Regionalna akcija “Motocikl” sprovedena je u primorskim opštinama tokom jučerašnjeg dana i tom prilikom saobraćajna policija kontrolisala je 214 motociklista, podnijela 10 prekršajnih prijava i izdala 192 prekršajna naloga.
Takođe na nivou južne regije, saobraćajna policija sprovela je i akciju “Alkohol i PAS”. Kontrolisano je 317 vozača i podnijeto 13 prekršajnih prijava, izdato osam prekršajnih naloga i devet lica lišeno slobode.
Na teritoriji cijele države tokom proteklog vikenda lišeno je slobode 78 vozača. Evidentirane su 74 saobraćajne nezgode u kojima je 10 lica zadobilo teške, a 17 lica lake tjelesne povrede.
Službenici saobraćajne policije učesnicima u saobraćaju proteklog vikenda izdali su 1.656 prekršajnih naloga, podnijeli 198 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 23 para registarskih oznaka.
Od ukupnog broja lica, 42 vozača su lišena slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 10 zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i 26 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Najviše lica je lišeno slobode u Podgorici, 27, zatim u Kotoru osam, u Baru sedam, u Kolašinu šest i u Budvi četiri vozača.
Iz Uprave policije podsjećaju da je do 15. septembra na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje (tzv. kampera) na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori, te apeluju na vozače koji upravljaju ovim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom Naredbe i poštuju ograničenja.
Projekat Perast: Mobilising Competences može dati doprinos formulisanju dokumentacije koju Crna Gora treba dostaviti UNESCO-u do 1. februara 2026. godine
U Kreativnom habu u Kotoru održan je okrugli sto Perast: grad sjećanja, zajednice i transformacije, koji je otvorio prostor za promišljanje o Perastu i Boki kao prostorima u stalnom dijalogu između identiteta, zajednice i promjena.
Učesnici skupa bili su: Jermina Stanojev (nezavisna ekspertkinja Evropske komisije), Sara Mandić (Fondacija Don Branko Sbutega), Lena Pasinović (Opština Kotor), Đorđe Krivokapić (SHARE Fondacija), Ratimir Martinović (Fondacija Don Branko Sbutega), Tina Ugrinić (Istorijski arhiv Kotor), Nikoleta Lindi (MZ Perast), Radmila Radulović (Kulturni centar „Nikola Đurković“), Sandra Kapetanović (NVO Expeditio), Milenko Županović (pomorski inženjer), Branko Nikolić (arhitekta), kao i drugi zainteresovani građani.
Predstavljen je projekat Perast: Mobilising Competences, njegovi ciljevi i ključni rezulatati koji su trenutno u fazi izrade: Studija izvodljivosti trajnih obrazovnih i kulturnih programa u Perastu, Mapiranje prostora baštine koje donosi inventar i analizu arhitektonskih i društvenih karakteristika urbanih prostora Perasta i okoline, kao i Strategija obnove palate Mazarović – barokne građevine iz 18. vijeka u vlasništvu Opštine Kotor, sa vizijom njene transformacije u centar za obrazovanje i kulturu.
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News
Poseban akcenat stavljen je na važnost uključivanja istorijskih narativa i znanja o baštini u formalno i neformalno obrazovanje, kao i na potrebu podizanja svijesti o vrijednosti baštine među lokalnim stanovništvom. Učesnici su se saglasili da zaštita kotorskog područja zahtijeva integrisan, participativan i dugoročan pristup, u koji su aktivno uključeni i građani i institucije. Učesnici su ukazali na potrebu zaštite i materijalnih i nematerijalnih atributa koji prenose izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora, poput arhitekture, prostora, znanja, sjećanja i lokalnih običaja. Naglašeno je da bi participativni procesi trebalo da budu važan dio izrade budućeg menadžment plana, a posebno je istaknuto da bi plan trebalo razvijati kroz strukturirane konsultacije sa zainteresovanim stranama, kako bi se osiguralo da perspektive lokalne zajednice budu uvažene pri definisanju politika zoniranja, turizma, upravljanja rizicima i obrazovanja o baštini.
Direktor festivala KotorArt, Ratimir Martinović, istakao je da projekat može dati doprinos boljem razumijevanju tema važnih za očuvanje Prirodnog i kulturno-istorijskog Područja Kotora, posebno onih koje se odnose na vrijednovanje nasljeđa u društvu i promjene u tradicionalnim načinima života i sistemima znanja. Naglasio je da se kroz projektne aktivnosti otvara prostor za promišljanje složenih izazova sa kojima se ovo područje suočava, uključujući i pitanje očuvanja njegovog statusa na Listi svjetske baštine. Takođe je istakao da se projekat posmatra kao početak dugoročnog procesa jačanja svijesti o značaju kulturne baštine, te da se na taj način žele dodatno podržati napori lokalnih institucija u ispunjavanju preporuka i zahtjeva UNESCO-a.
Održan okrugli sto o Perastu – foto KotorArt
Martinović je naglasio da „ono što se kroz ovaj projekat čini mogućim jeste aktiviranje kulturnog sektora i građanstva – ali prije svega njihovo informisanje, edukacija i uključivanje. Podizanje svijesti o vrijednosti onoga što Kotor i Boku čini dijelom UNESCO baštine predstavlja važan preduslov za dugoročno zaustavljanje dalje degradacije njegove jedinstvene prirodne i kulturne vrijednosti.“
Takođe je podsjetio da se u zaključcima 47. zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu navodi da Crna Gora do 1. februara 2026. treba da dostavi ažurirani izvještaj koji se odnosi na stanje dobra, mjere zaštite, sprovedene aktivnosti i upravljanje razvojnim pritiscima u skladu sa preporukama UNESCO-a. Projekat Perast: Mobilising Competences, kako je istaknuto, može doprinijeti pojedinim aspektima tog procesa – prije svega kroz podizanje svijesti, edukaciju i uključivanje lokalnih zajednica, kulturnih aktera i sektora obrazovanja.
Učesnici okruglog stola su ukazali na potrebu zaštite i materijalnih i nematerijalnih atributa koji prenose izuzetnu univerzalnu vrijednost kako Perasta tako i područja Kotora kao cjeline, poput arhitekture, prostora, znanja, sjećanja i lokalnih običaja. Naglašeno je da bi participativni procesi trebalo da budu važan dio svih aktivnosti, a posebno izrade budućeg menadžment plana za područje Kotora. Istaknuto je da bi plan trebalo razvijati kroz strukturirane konsultacije sa zainteresovanim stranama, kako bi se osiguralo da perspektive lokalne zajednice budu uvažene pri definisanju politika zoniranja, turizma, upravljanja rizicima i obrazovanja o baštini.
U okviru planiranih aktivnosti, najavljen je i događaj projekta koji će biti organizovan krajem septembra, a koji će okupiti sve relevantne i zainteresovane strane u procesu zajedničkog planiranja daljeg razvoja inicijative, čiji je cilj da kroz participativno planiranje, jačanje institucionalnih kapaciteta i održivo korišćenje kulturne baštine stvori uslove za dugoročni razvoj Perasta i njegovo snažnije povezivanje sa mediteranskim i evropskim obrazovnim, kulturnim i naučnim krugovima.
Okrugli sto dio je projekta „Perast: Mobilising Competences“, koji realizuju Fondacija Don Branko Sbutega, Opština Kotor i SHARE Fondacija. Inicijativa se sprovodi uz podršku UNESCO-a, kroz projekat „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs), koji finansira Evropska unija s ciljem unapređenja kulturnog i kreativnog sektora i njegovog doprinosa socio-ekonomskom razvoju regiona.
Nacionalno udruženje profesionalnih ribara Crne Gore predalo je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore dopis kojim se skreće pažnja na probleme u crnogorskom ribarstvu, za koje kažu da se ne rješavaju već 15 godina. Tim povodom upriličena je press konferencija ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede gdje je Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore uputio medije u zahtjeve koji se nalaze u dopisu.
„Mi smo došli u situaciju da usvajamo zakone Evropske unije i da težimo ka EU. Mi smo saglasni sa tim, ali je problem što ne možemo ući bosi, goli, gladni i žedni u EU. Nemamo luke, ni sve ono što je potrebno za normalan rad jednog ribara koji radi u zemljama EU. Mi smo godinama pokušavali sa ministrom Vladimirom Jokovićem da riješimo probleme, čovjek nas primi, djelimično sasluša, brzo ode i nema vremena, te problemi ostaju neriješeni. To nisu problemi od dolaska nove vlasti, to su problemi koji traju već skoro 15 godina. Mi tražimo da se oni riješe prije ulaska u EU, jer u suprotnom nam EU ne treba,“ istakao je Kise.
Ministarstvima je dostavljen spisak na kojem su Kise Marko, Ćetković Savo, Vujičić Branko i Petar Čabarkapa delegirani od strane 119 ribara koji su svojim potpisom podržali da ih njih četvorica predstavljaju po pitanju svih problema koji se tiču ribarskog sektora.
„Tražimo zvaničnu cijenu goriva za poljoprivrednike i ribare kao u zemljama Evropske unije, tražimo ribarske luke gdje možemo vezati svoje brodove i raditi iskrcaj ribe, tražimo prostor gdje možemo remontovati svoje ribarske brodove i čamce. Tražimo da se na sedam posto smanji PDV na opremu i ribo-materijal koji se prozvodi na Tajlandu, uvozi ga Italija, Hrvatska iz Italije, a mi uvozimo iz Hrvatske. Mi ga plaćamo tri puta više, što nije humano. Tražimo da se napravi garanti fond koji je nam je ministar Joković obećao prije tri godine. Garantni fond je nešto što je garant održivog ribarstva. Tražimo da se barem deset posto prihoda od kruzera koji nam prave ogromnu štetu uplaćuje na posebni žiro račun Ministarstva poljoprivrede koji bi se raspoređivao prema ribarima koji ribaju u akvatorijumu Boke. Tu je i par stotina glisera koji svaki dan špartaju po zalivu i remete ribu. Ulov ribe je pao na nekih 30 posto od nekadašnjeg ulova. To se ne može kompenzovati tokom zime,“ ispričao je Kise.
Pojasnio je da su dali rok od 15 dana da im ministar Joković odgovori kada, gdje i u koje vrijeme će ih primiti na sastanak gdje bi debatovali o svim ovim problemima.
„Obavijestili smo sva ministarstva koja su relevantna za rješavanje naših problema. Dopis smo poslali i predsjedniku Skupštine i predsjedniku Vlade da se napravi jedna radna grupa gdje bi se brzinski rješavali problemi. Ovo su problemi koje ne može riješiti Direktorat za ribarstvo. Matrica Ministarstva poljoprivrede 1992. i danas je ista – ministar je taj koji odlučuje. Vjerujemo da je ministar Joković kapacitet koji to može riješiti. Nadam se da će razumjeti naše probleme i da će težiti da se oni riješe. Bilo bi ružno da štrajkujemo na moru i da se takva slika prenosi svijetom. Ako nas ministar ne primi, vjerovatno ćemo ići u štrajk,“ dodao je predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore.
Nautička sezona u punom je zamahu na našem moru, a mnoštvo je plovila svih tipova i veličina. Privatnih, ali i onih komercijalnih, kazao je u razgovoru za Radio Crne Gore vd generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu, Goran Idrizović. Broj incidenata u našim vodama manji je u odnosu na minulu godinu, dodao je Idrizović
„Međutim, imamo stalno nekakvih pojedinačnih slučajeva koji nam govore da moramo biti oprezni i da se ne smijemo opuštati“, rekao je Idrizović.
Iskustvo sa terena je da turisti ne poznaju ili znaju malo o ponašanju na moru, kaže Idrizović i dodaje da onaj mali dio turista koji dolazi iz tradicionalno pomorskih zemalja vlada vještinama nautike. Znaju osnovna pravila, ali i gdje treba da se informišu i upoznaju sa našim propisima.
„Većina ostalih turista su prvi put u zemlji, hoće da vide sve, da okuse sve aktivnosti, tako da se upuštaju u iznajmljivanje motornih plovnih objekata da pri tome nemaju nikakvu dozvolu, niti uvjerenje o osposobljenosti za upravljanje takvim plovnim objektima“, istakao je Idrizović.
Plava špilja – Foto M. Dobrilović – Boka News
Idrizović ističe da samo lica koja imaju odgovarajuću pomorsku dozvolu mogu upravljati plovilima.
„Naši inspektor provjerava da lica koja upravljaju plovnim objektom imaju važeću dozvolu. Nakon toga provjerava da li je plovni objekt tehnički ispravan i da li ima plovidbenu dozvolu, da li je na plovilu prisutna sigurnosna oprema, da li se poštuju pravila obazrivih udaljenosti od obale, ponašanju zonama za kupače“, naglasio je Idrizović.
A lica koja iznajmljuju motorna plovna vozila na komercijalnoj osnovi moraju, ukazuje Idrizović, obezbijediti sigurnosnu opremu.
„I pri tome imaju i zakonsku i moralnu obavezu da ta lica upute u lokalne propise i zakon o sigurnosti plovidbe“, smatra on.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Svjedoci smo, kaže, da osobe koje iznajmljuju plovila, prvenstveno skutere, ne poštuju propise.
„Često vidimo scene takvih plovnih objekata u blizini kupališnih zona ili u samoj kupališnoj zoni, što je samo po sebi prekršaj. Naše inspekcije radi sigurnosti sankcionišu takve prekršaje“, istakao je Idrizović.
Zaključuje da inspekcija sigurnosti plovidbe zajedno sa plovilima i osobljem Uprave za pomorsku sigurnost i osobljem plovne jedinice resornog ministarstva i granične policije sprovodi redovne kontrole te da se na svakom uočenom propustu odmah reaguje.
Na 42. plivačkom maratonu „Memorijal Mario Dido Marić“ od Njivica do Škvera na kojem je učestovao 101 plivač iz zemlje i regiona, ubjedljivo prvo mjesto u muškoj konkurenciji pripalo je Vasiliju Pakaskom vaterpolisti Jadrana sa vremenom 32 minuta 14 sekundi, u ženskoj je prva reprezentativka Kanade u vaterpolu Novljanka Verica Bakoč sa vremenom 36 minuta, 46 sekundi.
U muškoj konkurenciji drugi je bivši plivač Jadrana, a sada član Budve Novljanin Antonije Kandić sa vremenom (34,32), treći je plivač Delfina Novi Pazar Lazar Filipović (35,35), slijede Miloš Stijepčić (36,08), Jakov Draganić PVK Nikšić (36,14), Lazar Pasuljević (36,17) PVK Jadran, Andrej Čikara PVK Jadran (37,41) Lazar Kovačević PK Vojvodina N. Sad/ (39,18) Uroš Sijerković VK Jadran (39,20) i deseti Luka Čupić TK Herceg Novi (39,48).
Drugo i treće mjesto u ženskoj konkurenciji pripalo je plivačicama Jadrana Tari Petrović (38,03) i Mini Cvjetičanin (38,13), četvrta Sara Jakšić (40,49), peta Lena Hinić PVK Jadran (18,43), šesta Maia Soresen Norveška (44,42), Janja Dabović (18,45), Jadranka Dabović PVK Jadran(18,45), Darija Raičević PK Jadran/(47,02) i deseta Monika Prelević Jadran (47,40).
Organizator takmičenja je NVO Marić koju čine članovi porodice profesora Dida Marića (1942-2000) koji je 1980. godine pokrenuo plivački maraton Žanjice –Igalo (10 kilometara) da bi se kasnije zbog bezbjednosti plivača prešlo na dionicu NJivice-Škver. Pokrovitelj ove turstičko sportske manifestacije je Turistička organizacija i Opština Herceg Novi.
Na najvećem kruzeru na svijetu, Icon of the Seas, došlo je do smrtonosnog incidenta u kojem su sudjelovala dva člana posade – oboje iz Južnoafričke Republike. Prema službenom izvješću policije Bahama, 35-godišnji muškarac navodno je u četvrtak navečer više puta nožem izbo 28-godišnju kolegicu, a zatim skočio u more s broda dok se nalazio u plovidbi blizu otoka San Salvador.
Nakon skoka člana posade u more, s broda je odmah pokrenuta potraga korištenjem spasilačkog čamca. Iako je osoba ubrzo pronađena, bila je bez svijesti, a smrt je potvrđena po povratku na brod, navodi The Maritime Excutive.
Napadnuta članica posade zadobila je više ubodnih rana u gornjem dijelu tijela, ali je preživjela i nalazi se u stabilnom stanju, potvrdile su vlasti. Policija Bahama je najavila obdukciju kako bi se utvrdio točan uzrok smrti napadača, kao i eventualni dodatni čimbenici.
Tvrtka Royal Caribbean potvrdila je incident u izjavi američkim medijima, navodeći kako je riječ o “osobnom sukobu između dvoje članova posade” te da je sigurnosni tim na brodu reagirao odmah po dojavi.
Brod Icon of the Seas, u trenutku incidenta plovio je prema privatnom otoku kompanije – Coco Cay, kamo je trebao pristati idućeg dana. Na brodu se u tom trenutku nalazilo više od 2.300 članova posade i približno 7.600 putnika.
Stanje na požarištu na Luštici nakon neprospavane noći za vatrogasce iz Tivta, Krtola sa Luštice i iz Herceg Novog, jutros je mnogo bolje i stabilnije nego juče.
Požarni front je sa par kilometara širine sveden na par stotina metara, a vatra trenutno gori na dva mjesta u prilično nepristupačnom terenu i gustom niskom rastinju i makiji.
“Upravo je počeo da radi i helikopter Aviohelikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koji iz vazduha gasi vatru, tako da sa snagama koje su i dalje na terenu i ako nam vremenske prilike budu išle na ruku,očekujem da požar danas tokom dana bude u najvećoj mjeri savladan”, kazao je danas oko 8:45 sati “Vijestima” komandir Službe zaštite i spašavanja Tivat Milorad Giljača.
Prema njegovim riječima, trenutno je na terenu 20-tak vatrogasaca sa sedam protivpožarnih vozila.
U akciji gašenja koja ulazi u treći dan, učestvuju pripadnici SZS Tivat, dobrovoljnih vatrogasnih društava “Krtoli”, “Tivat” i “Boka” iz Tivta, “Luštica” sa hercegnovskog dijela tog poluostrva a pomoć im je pružala i SZS Herceg Novi.
Pripadnik DVD “Krtoli” iz Radovića Igor Nikolić koji je prilikom gašenja na terenu juče zadobio teške tjelesne povrede, prema riječima komandira tog DVD Stefana Kostića, ima trostruki prelom noge zbog čega će danas biti operisan.
Luštica požar – foto SZP Tivat
Helikopter MUP-a i dalje gasi požar a vodu koju prosipa na vatru što još gori na nepristupačnom terenu iznad uvale Oblatna, ova letjelica zahvata na jednom od dva vještačka jezera za navodnjavanje obližnjeg golf terena turističkog rizorta Luštica Bay.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović bio je sinoć na požarištu na Luštici.
On se zahvalio svim pripadnicima SZS i DVD Tivat, Boka i Krtoli na požrtvovanosti i efikasnoj reakciji, ali i drugim subjektima koji su pružili podršku akciji gašenja požara.
Tradicionalni 459. skokovi sa Starog mosta održani su u nedjelju u Mostaru, a pobjednik u kategoriji skokova na glavu je Evald Krnić iz Crne Gore. javlja Anadolu.
Skokove je svečano otvorio Adem Pajević-Moce, a nakon toga krenuo je takmičarski dio koji je pratilo, kako tvrde organizatori, više od 5.000 gledalaca.
Iako su mnogi strahovali kakvo će vrijeme dočekati takmičare zbog najavljenih padavina i vjetra, skokovi sa Starog mosta održani su bez problema.
Nastupilo je više od 40 skakača iz Bosne i Hercegovine i regiona, uz učešće i skakača iz Hrvatske i sa Kosova.
Tuzanin (Crna Gora) Krnić je i današnjim “lastama“ potvrdio da je jedan od najboljih skakača u regiji.
Potpis ispod fotografije,Ursula fon der Lajen i Donald Tramp posle trgovinskog dogovora, sklopljenog u Škotskoj – foto Reuters
Lideri Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije objavili su da su se dogovorili o trgovinskom sporazumu.
Prema rečima američkog predsednika Donalda Trampa, roba iz EU biće podložna carini od 15 odsto na izvoz u SAD.
Tramp se sastao sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen na njegovom imanju u Škotskoj, gde je prethodna dva dana igrao golf.
SAD i EU čine skoro trećinu ukupne svetske trgovine robom i uslugama.
Uvoz SAD iz EU značajno premašuje izvoz SAD u Evropu (606 milijardi dolara u odnosu na 370 milijardi dolara prošle godine), a Tramp taj deficit vidi kao veliki problem.
Uprkos dugogodišnjoj i iscrpljujućoj borbi protiv raznih oblika vlasti koje se smjenjuju pod različitim imenima, ali sa istim obrascima ponašanja, građani i dalje osjećaju nedostatak suštinskih promjena. Umjesto očekivanog unapređenja životnog standarda i odgovorne brige za lokalno stanovništvo, i dalje smo suočeni sa sistemskim zanemarivanjem osnovnih potreba građana – saopšteno je iz Grbaljske liste.
Ovim putem izražavamo punu i nedvosmislenu podršku građanima i mjesnim zajednicama Grblja u njihovoj borbi za dostojanstven život i ostvarenje osnovnih ljudskih i građanskih prava.
Podržavamo:
Građane MZ Lješevići–Vranovići–Pobrđe u legitimnim zahtjevima za realizaciju davno obećanih infrastrukturnih i razvojnih projekata od strane Vlade i nadležnih ministarstava. Čija je odgovornost prekoračenje rokova za izgradnju seknudarne vodovodne mreže, propusti u izradi iste, pa se radi dupli posao? Kako će se nadoknaditi šteta uzrokovana ovim radovima, gdje je onemogućeno normalno funkcionisanje lokalnog stanovništva, i zaprepašćenje turista koji skraćuju i otkazuju svoj boravak zbog pomenutih radova?
MZ Gornji Grbalj u borbi protiv izgradnje 400 kV dalekovoda, koji je planiran bez ikakvih konsultacija sa lokalnim stanovništvom, bez uvida u njihove potrebe i bez razmatranja uticaja na životnu sredinu i razvoj ovog dijela Grblja.
Građane Gornjeg Grblja, koji se svakodnevno suočavaju sa problemom vodosnabdijevanja – gdje pojedina domaćinstva danima ostaju bez osnovnog resursa (neka i po mjesec dana), dok se duž trase novog bulevara dešavaju česta oštećenja na regionalnom vodovodu, sa ogromnim gubicima.
Građane MZ Glavatičići–Bigova, koji traže poboljšanje osnovne infrastrukture – izgradnju puteva, stabilno elektrosnabdijevanje i početak ozbiljnog planiranja vodosnabdijevanja.
MZ Radanovići, gdje se i dalje čeka na izgradnju kanalizacione mreže duž novoizgrađenog bulevara, uprkos jasnim potrebama lokalne zajednice.
Uprkos zvaničnim izjavama o „rekordnoj turističkoj sezoni“, „napretku“ i „odgovornom upravljanju“, realnost na terenu je potpuno drugačija.
Građani umjesto poboljšanja uslova života, osjećaju samo posljedice – rast cijena, saobraćajne gužve, svakodnevno kretanje po lošim i nezavršenim putevima, te nepostojanje osnovne komunalne infrastrukture.
Ono što naročito zabrinjava jeste stanje putne infrastrukture. Dok se najavljuju novi bulevari i brze saobraćajnice, već postojeći putevi se ne održavaju, a alternativni pravci za vrijeme radova ostaju neprohodni.
Ovo je posebno izraženo tokom izvođenja radova na bulevaru, gdje je potpuno izostala organizacija u cilju obezbjeđenja normalnog funkcionisanja kako lokalnog stanovništva tako i turista.
Građani su umorni od praznih obećanja i politikanstva. Neprihvatljivo je da se pod firmom „unapređenja“ i „razvoja“ zapravo vodi borba za partijske funkcije i privilegije.
Posebno zabrinjava dešavanje u državnoj kompaniji Crnogorska plovidba AD iz Kotora, gdje je, umjesto profesionalnog upravljanja i zaštite javnog interesa, javnost svjedok otvorenog političkog obračuna suprotstavljenih strana. Da brodovi ove firme ne plove međunarodnim vodama, vjerovatno ni ovo ne bi izašlo u javnost, već bi – kao mnogo puta do sada – bilo gurnuto pod tepih, na teret građana.
Dok god političke i institucionalne strukture ne stave javnu odgovornost, zakonitost i ispunjavanje predizbornih obećanja ispred borbe za funkcije, naša zajednica će ostajati taoc partijskih interesa, a razvoj i dobrobit građana će biti žrtvovani.
Zato pozivamo sve nadležne institucije, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, da hitno preduzmu konkretne mjere u pravcu rješavanja problema koji muče građane Grblja. Vrijeme je da se glas naroda ne ignoriše, već da postane ključni orijentir svakog javnog djelovanja.
Građani Grblja ne traže privilegije – traže dostojanstven, siguran i normalan život. I u tome imaju našu bezrezervnu podršku, kaža se u saopštenju Grbaljske liste.
