“Uhvati čist talas“ – morski otpad jedan od najvećih ekoloških izazova

Boka News
-
0
“Uhvati čist talas“ – morski otpad jedan od najvećih ekoloških izazova
Plastika u-moru–Greenpeace

Morski otpad je jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice, a to pitanje posebno je važno u zemljama koje se oslanjanju se na turizam kao razvojnu granu, kakva je Crna Gora, ocijenio je direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Perović.

Ta nevladina organizacija (NVO), zajedno sa još sedam partnera, ovog ljeta u Budvi realizuje projekat čiji je cilj da se uspostavi pravilan sistem upravljanja ambalažnim otpadom koji se stvara na plažama i ugostiteljskim objektima.

Perović je agenciji MINA rekao da projekat, pod sloganom “Uhvati člist talas“, realizuju na 30 lokacija u toj opštini.

„Na taj način smanjujemo morski otpad. Posebnu vrijednost projektu daje što inicijativa dolazi kroz saradnju biznis i civilnog sektora – pokretač projekta je kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora zajedno sa Ozonom“, naveo je Perović.

Prema njegovim riječima, svi žele da se kupaju na čistim plažama, sa čistom vodom.

“Ipak, činjenica je da oko 80 odsto morskog otpada nastaje na kopnu, nepažnjom čovjeka“, pojasnio je Perović. Zato, kako je kazao, prevenciju nastanka morskog otpada treba raditi upravo na kopnu.

Perović je istakao da je ohrabrujuće što postoji sve više projekata usmjerenih na to pitanje, kao i da je neophodna međusektorska saradnja.

Na projektu, zajedno sa Ozonom, rade Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, Opština Budva, budvansko preduzeće Komunalno, Regionalna deponija “Možura“ i lokalna NVO Eko centar Budva.

Perović očekuje da će na kraju sezone i projekta „Uhvati čist talas“, kroz podatke o prikupljenim količinama otpadne ambalaže, pokazati sve koristi od pravilnog upravljanja otpadom za lokalnu zajednicu.

Ništa manje, smatra on, nije važna slika koju će posjetioci plaža i turisti ponijeti iz Budve ovog ljeta.

“Zato pozivam građane da iskorišćenu ambalažu bace u odgovarajuće posude, na reciklažnim ostrvima na budvanskim plažama, a mi ćemo se pobrinuti za reciklažu i time zajedno dati doprinos čistijim plažama“, zaključio je Perović.

Projekat „Uhvati čist talas“ realizuje se od 15. juna do 15. septembra.

Prema Googleovim statistikama, nakon utakmice s Engleskom zabilježen je…

Boka News
-
0
Prema Googleovim statistikama, nakon utakmice s Engleskom zabilježen je…
Hrvatska u finalu SP foto Hina
U svojoj kratkoj modernoj povijesti Hrvatska nikada nije bila traženiji pojam na internetu, nikad nije bila više spominjanja na društvenim mrežama, nikad se nije pojavila u toliko svjetskih medija kao nakon utakmice protiv Engleske u srijedu.
“Nikada nismo vidjeli ovakav skok neke teme, a radimo u više od 60 zemalja”, rekao je Jutarnjem listu Tomislav Grubišić, direktor Mediatoolkita, hrvatske kompanije čiji istoimeni alat analizira objave svih online medija. “Sumnjamo da je uopće moguće ostvariti tako veliku pozornost u tako kratkom roku, izuzevši globalno krizne situacije.”
Šokiran je bio i dr. Wasim Ahmed, britanski stručnjak za analizu podataka, i to masivnim skokom objave pojma “Croatia” na Twitteru. “Nakon utakmice broj objava skočio je šest puta u odnosu na prosjek”, rekao nam je Ahmed. U samo sat vremena objavljeno je više od 350.000 tvitova u kojima se spominje Hrvatska, a u 24 sata čak 1,4 milijuna.
“Ovaj će se skok sigurno nastaviti i trajati nekoliko tjedana i nakon finala, ali i na svakom natjecanju u budućnosti”, rekao je Ahmed i naglasio da je najveća korist od ovakvog skoka znatan porast interesa za Hrvatsku općenito. Iako je navijao za Englesku, poraz je podnio sportski, a u finalu će, kaže nam, i on navijati za Hrvatsku.
Prema Googleovim statistikama, nakon utakmice s Engleskom zabilježen je povjesni interes za pojam Hrvatska na svim svjetskim jezicima, a stručnjak za digitalni marketing Miroslav Varga otkrio nam je i neke neočekivane detalje.
“Skok zanimanja nije bio samo za Hrvatsku, nego i za hrvatske klubove, dresove, igrače… najveći relativni skok imao je Ante Rebić”, rekao je Varga. “U apsolutnim omjerima najpopularniji su bili Mandžukić i Rakitić, ali Rebić je imao najveći skok u odnosu na prosjek.”

Da je utakmica stvarno pobudila veći interes za Hrvatsku općenito pokazuje i statistika da je jedno od najčešćih pitanja na Googleu bilo: “Zašto Hrvati imaju šahovnicu na zastavi”.

Ovoliki skokovi u popularnosti iznimno su rijetki i uglavnom rezervirani samo za globalno krizne situacije, poput atentata na redakciju Charlie Hebdoa, kada je pojam “Pariz” zabilježio izvanredni skok na društvenim mrežama. Izvan katastrofa, terorizma i prirodnih nepogoda, ništa nije učinkovitije u podizanju interesa od – nogometa.

Gledajući statistike pretraživanja Hrvatske u proteklih 14 godina – otkako postoje Google Trends – Hrvatska je prethodni najveći skok imala na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, koji relativno nije ni četvrtina jučerašnjeg skoka. Manji je skok zabilježen i za Europskog prvenstva 2016., no ovakav porast interesa jednostavno je nezabilježen dosad.

Gledajući samo hrvatski internet, Varga nam otkriva kako je jedan od najtraženijih pojmova bio “crni dresovi” u koje su se, čini se, svi zaljubili. Zanimljiv je detalj bio i da je nakon pobjede nad Argentinom interes za Hrvatsku porastao 100% u toj državi, no nakon pobjede nad Engleskom u Argentini je interes porastao čak 300 posto. Do ogromnog porasta interesa nije došlo prije pobjede nad Rusijom.

Ovog vikenda u Tivtu – Cocktail party night i Bokeška maslina

Boka News
-
0
Ovog vikenda u Tivtu – Cocktail party night i Bokeška maslina
Belane-beach-i-Bokeška-maslina

Turistička organizacija Tivat u saradnji sa hotelom „Villa Royal“ organizuje Cocktail party night u subotu 14. jula2018. godine od 22.30 sati na plaži Belane. Za dobru muziku će se pobrinuti DJ SHARR.

Turistička organizacija Tivat Vas poziva na druženje uz dobru muziku i raznovrsne ukuse koktela po promitivnim cijenama, kao i ostala osvježenja. Ulaz slobodan

„Bokeška maslina“

Već u nedelju 15. jula 2018. godine na trgu Magnolija , u organizaciji Maslinarskog društva „Boka“ i uz podršku Turističke organizacije Tivat, biće održana manifestacija .

U okviru ove tradicionalne manifestacije će se predstaviti proizvođaći proizvoda od masline i domaćih specijaliteta.

Program počinje u 18:00h sa promocijom i degustacijom domaćih proizvoda. U zabavnom dijelu programa nastupiće muzički sastav „Jagnjen trio“.

Nedelja, 15. Jul – Trg Magnolija – od 18:00 h – Ulaz slobodan -Dobrodošli

Opštini Herceg Novi uručen orden Svetog Save

Boka News
-
0
Opštini Herceg Novi uručen orden Svetog Save
Opštini H.Novi uručen orden Svetog Save-foto PR Centar

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije uručio je danas predsjedniku Opštine Herceg Novog, Stevanu Katiću, najviše odlikovanje Srpske pravoslavne Crkve, orden Svetog Save prvog reda, povodom 300 godišnjice od osnivanja Topaljske komunitadi, preteče današnje savremene hercegnovske opštine.

Orden je uručen nakon Svete Arhijerejske Liturgije u hramu Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, u kojem je bilo središte uprave Topaljske komunitadi.

Katić je rekao da je posebna privilegija i obaveza biti prva opština ikada koja je dobila takvo značajno priznanje. Današnji dan ostaće upisan u istoriji Herceg Novog za vijek i vjekova, poručio je Predsjednik.

„Ono što vam danas mogu garantovati da ćemo nastaviti naš zajednički put kako bi, u vremenima koja su pred nama, opravdali ovu čast koju ste nam danas priredili“, istakao je Katić.

Prema njegovim riječima, orden je zasluga svih pokoljenja Herceg Novog, od, kako je naveo, vremena Svetog Stefana, Tvrtka Prvog Kontromanića, i Stefana Vukčića Kosače, do današnjeg dana.

„Jedno ovakvo priznanje predstavlja plod jake veze između žitelja Herceg Novog i pravoslavnog sveštenstva, veze koja je između ostalog učinila da naš grad pod vlašću Venecije izdejstvuje značajnu mjeru vjerske, kulturne i građanske samostalnosti, u vidu postojanja i djelovanja Topaljske komunitadi, čiju 300-tu godišnjicu na današnji dan proslavljamo“, naveo je Katić.

On smatra da dobijanje Ordena Svetog Save na dan kad je osnovana Topaljska gradska opština ima posebnu simboliku.

„U tim vremenima, imati pravo na zvaničnu upotrebu sopstvenog jezika i ćirilčnog pisma, slobodu u ispovijedanju pravoslavne vjere i pravo na obnavljanje i podizanje novih pravoslavnih hramova, predstavlja dostignuće vrijedno divljenja, podsjećanja i proslavljanja, koje je značajno doprinijelo u očuvanju identiteta našega naroda“, kazao je Katić.

Mitropolit Amfilohije je rekao da vjeruje da će primjer Topaljske komunitadi poslužiti svima od, kako je naveo, predsjednika države, do predsjednika bilo koje opštine u Crnoj Gori i čelnika u državi.

Opštini H.Novi uručen orden Svetog Save -foto PR Centar

„Daj Bože da ih ovaj primjer uputi putem koji je Crna Gora vodila vjekovima, i sve što je u njoj stvoreno veliko i neprolazno, ono je utemeljeno upravo na onome na čemu je utemeljena Topaljska komunitad“, istakao je Amfilohije.

On smatra da je osnivanje Topaljske komunitadi značajno „ne samo za Herceg Novi, nego za čitavu Crnu Goru“.

„Značajano je da bude uzor i primjer svima u Crnoj Gori, i nama u crkvi, i onima koji su pored crkava uzrasli, da se svi vratimo putu Svetoga Jovana Vladimira, svjetskoga kralja velikomučenika, putu Svetoga Save, putu Svetoga Vasilija Ostroškoga, putu Svetoga Petra Cetinjskoga“, kazao je Amfilohije.

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije ocijenio je da je proslava 300 godina od postojanja Topaljske komunitadi značajan datum, „jer nas podsjeća na našu vjekovnu borbu za slobodu“.

Ceremoniji su prisustvovali ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Vinko Radovanović, konzur Srbije Zoran Dojčinović, čelnici Kotora i Trebinja, odornici hercegnovskog lokalnog parlementa, predstavnici lokalne uprave, brojno sveštenstvo i veliki broj građana.

Kotor: Otvoreni 17. Don Brankovi dani muzike

Boka News
-
1
Kotor: Otvoreni 17. Don Brankovi dani muzike

U sklopu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, u petak navečer su svečano ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru otvoreni 17. Don Brankovi dani muzike, muzički segment festivala KotorArt-a.

„Ove godine cijeli se festival dešava pod motom “Stavi prst u more i bićeš povezan sa cijelim svijetom”.

U kontektsu festivala naše more je umjetnost. Kroz preplitanje muzike i ekološke svijesti i priče o održivom razvoju, tokom trajanja festivala, muzičari i stručnjaci iz oblasti ekologije, ukazat će na stepen zagađenosti okoline i, samim tim, Bokokotorskog zaliva – istakao je Ratimir Martinović, direktor Festivala.

Manifestacija je otvorena muzičkim djelom „Pasija po Steli“, kao narudžbom festivala koju je skladao multimedijalni umjetnik i muzičar Rambo Amadeus, koji je i sam učestvovao u izođenju dijela u ulozi naratora.

Publici su se obratili direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.

Uz zvona sa katedrale Svetog Tripuna 17. Don Brankove dane muzike otvorio je ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović.

U muzičkom dijelu dijelu izvedena je „Iskra besamrtna“, kompozicija Ivana Marovića nakon čega je premijerno prikazan i autorski film Dušana Vulekovića upravo na temu Kotora i očuvanja njegovog prirodnog bogatstva.

„Don Brankovi dani muzike“ trajat će od 13. jula do 13. avgusta, kroz 22 glavna programa i preko 150 pratećih, uz učešće brojnih umjetnika iz regiona i svijeta.

Don Branko Sbutega

Don Branko Sbutega (1952.−2006.) je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za svećenika je zaređen 15. jula 1979. godine na otoku Gospe od Škrpjela.

Nakon potresa 1979., radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je s humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.

Kao erudit, poliglot i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizirao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.

U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i toleranciji, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.

Tivat dobio novu luku nautičkog turizma – Luštica Bay

Boka News
-
0
Tivat dobio novu luku nautičkog turizma – Luštica Bay
Luštica Bay maj 2018

Vlada Crne Gore na sjednici u četvrtak usvojila je izmene dviju postojećih odluka o određivanju luka u Crnoj Gori prema namjeni, odnosno određivanju luka prema vrsti pomorskog saobraćaja, čime je formalizovano postojanje još jedne nove luke na Crnogorskom primorju. Riječ je o luci nautičkog turizma Luštica Bay u sklopu istoimenog novog turističkog naselja koji na obalama zaliva Trašte u opštini Tivat, gradi kompanijja Luštica Development.

Ta firma je za ovo ljeto završila prvu od dvije planirane nove marine u tom kompleksu. Od planirana ukupno 176 vezova za jahe dužine od 8 do 35 metara, za ovo ljeto u funkciju će u novoj marini biti stavljena 52 veza na plutajućim gatovima ispred novosagrađenog hotela „The Chedi Luštica Bay“.

Iako je planiranio da luka nautičkog turizma Luštica Bay u dogedno vrijeme dobije i sopstveni objekat graničnog prelaza i time postane međunarodna luka, ona će za ovo ljeto shodno odluci Vlade, funkcionisati kao luka za unutrašnji pomorski saobraćaj. To znači da će jahte koje u nju ove sezone budu dolazile iz inostranstva, prethodno graničnu i carinsku proceduru morati da završe u nekoj od obližnjih luka otvirneih za međunarodni saobraćaj – prvenstveno Zelenici.

Nova marina na Luštici već je dobila i neophodnu zvaniču pomorsku signalizaciju po IALA sistemu, pa su na vrhovima oba njena lukobrana, pod nadzorm uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, postavljena dva nova obalna pomorska svjetla. Sektor za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore obavio je detaljan batimetrijski premjer akvatorijuma nove marine i izradio njenu kartu-plan.

Pjaca od Piture 2018.

Boka News
-
0
Pjaca od Piture 2018.
pjaca od piture

Zahvaljujući podršci Sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a u okviru programa Otvoreni kotorski trgovi, od 15. jula do 15. avgusta 2018. organizuju se besplatni otvoreni časovi crtanja i slikanja za HOBISTE pod nazivom PJACA OD PITURE.

Svakog ponedjeljka, srijede i subote u prijepodnevnim časovima 8.30-10.30h na Pjaci od kina (Stari grad Kotor) svi zainteresovani mogu se pridružiti građanima/kama Kotora i posjetiocima/turistima koji žele da steknu osnovna znanja iz crtačkih i slikarskih tehnika ili da ih kroz rad unaprijede.

Cilj projekta „PJACA OD PITURE“ je da se obogati kulturni život grada Kotora kroz ponudu kreativnijeg i kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena.

Poziv je upućen naročito mladima na raspustu, penzionerima, nezaposlenima…mada su i svi ostali dobrodošli. Donja starosna granica je 12 godina, a gornje starosne granice nema.

Nije neophodno prethodno obrazovanje ili iskustvo crtanja i slikanja, dovoljna je samo ljubav i interesovanje.

Imamo stolice, table, papire i osnovni pribor za crtanje, mada možete ponijeti i svoje papire, boje i olovke ukoliko želite da radite nekom tehnikom koja vam je draga (ukoliko imate i svoj štafelaj – ponesite).

Sve dodatne informacije pronadjite na FB Nedeljko Simanic Art.

Tona droge pluta kod Ulcinja

Boka News
-
0
Tona droge pluta kod Ulcinja
marihuana

Više od jedne tone marihuane pluta otvorenim morem u neposrednoj blizini Ulcinja, potvrđeno je u vrhu policije.

Sumnja se da su drogu odbacili krijumčari iz Albanije, koji tuda svakodnevno, morskim putem, švercuju narkotike prema Italiji, prenosi tabloid Alo.

Najveći dio paketa s drogom struja je odvukla u albansku teritoriju, a u toku je uviđaj.

Kako nezvanično saznaju mediji, droga je bila spakovana u manje paketiće, a tek kad se izvuče iz mora biće jasnije o kojoj količini se tačno radi. Pretpostavka je da se radi o toni, do toni i po narkotika.

Osim paketića nije pronađen nikakav trag koji bi vodio do osumnjičenih za šverc droge.

Prošle godine u maju, takođe u moru kod Ulcinja zaplijenjena je skoro ista količina droge, ali tada su uhapšena dva lica.

Za obilazak Kotorskih zidina promijenjena samo cijena ulaznice

Boka News
-
0
Za obilazak Kotorskih zidina promijenjena samo cijena ulaznice

Kotor je ovih dana pun turista. Stižu kruzerima, preko agencija, u sopstvenoj režiji… A kada će, ako ne sada. Gužve su na putu, u gradu, trgovinama, na parkingu…

Mnogi kreću prema gradskim zidinama, uprkos velikoj vrućini. Kažu djeluju drevno, izazovno, mistično. Mnogi od njih žele doživjeti taj jedinstveni pogled sa vrha San Đovanija.

Krenuli smo i mi sa njima, kako bismo vidjeli što se usput dešava, što se promijenilo, kako ide naplata ulaznica, održava li se Kotorski vremeplov…

Nakon uspona, na prvoj krivini, susreli smo se sa otpadom bačenim u uglu i starom tablom na kojoj piše: ulaz 3 eura. Tu su bile i: plastične boce, limenke, stol, metla, tabla na kući „for sale“ … I sve to, za dobrodošlicu posjetiocima!?

Kotorske zidine jul 2018.

Radovi su u toku, kao da nije sezona. Brojni turisti nekako prolaze između radnika koji popločavaju i popravljaju rupe na stazi. Stigla je i radna mašina-gusjeničar koja donosi materijal…

Kotorske zidine jul 2018.

Kada smo stigli do naplatnog punkta, dočekao nas je novi, neočekivani prizor. Stara željezna vrata otvorena, iza njih metalna skalamerija, kutija u kojoj sjedi zaposlenik koji prodaje karte, ventilator, suncobran… scena kao da smo na nekom drugom kontinentu. Ulaz je 8 eura, a djeci do dvanaest godina se ne naplaćuje ulaz. Uzgred budi rečeno, to nigdje ne piše!

Kotorske zidine jul 2018.

Zaposlenik na punktu izdaje fiskalne račune. Kako nam je kazao: danas je gužva, stigla su dva  broda… Nema mnogo vremena za priču. Od jutros je prodao, kaže, oko 300 ulaznica, a na pitanje imaju li elektronsku, tačnu evidencija ulazaka, u žurbi kaže da to ne funkcioniše, kao ni kamere…

Na prvom platou ispod Gospe od Zdravlja: bačve, pijesak, alat, materijal….Turisti ispred njih slikaju grad, brodove, kamen, neko kreće dalje, neko se vraća. Gužva je! Dvije djevojke sa ručnim frižiderom prodaju vodu, pola litre za 1 euro. A niz zidine, na svako pogodno mjesto, visi okačena plastična vreća za otpad…

Kotorske zidine jul 2018.

Iznenađeni smo da se godinama ništa ne mijenja, samo što su kese za otpad ranije bile plave, a sada su narandžaste…

Kako saznajemo, pojedini turistički vodiči šalju turiste kroz Špiljare da uđu u zidine i na taj način izbjegnu plaćanje karte. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora koja upravlja zidinama, prije nekoliko dana, zatvorila je daskama taj ulaz, prolaz koji godinama koriste svi posjetioci i naši rekreativci koji dođu sa strane Špiljara.

Kotorske zidine jul 2018.

Gradonačelnik Kotora  Vladimir Jokić je naložio da se ulaz, ipak, oslobodi, da se skinu daske i tarabe, a problem riješi na jedini ispravan način, naplatom karata na tom ulazu.

Tokom četvrtka, 12. jula više puta smo pozivali Rata Brajkovića, direktora Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora koja upravlja zidinama, kako bismo dobili neke odgovore. Nije se javljao na telefon. Ili je, možda, već počeo da slavi 13. jul, Dan državnosti…

Razgovarajući pri povratku s puta sa turistima, naišli smo na bračni par iz Irske koji je stigao kruzerom. Oduševljeni su krajolikom, netaknutom prirodom, ali silno iznenađeni kako je sve nesređeno i nevalorizovano. Pitaju, što čekamo!? Što se tiče ulaza, kažu, za njih  nije skup – 8 eura, ali su konstatovali da osim dobre panorame, nisu dobili ništa, čak ni SOS telefon ili makar toalet…

Kotor zidine

Svima je već odavno jasno, da višedecenijski prijedlog mr Jovana J. Martinovića da se formira preduzeće koje će se baviti zidinama, nikome ne odgovara….

Kroz Porto ne mogu djeca na trotinetu ni biciklisti

Boka News
-
3
Kroz Porto ne mogu djeca na trotinetu ni biciklisti
Tivat – foto opština Tivat

Brojni Tivćani i turisti sa malom djecom preksinoć su bili ne malo iznenađeni kada su ih, tokom šetnje kroz Porto Montenegro, presretali pripadnici obezbjeđenja elitnog tivatskog nautilko-turističkog centra sa porukom da njihova djeca ne mogu više voziti trotinete na šetalištu kroz taj kompleks.

„Djeca ne smiju da voze trotinete kroz Porto u vremenu od 19 do 23 sata“- kazao je našem novinaru jedan od radnika firme „Securitas“ koji je prethodno, presreo devetogodišnju djevojčicu i pitavši za njene godine, zabranio joj da vozi trotinet po šetalištu.

Djeca na rolerima, trotinetima i biciklima čest su prizor na oko kilometar dužine obalnog šetališta koje spaja Seljanovo i Pine kroz Porto Montenegro, a koje je barem do sada, bilo javna površina dostupana svim građanima i posjetiocima. Ovom promenadom često saobraćaju i elektična vozila – golferi kojima se prebacuje osoblje i klijenti Porto Montenegra, a zaposlenici u tom nautičkom centru i sami često ovuda voza bicikle. Građani koje je vrlo neprijatno iznenadio postupak pripadnika obezbjeđenja, ljuto su sinoć komentarisali zabranu djeci da voze trotinete, pitajući se što je sledeće i da li će možda menadžment elitnog tivatsjog nautičkog centra sada zabraniti i majkama sa dejcom u kolicima da se kreću po promenadi da ne bi na njoj pravili gužvu i dječijim plačem i grajom, uznemiravali elitne jahtaše.

„Menadžment Porto Montenegra donio je odluku o zabrani voženja električnih automobila za zaposlene naselja, kao i trotineta, bicikala i rolera za posjetioce, samo na glavnoj promenadi tivatskog nautičkog naselja, na potezu od hotela Regent do prodavnice Bonela, u periodu od 19 do 23 sata u julu i avgustu, isključivo zbog očuvanja bezbjednosti djece i odraslih, a na osnovu velikog broja žalbi Tivćana i gostiju. Kako gosti i posjetioci Porto Montenegra znaju, kroz nautičko naselje na dnevnom nivou u sezoni prođe izmedju 16.000 i 20.000 ljudi, zbog čega je donesena odluka o zabrani voženja bicikala i trotineta i to samo na glavnoj promenadi, gdje je najveća frekvencija gostiju, posebno roditelja sa malom djecom. Napominjemo da nema i neće biti nikakvih restrikcija za dječja ili invaldiska kolica”- rečeno nam je iz kompanije Adriatic Marinas koja razvija i rukovodi Portom.

Zabranom “samo na glavnoj promenadi”, Porto Montenegro je zapravo sve bicikliste, vozače rolera i djecu na trotinetima isključio iz cijelog svog kompleksa jer je glavna promenada na potezu od hotela Regent do zgrada “Ozana” i “Milena” prema prodavnici Bonela jedina šetačko-drumska veza uz more na tom potezu dužine stotinjak metara, pa svako ko tako želi da se kreće od Seljanova do Pina, mora izaći iz Porto Montenegra i “zabranjeni pojas” zaobići krećući se kroz Gradski park Arsenalsku ulicu. Porto Montenegro inače, već godinama je postavljanjem rampi i blokada, za građane Tivta i turiste zabranio pristup u veći dio svoje marine jer javnost, iako to Zakon o morskom dobru zabranjuje, ne može pristupiti na veći dio mula 1, 3 i cijela mula 4 i 5 tivatskog nautičko-turističkog centra.

1...3.4833.4843.485...4.637Stranica 3.484 od ukupno 4.637