja maslinarstva koji povezuje Split, Mostar i Kotor.
Za predsjednika Jokića, ovo je ujedno bila prilika za brojne susrete i razmjenu iskustava sa kolegama , gradonačelnicima , kako regiona , tako i šire,
Školski brod Mornarice VCG , jedrenjak „Jadran“ svečano je danas ispraćen iz Tivta na višednevno krstarenje Mediteranom sa ukrcanim studentima Pomorskog fakulteta iz Kotora (PFK).
Brod i posadu, te ukrcana 47 studenta i tri profesora PFK ispratili su članovi porodica, brojni građani, komandant Mornarice VCG – kapetan fregate Vesko Tomanović, rektor Univerziteta Crne Gore dr Danilo Nikolić, predsjednik UO Univerziteta dr Duško Bjelica, dekan PFK dr Špiro Ivošević i zamjenik načelnika Generalštava VCG, pukovnik Svetozar Brajković.
„Ovaj brod ponos je ne samo Mornarice, već i cijele države Crne Gore. „Jadran“ je da svojom bogatom prošlošću i tradicijom ušao u istoriju pomorstva jer je on ploveća učionica u kojoj su svoje prve profesionalne korake učinili mnogi oficiri i vaši prethodnici. Ovo je za mlade studente prilika da spoje teoriju i praksu, da evociraju uspomene na ono što je ovaj brod već preko 80 godina prolazio i doživljavao i da se neki od vas možda i odluče da svoju buduću karijeru gradi upravo na ovom brodu ili u Mornarici VCG, što bi bio i interes nas svih u Vojsci“- kazao je pukovnik Brajković, poželjevši „Jadranu“, posadi broda i studentima srećan put i mirno more.
Jadran
Tokom devetodnevog putovanja, „Jadran“ će iz Boke krstariti do Malte gdje će uploviti u luku tamošnjeg glavnog grada Valete. Ukrcanim srudentima PFK druge i treće godine sa smjerova nautika, brodomašinstvo i pomorske nauke, kao i nekolicini najboljih studenata prve godine koji su ukrcani na brodu, ovo će biti prilika da se u praksi upoznaju sa svakodnevnim životom i radom na brodu, steknu praktične pomoračke vještine i radeći uz posadu na komandnom mostu, palubi i u strojarnici, u praksi provjere i dopune svoja teorijska specijalistička znanja.
Poželjevši im mirno more i srećan put, dekan PFK dr Špiro Ivošević je zahvalio svim koji su pomogli organizaciju ovog krstarenja, prvog dužeg međunarodnog putovanja na koje je „Jadran“ krenuo poslije prošle godine završenog obimnog generalnog remonta i rekonstrukcije broda u Bijeloj.
Brajkovic i Ivošević
„Želimo da ovo i buduća ovakva putovanja budu tradicija koju će baštiniti i Mornarica i obrazovni sistem Crne Gore. PFK više od šest godina radi na kreiranju i obnovi prepoznatljivog pomorskog obrazovnog sistema. U okviru Uviverziteta CG, prošle godine smo akreditovali naše studijske programe i danas slobodno mogu da kažem, da smo jedina visokoškolska obrazovna institucija u Crnoj Gori koja ispunjava sve nacionalne i međunarodne standarde“ – istakao je Ivošević poručujuči studentima, među kojima čak petina ima prosječnu ocjenu preko 9, da na krstarenju sa „Jadranom“ do Malte predstavljaju ne samo PFK i Univerzitet, već i cijelu državu Crnu Goru.
Isplovljenje Jadrana
Prema planu, „povratak „Jadrana“ sa krstarenja očekuje se u nedjelju 13.maja, kada će brod u poslijepodnevnim satima uploviti u luku Kotor.
Dječija radoznalost odvela ga je na vrata jedriličarskog kluba „Delfin“ – Tivat, pa je sa šest godina počeo jedriti. Danas, kao šesnaestogodišnjak, dobitnik je brojnih medalja i pehara koje, kako kaže, ne broji, državni prvak u jedrenju, pobjednik na međunarodnim regatama, treći na Evropa kupu u Francuskoj. Sa svojih petnaest godina, bio je dvadest i prvi jedriličar na planeti. Zove se Ilija Markovića i učenik je prvog razreda Pomorske škole u Kotoru.
„Iako je želja mojih roditelja bila da treniram vaterpolo, moja odluka je bila jedrenje. U početku je u klubu to bila igra, malo rada, jedrenja, kupanja, a kasnije je otpočeo ozbiljni rad.
U kategoriji „Optimist“ više godina je bio državni prvak. Kaže da se smjenjivao u konkurenciji sa Igorom Nikolićem, također mladim jedričarem „Delfina“, sve dok nije prešao u višu kategoriju „Laser“ u okviru koje je nastavio sa nizom uspjeha i postao prvak Crne Gore.
Iako prelazak u višu kategoriju kod mnogih jedriličara izazove dosta nesnalaženja, Marković tih problema nije imao.
„U kategoriji „Laser“ sam počeo jedriti sa trinaest godina. Svaka nova klasa je kao novi početak, drugačija tehnika, način jedrenja, taktika. Ipak, izborio sam se sa svim tim i konačno ostvario dobre rezultate“.
Ilija Marković jedriličar
Najdraža pobjeda?
„Medalje ne brojim, ali, svakako, najdraža mi je ona na prvoj regati u Kotoru, kada sam se takmičio u konkurenciji do dvanaest godina i osvojio prvo mjesto. Tada sam započeo sa nizom uspjeha koji se nastavljaju do danas.
Jedna od najdražih medalja je sa Evropa kupa u Hyères-u, u Francuskoj.
Totalno nenadano, desilo se to u klasi „Laser“ 4.7. Od prvog dana vjetar je bio izuzetno slab što nije nikako pogodovalo jedrenju. U prvoj regati sam bio šesti. Kasnije sam to popravio i probijao se sve bolje, iz dana u dan. Moram priznati da do zadnjeg dana takmičenja nisam ništa očekivao, ali kada mi je trener Ilko Klakor, nakon posljednje regate, saopštio da sam u ukupnom poretku treći, mojoj sreći nije bilo kraja.
Na Hrvatskom državnom prvenstvu sam bio treći u „Laser“ standardu. To je olimpijska klasa u izuzeto jakoj konkurenciji svjetskih i olimpijskih prvaka, među kojima je jedrilo petnast prvih jedriličara te klase u svijetu“ – kaže Marković.
Posljednju medalju je osvojio na velikoj Mornarovoj regati u Splitu gdje je bio treći u Laser radialu, ukupno.
Zahvalan treneru i roditeljima
Svaka regata je priča za sebe. Što je konkurencija jača to je bolje, adrenalin skače, kaže Ilija. Jedrenje i takmičenje je samo po sebi jako zanimljivo, puno događaja, raznih priča, prepričavanja iskustava. Moram kazati da je i putovanje na međunarodne regate jako interesantno, ima svoju draž. Putujemo klupskim kombijem, imamo prikolicu na kojoj su jedrilice i tako stižemo širom Evrope, sa trenerom.
Pozivam sve zainteresovane da dođu u klub jer tokom ljeta počinje Škola jedrenja, poručuje Marković.
„Za uspjeh sam izuzetno zahvalan treneru Ilku Klakoru koji, inače, radi sa mnom od kada sam se počeo baviti ovim sportom, do danas. Sve ove godine me trpio, podržavao i stručno vodio, kao i kolegu jedriličara Igora Lesa. Bodrio nas je i gurao kroz profesionalni i sportski put. Danas se trudim da se, kroz jednu zdravu takmičarsku konkurenciju, sa iskusnijim Lesom, plasiram na Olimpijske igre u Pariz. Također, veliku zahvalnost dugujem i mojim roditeljima od kojih sam svesrdno podržan, kako kroz psihološku tako i materijalnu dimenziju.
Ilija Marković jedriličar – foto Boka News
Svakodnevno jedri po tri sata
Svakog dana jedrim, naravno, ako vremenski uslovi dozvole. Trening traje oko tri sata, jedrim u akvatoriju Tivatskog zaliva. Jednom mjesečno kada mi dopuste iz škole, idemo u Split i tamo treniram sedam dana.
„Bilo je prevrtanja pogotovo kada je jači vjetar u zimskom periodu, kao i nevreme, ali velika je tu organizacija tako da nema opasnosti – priča nam mladi Marković.
U klubu „Delfin“ koji baštini dugu i bogatu tradiciju jedrenja, radi se stručno. Posebno se forsiraju mladi, kao i djevojke. Istakao bih Irinu Kusovac koja je u Splitu bila druga u kategoriji junora – djevojčice. Inače, ona mi je partner na treninzima, zahvaljujući njoj sam i postigao uspjeh u Hyèresu.
Ilija i Irina, po mišljenju stručnjaka, spadaju u grupu najtalentovanijih jedriličara planete, koji su u direktnom okršaju sa najboljim takmičarima svijeta. Prošle godine u belgijskim Nieuwpoortu mogli su vidjeti što je to što im nedostaje i na čemu treba da rade.
„Jedrenje mi je podarilo zadovoljstvo uživanja u ovom sportu, naučio sam dosta o životu, osjećam se malo stariji, iskusniji u odnosu na svoje vršnjake. Kroz sport sam naučio pobjeđivati i gubiti. Mladima bi poručio dođite da se družite, igrate, jedrite i zabavite“, poručio je Marković.
Ilija Marković jedriličar – foto Boka News
Planovi
Intezivirao sam treninge za Evropsko prvenstvo u La Rochelle, France od 5. do 12. maja. Nakon toga, kreću pripreme za 18. Mediteranske igre od 22. juna do 1. jula ove godine u Tarragoni, Španjolska.
Svakako, finale svega su pripreme za Svjetsko prventstvo u Aarhusu, Danska, na jesen.
„Izuzetno sam zadovoljan što sam se kao šesnaestogodišnjak plasirao na Svjetsko prvenstvo, među seniorima. Tamo su svi jedriličari stariji od dvadest i dvije godina. Čast mi je da budem učesnik Svjetskog prvenstva sa samo šesnaest godina.“ – kaže Ilija Marković.
Ilija Marković jedriličar
Tonći Stipanović mu poklonio jedro
Prije puta na regatu u Palma de Mallorcu, najbolji hrvatski jedriličar, nosliac srebrne medalje sa Olimpijskih igara u Rio de Ženeiru, 2016. Tonći Stipanović, poklonio mi je jedro vrijedno više od 600 eura. Bio sam jako izenađen, to je fenomenalan osjećaj, kada ti jedro pokloni jedan svjetski as, ali to na neki način i obavezuje, da vratiš dobrim jedrenjem, plasmanom, kaže zadovoljno Marković.
U organizaciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi je u petak održan „Dan otvorenih vrata“ namijenjen svim korisnicima/zakupcima kupališta duž crnogorskog primorja.
“Dan otvorenih vrata” tradicionalno se organizuje svake godine u predsezoni, a podrazumijeva postavljanje tematskih punktova na kojima se korisnicima kupališta pružaju potrebne informacije od predstavnika Javnog preduzeca i svih relevantnih institucija.
Ovogodišnje teme odnosile su se na ustupanje kupališta i privremenih objekata, uslove za organizaciju kupališta, sportsko-rekreativnih aktivnosti i postavljanje privremenih objekata, odobrenja za obavljanje djelatnosti pružanja turističkih usluga na kupalištima, kontrolu rada kupališta i privremenih objekata, obuku i licenciranje spasilaca na plažama iprijave za program„Plava zastavica“. Takođe, na Danu otvorenih vrata korisnici kupališta su imali mogućnost da saslušaju prezentacije o poboljšanju uslova za reciklažu limenki i osamom značaju reciklaže, i prezentaciju aktivnosti u okviru projekta „Čep za život lijep“ i ostvare saradnju sa istima.
Nakon toga, danas je održan i radni sastanak sa predstavnicima svih relevantnih institucija sa ciljem prepoznavanja i koordinacije neophodnih aktivnosti koje treba preduzeti radi pravovremene pripreme, organizacije i kontrole kupališta tokom sezone. Radnom sastanku su pored predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrm Crne Gore prisustvovali predstavnici Ministarstva odrzivog razvoja i turizma, Uprave za inspekcijske poslove, opštinskih sekretarijata za privredu, Lučke kapetanije, Uprave pomorske sigurnosti, komunalne policije i inspekcije, Crvenog Krsta i dr.
Velika plaža – spasioc
Na radnom sastanku je zaključeno da se zajedničkim djelovanjem i koordinacijom svih državnih institucija, opštinskih i inspekcijskih organa može postići najbolji rezultat na suzbijanju sive ekonomije, ali i u pospješivanju legalnog obavljanja poslova i organizacije nacrnogorskom primorju. Ključne teme odnosile su se na regulisanje režima izdavanja i vožnje skutera i turističkih plovila, kontrlole plovila koja obavljaju privrednu djlatnost i nelegalnih objakata na području Ade Bojane.
Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom danas je upućen apel svima zakupcima,koji to do sada nisu učinili, da u najkraćem roku postave plažnu infrastrukturu i organizuju svoja kupališta, posebno u smislu postavljanja bova i informativnih i bezbjednosnih tabli, kao i osnovnih sadržaja za nesmetano održavanje komunalnog reda na plažama.
U Herceg Novom boravi 4119 registrovanih gostiju što je za 31% više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije.
Od ukupnog broj gostija, njih 2516 je smješteno u hotelima i 1603 ih je u domaćinstvima, dok u autokampovima i hostelima još uvijek nema turista.
Najveći broj prijavljenih gostiju u Herceg Novom su stranci, kojih je čak 3720 od čega je 2129 u hotelima, a ostalih 1049 su smješteni u domaćinstvima.
Ovo, u odnosu na lani, značajno povećanje broja gostiju u našem gradu u skladu je sa trendom permanentnog porasta posjete koja se bilježi iz vikenda u vikend od početka godine i rezultat je pojačanog marketinga cjelokupne destinacije.
Turistička inspekcija intezivirala svoj rad
Od prvog maja Turistička inspekcija Herceg Novog intezivirala svoj rad na terenu, a u svrhu što efikasnijeg kontrolisanja prijavljivanja gostiju. Svaki izdavaoc smještaja je zakonski obavezan da prijavi svoje goste, a troškovi boravišne takse su obaveza koja ide na teret turiste.
Naplata boravišne takse obezbjeđuje prihode kojima se unaprjeđuje turistička ponuda i razvija destinacija.
Prema novom Zakonu o turizmu Turisitčka inspekcija koja terenski rad izvodi uz asistenciju pripadnika Uprave policije, ima pravo da bez najave izvrši kontrolu svakog objekta i izvrši uvid u činjenično stanje prijavljenih gostiju.
Brdska auto trka (BAT) Podi-Herceg Novi 2018, koja će biti održana 12. i 13. maja, okupiće oko 40 takmičara, a velika pažnja, ove godine, posvećena je mjerama bezbjednosti, saopšteno je na pres konferenciji Auto-moto sportskog kluba (AMSK) “Podi“.
Direktor BAT Podi – Herceg Novi 2018, Boško Radović, kazao je, na pres konferenciji, da je ove godine bezbjednost podignuta na viši nivo.
“Što se tiče učesnika same auto trke, prošle godine je bilo 52 vozača sa teritorije Crne Gore. Ove godine očekujemo 40-ak učesnika, jer je došlo do izmjene pravila u cilju bezbjednosti vozača, tako da je bio udar na budžet svih vozača. Mislim da ćemo izgubiti neki dio trkača, ali nadamo se da će biti dovoljan broj da zadovolji ukuse probirljive publike“, pojasnio je Radović.
Staza je, kako je rekao, dobro pripremljena.
“Nadamo se da ćemo tu održati visoki nivo. Što se organizacije tiče, veliku pomoć su nam ove godine, dali opština Herceg Novi, kladinoce Meridian, Turistička organizacija i dosta privatnika, koji nas prate iz godine u godinu i bez kojih ne bi bilo izvodljivo sve organizovati“, naveo je Radović.
Članica organizacije BAT AMSK Podi, Slađana Radović, kazala je da brdska trka Podi – Herceg Novi 2018 otvara sezonu brdskih auto trka.
“Prva je 12. i 13. maja. Dužina staze je četiri kilometra 470 metara. Trudili smo se da obezbijedimo stazu i pripremimo sve za trkače. Staza ima 12 lijevih krivina i osam desnih. Prošle godine je rekorder staze Luka Špadijer“, navela je Radović.
Ona je istakla da su verifikacija i tehnički pregledi zakazani za 11. maj od 15 do 18 časova, a staza za saobraćaj će, kako je navela, biti zatvorena 12. maja od 10 sati.
„U subotu, prva vožnja počinje u 11 časova, druga u 13, a staza se otvara u 16 časova. U nedjelju je zatvaranje staze u devet sati, prva vožnja je u 11, druga u 13, a otvaranje staze je u 16 časova. Voziće se dvije vožnje, koje će se sabirati“, pojasnila je Radović.
Ona je predstavila Kalendar trka za ovu godinu.
“Dakle, 12. i 13. maj Podi-Herceg Novi, 26. i 27. maj Kotor, 2. i 3. jun Kuči, 16. i 17. jun Glava Zete, 7. i 8. jul Lovćen, 18. i 19. avgust Pljevlja, 15. i 16. septembar Crmnica i 6. i 7. oktobar Dubrovnik“, navela je Radović.
PR Opštine Herceg Novi, Marija Krivokapić, ocijenila je da je najavljena brdska trka važna za Herceg Novi, zbog toga što, kako je rekla, svake godine okuplja veliki broj posjetilaca.
“Takođe okuplja neke od najboljih crnogorskih vozača. Trka otvara automobilsku sezonu u Crnoj Gori. Iza organizatora stoje godine dobroga rada i odlične pripreme za ovakav događaj. Broj posjetilaca i interesovanje za praćenje jedne ovakve sportske priredbe iz godine u godinu raste“, rekla je Krivokapić.
Ona je istakla da je velika pažnja posvećena mjerama bezbjednosti, navodeći da će režim saobraćaja od Poda do Kamenog, na putu Meljine-Petijevići biti izmijenjen 12. i 13. maja.
Krivokapić je kazala da očekuje da brdska auto trka Podi-Herceg Novi postane tradicija.
“Ona već sada jeste događaj za koji veliki broj zaljubljenika u auto-moto sport rado rezerviše datum u svome kalendaru. Vjerujem da će tako biti i ove godine. Želim uspjeh organizatorima, vozačima što bolju vožnju, a gledaocima da uživaju u njihovim majstorijama“, poručila je Krivokapić.
U povodu 38. obljetnice smrti nekadašnjeg doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josipa Broza Tita u petak je Kuću cvijeća u Beogradu, gdje je pokopan, posjetilo između 1.500 do 2.000 ljudi iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavij
Titu, koji je prije 37 godina umro u Ljubljani, počast su u mimohodu, polažući cvijeće i vijence, odali predstavnici brojnih anfišastičkih udruga i organizacija, pojedinci – od Slovenije i Hrvatske, Srbije i BiH do Makedonije, odakle je, po tradiciji najviše posjetitelja.
Poštovatelji Titova lika i djela, među kojima je bilo po tri generacije nekoliko obitelji, nosili su zastave bivše Jugoslavije – trobojnice s petokrakom, zastave nekadašnjeg saveza Komunista Jugoslavije (SKJ), majice s Titovim likom, udarničke značke s radnih akcija, a na nekoliko štandova našli su se u prodaji bedževi i magneti s Titovim likom, trobojnice s porukama “SFRJ – jedna, jedina i jedinstvena”, “Jugoslavija – zemlja mira i slobode” “Socijalistička Federativna bila je divna”…
Kuću cvijeća, kao jednu od uobičajenih turističkih destinacija u Beogradu, posjetilo je u petak i nekoliko desetaka stranih turista, među njima iz Japana, Rusije, Španjolske, Kine.
Memorijalni kompleks Kuća cvijeća, u kojem su pokopani Tito, a poslije i njegova supruga Jovanka, dio je Muzeja povijesti Jugoslavije, a do sada je počast bivšem predsjedniku Jugoslavije odalo više od 20 milijuna ljudi iz cijelog svijeta.
Titov unuk i imenjak Josip Joška Broz, inače predsjednik izvanparlamentarne Komunističke partije, izjavio je da bi se njegov djed, kada bi vidio što se danas događa na prostorima bivše Jugoslavije, odmah vratio u grob.
“Kada bi Tito došao i vidio što se događa odmah bi se vratio u grob. On ne bi mogao shvatiti da je od onakve zemlje ostalo ovo što sad imamo i da je ovakav život sada u odnosu na onaj koji smo nekada imali”, izjavio je Joška Broz za beogradsku TV Prva.
Nekadašnji doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, umro je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, a pokopan je 8. svibnja u Beogradu.
Na ispraćaju je uz oko 700.000 građana iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, bilo 209 visokih izaslanstava iz cijelog svijeta, te šefovi država i vlada iz 127 zemalja.
Uz obljetnicu Titove smrti 4. maja, njegovi štovatelji i sada sve rjeđi preživjeli suborci, odaju mu poštu i 25. maja, koji se nekad u čast Titova rođendana u cijeloj bivšoj Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, uz tradicionalni slet na tadašnjem Stadionu JNA u Beogradu.
Školski bord Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ isploviće u subotu 5. maja u 11 sati iz Tivta na svoje prvo međunarodno putovanje nakon što je prošle godine završena obimna rekonstrukcija i generalni remont tog broda u Bijeloj.
„Jadran“ pod zapovjedništvom kapetana fregate Zorana Ivanovskog kreće na plovidbu koja će biti prilika da se u praksi u pomoračkim vještinama obučava ukupno 48 studenata treće godine Fakulteta za pomorstvo iz Kotora.
Na devetodnevnu plovidbu kreću redovni studenti nautičkog, brodomašinskog i smjera pomorske nauke, kao i nekolicina najboljih studentata FZP Kotor sa prve dvije godine studija, a sa njima će biti i tr profesiora te visokoškolske ustanove.
„Jadran“ će do Malte ploviti tri dana, koliko će se potom zadržati i u luci glavnog grada te države – Valete, a u Tivat se brod vraća u nedjelju, 13.maja.
Kotor je danas bio domaćin možda i najvažnijeg stručnog međunarodnog pomorskog skupa koji je u Crnoj Gori održan u novijoj istoriji – 23. Generalne Skupštine CESMA (Konfederacije Udruženja pomorskih kapetana zemalja EU).
U hotelu “Cattaro” okupilo se pedesetak učesnika Skupštine – predstavnika nacionalnih udruženja pomorskih kapetana iz Francuske, Slovenije, Holandije, Hrvatske, Njemačke, Italije, Belgije, Irske, Bugarske, Portugala i Crne Gore. Skupu čiji je domačin bilo Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore, prisustvovali su i brojni predstavnici pomorske privrede i školstva predvođeni rektorom Univerziteta Crne Gore dr Danilom Nikolićem, dekanom Fakulteta za pomorstvo Kotor dr Špirom Ivoševićem i direktorom Srednje pomorske škole Kotor Veljkom Boticom, zamjenik komandanta Mornarice VCG, kapetan fregate Jusuf Jonuz, te predstavici Lučkih kapetanija Kotor i Bar. Iako je za ovu priliku u Crnu Goru doputovao i izvršni direktor Evropske agencije pomorske sigurnosti EMSA, kapetan Marku Mili koji je pored ostaloga, govorio o budućim planovima rada EMSA-e što su izuzetno značajni i za Crnu Goru kao zemlju-aspiratna za člastvo u EU, niko od funkcionera crnogorskog MInistarstva pomorstva i saobraćaja nije našao za shodno da prisustvuje skupu kakav po nivou stručnosti i odgovornosti učesnika, do sada nije održan u novijoj istoriji našeg pomorstva.
Prisutne su pozdravili predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore koje je pridruženi član CESMA, kapetan Mario Pilastro, kao i predsjednik CESMA, kapetan Huber Ardilon iz Francuske.
Diplomiranja inženjerka brodogradnje Ranka Vukasović-Botica iz kompanije “Mardesign” iz Rijeke održala je predavanje na temu primjene zakonske regulative EU u zaštiti morske okoline u Bokokotorskom zalivu, istakavši da Crna Gora ima usvojenu regulativu, ali ne postoji mjerenje štetnih efekata zagađenja mora i vazduha sa brodova i efikasna inspekcija da to spriječi.
CESMA Kotor 2018. – Ranka Vukasović Botica
“U svakom slučaju, preporučujem kapetanima kruzera i jahti koji dolaze u Boku da i ovdje poštuju MARPOL i EU normative o korišćenju goriva sa niskim procentom sumpora, balastnim vodama i ostalom, jer zahgađenje i štetni uticaj na ostaju na ovom prostoru, već prelaze granice i ugrožavaju i okolne države”- kazala je Vukasović-Botica dodajući da se u svjetskoj pomorskoj privredi dosta pažnje polaže na te teme, pa se sada forsiraju brodovi koji koriste LNG gas, elektro-pogon i gorivo sa smanjenim sadržajem sumpora.
O iskustvima upotrebe simulatora u obuci u odnosu na praktični rad pomoraca na brodu govorio kapetan Badi Baert, generalni sekretar belgijske Kraljevske pomorske akademije, dok je izvršni direktor EMSA Marku Mili predstavio tu agenciju Evropske Unije sa sjedištem u Lisabonu koja ima 250 zaposlenih i godišnji budžet od 100 miliona eura te je glavni autoritet kada je u pitanju povećanje sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, te prevencija i reagovanje u slučaju zagađenja mora sa brodova, odnosno naftnih i platform za gas. EMSA kontroliše i rad pomorskih administracija trećih zemalja, posebno onih čiji pomorci plove za brodovlasnike ili brodove pod zastavama EU, a ispunjavanje strogih kriterijuma te agencije često je presudno za zemlje-aspirante poput Crne Gore da završe pregovore sa Briselom u mnogim oblastima. O koliko obimu posla i uticaja se radi, pokazuju podaci da 75 odsto posada na EU trgovačkim brodovima čine pomorci iz trećih zemalja koje moraju zadovoljiti kriterijume EMSA, a ta agencija konstantno nadzire sva dešavanja u evropskim morima i lukama kroz koje godišnje prođe 4 milijarde tona tereta i 400 miliona putnika, kao i evropskoj pomorskoj industriji koja godišnje “okrene” 450 milijardi eura i ima 5 miliona zaposlenih.
CESMA Kotor 2018. dodjela priznanja
Na radnom dijelu Skupštine, CESMA njeni učesnici razmotrili su niz aktuelnih pitanja iz domena moderne pomorske industrije, počev od kriminalizacije pomoraca, sigurnosti na Ro-Ro i velikim putničkim brodovima, do problema ilegalne imigracije u Sredozemnom moru I narastajućeg trenda uvođenja daljinski upravljanih ili autonomnih brodova bez posade koji su već stvarnost u nekim državama poput Norveške ili Danske, a od 2025. brodovi-robioti se očekuju u većem broju i na svjetskim morima.
Na Skupštini CESMA, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore dodijelilo je zahvalnice za uspješnu saradnu vlasniku italijanske kompanije MSC, kapetanu Antoniu Mareski, vlasniku kompanije “Dabinović Shipping” iz Monaka Stevu Dabinoviću, Trening centru “Azalea” iz Bijele, Srednjoj pomorskog školi i Fakultetu za pomorstvo Kotor, Bokeljskoj mornarici, dugogodišnjim profesorima FZP, kapetanu Draganu Rapovcu i mr Tonki Carić, te novinaru Siniši Lukoviću.
