Prvi solarni i hibridni trimarani za putnički prevoz “Elettra” i “Graciana” zaplovile Bokom

Prvi solarni i hibridni trimarani za putnički prevoz u Boki Kotorskoj kršteni su večeras na prigodnoj svečanosti u Tivtu, imenima “Elettra” i “Graciana”.

Iako kume brodova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Danijela Gašparikova i sekretarka za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat Tatjana Jelić nisu uspjele da iz prvog pokušaja o nove brodove slome boce sa šampanjcem što se u pomorstvu smatra lošim znakom za novo plovilo, učesnici svečanosti koju je organizovala kompanija Bella Boka iz Kotora, izrazili su uvjerenje da će ambiciozno zamišljeni projekat obnove redovnog putničkog brodskog saobraćaja u zalivu brodovima na hibridni i solarni pogon, zaživjeti.

Iza kompanije Bella Boka stoji italijanski preduzetnik Rikardo Boneti, a njen projekat uspostavljanja linijskog brodskog prevoza unutar zaliva Boke trimaranima na hibridnmi i solarni pogon, podržali su Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Privredna komora Crne Gore i Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP.

 ako se čulo na svečanosti kojoj su pored ostalih prisustvovali i ambasadori SAD Džudi Rajzing Rajnke, Italije Luka Zelioli i Velike Britanije Alison Kemp, ovaj proijekat će  pozitivno uticati na riješavanje problema zagušenja u drumskom saobraćaju, posebno tokom ljetnje sezone, kada se zbog gužvi na cestama od Kotora do Herceg Novog u najboljem slučaju stiže se za sat i po, do dva sata. Brodovima koji mogu prevesti od 30 do 60 putnika, trajanje tog putovanja biće prepolovljeno.  Ukupna vrijednost tog projekta, jedinstvenog na Mediteranu, je 4.259.000 eura, dok sufinansiranje preko UNDP projekta “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori” iznosi 150.000 eura.

“Ovo je odličan primjer kako inovacije i kreativnost u dizajnu, obnovljivoj energiji i ulaganju privatnog kapitala u javno dobro, mogu biti pretvoreni u ekonomsku priliku koji ima minimalni negativni uticaju na životnu sredinu. Projekat spaja vrijednu lokalnu nautičku tradiciju sa održivim razvojem i čistim tehnologijama, olakšavajući život lokalnog stanovništva.”- kazala je Gašparikova, dodajući da je sektor saobraćaja jedan od najvećih generatora emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte u Crnoj Gori, zbog čega je projekat uvođenja putničkih brodova na hibridni i solarni pogon u Boki još značajniji.

Elektro btrodovi na Pinima

Državni sekretar u MORT-u Damir Davidović kazao je da pitanje zaštite životne sredine predstavlja suštinu održivog razvoja turizma u Crnoj Gori    i da dva nova ekološka putnička broda u Boki sada na najekološkiji mogući način, obnavljaju redovan brodski linijski saobraćaj koji je u Boki postojao još od sredine 19.vijeka.

“Ovaj projekat ne samo da čuva naše more i vazduh, nego predstavlja i moderno tehnološko dostignuće kakvo gotovo da ne postoji nigdje drugo na Jadranu.”- istakao je Davidović dodajući da će u “Bella Boki” biti otvoreno oko 60 novih radnih mjesta.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković ukazao da je ovaj projekat “novina i u samoj EU” i da će postojanje ovakvog servisa u Boki omogućiti lokalnom stanovništvu i turistima da se preorijentišu na “brži, jeftiniji i zanimljiviji transport brodovima na električni pogon, što će uticati na smanjenje upotrebe automobila i emisije štetnih gasova iz automobilskih motora”. Gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac podvukao je da taj grad već tri godine intenzivno podržava ovaj inovativni projekat jer će on dodatno pozicionirati Tivat kao elitnu ekološku turističku destinaciju.

“Izražavam nadu da ćemo ponovno, kao nekada “Barbarom”, “Perastom,” i “Durmitorcem”, sada ekološkim elektro-brodovima imati priliku da oživimo linijski pomorski saobraćaj u Boki.”- istakao je Kusovac.

“Ove moderne brodove sa kojim započinjemo rad sagradila je domaća, crnogorska kompanija Monte Marine Yachting iz Kotora čiji je vlasnik Dragan Franović sa svojom porodicom pravi inovator u oblasti održivog pomorskog transporta. U drugoj fazi projekta u narednih 12 do 18 mjeseci oni će sagraditi još sedam ovakvih brodova – četiri kapaciteta 60 i pet kapaciteta 30 putnika, koji će se uključiti u redovan linijski saobraćaj unutar zaliva. Boka je svojim geografskim i maritimnim karakteristikama idealno okruženje za razvoj i uspjeh jednog ovakvog javnog ekološkog pomorskog putničkog transporta.”- kazao je prvi čovjek kompanije Bella Boka, Rikardo Boneti. Brodovi će voziti na linijama unutar Kotorskog zaliva , kao i duž cijele Boke spajajući Kotor, Perast, Tivat i Herceg Novi, a pristajaće na 13 mjesta koja će uskoro bioti opremljena i posebnim punjačima za njihove baterije. Cijena karte iznosiće od 3 do 5 eura, a frekvencija linija i brzina brodova, očekuju inicijatori projekta, uspješno će konkurisati uobičajenom drumskom prevozu putnika i doprinijeti smanjenju gužvi na putevima u Bok i smanjenju nemisije štetnih izduvnih gasova. Osim putničkih brodova, “Bella Boka” će imati  dva manja servisna plovila – jedno spasilačko i drugo na solarni pogon, posebno opremljeno za sakupljanje plastičnog otpada u moru.

AMBASADOR ZELIOLI: PUN POGODAK U EKONOMSKOM I EKOLOŠKOM SMISLU

Italijanski ambasador Luka Zelioli nam je kazao da se raduje što je italijanski biznismen Rikardo Boneti koji već nekoliko godina živi i radi u Crnoj Gori, uspio da nakon nekoliko godina, realizuje svoju inovativnu ideju i  efikasnom privatno-javnom partnerstvu u oblasti ekološkog pomorskog transporta.

“Mislim da je ovo veoma dobra ideja iza koje stoji italijanski kapital i italijanski know-how koji je kombinovan sa ekspertizom jedne domaće, crnogorske firme što je izgradila ove moderne brodove. Javni linijski pomorski transport u Boki brodovima na hibridni i solarni pogon ne samo što će doprinijeti zaštiti životne sredine, već će pomoći riješavanju problema gužvi i zakrčenja na cestama, smanjenu zagađenja i unapređenju prevoza turista i lokalnog stanovništva. Posebno se radujem što će ovaj projekat otvoriti 60 novuih radnih mjesta za lokalno stanovništvo, ali nadasve tome što će značajno doprinijeti  zaštiti Boke Kotorske i promociji održivog razvoja ovog regiona”- istakao je ambasador Zelioli.

Satiričar Goran Jovanović dobio još jednu parnicu protiv Skala radija

3
Goran Jovanovic

Glavna i odgovorna urednica Skala radija iz Kotora Dubravjka Jovanović, izgubila je pranicu koju je sa zahtjevom za nadoknadu štete, vodila protiv odbornika Demokrata u SO Kotor, satiričara i pjesnika dr Gorana Jovanmovića poznatijeg po umjetničkom pseuodonimu Timur Tmurni.

Sudija Osnovnog suda u Kotoru Predrag Krstonijević odbio je kao neosnovan, 5.000 eura težak Jovanovićkin tužbeni zuahtjev protiv Timura Tmurnog na ime „naknade nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva“, i presudio da je urednica Skala radija obavezna da Timuru nadoknadi 625 eura na ime sudskih troškova.

Dubravka Jovanović, vlasnik i direktor Skala radija Slavko Mandić i osnivač medija, kompanija Maxko Kotor u odvojenim parnicama, tužili su Timura Tmurnog da ih je u svojim pjesmama objavljenim u medijima i na You Tube, odnosno komenatrima na Facebook-u vrijeđao, izvrgnuo ruglu, nanio im duševne bolove i prouzrokovao pad slušanosti, zbog čega su od odbornika Demokrata traže visoke novčane odštete. Jedna od te tri parnice koja je po Mandićevoj tužbi protiv Jovanovića vođena pred sudijom Mišom Jakšićem, već je završena u Timurovu korist jer je Jakšić odbacio Mandićev odštetni zahtjev od 5.000 eura i presudio da mu se satiričar nije narugao kao privatnoj, već kao javnoj ličnosti, da je iznio „vrijednosni sud o radu Skala radija i njegovog direktora“ i da je Timur na to imao pravo i po članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja.

Vrlo slična je i presuda u sporu koji je protiv Timura vodila Manduićeva bliska saradnica Dubravka Jovanović, a koju je sudija Predrag Krstonijević donio 10.jula i koja je danas dostavljena strankama u postupku.

„Sud je na uvjerljiv način utvrdio da ne postoji nikakva „prijeka društvena potreba“ zbog koje bi se zaštita prava ličnosti tužilje, trebala staviti iznad podnosiočevog prava na slobodu izražavanja i opšteg interesa javnosti da sazna informacije koje je prezentovao tuženi na račun tužilje preko društvenih mreža. Stoga, usvajanje tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju ne bi bilo „srazmjerno legitimnom cilju“ koji se nastojao postići i ne bi bilo „nužno u demoktratskom društvu“,  zbog čega svaka odluka u suprotnosti iz izreke odluke bi vodila povredi prava tuženog na slobodu izražavanja i odredaba člana 47 Ustava Crne Gore i člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.“- piše u obrazloženju presude sudije Krstonijevića. On se u opširnom obrazloženju pozvao na više presuda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i apostrofirao da je tužilja kao novinarka i urednica, javna ličnost i da je stoga „mora biti spremna da prihvati viši nivo kritike nego druga lica koja to nisu“.

“Ovaj sud nalazi da je tužilja trebala tolerisati eventualno pretjerivanje koje bi bilo upućeno na račun njenog rada kao voditelja i urednika Skala radija, u korišćenju slobodnog izražavanja, imajući u vidu da je tuženi u svojim tekstovima i komentarima iznijetim na društvenim mrežama, u stvari na satiričan način prikazao svoje viđenje društva, odnosno istaknutih pojedinaca u tom društvu kao što je tućžilja, te opisao rad, poslovanje i izvještavanje Skala radija kao i njegovih urednika i novinara. Jer, karikatura i satira su zaštićene slobodom govora čak i kada su vulgarne i uvredljive, ali pravo na humor takođe ima određene granice, a u prvom redu se one odnose na poštovanje dostojanstva ljudskog bića.“- navodi se u presudi sudije Krstonijevića uz napomenu da Timur Tmurni te granice nije prešao.

U svom iskazu pred sudom Dubravka Jovanović je istakla da sve što je o njoj napisao Goran Jovanović pod svojim imenom ili umjetničkim pseudonimom Timur Tmurni „vrijeđa, posebno kao ženu.“ Odbacila tvrdnje da Skala čiji program uređuje, često koristi najgrublje uvrede prema neistomišljenicima režima u Crnoj Gori i istakla da sve što ona ili Slavko Mandić napišu je urađeno profesionalno i u skladu sa novinarskim kodeksom i etikom.

„Jovanović me je uvrijedio svim svojim dosadašnjim pisanjima, klevetama, vulgarnostima i verbalnim nasiljem, pominjanjem riječim „porno zvijezda“, konstrukcije UDBravka umjesto mog imena čime implicira na moju navodnu saradnu sa UDB-om, te posebno dijalogom na fejsbuku povodom predsjedničke konvencije kandidata DPS Mila Đukanovića u Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru i Skalinog izvještaja sa nje, kada se pisalo da su se, kad je vidio Mila, „Mandiću ovlažile gaće“ i pitalo „da li je što za mene ostalo.“- istakla je ona. Kao „neistine i neprovjerene poluinformacije“ odbacila je Tuimzurove prozivke da je DPS vlast u Kotoru redovno apanažama i z gradskog budžeta podržavala taj sebi sklon privatni medij i istakla da je „svaki put kada se susretakla sa objavljenim komentarima ili fotografijama tuženog motrala da koristi medikamente, te obratiti se ljekaru za savjete, psihologu i psihijatru“.

Timur Tmurni pred sudom nije negirao da je on autor svih pjesama ili fejsbuk uradaka koji su pogodili Dubravku Jovanović i naglasio da je on tom satirom žalio da ukaže na neprofesionalan rad Sjkala radija i „ismije one ljude koji svoj posao ne rade na pošten i korektan način, a javne su ličnosti“, te da on smatra da „Skala radio i Jovanovićka kao glavni urednik istog predstavljaju pristrasan i poltronski medij koji piše u skladu sa finansijskim vjetrovima i čije pisanje i komentarisanje služi kao obračun sa neistomiščjenicima crnogorskog režima“.

Inače, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odbacilo je prijavu koju je preko kotorskeke policije prošle sedmice protiv Gorana Jovanovića podnio vlasnik Skala radija Slavko Mandić a koji ga je prijavio smatrajući da je Jovanović autor karikature Mandića objavljene na fejsbuku koju on smatra uvredljivom. Tužilaštvo je međutim, procijenilo da u tome nema ništa zakonski sporno i nije podnosilo tužbu protiv odbornika Demokrata.

Dubrovnik i Split protiv liberalizacije taksi tržišta, žele uvesti red

0
taxi

Gradonačelnici Splita i Dubrovnika, Andro Krstulović Opara i Mato Franković suglasni su kako je trenutno stanje na gradskim prometnicama njihovih gradova neodrživo stoga je potrebna izmjena i dopuna Zakona o cestovnom prometu koji će dokinuti negative efekte liberalizacije taksi usluga.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je činjenica da je Zakon o liberalizaciji autotaksi tržišta na području Republike Hrvatske imao snažne efekte: “On je u startu zamišljen kao zakon koji će prvo smanjiti gužve te potom osigurati povoljniju uslugu korištenja autotaksi prijevoza za sve građane, ali i za posjetitelje. Ni jedan ni drugi efekt se nije dogodio ni u Dubrovniku ni u Splitu – dva grada pod zaštitom UNESCO-a koji su pod enormnim pritiskom taksi vozila” istaknuo je Franković te dodao kako je u Dubrovniku trenutno oko tri  tisuće taksi vozila, a prije liberalizacije bilo ih je oko 220, no usluge su i dalje preskupe.

Nacrt natječaja koji bi trebao omogućiti pristup taksi stajalištima u Splitu je napravljen, najavio je Krstulović Opara. “Kaos se stvara na autobusnim stanicama, zatim imamo vozače koji Split ne poznaju, a došli su zaraditi. Neka zarade, samo će raditi po našim pravilima – nemoguće je da se zaustavljaju gdje im padne na pamet, a u kontaktnu zonu grada ući će samo s našom dozvolom. U Splitu također imamo oko tri tisuće taksi vozila u ovom trenutku, što je previše, prema našim prvim procjenama optimalan broj je oko 650. Sigurnost prometa i naših građana mora biti prioritet, daleko ispred profita” istaknuo  je Krstulović Opara.

Kako su oboje gradonačelnika zaključili, i dalje će zajedno ustrajati na izmjenama i neće dozvoliti da ovakav zakon nastavi smanjivati kvalitetu života Splićana i Dubrovčana. Također, u svojoj inicijtivi ističu kako je nužno da se prepoznaju i izdvoje UNESCO-ve zaštićene sredine odnosno lokaliteti i da se prema njima drugačije donosi tj. kako predlažu, da se dopusti jedinicama lokalne samouprave da upravo u tim sredinama imaju mogućnost postavljanja limita, odnosno samostalnog uvođenja reda u prostor.

“Za kraj avgusta planiramo imati prijedlog teksta koji ćemo uputiti Saboru i Vladi. Na sve ove negativne efekte jedino kolega Franković i ja ukazujemo već dvije godine. Sada, u žiži turističke sezone svi građani, kao i oni koji će o izmjenama Zakona odlučivati, također mogu vidjeti i osjetiti sve negativnosti”  naglasio je Krstulović Opara.

“Drugi neka uživaju u liberalizaciji, mi želimo imati svoju autonomnu mogućnost odlučivanja o broju i način korištenja taksi usluga u našim gradovima” zaključuju vodeći ljudi grada Dubrovnika i Splita.

Uvođenje komunalnog reda u Dubrovniku i Splitu

Prilikom današnjeg susreta gradonačelnici su se dotakli i komunalnog reda u gradovima, posebno nacrta Odluke o komunalnom redu Grada Splita koja se trenutno nalazi na javnom savjetovanju, a koja je nastala upravo u suradnji Splita s Dubrovnikom i Venecijom. Govoreći o stanju u Dubrovniku danas i prije dvije godine, Franković je rekao kako je zatekao potpuni nered i nepoštivanje grada, a dosljednim provođenjem Odluke stanje je danas znatno bolje. U planu dubrovačke gradske uprave je dodatno smanjenje javnih površina za ugostiteljske objekte 1. siječnja 2020. godine.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara pozvao je sve svoje sugrađane da se uključe u proceduru javnog savjetovanja oko nacrta Odluke o komunalnom redu koja je također i jedan od koraka ka vraćanju javnog gradskog prostora građanima.

Također, u grad Splitu otvoreno je savjetovanje s javnošću i kroz Nacrt prijedloga Odluke o uvjetima i načinu postavljanja reklamnih predmeta i natpisa na području Grada Splita.

Izložba o vaterpolu „Najljepši momenti iz susreta vode i lopte“ od 23. jula u Herceg Novom

0
Posjeta Ambasadora Mađarske

Izložba o vaterpolu „Najljepši momenti iz susreta vode i lopte” Mađarskog muzeja olimpizma i sporta biće otvorena u Herceg Novom 23. jula, dogovoreno je na današnjem sastanku ambasadora Mađarske u Crnoj Gori Nj. E. Jožefa Neđešija sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem i saradnicima.

Izložba na otvorenom biće postavljena na Škveru, gdje će brojni prolaznici imati priliku da se kroz panoe sa fotografijama upoznaju sa istorijom vaterpola, prvim međunarodnim utakmicama i trijumfima, a fokus će biti na nadmetanjima između mađarskih i timova iz bivše Jugoslavije. Izložbu organizuje Ambasada Mađarske u Crnoj Gori, uz podršku Opštine Herceg Novi.

Vaterpolo povezuje Crnu Goru i Mađarsku, a hercegnovski Jadran, čiji je dom na Škveru, predstavlja okosnicu crnogorske nacionalne reprezentacije, što govori da izložba na otvorenom „Najljepši momenti iz susreta vode i lopte”, dolazi na pravo mjesto, poručeno je sa sastanka.

Ambasador Neđeši je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa Opštinom, te najavio da su im u planu još neki događaji kojima bi u Herceg Novom predstavili mađarsku kulturu i gastronomiju.

Takođe, on je istakao da u Herceg Novom posluje jedna od najvećih mađarskih kompanija u Crnoj Gori, hotel „Sun Restort“ koji ima dobru komunikaciju sa lokalnom upravom, što je za investitore od velikog značaja.

Tema sastanka bile su i aktuelnosti u vezi sa turističkom sezonom, među kojima se kao posebno važno za mađarske turiste ističe pitanje zadržavanja na graničnim prelazima i saobraćajnih gužvi u svim gradovima Boke.

Opština Tivat državu tuži Upravnom sudu?

2
Gužve na aerodromu Tivat foto S.L

Opština Tivat do danas nije dobila formalni zahtev Ministarstva saobraćaja da ona državi bez nakande prenese pravo raspolaganja nad oko 225 hiljada kvadrata zemljišta u i oko kompleksa aerodroma Tivat, potvrdio je to nezvanično gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS).

Vlada je na sjednici od 23. maja (sa izmjenama od 30. maja) usvojila informaciju o podnošenju predloga Opštini Tivat za vraćanje prava raspolaganja nad ovim zemljišnim kompleksom sa Opštine na Vladu, bez naknade. To se zemljište vodi kao državno, s tim što je do sada pravo raspolaganja imala Opština Tivat. Lokalna vlast je dio ove imovine do sada izdavala Aerodromima Crne Gore i od toga ubirala značajne prihode.

Iz Vlade se na pravo da od Opštine preuzmu imovinu, pozivaju na Zakon o državnoj imovini, član 35, stav 1 koji kaže – “Ukoliko je određena nepokretnost, kojom raspolaže opština, potrebna za ostvarenje javnog interesa Crne Gore, opština je dužna da na zahtjev Vlade tu nepokretnost vrati na raspolaganje Crnoj Gori, bez naknade”.

“Shodno navedenoj zakonskoj odredbi Opština Tivat je dužna da Crnoj Gori prenese pravo raspolaganja na nepokretnostima, bez naknade, radi ostvarivanja javnog interesa za potrebe izgradnje i proširenja aerodroma Tivat putem davanja koncesije.”- navedeno je u odluci Vlade.

Kabinet prmeijera Duška Markovića (DPS) pokušava da na ovakav način “riješi” sporna imovinska pitanja sa zemljištem u i oko Aerodroma Tivat a koje je Državnom studijom lokacije predviđeno za širenje te vazdušne luke. Bez raščišćavanja pitanja imovine Vlada ne može raspisati tender za izbor koncesionara kojem će na 30 godinja izdati u zakup aerodrome u Tivtu i Podgorici. Raspisivanje tog tendera u više navrata je dio sada kao gotovu stvar, najavljivao ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković (BS), ali se ispostavilo da u tenderskoj dokumentaciji koju je njegov resor pripremao postoji niz nedostataka i nezakonitihn riješenja, zbog čega tender ni do danas nije raspisan, iako se po prvobitnim Nurkovićevim najavama, u ovo doba crnogorski aeerodromi već trebali diobiti novog gazdu iz inostranstva.

Prema nezvaničnim saznanmjima, iako od Nurkovića Tivćani nisu dobili formalni zahtjev da Vladi prebace pravo raspolaganja nad njihovom zemljom, Uprava za nekretnine već je krenula u postepenu izmjenu prava upisanih nad “sporne” 124 katastarske parcele upisane u listove nepokretnostin 151,152 i 291 KO Mrčevac, ukupne površine 225.643 kvadrata, prepisujući i pravo rapsolaganja nad njima sa Opštine na državu. To se navodno radi, nakon što je Ministarstvo finansija 4.jula odbilo  žalbu Direkcije za imovinu Opštine Tivat na odluku Vlade da pravo raspolaganja zemljištem na aerodromu u tom gradu prenese sa Opštine na državu.

Aerodrom Tivat

Riječ je inače o parcelama koje se nalaze sa sjeverne, zapadne, istočne i jugoistočne strene aktuelnog aerodromskom kompleksa od kojih se neke bukvalno “naslanjaju” na ogradu aerodroma. Parcele varijaraju u veličini od samo 1 kvadrat koliko iznosi površina par njih najmanjih, do čak 68.557 kvadrata koliko izbniosi površina parcele što se nalazi između ograde piste aerodroma i Jadranske magistrale na istoku, a koja je po katastru, “šuma 3.kategorije”. Po kulturi, parcele koje Vlada traži da joj Opština bez naknade ustupi pravo raspolaganja, su nekategorisani putevi, neplodno zemljište, pašnjaci, kanali, šume, livade, bare, ali  garaže i pomoćni objekti. Neke od njih nalaze se bukvalno na “pjeni od mora” obližnje uvale Kalardovo. Imajući u vidu procjenu vrijednosti zemljišta unutar kompleksa aerodroma Tivat koju su sudski vještaci u sporovima koje neki građani vode sa državom tražeći povraćaj ili obeštećenje za oduzetu im privatnu imovinu, a koja iznosi 109 eura za kvadrat, Vlada ovako admionistrativnim putem pokušava da od Opštine Tivat oduzme imovinu vrijednu oko 24 miliona eura.

Prema nezvaničnim informacijama iz lokalne uprave Tivta, oni će nakon odluke Ministarstva finansija da ne prihvati žalbu Opštine, protiv ovakve odluke Vlade podnijetu tužbu Upravom sudu. Odbornički klub čanice vladajuće koalicije – Socijaldemokrata Tivat, zatražio je hitnu vanrednu sjednicu Skupštine Opštine kako bi se zatražila informacija o postupku preknjižavanja zemljišta Opštine na kompleksu aerodrome, a takav njihov stav podržava I druga članica vladajuće koaliciej HGI, kao i najveći dio opozicije. Najjača tivatska vladajuča stranka DPS koja sa 17 odbornika I sama ima većinu u lokalnom parlamentu, do sada se o tome nije javno izjašnjavala.

Inače, u anketi koju je ovom povodom prošle nedjkelje na svom sajtu sproveo lokalni javni servis Radio Tivat, više od četiri petine građana izjasnilo se protiv ovakve namjere kabineta premijera Markovića. Na pitanje: “Da li je opravdana odluka Vlade CG da zemljište na Aerodromu Tivat postane državno vlasništvo?” – pozitivno je odgovorio 51 građanin ili 13,14% a negativno 337 ili 86,86% onih koji su učestvovali u anketi.

Prije stupanja na snagu aktuelnog katastra, na Opštinu Tivat se prema dokumentaciji tadašnje Direkcije za nekretnine Crne Gore, u isključivom vlasništvu, ili suvlasništvu sa privatnim licima, kao svojina vodilo oko 45 odsto od ukupno oko milion kvadrata površine aerodroma Tivat sa zaštitnim pojasem. Dobar dio te zemlje u međuvremenu je postepeno administrativnim putem, sa Opštine prepisan na državu, koja se pritom samo pozivala na Zakon o državnoj svojini. Do sada je država kroz promjene u katastarskoj evidenciji, bez ikakve odštete, Tivtu oduzela skoro 300 hiljada kvadrata zemlje na aeropdromu što vrijedi preko 30 miliona eura. To je urađeno uprkos činjenicama da Opština i država nisu ista pravna lica kao i tome da je Opština Tivat a ne tadašnja SR Crna Gora, odnosno država SFRJ, bila kupac, poklonoprimac ili korisnik ekspropijacije kada je lokalna uprava pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, sticala tu zemlju od dotadašnjih njenih privatnih vlansika, a sve sa namjerom da se ovdje izgradi aerodrom.

Dan otvorenih vrata Školskog broda ,,Jadran” 18.jula

0
OPEN-DAY-SHIP-JADRAN-18Jul

Turistička organizacija Tivat i Mornarica Crne Gore pozivaju da u četvrtak od 10 sati na Dan otvorenih vrata Školskog broda ,,Jadran”.

Svi posjetioci će moći tog dana da obiđu brod, čuju o istorijatu broda i upoznaju se sa pomorskom opremom koja se koristi na ŠB ,,Jadran”. Brod će biti otvoren za javnost do 20 sati . Dobro došli! – kaže se u saopštenju.

Noć suvenira i rukotvorina 20. jula

Noc-suvenira-20-jul

Turistička organizacija Tivat obavještava da će se Noć suvenira i rukotvorina održati u subotu, 20. jula na Trgu Magnolija u Tivtu, sa početkom u 18 sati.

Još jedna u nizu manifestacija posvećena je tradicionalnim rukotvorinama i održava se u organizaciji NVO „Harlekin“, a pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat. U zabavnom dijelu programa nastupiće „Đurđa i duo bend“od 21:30.

Sea Rock festival u Kotoru 20. jula

0
Sea Rock

Gitarista benda Sonic Youth Lee Ranaldo, američki dvojac Howe Gelb i M. Ward, kao i zagrebački bend Klinika Denisa Kataneca nastupiće na devetom izdanju Sea Rock festivala, koji če se u subotu 20. jula održati Kotoru, na Ljetnjoj pozornici od 20 sati.

Publiku ovog festivala Gelb je već vodio uzanom stazom sna i jave oblikovanom muzikom koja se nikad ne ponavlja, već uvijek ponovo osmišljava samu sebe. Muzička kritika smatra ga jedinim pravim nasljednikom stvaralaštva Nila Janga. Gelbovo stvaralaštvo, naročito ono unutar benda “Giant Sand”, svrstava ga među velikane rok muzike koji se zbog beskompromisnog distanciranja od komercijalnih trendova često nazivaju „otpadnicima”.

Gelbu će se pridružiti američki kantautor i producent iz PortlandaMatt Ward, sa kojim je više puta sarađivao. M.Wardov stil karakteriše mješavina zvuka bluza i svedenog američkog folka, ljepota akustičnog izvođenja i toplina glasa koja interpretira tekstove u kojima priče pričaju igre simbola. Nenametljivost muzičkog izraza i stihovi koji se nerijetko bave temom položaja pojedinca u odnosu na sve ono što ga u neposrednoj blizini ili univerzumu može okruživati i činiti njegov svijet, stvaralaštvo ovog muzičara odvajaju od onoga što lakim notama i pjevljivim stihovima zabavlja one koji ne mare za duboke poruke koje umjetnost mora da ima.

Vrhunski nastup očekuje se da će prirediti i Lee Ranaldo, nekadašnji gitarista benda Sonic Youth, koji posljednjih godina razvija bogatu solo karijeru. Na Sea Rock festivalu nastupiće solo u okviru programa „Songs & Stories“, zamišljenog kao intimno druženje sa publikom u kome se smjenjuju video snimci, akustični i električni nastup Ranalda, kao i njegovi razgovori i priče sa publikom. „Pjesme i Priče“ objedinjuju njegov muzički put od ranih dana u Njujorku, preko karijere u slavnom bendu, do današnjih dana, uz izuzetnu šansu publici da se približi i direktno podijeli ovo muzičko iskustvo.

Ovogodišnji SeaRock festival otvoriće bend iz Zagreba Klinika Denisa Kataneca, najnoviji projekt ultra prolifičnog kantautora Denisa Kataneca koji je ostavio značajan trag na zagrebačkoj muzičkoj sceni tokom više od 10 stvaralaštva. Njegove su pjesme oduvijek emocionalno bogate, intimne i introspektivne te nerijetko otkrivaju skrivene detalje ljudske psihe s kojima se ponekad i sami susrijećemo. Najnovije izdanje, EP „Rode“, koje je izašlo ove godine izazvao je najpozitivnije reakcije stručne muzičke kritike.

SeaRock je festival volonterskog karaktera na kome će pored nastupa bendova publika moći posjetiti berzu ploča koju predstavlja NVO „Montenegro Records“, kao i nabaviti knjigu „Zovem se Sarah Moon“ mlade crnogorske književnice Jasne Karamenhmedović, čija poezija je objavljivana u zbornicima „Tamni dani, svetle noći“ (UZZP), „Iz Nikšića s ljubavlju“, „Rukopisi 42“, artzinu „Librarion“, kao i na brojnim portalima (Blacksheep, Fenomeni, Stereo Art, Public Figure, Afirmator, Hyperborea). Od 2016. je član redakcije online magazina Insp. U maju ove godine izašla je njena prva zbirka poezije u izdanju Nove Poetike (Beograd).

Vizuelno rješenje ovogodišnjeg izdanja festivala SeaRock kreirala je Maja Kostić.

Generalni sponzor Sea Rock festivala je Turistička organizacija, dok je zlatni sponzor i ove godine Nikšićko Pivo.

MSC platio 50 miliona dolara da „MSC Gayane“ nastavi trgovanje

0
MSC-Philadephia-Port

„MSC Gayane“ upravo je na putu prema Nizozemskoj nakon što je njegov vlasnik „pljunuo“ 50 milijuna dolara kako bi ga oslobodio od ruku američkih vlasti mjesec dana nakon što je na njemu pronađeno 1,3 milijarde dolara vrijednosti kokaina.

Mediterranean Shipping Co (MSC) platio je 10 milijuna dolara jamčevine te 40 milijuna dolara osiguranja. Tvrtka je također pristala pasti pod američku jurisdikciju za vrijeme istrage oko pronalaska 18 tona kokaina na palubi njihovog kontejneraša, što je najveća količina kokaina ikad zaplijenjena u američkoj povijesti.

Šest članova posade uhićeno je u Philadelphiji zbog upletenosti u ovaj događaj.

Sporazum potpisan između MSC i američkih vlasti također zahtijeva da se „MSC Gayane“ vrati u američku luku u roku 90 dana u slučaju da sudac presudi protiv „MSC Gayane“.

Sudeći prema sudskim dokumentima, drugi časnik Ivan Đurašević navodno je priznao svoju ulogu u donošenju kokaina na palubu broda.

„Nakon što smo napustili Peru tijekom ovog putovanja, dobio je poziv od prvog časnika da siđe do palube, gdje je vidio mreže na strani broda pored dizalice“, pisalo je u prigovoru.

„Đurašević i otprilike četvorica drugih osoba, od kojih su neki nosili skijaške maske, pomogli su u podizanju mreža na plovilo“.

Đurašević je rekao da mu je prvi časnik, koji još nije identificiran, platio 50.000 dolara.

Još jedan član posade, identificiran kao Fonofaavae Tiasaga, također je navodno priznao sudjelovanje u krcanju kokaina na brod, i to na dva putovanja, pisalo je dalje u izvještaju.

„Prije napuštanja luke, brodski električar i prvi časnik također su prišli Tiasagi i pitali ga da li je spreman opet pomoći“, piše u sudskim dokumentima. „Prema Tiasagi, svaki od ove četvorice članova posade koordinirali su individualne pošiljke kokaina“.

U dokumentima također stoji da je barem dva puta dok je brod bio između stanica Čile i Panama, njihovom brodu prišlo nekoliko manjih kako bi im predali velike pakete ove droge.

„Muzika na vodi”

0
Muzika na vodi

Nevladino udruženje Ars-industria i Muzički centar Crne Gore prvi put u Crnoj Gori priređuju  imersivne koncerte pod nazivom „Muzika na vodi”.

Ovaj muzičko-teatarski projekat, koji je zasnovan na istoimenom remek-djelu njemačkog kompozitora baroka Georga Fridriha Hendla biće realizovan u četvrtak, 18. jula na plaži Lustica Bay u Tivtu sa početkom u 21.30 sati, u okviru Festivala Purgatorije, a dan kasnije (petak, 19. jul) sa početkom u 21 sat i u Podgorici na Skalinama, u okviru Podgorickog kulturnog ljeta 2019.

U poređenju sa standardnim koncertima klasične muzike ovaj „koncert“ predstavlja istorijsku rekonstrukciju događaja od prije 300 godina. Putem imersivnih efekata koji se ostvaruju kroz glumu i ples, nastoji se postići interakcija sa publikom, od koje se traži uključenost u sveukupnu dramaturgiju – saopšteno je juče iz Centra za kulturu Tivat.

Legenda kaže da je Hendl “Muziku na vodi” komponovao kako bi povratio naklonost britanskog kralja Džordža I. Hendl je bio zaposlen kao dirigent kod Džordža I u Hanoveru prije njegovog stupanja na britanski tron, dok je još kao vojvoda bio na čelu Elektorata Brunsvik- Luneburg (oblast u današnjoj sjeverozapadnoj Njemačkoj). Pošto je Hendl na gostovanju u Londonu ostvario veliki uspjeh, osjetio je priliku da dobije veći publicitet, zbog čega je, nakon obećanja Džordžu I da će se vratiti u razumnom roku, opet otputovao za Britaniju kojom je u to vrijeme vladala kraljica Ana. Prema pojedinim navodima, Hendl je zbog toga što se ipak nije vratio, pao u Džordžovu nemilost. Međutim, avgusta 1714. godine Džordž I postao je britanski kralj, a tri godine po stupanju na tron, od Hendla je tražio da napiše djelo koje bi se odsviralo na rijeci Temzi. “Muzika na vodi” premijerno je izvedena u ljeto 1717. godine u Londonu i postala je jedno od najpopularnijih i najizvođenijih djela u svijetu.

Cilj ovog interaktivnog i interdisciplinarnog projekta je da kroz saradnju nevladinog sektora i institucija na državnom i lokalnom nivou, umjetnički profesionalizam stane u službu šire publike, crnogorskih građana i turista, koji bi preko inovativnih i prijemčivih načina realizacije jednog kapatalnog muzičkog ostvarenja bolje spoznali visoku umjetnosti i postali njeni konzumenti. „Muziku na vodi“ izvešće 22 muzičara i 5 glumaca umjetničkog ansambla “Ars-industrija”.

Autorski tim čine: Dmitrij Prokofjev (muzičko rukovodstvo), Zoran Rakočević (režija), Vanja Vukčević (dramski tekst), Tamara Vujošević (koreografija), Milica Piletić, Zoran Rakočević (dramaturgija) i Ljubo Kaličanin (produkcija). Pokrovitelji događaja su Ministarstvo kulture Crne Gore, Centar za kulturu Tivat, Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, Ambasada Njemačke u Crnoj Gori, Gradsko pozorište Podgorica, a partneri Metropolis Media i PG Sound.Ulaz za oba koncerta je slobodan.

Zakupci kupališta na Jazu onemogućili radnike da ograde parking…

0
Jaz

Zakupci kupališta na plaži Jaz otjerali su radnike koje je angažovalo opštinsko preduzeće “Parking servis” iz Budve, onemogućivši im da ograde veliki plato u zaleđu i pretvore ga u parking.

Opština je prethodne dvije godine oslobodila veliki plato, kao i dio kampa, koji su se godinama naplaćivali i dozvolili besplatno parkiranje. Sadašnja gradska uprava na čelu sa Markom Carevićem postigla je dogovor sa vlasnicima zemlje u zaleđu Jaza okupljenih u dvije NVO, “Jaz Mrčevo polje” i “Jaz”, i zakupila zemlju.

Nakon toga zemljišni kompleks je ustupljen “Parking servisu” koji je počeo uređenje lokacije i ograđivanje kompleksa od desetak hektara, kako bi ga pretvorio u parking.

Počelo je ograđivanje nekadašnjeg platoa gdje su bili organizovani muzički događaji, kao i dio gdje je nekada bio auto kamp.

To je izazvalo revolt zakupaca plaža koji ne dozvoljavaju da se na takav način radi.

“Pregradili su puteve, glavni put koji vodi do plaze i naših kupališta. I ovako je sezona loša, sada praktično neće gosti ni moći da dođu. Ne protivimo se da se rampa stavi gdje je nekada bila, ali ovakvim načinom blokirano je sve. Mi smo zaključili ugovore sa Javnim preduzećem “Morsko dobro” kojim se garantuju prilazni putevi plaži. Obratili smo se nadležnima u Opštini da spriječe ograđivanje “, kazali su zakupci koji su onemogućili radnike da postavljaju ogradu.

Direktor Parking servisa Jovica Gregović kazao je da ce sa problemom upoznati gradonačelnika Carevića.

On je podsjetio da je Opština zaključila ugovor o zakupu zemlje i ustupila tom preduzeću da ga uredi u moderno parkiralište.

“Nema govora da se pregrađuju putevi. Uređenjem dobijamo nekih hiljadu i po parking mjesta. Odluka preduzeća je da prvi sat bude besplatan, poslije toga sat se naplaćuje 40 centi, a ukoliko neko želi da automobil ostavi cijeli dan, cijena će biti tri eura”, naveo je Gregović.

On je kazao da je parking trebao da bude stavljen u funkciju do kraja sedmice, te da očekuje da će problem biti riješen.

/V.L./