Tivatski funkcioneri u SDT: Matijević saslušana zbog Porta

0
Snežana Matijević

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) danas je u Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorci, dala izjavu u izviđaju koji je SDT pokrenulo povodom namjere Opštine Tivat da kompaniji Porto Montenegru pod kontroverznim uslovima, oprosti 5,6 miliona eura potraživanja lokalne uprave na ime komunalija.

Matijevićevu je saslušala specijalna tužiteljka Tatjana Žižić koja je juče istim povodom izjavu uzela i od glavne administratorke Opštine Marije Sijerković (DPS). Okolnosti pod kojima su došli na ideju da lokalnom parlamentu 17. januara predlože da da saglasnost na ugovor sa Portom po kome bi se strateškom stranom investitoru oprostili milionski dugovi za lokalne dažbine, a što je i prihvaćeno glasovima 17 odbornika DPS, u SDT su proteklih dana, prema saznanjima

Kako prenose “Vijesti” SDT je najviše interesovalo zašto lokalna uprava do sada nije pokrenula sudsku naplatu dospjelih milionskih dugova Porto Montenegra.

Tivatski čelnici sredinom januara su prilikom rasprave u parlamentu o ovoj odluci, tvrdili da je sve nesporno i legalno, te da obaveza da se Portu otpišu komunalije, proističe iz ugovora o prodaji Arsenala iz 2006., iako Opština nije bila potpisnik tog ugovora. Glavna administratorka Marija Sijerković kazala je međutim, da odluka o oprostu komunalija nije proistekla iz konkretne pravne obaveze Opštine, već da je to „politička odluka“. SDT je već tada pokrenulo izviđaj, a gradonačenica Matijević je u međuvremenu primijenila mišljenje i saopštila da neće potpisati ugovor sa Portom o otpisu 5,6 miliona eura opštinskih potraživanja, već da će sačekati da se o legalnosti tog posla izjasni SDT.

/S.L./

Tivat – boce, kanisteri, stiropor i drugi otpad plutaju morem

0

Plastične boce, kanisteri, stiropor i drugi otpaci plutaju morem između Pina i marine Porto Montenegro u Tivtu.

Vrlo ružnu sliku sa negodovanjem komentarišu građani i turisti.

Smeće je u more dospjelo sa kopna, po svemu sudeći kroz potok Rosino koji se uliva u more u blizini zgrade Lučke kapetanije na Pinima.

O incidentu je obaviješteno Morsko Dobro, Komunalna inspekcija Opštine Tivat i ostali organi.

Posada školskog broda Mornarice Vojske Crne Gore (MVCG) “Jadran” spustiće čamac u more i pomoći u čišćenju zagađenja.

Asistenciju u uklanjanju otpada iz mora najavili su i iz marine Porto Montenegro.

Oko 11 sati počelo je čišćenje otpada, a Komunalna inspekcija radi na utvrđivanju njegovog uzroka, jer je otpad u more dospio sa kopna.

Najavljene pojačane gužve na graničnim prelazima

0
GP Karasović

Zbog povećanih gužvi koje se uoči početka uskršnjih praznika očekuju na graničnim prelazima Policijska uprava dubrovačko-neretvanske obavještava građane da se najveće gužve očekuju od poslijepodnevnih sati sutra, 30. ožujka do poslijepodnevnih sati u subotu, 31. marta.

– Obzirom da se tijekom granične kontrole policijski službenici moraju pridržavati Direktive Europske unije o tzv. sustavnoj graničnoj kontroli koja podrazumijeva kontrolu svakog putnika i vozila, molimo građane za strpljenje i da svoja putovanja planiraju na vrijeme kako bi su planiranom vremenu stigli na odredište.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska će iskoristiti sve raspoložive kadrovske i tehničke resurse kako bi se osigurala što bolja protočnost prometa preko graničnih prijelaza, navodi se u obavijesti.

“Dani Ruske kulture u Herceg Novom” od 7. do 14. aprila

0
Dani ruske kulture u HN

U Herceg Novom se od 7. do 14. aprila održava Manifestcija pod nazivom “Dani Ruske kulture u Herceg Novom” u okviru koje je pripremljen bogat i raznovrstan program čiji su nosioci gosti iz Rusije.

Cilj manifestacije je da predstavi raznovrsnost nacionalnog bogatstva, da afirmiše multikulturalnost, ali i da pokrene saradnju institucija, udruženja i umjetnika. Gosti iz Rusije predstaviće se programom osmišljenim sa ciljem okupljanja državljana Rusije sa prostora Rusije i čitavog Balkana te popularizacije ruske kulture, duhovnosti, tradicije i umjetnosti na našim prostorima. U nastavku vam donosimo i plakat na kojem se nalaze datumi i satnica svih događaja.

Dani ruske kulture u HN

Rijeke turista uništile raj Južnih mora

1
Filipinsko ostrvo

Filipinsko ostrvo Boracay je doista posve blizu onome što možemo zamisliti – raj Južnih mora. Barem je to bio: rijeke turista su toliko ugrozile taj otok da mu prijeti zatvaranje, piše DW.

Da je to raj – to se mnogi slažu: njegove plaže se redovito nalaze na popisima najljepših plaža na našem planetu. No, sada je čitav ekosistem otoka pred kolapsom.

Koraljni greben na kojem leži Boracay je ozbiljno oštećen od aktivnosti vezanih za turizam, a problem je i voda koja je zagađena zbog direktnog ispuštanja kanalizacije u blizini obale.

Kandiduju Forte mare za UNESCO listu

0
Bogdanović i Fiona Mekluni

Bogdanović i stalna predstavnica UNDP-a Fiona Mekluni, sastali su se na Cetinju i razgovarali o jačanju sistema upravljanja kulturnim dobrima.

Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, sagovornici su istakli da je Sporazum o saradnji, potpisan između Ministarstva kulture i UNDP krajem prošle godine, odlična osnova za dalji razvoj projekata iz oblasti kulturne baštine.

Bogdanović je izrazio zadovoljstvo što je na osnovu sporazuma pripremljen Nominacioni dosije za kandidaturu Forte mare na UNESCO listu i sprovedeni radovi na restauraciji Mlina Ivana Crnojevića.

Stalna koordinatorka sistema UN Mekluni je istakla da UNDP može značajno pomoći u prenošenju znanja i iskustva, jačanju kadrovskih kapaciteta, ali i unapređenju legislative u ovoj oblasti.

Forte Mare – foto Boka News

“Predložena je mogućnost realizacije projekta radnog naziva Beautiful Montenegro, kojim bi se dao doprinos adekvatnoj zaštiti, zatim i valorizaciji kulturne baštine sa posebnim akcentom na sjever Crne Gore. Dogovoreno je da u narednim mjesecima dvije strane naprave plan aktivnosti i predlože modele za njegovu implementaciju”, navodi se u saopštenju.

Razgovarano je o razvoju kreativnih industrija u Crnoj Gori, što je ocijenjeno kao jedan od prioriteta za razvoj u kulturi.

Forte mare foto Boka News

“Sagovornici su razmotrili mogućnosti uključivanja UNDP u aktivnosti koje će Ministarstvo kulture u narednom periodu sprovoditi u ovoj oblasti i zaključili da će dvije strane definisati i planirati konkretne zajedničke prokjekte”, navodi se u saopštenju.

Dodijeljene nagrade za likovno – literarni konkurs “Naša mila Boko”

0
Naša mila Boko – foto RH

Na ovogodišnji tradicionalni likovno – literarni konkurs “Naša mila Boko” se odazvalo 100 učenika svih osnovnih škola iz Boke Kotorske  poslavši svoje likovne radove i 49 učenika  iz novskih osnovnih škola  sa svojim književnim radovima.

Idejni tvorac likovnog konkursa, galerista, filatelista i pomorski kapetan Tomo Katurić, dodijelio je nagrade za najbolja tri rada na likovnom konkursu u iznosu od po 100 američkih dolara, kao i slikarski pribor učeniku čiji rad je odabran  za najbolje idejno rješenje, uz knjigu koju poklanja JUK Herceg fest – “Skiciranje, crtanje i slikanje”.

Tema likovnog konkursa je bila  “Bajke mog djetinjstva”, a stručni žiri su činili: Anita Šimić i Vojislav Kilibarda-magistri likovnih umjetnosti i Tomo Katurić-galerista, filatelista i pomorski kapetan.

U kategoriji likovni rad, nagrađeni su: Vujičić Dušan, učenik VI razreda OŠ “Orjenski bataljon” (mentor prof. Ćorović Aleksandra), Polina Manina, učenica VIII razreda, iz OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Suzana Vuksanović) i Boško Matović, učenik I razreda OŠ “Dašo Pavičić” (mentor učiteljica Marica Bijelić)

Pohvalu za idejno rješenje rada dobila je učenica VIII razreda OŠ “Milan Vuković”, Ana Gubert (mentor prof. Mila Mračević).

S obzirom na veliki broj kvalitetnih radova, žiri je izdvojio i radove sljedećih učenica koje su nagrađene pohvalom, kao i knjigom “Akrilik slikanje”, a to su: Teodora Barbić, učenica V razreda OŠ “Branko Brinić” iz Radovića i Aleksandra Jovanović, učenica IX razreda OŠ “Milan Vuković”.

Najbolje literarne radove na temu “Bajke u mom svijetu”, nagradila je Javna ustanova kulture Herceg fest uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, tabletom za prvonagrađeni rad i bluetooth zvučnicima za drugonagrađeni rad.

Stručni žiri u kojem su bili Olivera Doklestić-književnica, Špiro Živković-književnik i Ljubomir Ljubisavljević-profesor književnosti su odlučili da je najbolji rad u nižoj kategoriji, rad Sergeja Dragovića, učenika  VI razreda OŠ “Dašo Pavičić” (mentor prof. Sandra Seferović), dok je druga nagrada pripala Sofiji Vuičić, učenici VI razreda OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Tamara Komar).

Za prvo mjesto u kategoriji viši razredi, žiri se odlučio da pripadne Kseniji Filipović, učenici VIII razreda OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Tamara Komar), dok je drugonagrađeni rad pripao Ani Brajković, učenici VIII razreda OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Tamara Komar).

Javna ustanova kulture Herceg fest uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi je nagradila i profesore učenika koja su osvojila prva mjesta na konkursu.

Migranti imaju novu balkansku rutu preko BiH

0
izbjeglice-migranti
Četiri godine nakon velike migrantske krize tijekom koje se na europske obale iskrcalo više od milion ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom – preko Bosne i Hercegovine.

Bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, stotine hiljada ljudi krenulo je 2015. i 2016. u Evropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke.

Ruta je zatvorena u martu 2016., a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine. Radije su birali rutu preko Srbije na kojoj su morali izbjeći hrvatske i mađarske vlasti kako bi stigli do željenih destinacija u EU-u.

Sada se otvorila alternativna ruta iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH.

Ruta, po zapadnim diplomatskim izvorima, odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, ukazujući na postojanje mreže krijumčarenja ljudi.

Migrant Ahmed Wesam, koji je razgovarao s France Presseom u Sarajevu, krenuo je iz sjeveroistočnog sirijskog grada Hasake prije mjesec dana nakon što je platio krijumčarima da ga prebace u Evropu.

“Hiljdu dolara (800 eura) za put iz Turske do Grčke, hiljdu eura od Grčke do Albanije i tako dalje”, rekao je.

Po bosanskohercegovačkim vlastima, od početka godine u zemlju je ilegalno ušlo 700 migranata, a gotovo 800 ih je zaustavljeno na granici. Većinom su Sirijci, Pakistanci, Libijci ili Afganistanci.

Vlasti strahuju da bi se s dolaskom proljeća njihov broj mogao jako povećati.

“Nemamo kapacitete za prihvat tisuća izbjeglica… iako oni ne žele ostati u Bosni”, rekao je nedavno bosanskohercegovački premijer Denis Zvizdić.

Direktor Liječnika bez granica na Balkanu Stephane Moissaing odbacuje bojazni da bi se mogla ponoviti migrantska kriza iz 2015. No, bosanske vlasti trebale bi “situaciji pristupiti na humani način, kako se ne bi pretvorila u pravu humanitarnu krizu”, rekao je.

BiH ima centar za tražitelje azila kod Sarajeva u kojem ima mjesta za samo 154 ljudi.

“Situacija se komplicira”, rekao je nedavno ministar sigurnosti Dragan Mektić, ističući da se između Grčke i Bosne trenutačno nalazi 45.000 do 50.000 migranata, a mnogi od njih mogli bi okušati sreću preko BiH.

Granica s Hrvatskom, članicom EU-a, duga je 1000 kilometara, a Sarajevo ima samo 2000 graničnih policajaca.

Po Nidžari Ahmetašević, volonterki koja radi s migrantima u Sarajevu, broj migranta u zemlji najmanje je dvostruko veći od službenih podataka.

“U kontaktu smo s više od 300 ljudi. Pronašli smo rješenje (kada je riječ o smještaju) za njih oko 50, ali mogli bismo napuniti još dvije takve kuće”, kazala je.

U početku zamišljen kao hostel u predgrađu Sarajeva, velika zgrada gdje su smješteni Wesam i njegova rodbina ima odvojene sobe s toaletima. Kuću je osigurao Bosanac koji živi u inozemstvu.

Samira Samadi (35), još jedna migrantica koja ondje boravi, napustila je središnji iranski grad Isfahan početkom 2017. zajedno sa suprugom. Liječnik Liječnika bez granica prati njezinu trudnoću.

“Želim otići u Njemačku… ali zbog ženine trudnoće ne možemo nastaviti”, rekao je njezin suprug Anuš Orak. “Vjerojatno ćemo pričekati ovdje da se dijete rodi.” Par je već pokušao ilegalno ući u Hrvatsku, ali su ih spriječili snijeg i šume.

Wesam će, kaže, krenuti za “tjedan, možda 10 dana”.

“Ne znam kako ćemo prijeći granicu, ali pokušat ćemo i nastaviti pokušavati. Prevelik je već put iza nas”, rekao je.

Vlada CG: Bokeljska mornarica će biti kandidovana na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva

0
Bokeljska mornarica- foto Miro Marušić

Vlada Crne Gore je usvojila na današnjoj sjednici Nominacioni dosije za upis Bokeljske mornarice na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, priprema Nominacionog dosijea za upis Bokeljske mornarice na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine počela je u martu prošle godine, kada je formirana Radna grupa.

“Cijeneći da je učešće lokale zajednice od posebnog značaja za definisanje mjera, ali i samo formulisanje Nominacionog dosijea, u njegovu pripremu je bila uključena i lokalna zajednica. Takođe, predstavnici Radne grupe učestvovali su u radu Skupštine Bokeljske mornarice, na kojoj su članstvu organizacije prezentovali Nominacioni dosije”, kaže se u saopštenju ministarstva kulture i vlade.

Podrška lokalne zajednice nominaciji je, ističu, ostvarena i prikupljanjem saglasnosti predstavnika Bokeljske mornarice, ali i šire lokalne zajednice Kotora i Boke Kotorske, koje predstavljaju sastavni dio Nominacionog dosijea.

“U ovom procesu prikupljene su 273 saglasnosti, koje svjedoče o vrijednosti i značaju ovog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore”, naglasili su iz Ministarstva.

Nominacioni dosije za upis Bokeljske mornarice na UNESCO listu će biti predat do kraja marta 2018. godine, nakon čega slijedi faza evaluacije od strane nadležnih UNESCO tijela, koja traje do dvije godine od datuma predaje dosijea.

Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News

Bokeljska mornarica je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, koje baštini 12 vjekova tradicije lokalne zajednice Boke. Na prostoru Boke smjenjivale su se brojne kulture i društveno-politički sistemi, ali se Bokeljska mornarica uspjela očuvati uprkos svim tim promjenama, zahvaljujući lokalnoj zajednici Kotora, Tivta i Herceg Novog i porodičnim tradicijama koje su se ugradile u ovo kulturno dobro, poručuju iz Ministrastva kultrure Crne Gore.

“Uvažavajući sve njene kulturne vrijednosti, Crna Gora je odlučila da Bokeljska mornarica bude prvo nematerijalno kulturno dobro koje će kandidovati ka UNESCO, uvjereni da će Bokeljska mornarica tim činom dobiti još jednu potvrdu svog već osvjedočenog međunarodnog značaja”, zaključuju u Ministarstvu kulture.

DPS progurao svoju članicu u Savjet Radio Tivta

1
Sjednica SO Tivat

Glasovima 14 odbornika DPS, SO Tivat danas je odlučila da novi  članovi Savjeta lokalnog javnog servisa Radio Tivat (RT) budu Žarko Ostojić kao predstavnik organizacija obrazovanja, odnosno Slađana Drakulović ispred sportskih organizacija. Oni će u tom tijelu zamijeniti dosadašnje predstavnike te dvije grupacije, Dunju Nikolić i Bojana Staničića čije nove kandidature nisu prošle na Odboru za izbor i imenovanja SO Tivat, takođe zbog glasanja DPS. Profesor istorije Ostojić član je DPS-u bliskog UBNOR-a Tivta, a Drakulovićeva radi u Opštini kao pravni zastupnik i, prema riječima Mirka Kovačevića (TA), ranije je bila članica OO DPS Tivta.

Uprkos brojnim prozivkama opozicije, članovi Odbora nisu odgovorili da li su Ostojić i Drakulovićeva članovi DPS i može li uopšte opštinski činovnik postati član Savjeta RT. Nije odgovoreno ni na pozive da se objasni kako je Drakulovićeva pred Odborom dobila podršku u odnosu na Bojana Staničiča čiju je novu kandudaturu podržalo pet sportskih klubova, a njenu samo KK „Probasket“ koji je vlasništvo bivšeg odbornika DPS Zorana Stankovića.

„Staničić i Nikolićeva su iako imaju mnogo bolje reference eliminisani jer su se lani, kada je DPS prvi put pokupao preuzeti kontrolu nad Savjetom RT, suprostavili iznenadnoj „epidemiji ostavki“ članova tog tijela i sačuvali politilku nezavisnost javnog servisa. U anketi RT 76 odsto građana se izjasnilo da je zadovoljno njegovim radom, a 70 odsto je nezadovoljno radom lokalne uprave, međutim, vi mijenjate ono što radi dobro, a ne mijenjate sebe koji ste loši“- kazao je Andrija Petković (BF) dok je Mirko Kovačević (TA) naglasio da DPS „pokušava da nekako stavi šapu nad javnim emiterim koji se ne ponaša kao njegov partijski bilten“.

Potpredsjednik Opštine Siniša Kusovac (DPS) je uzvratio da je „došlo vrijeme za smjenu“ i da „treba dati šansu drugim ljudima“, a predsjednik SO Ivan Novosel (DPS) konstatovao da je ovo „redovna zakonska procedura“ i da „niko nije vječit“. Protest zbog odluke da Ostojić i Drakulovićka dobiju prednost nad Nikolićkom i Staničićem iskazali su i Darinka Kašćelan (SNP), Budimir Cupara (AZT) i Miomir Abović (TA) koji je ocijenio da je „namjera DPS u Savjetu RT ista kao što su već učinili sa Savjetom RTCG – dovođenje poslušnih i podobnih kadrova umjesto ljudi od integriteta i struke“.

Opozicija, ali i odbornici vladajuće SD, danas su bukvalno „razapeli“ sekretarku za mlade, sport i socijalna pitanja Darku Ognjanović (DPS) kojoj su spočitali da, kršeći zakon i propise, uvodi diskriminaciju u podjelu novca iz opštinske kase sportskim klubovima, favorizujući one koje vode ljudi bliski DPS-u, a kažnjavajući sve ostale. Igor Petković (SD) je Ognjanovićku nazvao „bivša sekretarka“ i pozvao gradonečalnicu Snežanu Matijević da je smijeni jer je kako je istakao, Ognjanović sebi prigrabila ovlašćenje da po javno neobjašnjenim kriterijumima i mimo ocjene Savjeta za sport, preko Komisjije koju je sama izabrala, određuje koliko će kojem klubu dati novca uz gradske kase. Petković je ukazao i da je interna revizija Opštine našla nepravilnosti u toj odluci, što su Ognjanovičeva i reviozorka Jela Mrdak indirektno potvrdile, ali nisu željele da javno govore o tom nalazu. Ognjanović je poručila da je „sve po Zakonu o sportu i da će se pare realno i racionalno trošiti“.

Opozicije je žestoko kritiovala vlast da od građana koji su poštovali zakon i plaćali sve dadžbine da bi legalno gradili sa dozvolama, „napravila budale“ jer je usvojena odluka o komunalijama za legalizaciju na divlje poduignutigh objekata, a po kojoj se onima koji su kršili zakon i gradili bez papira i plaćanja dadžćbina, sada omogučava da ih plate na rok od i do čak 20 godina. Oni koji su nelegalno gradili objekte površine do 100 kvadrata kojima su riješili svoje stambeno pitanje, neće platiti ništa.

SO je uz brojne primjedbe opozicije koja je lokalnu DPS-SD-HGI vlast optužila za nepotizam, nesposobnost i „nula učinak u realizaciji investicija što je priznala i sama gradonačelnica Snežana Matijević“, prihvatila izvještaj o radu organa lokalne uprave u 2017. Mirko Kovačević (TA) prozvao je gradske čelnike da su pokupali sakriti da je Opptina krajem propšle godine pod kontroverznim okolnostima, izgubila sudski spor vrijedan milion ipo eura. On je članove opštinske Komisije za riješavanje stambenih pitanja funkcionera da su nesavjesno radili i oštetili gradski budžet za preko 80 hiljada eura, jer su kako je kazao, protivno zakonu i propozicijama, dali stambene kredite gradonačelnici Matijević i potpredsjedniku Kusovcu.

„Mogli ste u javno dostupnim evidencijama provjeroti podatke i otkriti da je Kusovac u perodou 2007-2015.prijavljivao od jednog do čak gtri stana u vlansištvu ili suvlasništvu, morali ste uvidjeti brojne nelogičnosti i nevjerovatne kontradikcije u dva ugovora o stambenoj izgradnji i kupoprodaji koje je Kusovac priložio u svojoj aplikaciji, i morali ste vidjeti da suprug gradonačelnice ima riješeno stambemno pitanje pa se zbog toga njoj nije mogao dati kredit. Ništa od toga niste uradili i počinili ste krivilno djelo sa velikom materijalnom štetom za budžet grada“- kazao je Kovačević.