Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu izvijestila je u subotu da će otvoriti istragu o uzroku pomorske nesreće putničkog katamarana “Princ Zadra” koji se u petak nasukao kod otoka Premuda.
Brod na kojemu se u trenutku nesreće oko 18,20 sati nalazilo šest članova posade prevozio je 72 putnika, koji su spašeni akcijom mještana i nadležnih službi.
O nasukavanju katamarana izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u petak navečer, napominjući kako na mjestu nasukavanja nije uočeno onečišćenje mora i morskog okoliša. Putnike je na Silbu evakuirao putnički brod “Vladimir Nazor”. Katamaran “Princ Zadra”, brodara Miatours, plovi na liniji Zadar-Premuda-Silba- Olib.
“Prema svim podacima kojima raspolaže Agencija, ova pomorska nesreća kategorizira se ozbiljnom pomorskom nesrećom te je u toku postupak koji prethodi pokretanju sigurnosne istrage. Istražitelji Agencije će utvrđivati uzrok nesreće te o njemu pravodobno izvijestiti javnost”, navodi se u saopštenju.
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu provodi sigurnosne istrage čiji cilj nije utvrđivanje krivnje i odgovornosti, već isključivo utvrđivanje okolnosti nastanka nesreća i predlaganje korektivnih mjera radi njihovog sprječavanja u budućnosti.
Budvanski praznični programi počinju 1. decembra i trajaće 45 dana, najavio direktor TO Budva, Nemanja Kuljača
“Glavni program manifestacije će trajati tri dana, počinje 30. decembra kada će nastupiti “Akademia” bend, “Lexington” bend i Haris Džinović. U najluđoj noći program na centralnoj bini ispod bedema otvoriće “The Grupa”, nakon njih nastupiće Angelina, a u 2025. će nas uvesti Vlado Georgiev.
Prvog dana 2025. godine u 14 sati održaće se novogodišnji koncert klasične muzike “Muzika raspoloženja”, a u večernjim časovima nastupiće Jack Lupino, Adi Šoše, a nakon njih jedna od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, Dino Merlin”, najavio je danas Nemanja Kuljača, direktor TO Budve.
Pored vrhunskog provoda u okviru ova tri dana, Budva će imati, kako ističe Kuljača, tokom cijele zime i desetine manjih formi i to od programa tradicionalnog festivala “Budi u Budvi” preko “Adriatic Street food” festivala na Slovenskoj obali, pa do niza sportskih događaja i priredbi za djecu i mlade.
Ovom najavom je stavljena tačka na sve razmirice koje su prethodnih nedjelja postojale između TO Budve i Opštine Budva, pa je i okončana priča o paralelnom dočeku Nove godine na gradskom stadionu.
“U zavisnosti od učešća Opštine Budva, još uvijek postoji mogućnost da se novogodišnjem programu pridruži još neka od velikih muzičkih zvijezda koja bi privukla dodatnu publiku na budvanski novogodišnji spektakl kojim se slavi jubilej, četvrt vijeka od prvog javnog dočeka u gradu”, zaključio je Kuljača.
Prema ranijim najavama, završetak radova očekuje se do ljetnje sezone 2025.
Opština Herceg Novi raspisala je tender za opremanje glavne autobuske stanice koja se gradi u Igalu. Vrijednost nabavke je 2.89 miliona eura bez uračunatog PDV-a.
Kako je pojašnjeno, tender obuhvata nabavku i ugradnju opreme kao i preostale radove na završetku objekta autobuske stanice. Nabavka se izvodi prema glavnom projektu koji je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog. Sredstva su opredijeljena su kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore.
Rok izvršenja ugovora je maksimalno 150 kalendarskih dana od zaključivanja ugovora.
Autobuska stanica – render iz projekta
Izgradnja autobuske stanice u Herceg Novom počela je u junu prošle godine, a izvođač radova je kompanija Entext inženjering.
Projektom je predviđeno da površina centralnog objekta sa pripadajućim aneksom bude površine 5.085 m2 bruto, odnosno 2.932 m2 neto. Projektovano je 18 dolazno-odlaznih perona, od kojih je devet natkrivenih, a isto toliko nenatkrivenih, kao i 10 parkirnih perona.
Ispred kompleksa autobuske stanice projektovan je uređen prostor sa pristupnim saobraćajnicama i parkingom kapaciteta 53 parking mjesta za korisnike, a poseban dio predviđen je za parkiranje taksi vozila.
Sedmo kolo EPCG Superlige za odbojkašice otvoriće današnji derbi u SC „Igalo“ između Albatrosa i Budućnost voleja. Trijumfom u prošlom kolu u Podgorici protiv Morače, Albatros je vezao drugu pobjedu, a nakon vezanih poraza u susretima sa liderima na tabeli Lukom Bar i Herceg Novim. Budućnost je u sjajnoj formi, ostvarila je pet pobjeda u nizu, nakon poraza na premijeri na gostovanju šampionu Herceg Novom.
Subotnji program sedmog kola donosi još jedno gostovanje ekipe iz glavnog grada timu sa Primorja. U derbiju sredine tabele Budva će ugostiti Moraču. Debitant u eliti Budva već ima četiri pobjede, dok je Morača trenutno na skoru 2-4.
Prvog dana vikenda igraće se i u Bijelom Polju, gdje zahuktala Luka Bar gostuje Jedinstvu. Izabranice Vladimira Milačića traže sedmu pobjedu u nizu, a i dalje su bez izgubljenog seta. Jedinstvo je do sada pobijedilo samo Akademiju ove sezone, a na ostalim mečevima nije osvojilo ni set.
U derbiju začelja Akademija dočekuje Galeba, u duelu ekipa koje još uvijek nijesu upisale pobjedu. Tivćanke imaju jedan osvojen set, a Baranke dva.
Kolo će zaključiti bokeški duel između Gimnazijalca i neprikosnovenog Herceg Novog, koji je završio nastup na evropskoj sceni, pa će sada potpuno biti okrenut odbrani duple krune. Gimnazijalac je do sada ostvario pobjede nad Akademijom i Jedinstvom.
Parovi 7. kola – danas: Albatros – Budućnost volej (17), Budva – Morača (18), Jedinstvo – Luka Bar (19). Sjutra: Akademija – Galeb (15), Gimnazijalac – Herceg Novi (19).
U okviru programa proslave Dana opštine Kotor, promocija audio knjige „Sto kotorskih dragulja“ Jovana J. Martinovića biće održana u petak, 22. novembra u 12 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore (Palati Grgurina).
Organizatori su Lokalni javni emiter „Radio Kotor“ i JU Pomorski muzej Crne Gore.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz održali su u petak prvi telefonski razgovor od decembra 2022. godine i razgovarali o šansama za rješenje sukoba u Ukrajini, saopšteno je iz Kremlja, javlja Anadolu.
”Na inicijativu njemačke strane, razgovor je uključivao detaljnu i iskrenu razmjenu mišljenja o situaciji u Ukrajini”, navodi se u ruskom saopštenju.
Putin je naglasio da trenutna kriza proizlazi iz dugotrajne politike NATO-a, koju je opisao kao “agresivnu” i usmjerenu na uspostavljanje antiruskog uporišta u Ukrajini, zanemarujući zabrinutost Rusije za sigurnost i prava ruskog govornog stanovništva.
Kad je riječ o potencijalnim političkim i diplomatskim rješenjima, Putin je ponovio otvorenost Rusije za nastavak pregovora koje je, kako je rekao, ”zaustavila Ukrajina”.
Istakao je i da svi sporazumi moraju odražavati ruske sigurnosne interese, priznavati “nove teritorijalne realnosti” i baviti se temeljnim uzrocima sukoba, podsjećajući da su ti prijedlozi izneseni u njegovom junskom obraćanju Ministarstvu vanjskih poslova Rusije.
Čelnici su razgovarali i o stanju rusko-njemačkih odnosa, a Putin ih je opisao kao ozbiljno degradirane zbog, kako je rekao, njemačke “neprijateljske politike”.
Naglasio je dosljedno ispunjavanje ugovornih obveza Rusije u energetskom sektoru i izrazio spremnost za obostrano korisnu saradnju, uz iskazanost interesa Njemačke.
U razgovoru je bilo riječi i o eskalaciji krize na Bliskom istoku. Putin je izvijestio Scholza o naporima Rusije u promicanju deeskalacije i mirnog rješenja u regiji.
Dogovoreno je da će saradnici obojice čelnika održavati kontakt, istaknuto je Kremlja.
Tačno u 11.52 časova, 14 dana od najveće tragedije u posleratnoj istoriji Novog Sada, kada je u padu nadstrešnice nedavno rekonstruisane Železničke stanice poginulo 14 osoba, započela je akcija “Zastani Novi Sad – 14 minuta za 14 života”, javlja Anadolu.
Akcija je trajala 14 minuta, a građani su na više gradskih lokacija zaustavili saobraćaj, a mnogi zaposleni izašli su na ulice na 14 minuta odajući počast tragično preminulima i zahtevajući identifikaciju i procesuiranje odgovorih za tragičnu nesreću.
Saobraćaj je zastao na 14 minuta na, inače, veoma prometnoj raskrsnici kod Železničke stanice, aktivisti su saobraćajnicu blokirali dugačkim crnim platnom, a na kraju ove akcije pušteno je u nebo 14 crnih balona na kojima je bilo ispisano po jedno slovo, a nosili su poruku: “Korupcija ubija”.
Građani su blokirali i Bulevar Mihajla Pupina, raskrsnicu kod zgrada Pokrajinske vlade i Skupštine Vojvodine te Skupštine grada, a ispred Pozorišta mladih u centru grada, ansambl tog pozorišta održao je 14 minuta ćutanja. I zaposleni u šalter sali Policijske uprave Novi Sad, gde se izdaju lična dokumenta, izašli su ispred svojih radnih mesta, a i taksisti jednog novosadskog preduzeća nisu primali pozive od 11.52 do 12.06 časova.
I u strogom centru grada, na Trgu slobode, kod spomenika Svetozaru Miletiću gde se se i dalje ostavljaju cveće i sveće te fotografije poginulih s porukama građana, okupili su se građani da odaju počast tragično stradalima, među kojima je najmlađa žrtva imala šest godina.
U 12:06 prestale su blokade i 14 minuta građanske neposlušnosti, ali zahtev opozicije i građana iskazanih na protestu prošlog utorka ostaju nepromenjeni, a to su ostavke bivšeg gradonačelnika za čijeg je mandata rekonstruisana Železnička stanica u Novom Sadu i aktuelnog srbijanskog premijera Miloša Vučevića te sadašnjeg gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića, utvrđivanje i procesuiranje odgovornih za ovu tragediju 1. novembra u kojoj je smrtno stradalo 14 ljudi. Troje teško povređenih i dalje se nalaze u teškom stanju i pod stalnim lekarskim nadzorom u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine.
Više javno tužilaštvo saopštilo je da je do sada saslušano 70 ljudi u vezi s padom nadstrešnice Železničke stanice, ali do sada ni jedna osoba nije lišena slobode.
Istovremeno, u pritvoru se nalazi osmoro ljudi koji su lišeni slobode nakon protesta tokom kojih je oštećena Gradska kuća. Prvobitno je uhapšeno 15 ljudi, ali su preostali u međuvremenu pušteni na slobodu.
“Vlast se trudi da žrtve padnu u zaborav i da izbegne odgovornost, a fokus javnosti da se preusmeri na druge teme. Nemamo pravo da zaboravimo bilo koga, jer je svako od nas mogao da se nađe ispod nadstrešnice, naše dete, brat, sestra, majka, otac. Oni su zapravo svoje živote dali za nas. Nećemo dozvoliti režimu da žrtve budu zaboravlјene! Neće im proći! Ruke su im krvave. Krivi su! Odgovaraće!”, saopštila je udružena novosadska opozicija u pozivu za današnju akciju.
Za nedelju u podne najavljena je nova akcija blokade saobraćaja, ovog puta ispred Železničke stanice, u organizaciji građanske i studentske organizacije Stav i Sviće.
Komisija za realizaciju koncesije za Aerodrome Crne Gore (ACG) zajedno sa konsultantima iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC) trenutno usaglašava sve detalje javnog poziva i definisanja potencijalnog ugovora o koncesiji, koji će sadržati prava i obaveze koncesionara. To će biti završeno do kraja godine, a odluka o koncesiji biće u prvoj polovini 2025. godine.
– Mi smo u obavezi da ovaj postupak završimo do kraja, jer već dugo traje, kako bismo u konačnom imali odluku da li će biti koncesije ili će država sama uložiti u razvoj crnogorskih aerodroma, jer smo potpuno svjesni da stanje koje smo zatekli nije dobro, posebno kad je u pitanju infrastruktura – kazala je u intervjuu “Vijestima” ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Kako je navela, da li će biti koncesije zavisiće od konkretnih ponuda koje budu dobili.
– Svakako je to jedna odluka koju treba pažljivo donijeti jer se radi o vrijednoj državnoj imovini – naglasila je Vukićević.
Ona je istakla da nije eksplicitno protiv koncesija za crnogorske aerodrome, ali je zadržala balansiran pristup po ovom pitanju, kako bi pažljivo ispitali obje mogućnosti: i model koncesije i model u kojem bi država kroz investicioni aranžman sama osposobila aerodrome.
– Svakako moj stav je da država mora imati neki oblik kontrole čak i da odluka o koncesiji bude pozitivna. Imamo brojne primjere iz regiona, gdje su koncesije bile uspješne, ali čitav taj postupak nije prošao bez određenih problema. U svakom slučaju, mislim da država treba da zadrži svoje preduzeće ACG, koje bi imalo nadzornu ulogu i koje bi u slučaju da dođe do nekih problema bilo spremno da preuzme upravljanje. O koncesiji ću se lično izjasniti onda kad budemo dobili konkretne ponude od zainteresovanih strana – istakla je Vukićević.
Vjeverice na Magliču - Foto: M. Lazarević, Ž.Obradović, M. Popović
1 od 10
Zajedno na Magliču
Staza preko stijena
Spust sa Magliča
Panorama
Miodrag Marović na Drekalovom vidiku
Maglič vrh
Vjeverice - Komovi
Ka Magliču
Iznad Rikavačkog jezera
Anja Plahotnjik
Glavu smo okretali na sve bande, a ljepote silne nikako da nestane…, hvala Prirodi, stoji zapisano u planinarskom dnevniku na vrhu Maglič na 2141mnv u Parku prirode Komovi, datirano 9. novembar 2024. godine, a u potpisu članovi/ce Planinarskog kluba “Vjeverica”.
Grupa zaljubljenika u prirodu imala je to zadovoljstvo da poviše dolova Veruše sa vrha Magliča, opkoljenog planinskim ukrasima sa svih strana svijeta, uživa u kompletnoj kružnoj panorami, a potom da, spustivši se grebenom poviše Krivodoljskog katuna do Širokara, sa “Drekalovog vidika”, napaja oči ljepotom panorame iznad Rikavačkog jezera, zaogrnutog sjenama prkosnog vrha Vila, u sklopu planinskog grebena duž kojeg se proteže državna granica Crne Gore i Albanije.
U okviru jedinstvenog pogleda u krugu od 360 stepeni redom su razaznavali većinu najpoznatijih vrhova Crne Gore: Kom Vasojevićki (Božićki), Kom Kučki i Kom Ljevorečki, Planinica-Mojan-Marlules, Veliki Trojan, Popadija i Talijanka, Karanfil i ostale vrhove crnogorskih i albanskih Prokletija; sa druge strane vide se Štitan, Surdup, Pasjak, Vila, u daljini se vide Lovćen i Orjen, a udesno moračke planine (Maganik), pa Sinjavina, Durmitor, Bjelasica, Zekova i Crna glava… čak se u daljini vide i Kopaonik, Đeravica i dio kosovskih Prokletija.
Spust sa Magliča
Tog subotnjeg jutra orni planinari iz Boke kotorske krenuli su iz katuna Mokra, gdje su prespavali prethodnu noć i prelazeći oko 15 kilometara kroz nepregledna prostranstva pašnjaka sa osušenom i ponegdje polegnutom travom, napravili kružnu turu uz 700m visinske razlike. Hodali su i makadamskim putem, ali i po „tepihu“ od opaloga lišća i travnatim stazama pored katuna Bušat, naviše do krševitog vjetrovitog prevoja između Crne planine i Magliča, omeđenog okomitim nadgrobnim spomenikom, odakle se pruža pogled ka Prokletijama Albanije. Na vrhu- susret sa dvojicom planinara iz PD Komovi, odmor i užina, a onda duga šetnja obodima travnate, valovite goleti, pa spust do Drekalovog vidikovca i nazad u katun… Drugog dana, u suženom sastavu, napravili su još jednu turu- od Mokre do katuna na Crnoj planini (1998m).
Rođendansko planinarenje
Bio je ovo rođendanski poklon za Anju Plahotnjik iz Risna, Ukrajinku koja deset godina živi u Crnoj Gori, a članica je PK „Vjeverica“ od 2017. godine. Ona treći put zaredom slavi rođendan na ovaj način, u planini sa ekipom „Vjeverice“, što je na neki način privilegija za članove Kluba.
Anja Plahotnjik
– Pretprošle godine slavili smo na Humu orahovačkom, prošle godine na Gradini iznad Risna, a ove godine slavimo još više – tri dana, od petka do nedelje. Na Magliču, na koju god stranu se okrenula, vidim različite oblike planina, neke od njih sam posjetila ranije- bila sam na Maja Haramis, Maja Grebenit, Karaulu, bila sam oko Komova, na Crnoj planini i naravno, ono što vidimo u daljini- Lovćen, Orjen… Planinarski klub „Vjeverica“, poklanja meni turu po želji, a stazama nas vodi vodičkinja Vesna Pavlović. Ako želite da dobijete ovu vrstu poklona, možete da nam se pridružite, postanete član „Vjeverice“. Na ovaj svoj 43. rođendan poželjela sam da i sljedeći proslavim u ovom društvu na nekoj od planina na kojoj nisam bila, kaže Anja za Boka News. Ova zaljubljenica u crnogorske planine kaže da se osjeća dijelom ovog malog kolektiva, čije članove povezuje svemoćna Priroda.
-Osjećam se dijelom ovoga kluba i dijelom Prirode, a Crnoj Gori se posrećilo da dobije toliko raznovrsne ljepote- tamo su oštri pikovi, ovdje su brdoviti pašnjaci, u daljini su ogromne kamene grede…Ponekad kad je vedro nebo, sunčani zraci se odbijaju o limene krovove koliba i daju osjećaj da život opstaje u ovoj divljini. Naravno, ne preko cijele godine, nego sezonski, kao što kod nas u Boki kotorskoj traje sezona, kaže Anja.
Katunske staze zarasle
Okolne planine čine nesagledivi prostor, u kome štrče prelijepi vrhovi, iza kojih se otvaraju novi vidici: stjenoviti džin Pasjaci izvija se iznad Rikavačkog jezera, odatle se nadovezuju Suvi i Sirovi Torač, pa Đebeza pored Veruše, Javorci, a u daljini se vide Crkvine, Kapovo, Sinjajevina, objašnjava nam Miodrag Marović, starosjedelac Veruše, porijeklom Kuč -Drekalović.
Miodrag Marović na Drekalovom vidiku
-Treba vam najmanje jedan dan da prođete Javorke, od Kozelja pa do Kablova i Platna Zečevića, to je ogromno prostranstvo pašnjaka za stoku, punih borovnica, ima ih more. Staze su ranije bile kud je išla stoka, a sada su zarasle, zapuštene su. Te su staze danas poznate samo starosjediocima, priča nam Marović i dodaje da je ovaj kraj bogat vodom i u ekstremnim sušnim periodima. Na Veruši nikad nisu zapamćene tropske temperature, kao što se pamte posljednjih godina da izlaze 30 do 33 stepena Celzijusa (što je mnogo ugodnije u odnosu na temperature na Primorju). Zimi bude i do minus 22 stepena, što je onima koji tu žive normalno, ali nije lako onima koji nisu navikli na hladnoću.
Pomalo nostalgičan zbog gubitka bliskih plemenika, rođaka iz rodnoga kraja, Brskuta i Gornje Veruše, Miodrag Marović upozorava na devastaciju ruralne graditeljske baštine. Kaže da su nove vikendice počele da niču na mjestu starih katuna 90-ih godina prošloga vijeka.
Beton i lim umjesto drveta, šindre i suvozadice (suhozida)
-Pojedinci su na katunu podigli neprimjerene objekte od betona – kolibu, vikendicu, napravili ograde od betona, a te vikendare pokrili lastrom (limom), što nije u skladu sa ovdašnjom graditeljskom tradicijom i prirodom. Materijali koji su se ovdje koristili za gradnju koliba su kamen i šindra. Ranije je ograda bila od pruća ili od drveta ili suvozadica (suhozid).
Isto tako, ne poštuju se ni prirodni resursi- razni mešetari, od Bijeloga Polja, Mojkovca, Kolašina, dolaze ovdje ljeti i grebenima uništavaju borovnjake, zapaža Marović.
Panorama
Stočarstvo odumire
– Nekad su ljudi izdizali iz kučkih sela, počev od ušća Ribnice do Gornje Veruše, ljetu su izdizali živo na komskim katunima, na planinama. Na Komovima je bezbroj katuna koji su danas većinom napušteni, poneki ima jedan ili dva stočara, drugo je degradirano, kao što se vidi. Mladi danas nemaju motivacije da se vrate na selo, da se bave stočarstvom i izdižu u katune, kao nekada njihovi preci, primjećuje Marović, koji je uposlen pri Upravi za šume i lovišta i pokriva oko 27 kilometara kvadratnih u rejonu Veruše-Vučjeg potoka. On čuva šume, sprečava krivolov i šumske požare, kojih je prethodne godine bilo dosta.
