Mlada operska pjevačica Antonia Vučinović, nastupiće u subotu 31. avgusta u Amfiteatru Luštica Bay-a, sa početkom u 21 sat, u pratnji Ane Mihaljević na klaviru.
SURE ON THIS SHINING NIGHT, pjesma za glas i klavir, američkog kompozitora Samuela Barbera prenosi osjećaj divljenja i radosti prema životu, te je Antonia, htjela po njoj da nazove ovaj recital. Osim Barbera, publika će uživati u liedovima i arijama Schuberta, Chiare, Dvoržaka, Tschaikovskog, kao i u jedinoj operskoj ariji napisanoj na našem jeziku. Sa Antoniom i Anom na sceni ove godine biće i crnogorska violinistkinja Verica Čuljković.
Impresivna biografija tek čeka ovu mladu tivatsku sopranistkinju jer već je osvojila velike scene Evrope, a kao mladi talenat već četvrtu godinu za redom nastupa u kulisi Luštica Bay. Trenutno živi u Beču i studentkinja je treće godine na jednom od najprestižnijih svjetskih muzičkih univerziteta, Universität für Musik und darstellende Kunst Wien, u klasi profesorice Laure Aikin, jedne od vodećih svjetskih soprana. Ove godine bila je dio opere u Steinbruch-u (Oper im Steinbruch) i velike produkcije opere “AIDA” G. Verdi.
Ovog ljeta Antonia Vučinović je otvorila 11. sezonu jedinog operskog festivala u Crnoj Gori “Operosa Opera Festival” na Mamuli, ali i održala solistički koncert kao jedini operski umjetnik grada Tivta u sklopu Tivat Music Festivala, pod nazivom “Tivtu sa ljubavlju”.
Član je Philharmoniker Chor Wien. U decembru debitovaće u ulozi Mutter u operi “Hänsel und Gretel” Humperdinck. Takoðe sledeća sezona sa sobom nosi još i debi u operi “Suor Angelica” G. Puccini.
Studira glumu u klasi profesorice Anette Wunsch i bila je angažovana već u nekoliko glumačkih predstava. Lied i oratorijum pohaðala je u klasi profesora Anton Scharinger, pokazujući veliko interesovanje za tu oblast. Antoniin vokalni mentor je profesor István Mátyás, a takođe radi sa Tatianom Kachko i Sawako Yamada.
U decembru 2023. godine, debitovala je kao Prva dama u Mocartovoj operi “Čarobna frula”. Takođe je nastupala kao Contessa u Mozartovoj operi “Le nozze di Figaro” i kao Miss Todd u scenama Menottijeve opere “The Old Maid and the Thief.” Sa 18 godina imala je priliku da učestvuje u Pučinijevoj operi “Boemi”.
Dobitnica je nagrada na nekoliko meðunarodnih takmičenja, od čega izdvaja takmičenje “Paolo Barrasso” u Italiji 2019. Godine na kom je osvojila laureat. Nastupala je i u prestižnim koncertnim dvoranama, uključujući pozorište Schönbrunn i Ehrbar Saal u Beču.
Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol kilometara i širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 km. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. A ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je neobično razvedena obala – iz zraka izgleda poput oblaka kakvog smo znali crtati kao djeca. Upravo ta karakteristika svake sezone privlači brojne nautičare.
Šćedro inače na staroslavenskom znači „milostiv“, „milosrdan“ jer su nekad moreplovci u njegovim lukama, na sjevernoj strani otoka, nalazili zaštitu za vrijeme oluja i jakih vjetrova, a mnogi će se nautičari iz istog razloga u nekoj od njegovih brojnih uvala skloniti i danas.
Međutim, da bi otok Šćedro ostao mirna oaza prepuna prirodnih ljepota u kojima svatko tko ga posjeti može pronaći zaklon i mir, važno je da nautičari prakticiraju održive prakse na moru, što uključuje, između ostaloga, izbjegavanje sidrenja u posidoniju. A di se sidre nautičari koji pristaju uz obalu Šćedra, odlučili smo istražiti s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Akcija informiranja na Šćedru
U sklopu provedbe Interreg projekta EFFICIENTN2K, Sunce i JU „More i krš“ organizirali su 21. kolovoza akciju informiranja na Šćedru koji pripada području ekološke mreže Šćedro – podmorje. Izuzev Sunca i JU „More i krš“, u akciji su sudjelovali i Lučka kapetanija Split – Lučka ispostava Hvar, Prijatelji Šćedra d.o.o. i Splitsko-dalmatinska županija (Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet).
– Ideja projekta podizanje je kapaciteta u nadzoru i efikasnom provođenju zaštitite u zaštićenim područjima, s time da je naglasak na Natura 2000 područjima. Mi smo u sklopu ovog projekta radili analize ne bi li otkrili koji su najčešći pritisci na ta područja te smo, osim otpada iz mora, kao najveće pritiske identificirali sidrenje, ispuštanje otpadnih voda i ribarstvo. – objasnila je Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštite prirode u Suncu, koja je tog dana o problematici sidrenja razgovarala s gotovo 20 nautičara.
Objasnila im je da bi pri sidrenju trebali izbjegavati sidrenje u livade posidonije kada je to god moguće. Također treba izvlačiti sidro na način da se smanji negativni utjecaj na morska staništa i vrste te da se ne ruje po dnu jer se tako uništava posidonija. Osim toga, s obzirom na to da je prisutna samo u Sredozemnom moru i raste tek jedan centimetar godišnje, što je čini izuzetno osjetljivom i ugroženom, morska cvjetnica je zakonom zaštićena u Hrvatskoj.
– Uloga livada posidonije u održavanju ravnoteže morskog okoliša je nemjerljiva te je zbog toga uvrštena u prioritetna staništa u okviru europske ekološke mreže Natura 2000. – opetovano je isticala Vida nautičarima na koje smo nailazili u našoj akciji.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Nautičare bi trebalo redovito informirati i upozoravati
Kako bi što bolje zapamtili ove važne informacije, podijelili smo im informacijske letke i vodonepropusne torbe s natpisom „I’m a posidonia keeper“.
– Nautičari na koje smo naišli unutar nautičkog sidrišta otoka Šćedra uglavnom su bili privezani na uređeni sustav plutača. Pojasnili smo im da ekološki trajni sustavi sidrenja štite posidoniju od brodskog sidra koje ju devastira. Također, pojasnili smo im važnu ulogu tog staništa za druge biljne i životinjske vrste. Gosti iz Italije i Španjolske poznaju posidoniju jer u njihovim država postoje jake kampanje o njezinom očuvanju. Nažalost, na nautičkom sidrištu smo naišli i na one koji sidre brodskim sidrom. Tu je intervenirala kapetanija koja je upozorila nautičare da je zabranjeno sidriti na 150 metara udaljenosti od sidrišta prema pučini, unutar njega te prema obali. Svi su pozitivno reagirali i pomaknuli se. – istaknula je Jelena Kurtović Mrčelić iz JU „More i krš“ koja već ima iskustva s ovakvim tipom akcije. A kako je izgledala prva akcija informiranja u sklopu EFFICIENTN2K-a na Zlatnom ratu, saznajte u članku.
Da je sve navedeno itekako potrebno ovom području, svjesna je toga i Ana Marija Jakas, predstavnica tvrtke koncesionara (sidrište) na otoku.
– Svaki koncesionar ima Pravilnik o redu i radu na sidrištu, kojeg ovjerava Lučka kapetanija te na temelju njega može nautičare udaljiti ako zamijeti kršenje Pravilnika. Problem je što mi jedino što možemo napraviti je upozoriti, razgovarati i razglabati s nautičarem, nemamo ovlasti prisiliti ga da se udalji ako on to ne želi. Nalazimo se pod jurisdikcijom Lučke kapetanije Split – Lučka ispostava Jelsa, koji imaju ovlasti sankcionirati prekršitelje ako se dogodi neki od prekršaja kojima mi svakodnevno svjedočimo. Nažalost, nemaju brod pa ne mogu izaći na teren, što bi značilo d smo prepušteni sami sebi. Smatram da bi se situacija znatno poboljšala kad bi kapetanija dolazila češće, u nenajavljene provjere. Brzo bi se pročulo za to i nautičari bi sigurno postali oprezniji i više bi se držali propisa i pravila, a i nama kao koncesionarima pomogli bi da očuvamo red i sigurnost u uvali gdje su naša koncesijska polja. A kad bi sve to savršeno funkcioniralo, vjerujem da bismo mogli više energije i vremena uložiti u organizaciju aktivnosti za očuvanje prirode. Pritom bismo posebno voljeli napraviti nešto po pitanju zaštite podmorja oko otoka jer status Šćedra kao zaštićenog krajobraza obuhvaća samo kopno. – rekla je Jakas.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Ključna je zajednička suradnja
S obzirom na to da je jedna od zakonskih obaveza koncesionara prikupljati otpads plovila koja su privezana na njihov sidreni sustav, Jakas nam je pokazala „Nautical box“ – promotivnu kutiju s vrećama za odvajanje otpada koja se dijeli od 2020. godine. Izuzev toga što se to pokazalo kao odlično rješenje za odvajanje otpada, „Nautical box“ ima na sebi i QR kod koji sadrži razne korisne informacije za nautičare. Na taj način se obavlja koncesionarska dužnost i istovremeno pruža nautičarima korisne informacije.
Nažalost, kako smo mogli posvjedočiti na terenu, svijest nautičara je još uvijek niska – u suprotnome se ne bi sidrili u posidoniju, vezali za borove na obali i ispražnjavali tankove.
– Dok smo se vozili oko Šćedra, na dva mjesta primijetili smo čak i tragove otpadnih voda. One su vrlo problematične jer onečišćenje morske vode može dovesti do promjena u razinama hranjivih tvari, broju i raznovrsnosti organizama, nakupljanju organskih i anorganskih spojeva kao i promjene u hranidbenom lancu. Dapače, njihovo je ispuštanje u more zakonom kažnjivo. Ovo samo pokazuje da je još mnogo posla pred nama kako bismo osvijestili nautičare na Jadranu. – rekla je Zrnčić.
Na kraju, nakon provedene akcije i provjere stanja na terenu, raspravljalo se o mogućim rješenjima za Šćedro. Kao jedno od rješenja oko kojeg su se svi složili, istaknuta je zajednička suradnja.
– Potrebno je raditi na više strana: na informiranju nautičara, na jačanju nadzora, naročito od strane kapetanije, na uređenju ekoloških nautičkih sidrišta i sličnih prihvatnih luka te postupno uvoditi potpunu zabranu sidrenja u posidoniji. – objasnila je Kurtović Mrčelić.
A dok se cijeli taj sustav ne uredi i usavrši, pozivamo sve nautičare da odgovorno plove Jadranom i čuvaju morske ekosustave! Kako, saznajte putem serije članaka u sklopu naše online ljetne kampanje A di se ti sidriš?.
Inspktori su u prethodna dva mjeseca u primorskim opštinama obavili preko osam hiljada inspekcijskih nadzora i izrekli skoro sedam hiljada prekršajnih naloga u iznosu od oko 3.2 miliona EUR, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).
Uprava je, prema riječima njenih predstavnika, u posljednja dva mjeseca postigla najbolje rezultate od kada postoji, prenosi PR Centar.
Dikretorica UIP-a, Ana Vujošević, kazala je da je u julu i avgustu u šest primorskih opština sproveden pojačani nadzor Turističke, Tržišne, Zdravstveno-sanitarne i Inspekcija rada, kao i da rezultati kontinuirano rastu.
„Možemo se pohvaliti da su dva mjeseca iza nas dala najbolje rezultate od kad postoji UIP. U turističkoj sezoni je učestvovalo 70 inspektora i svi su se trudili da na najbolji način odgovore zadacima, što je podrazumijevalo i nadzore na ekstremno visokim temperaturama, u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima“, rekla je Vujošević na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata pojačanog nadzora.
Ona je navela da uporedo sa sprovođenjem pojačanog nadzora na primorju, nije zanemaren ni centralni, ni sjeverni dio države, kao ni turistički centri na Žabljaku i u Kolašinu, rafting centri na Žabljaku i u Plužinama i Skadarsko jezero.
„Osim inspekcijskog nadzora u primorskim opštinama bavili smo se zaštitom životne sredine, ekologije, javnog zdravlja, kulturne baštine i kulturnih dobara, državnih resursa, šuma i vode, te svakodnevno proaktivno djelovali na bilo koju dojavu o nepravilnostima u koritima rijeka“, kazala je Vujošević.
Prema njenim riječima rezultati najbolje govore koliko se profesinalno pristupalo, iako su radili u neizvjesnosti zbog najavljene namjere Vlade da se Uprava rasformira.
Vujošević je rekla da su dobri rezultati, između ostalog, podstignuti dobrom logistikom, pripremom i aktivnostima kako inspektora na terenu sa koordinatorima, tako i ostalim zaposlenim u menadžementu koji su sve vrijeme dežurali u danima vikenda i državnih praznika, te bili dostupni građanima za pružanje relevantnih informacija u ostvarivanju njihovih prava.
Ona je precizirala da je 70 inspektora u šest primorskih opština ostvarilo rekordnih 8,23 hiljade nadzora, zabilježilo 5,3 hiljade nepravilnosti, ukazali u 1,11 hiljada slučajeva i izrekli 6,73 hiljade prekršajnih naloga u iznosu od 3,17 miliona EUR.
Budva – Turizam – foto Boka News
„Takođe, kada vidimo da u Crnoj Gori imamo manje nazaposlenih, to ne znači da nam se samo promijenila socijalna politika. To znači da su inspekcije proaktivno djelovale na terenu i da su natjerale sve subjekte nadzora da poštuju propise i da na zakonit način posluju i time doprinesu državnom budžetu“, saopštila je Vujošević.
Ona je odala da UIP neselektivno postupa bez obzira na kategoriju društva, opštinu ili bilo koje drugo svojstvo subjekta nadzora.
„U prvih osam mjeseci ove godine sprovedeno je 36,02 hiljade nadzora. Bilo je 15,45 hiljada nepravilnosti, ukazali smo u 4,18 hiljada slučajeva, što znači da smo poštovali načelo preventivnosti. Iznos izrečenih kazni prekršajnim nalozima je skoro šest miliona, tako da je naše prisustvo itekako bilo vidljivo“, saopštila je Vujošević.
Pomoćnik direktorice, Darko Rašović, rekao je da su se naročito posvetili sektoru zaštite životne sredine, bezbjednosti zdravlja ljudi i državnih resursa.
„U tom sektoru se nalazi devet inspekcija, a parametri su u odnosu na prethodne godine povećani. Imali smo 9,48 hiljada inspekcijskih pregleda, 3,52 hiljade utvrđenih nepravilnosti i za njih izdato 1,5 hiljada rješenja. Prekršajnim nalozima izrečeno je 912,22 hiljade EUR novčanih kazni. Ono što je zabrinjavajuće je veliki broj krivičnih prijava. Bilo ih je 45, što je 25 odsto više nego prošle godine“, kazao je Rašović.
Najveći broj krivičnih prijava evidentiran je u šumarstvu, lovstvu i zaštiti bilja.
„Tu imamo 27 krivičnih prijava i kod Inspekcije za vode 17 krivičnih prijava, što pokazuje da je u tim oblastima stanje daleko od zadovoljavajućeg. Najveći broj nepravilnosti koje smo utvrdili kod Inspekcije šumarstva i lovstva jeste kod Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. To pokazuje da je u toj oblasti stanje zabrinjavajuće. Kod Inspekcije za vode najviše nepravilnosti uočeno je na eksploataciji šljunka, zagađenju voda i ispuštanju otpadnih voda u vodotoke“, naveo je Rašović.
Kada je riječ o Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji najveći broj nepravilnosti odnosi se, kako je kazao, na neizvršavanje obaveznog zdravstvenog pregleda, nesprovođenje opštih higijenskih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, neizvršavanje analize bazenskih i voda za piće, neposjedovanje dokumentacije u momentu pregleda, izdavanje ljekova bez recepta i neprisustvo farmaceuta tokom rada apoteka.
Glavni inspektor rada i koordinator za tržišnu inspekciju, Srđan Simović, rekao je da je najviše aktivnosti Inspekcije rada vezano sa suzbijanje rada na crno, a kontrolisano je i radno vrijeme, kao i zakonitost angažovanja maloljetnih osoba.
„U 80 odsto nadzora uvrđene su nepravilnosti, što dovoljno govori o tome koliko su inspektori kvalitetno pristupili poslu i koliko su dobro radili. I te kako je bitno da inspektori odgovorno rade svoj posao, da ne zažmure ni na jednu nepravilnost. Mi smo u tom pogledu dostigli visok nivo i smatram da je to glavni razlog zašto imamo dobre rezultate u ljetnjoj turističkoj sezoni“, kazao je Simović.
Inspekcija rada, kako je dodao, ima veoma dobre rezultate kada je riječ o suzbijanju nezakonito uvedenog prekovremenog rada.
„Svjesni smo da su najveći trgovački lanci skratili radno vrijeme upravo pod pritiskom inspekcije i čestih inspekcijskih kontrola. Veliki broj kazni je izrečen zbog rada bez zaključenog ugovora o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, a u Inspekciji rada je nulta tolerancija na ovaj prekršaj“, saopštio je Simović.
Čelanović: Pokazaćemo snagu i kao jedan od stubova nove lokalne vlasti voditi mnogo više računa o našim građanima
Evropski savez predao je danas Opštinskoj izbornoj komisiji Kotor izbornu listu „Evropski savez – Zasjat’ će Kotor“, za lokalne izbore u Kotoru, koji će biti održani 29. septembra.
Nosilac liste Miloš Čelanović tom prilikom je kazao da je sama ideja formiranja Evropskog saveza superiorna u odnosu na sva dešavanja na današnjoj političkoj sceni.
„Naime, dok većina, a mogu slobodno reći i skoro svi politički subjekti, prolaze kroz faze rascjepa i podijela, mi smo se odlučili na ujedinjenje i savezništvo. Prevazišli smo naše sitne političke razlike i u prvi plan stavlili ono što nas spaja, a to su vrijednosti i ideali koje baštinimo decenijama“, rekao je Čelanović.
Evropski savez predao listu u Kotoru
Čelanović je obraćajući se sugrađankama i sugrađanima kazao da je dosadašnja vlast pokazala svoj maksimum, te da Kotor zaslužuje mnogo više.
„Drage/i sugrađanke i sugrađani, sadašnja lokalna vlast rukovodi Kotorom već punih osam godina i pokazala je što može, zna i umije odnosno što ne može, ne zna i ne umije. Pokazala je svoj maksimum. I kao neko ko srcem i dušom pripada ovom gradu, kao neko čija je porodica skoro sedam vjekova podizala svoje članove u Kotoru – znam da naš grad zaslužuje mnogo mnogo više“, istakao je Čelanović.
Prema njegovim riječima Evropski savez će na ovim izborima pokazati svoju snagu, a nakon izbora će biti jedan od stubova lokalne vlasti.
„Znam da naše komšije, rođaci i prijatelji nisu zadovoljni učinjenim.
Evropski savez predao listu u Kotoru
Isto tako znam iz mnogobrojnih razgovora sa svojim sugrađankama i sugrađanima, da će Kotorani dati šansu Evropskom savezu i da će naš SAVEZ na izborima pokazati svoju snagu, a nakon izbora biti jedan od stubova nove lokalne vlasti koja će voditi mnogo više računa o svojim građanima! Zasjat će Kotor!“, poručio je Čelanović.
Lista kandidatkinja i kandidata za odbornice i odbornike u Skupštini opštine Kotor – „Evropski SAVEZ (SD, SDP, LP i građani)-Zasjat’ će Kotor!“:
Završnica 15. Festivala gudača u znaku jubileja: 150 godina od rođenja ruskog kompozitora, dirigenta i kontrabasiste Sergeja Kusevickog i vijek od objavljivanja djela „Quintet in G minor, op 39 (1924) for Oboe, Clarinet, Violin, Viola and Double Bass“ Segeja Prokofjeva
Koncertom kamerne muzike u kome su nastupili članovi kvinteta Vujadin Krivokapić, violina, Uroš Lapčević, viola, Zoran Zakrajšek, kontrabas, Nadica Ristić Simović, oboa i Petar Garić, klarinet, te pijanista Bojan Martinović, završen je XV Festival gudača u Perastu/Kotoru. Koncert je omaž ruskom kompozitoru, dirigentu i kontrabasisti Sergeju Kusevickom (1874-1951), jer je ove godine 150 godina od njegovog rođenja, a posebnost koncerta je crnogorska premijerna izvedba djela „Quintet in G minor, op 39 (1924) for Oboe, Clarinet, Violin, Viola and Double Bass“ Segeja Prokofjeva, koji je ovo djelo napisao prije 100 godina. U znaku ovih jubileja publika u Crkvi Sv. Duha uživala je u divnim sazvučjima gudačkih i duvačkih instrumenata.
Čuveni ruski kontrabasista, dirigent i kompozitor Sergej Kusevicki, koji je emigrirao u Ameriku, gdje je osnovao Tangelvud Festival, bio je mentor Leonarda Bernštajna, a njegov stipendista bio je i Seiđi Ozava, napisao je jedan od najljepših koncerata i četiri vrlo lijepa komada, od kojih je tri izveo Zakrajšek („Chanson Triste op.2“, „Valse miniature op.1, No2“ i „Andante“ op.1, No1“, sve za kontrabas i klavir). Ova tri komada Zakrajšek i Martinović su prije 15-ak dana izveli i na sceni festivala Budva Grad teatar. Prisutni u Crkvi Sv. Duha su uživali i u pitkoj „Romansi Humoreski, op.2 za obou i klavir“ Karla Nilsena (Ristić Simović- Martinović).
v
-Bio nam je gušt da u Kotoru obilježimo jubilej rođenja Kusevickog i prvi put u Crnoj Gori izvedemo Prokofjev „Kvintet“, 100 godina nakon što je to djelo napisano, Nije tipično za ovaj festival da nastupaju i duvači, prvi put ovi vrsni muzičari i solisti u orkestru nastupaju sa nama, a pogodile su se ove godišnjice, što je prelijepi povod za koncert. Nadam se prilici da sa ovim divnim programom nastupimo još negdje u Crnoj Gori. Planiramo snimanje CD-a sa odabranim kompozicijama Kusevickog i Rahmanjinova uz podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, kazao je za BN Zoran Zakrajšek, koji je sa Martinovićem prije par godina ovdje održao resital.
Nadica Ristić Simović je prva oboa u Crnogorskom simfonijskom orkestru i muzički pedagog u Tivtu, Podgorici i Skoplju, Petar Garić, prvi klarinet CSO, angažovan je na Muzičkoj akademiji Cetinje, Vujadin Krivokapić je redovni profesor na studijskom odsjeku Gudači MA Cetinje, Uroš Lapčević je vođa sekcije viola u CSO, a Zoran Zakrajšek vodi sekciju kontrabasista u CSO i predavač je na Muzičkoj akademiji Cetinje, sve vrhunski umjetnici, koji su na sceni zablistali briljantnom interpretacijom „Kvintet“a, koji su pripremili specijalno za ovu priliku. Zakrajšek kaže da je godinama „lobirao“ kolege iz sekcije duvača CSO- Nadicu Ristić Simović, oboa i Petra Garića, klarinet, upravo za „Quintet u G-molu“ Sergeja Prokofjeva, jer oni su muziciraju stalno na sceni, a muzika je fantastična i izuzetno zahtjevna za izvođače. Uživao je u radosti zajedničkog muziciranja, jer kao kontrabasista u kamernom ansamblu ima više mogućnosti za sopstveni izvođački pečat.
Festival gudača 2024.
– Fenomanalan je osjećaj zajedničkog muziciranja, ovo je bio svojevrsni dijalog duvača i gudača. Kao kontrabasista sam prvenstveno orkestarski muzičar, većina nas u svijetu u naboljem slučaju radi u orkestru, jer to je nešto čemu svi teže da rade. Malo prostora za kontrabasiste ima na akademijama. Ovakvi ansambli su jedna lijepa „otskočna daska“ za kamerno muziciranje, za upoznavanje sa kolegama- vi čujete u orkestru fraze koje određene grupa instrumenata proizvodi, a ovdje, u kamernoj muzici je to mnogo intenzivnije i naravno, imate svoj lični pečat, koji u orkestru ne možete toliko da date. Evo, kolega Petar Garić i Nadica Ristić Simović su baš solisti, u okviru orkestra vrlo često imaju baš solo da sviraju, ali je ovdje je pravi gušt iskomunicirati međusobno kroz izvođenje ovog divnog djela Sergeja Prokofjeva, objasnio je Zakrajšek, koji ove godine nije imao polaznike za majstorsku radionicu na Festivalu gudača.
Festival gudača 2024.
Ovo je posljednji koncert od ukupno sedam njih koji su održani u Perastu i Kotoru od početka godine. Direktorka Festivala Marina Dulović potsjetila je na koncert violiniste Romana Simovića, koji je podigao renome Boke kotorske kao kulturne destinaciije, a tome u prilog išli su i nastupi crnogorkih muzičara, gudačkog kvinteta: Slađana Mijović, Nenad Jovanović, Uroš Lapčević, Olesija Anakovskaja i Zoran Zakrajšek, zatim, koncert violončeliste Željka Ivovića, te nastup gudačkog trija „ruske škole“: Miša Berkut, Sergej Suvorov i Aleksej Kurbatov, koncert Atanasa Krsteva, profesora violončela na MA u Sofiji i pijaniste Bojana Martinovića. Polaznici radionica za vilonu, violončelo i violu su vrijedno radili tokom avgusta u Perastu, a predstavili su se na zajedničkom koncertu.
-Festival gudača ostaje otvoren sa onom svojom prvobitnom fizionomijom od osnivanja 2009. godine- klasična muzika, edukacija muzičke publike, edukacija mladih nada i talenata, kao i unapređenje ukupne kulturne i turističke ponude Boke Kotorske i Crne Gore, poručila je Dulović zahvalivši Opštini Kotor koja je od početka prepoznala značaj ovog festivala, zatim Ministarstvu kulture Crne Gore koje posljednje dvije godine podržava ove aktivnosti, TO Kotor, Muzičkoj školi „Vida Matjan“, Kotorskoj biskupiji, Župnom uredu u Perastu, Radio Kotoru i prijateljima festivala.
Značajan rad sa mladima
– Nije bilo lako isprofilisati se i trajati 15 godina u jakoj konkurenciji festivalske muzičke ponude kakva je u Kotoru, primijetila je Ttjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, čestitajući Marini Dulović i njenoj NVO „Bocche di Cattaro“ na istrajnosti.
-Značaj ovog festivala je rad sa mladim talentima i njihovo usavršavanje i dodatno obrazovanje, zbog čega posebno zahvaljujem Vama i Vašem trudu i nadam se da ćete u tome da istrajete. Izvjesno je da će Opština Kotor kroz ovaj Sekretarijat i program manifestacija kulture i dalje podržavati i 16. i sve naredne festivale gudača, kazala je Kriještorac i najavila još jedan festival u oktobru.
Zahvaljujući vrijednoj donaciji kompanije Luštica Development i namjeri Opštine Tivat da podstakne razvoj održivog linijskog pomorskog transporta, kompanija EcoBoats pokreće dvije nove linije redovnog pomorskog saobraćaja na relaciji Pine – Bazdanj i Pine – vodni terminal Aerodroma Tivat.
Saobraćaj će se odvijati plovilima na električni pogon, počevši od 1. septembra, dok će donacija tj. subvencija Luštica Development-a omogućiti povoljnu cijenu karte za sve putnike, uz dodatni popust za djecu do 12 godina, đake i penzionere. Ukupna vrijednost donacije iznosi 150.000€, a brodska linija po povlašćenim cijenama će biti operativna tokom cijele godine.
Početak rada novih pomorskih linija na konferenciji za medije ozvaničili su ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik opštine Jovan Brinić, rukovodilac u Luštica Development za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom Marko Vukašević i vlasnik kompanije EcoBoats Vladimir Ćalović.
Foto CG News
“Pokretanje pomorskih linija u Tivtu još je jedan od primjera kako možemo i želimo da koristimo naše bogomdane prirodne potencijale kao saobraćajne veze. More je naš veliki prirodni i privredni resurs, koji treba više da koristimo a istovremeno i više cijenimo. Plovila na električni pogon čuvaju životnu sredinu što je dodatna vrijednost ovog projekta i nadamo se da će ga slijediti i druge primorske opštine uz pomoć još odgovornih kompanija“, kazao je ministar pomorstva, Filip Radulović.
“Opština Tivat snažno podržava ideju redovnog linijskog pomorskog saobraćaja, posebno imajući u vidu sve predstojeće radove na infrastrukturi. Zato je prilikom utvrđivanja reda vožnje posebna briga vođena o đacima koji putuju sa Luštice i iz Krtola ka školama u centru grada. Ovaj vid transporta zaslužuje podršku lokalne uprave i zbog svoje eko komponente i činjenice da plovila na električni pogon u značajno manjoj mjeri utiču na osjetljiv zalivski biosistem“ – poručio je predsjednik opštine Željko Komnenović. On je istakao da je posebno važno da se linije odvijaju redovno po ustaljenom rasporedu, kako bi ovaj vid transporta među građanima bio prepoznat kao pouzdan.
“Definišući korporativnu društvenu odgovornost kao jedan od svojih strateških ciljeva u poslovanju, Luštica Development u značajnoj mjeri doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice Tivta i Boke Kotorske – od početka realizacije projekta je izdvojila oko 2,5 miliona eura za podršku inicijativama korporativne društvene odgovornosti. Finansijska podrška gradske brodske linije u vrijednosti od 150.000 eura je doprinos kvalitetu svakodnevice građana Tivta i turističkoj usluzi, u skladu je sa našim korporativnim vrijednostima, ekološki brodovi valorizuju more kao resurs i idealno su rješenje u zaštiti životne sredine”, akcentovao je Marko Vukašević, rukovodilac tima za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom na projektu Luštica Bay.
EcoBoats program ima za cilj da korišćenjem morskih puteva u zalivu unaprijedi saobraćajni sistem Boke Kotorske, istakao je vlasnik kompanije Vladimir Ćalović.
Foto CG News
“Poseban akcenat stavili smo na potrebe lokalnog stanovnistva pa smo stoga pokušali da po pristupačnim cijenama omogućimo upotrebu naših brodova svim kategorijama stanovništva, sa dodatnom pažnjom na učenike i penzionere za koje smo već pristupačne cijene smanjili za 50%. Osim ovog dijela, naša je pažnja posebno usmjerena na ekološki aspekt jer smo svjesni ugroženosti biodiverziteta Bokokotorskog zaliva. Donacija Luštica Bay i podrška Opštine Tivat će biti iskorišćene na najefikasniji način da se taj cilj počne ostvarivati već od danas.“
Ostvarivanje redovne pomorske veze između Krtola i Pina veoma je važan projekat i predstavlja nastavak davne, u međuvremenu izgubljene tradicije, poručio je potpredsjednik opštine Jovan Brinić.
“U današnjim uslovima kada svjedočimo svakodnevnim saobraćajnim gužvama, veoma smo zadovoljni zbog ovakvih inicijativa i usmjeravanja donacije u ove svrhe. Vjerujem da smo dobili novu vrijednost koju treba dalje da razvijamo i unaprjeđujemo“ – zaključio je Brinić.
Nova pomorska linija do luke Bazdanj omogućiće dolazak iz Tivta do obale Đuraševića za 25 minuta, a povlašćena cijena karte za lokalno stanovništvo iznosiće 3,9 eura po osobi u jednom pravcu, uz dodatni popust od 50% za djecu uzrasta do 12 godina, učenike i lica starija od 65 godina.
Po riječima predstavnika prevoznika, već sada postoji mogućnost kupovine karata preko EcoBoats internet stranice i EcoBoats aplikacije na Android uređajima. Kroz nekoliko mjeseci, a ukoliko bude interesovanja građana, postojaće mogućnost kupovine mjesečne karte. U zavisnosti od uspjeha ove transportne linije, Opština Tivat razmatraće mogućnost pružanja finansijske podrške baš ovom vidu transporta.
EcoBoat trenutno saobraća ka Krašićima i Porto Novom, a u planu je stalan rast broja linija i Eco brodica.
Tivat – U finalu bućarske Olimpijade igraće Palma I – Brđanin I.
Palma I je sa 2:0 pobjedila klupske kolege iz Palme II.
Drugi meč završio je pobjedom Brđanina I nad domaćim Kalimanjcem I 2:1.
U petak 30. avgusta se igra utakmica za 3. mjesto Kalimanjac I – Palma II, a finale je na rasporedu u subotu, 31. avgusta od 18 sati– Palma I – Brđanin I
Dobar dan. Molimo Vas vaše pasoše. Moramo uzeti i otiske najmanje četiri prsta. Još samo da vas i slikamo. Hvala vam i ugodan boravak.
Ovako bi od 10. novembra ove godine za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, trebalo da izgleda ulazak u Evropsku uniju, Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn koje su članice Šengenskog sistema.
Tad će početi s radom novi sistem ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES) koji je ustanovljen u novembru 2017. godine, a njegova primjena više puta odgađana.
Za iduće ljeto je najavljena implementacija i drugog, Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS) koji će podrazumijevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s EU moraju putem interneta aplicirati za dozvolu za ulazak, uz plaćanja takse od sedam eura bankovnom karticom.
Pasoši u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uslovima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim.
I dalje ostaju opšti uslovi – da putna isprave ne smije isteći za manje od tri mjeseca od datuma kad se osoba planira vratiti u svoju zemlju ili da pasoš ne smije biti stariji od deset godina.
Koje su nove promjene od sredine 2025. godine?
ETIAS će zahtijevati da prije putovanja državljani oko 60 zemalja preko interneta ili mobilne aplikacije popune poseban formular.
Pri prvom ispunjavanju prijave putnik unosi lične podatke, e-mail i broj telefona, kao i pojedinosti o putnoj ispravi.
Putnik će morati unijeti i detalje o obrazovanju i trenutnom zaposlenju, te pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU.
Jednako tako, tražiće se i pojedinosti o bilo kakvih kaznenim presudama, prošlim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, kao i informacije da li je osoba bila protjerana iz bilo koje zemlje.
Od putnika se traži i da plate dodatnu taksu od sedam eura koja se plaća platnom karticom. Plaćanje se vrši kao i bilo koja internet kupovina.
Unosi se broj kartice, datum važenja, podaci osobe na čije ime je izdana kartica, kao i CVV/CVC – trocifreni broj koji je ispisan na poleđini kartice pored potpisa vlasnika. Na računu mora biti potrebni iznos novca preračunato u lokalnoj valuti.
Taksu neće plaćati mlađi od 18 i stariji od 70 godina, supružnici/registrovani partneri i djeca državljana EU i zemalja Šengenskog sistema, kao ni djeca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU.
Neće biti moguće “grupno” apliciranje, odnosno za ETIAS će morati u slučaju porodičnog putovanja aplicirati svaki član posebno.
ETIAS sistem će biti dostupan na jezicima zemalja članica, uključujući hrvatski, a sistem će primati isključivo latinična slova.
Popunjavanje aplikacije putnik će moći da pauzira, spremi promijene i u periodu od 48 sati nastavi s unošenjem podataka.
Koliko se čeka obrada zahtjeva?
Kako navode na zvaničnoj stranici sistema ETIAS, obrada bi trebalo da traje “nekoliko minuta”.
Ako će potrajati duže, putnik bi obavještenje trebalo da dobije u toku četiri dana.
Od putnika se mogu tražiti i dodatne informacije ili dokumentacija, npr. potvrda o rezervaciji hotela i potvrda o zaposlenju koje treba da dostavi u roku deset dana, a u tom slučaju zahtjev bi trebalo da bude obrađen u roku od dvije sedmice.
Putnik može biti pozvan na razgovor u ambasadu zemlje u koju planira da putuje i u tom slučaju zahtjev bi trebalo da bude obrađen u roku 30 dana.
Zbog toga se savjetuje putnicima da formular popune najmanje mjesec prije kupovine karte ili rezervisanja smještaja.
Ako se putniku odobri ulazak u EU, obaviještenje će dobiti e-mailom.
ETIAS dozvola će vrijediti tri godine ili do zamjene putne isprave s kojom je neko aplicirao.
Formular je povezan s putnom ispravom, što znači da vrijedi samo uz pasoš s kojim se apliciralo za ulazak. Novi pasoš znači novo apliciranje. Ako je ETIAS plaćen i odobren za putovanje u jednu zemlju, vrijedi i za drugu.
ETIAS odobrenje ne znači da osoba može boraviti u EU duže od 90 dana u periodu od šest mjeseci ili raditi u EU.
Putnik će moći ući i izaći iz EU-a koliko god puta želi i putovati na bilo koju destinaciju unutar Šengenskog prostora u periodu važenja dozvole sve dok poštuje navedeno vremensko ograničenje.
Što ako osoba nema internet, bankovnu karticu, nepismena je i slično?
Roditelji popunjavaju formular za svoju maloljetnu djecu koja su izuzeta od plaćanja takse od sedam eura.
Svi mogu ovlastiti treću stranu – drugu osobu ili komercijalnog posrednika – da apliciraju u njihovo ime ili u ime njihove maloljetne djece.
S posrednikom, na primjer putničkom agencijom, mora se potpisati izjava o zastupanju za svaku osobu pojedinačno, a isto vrijedi i u slučaju da za neku osobu apliciraju prijatelj, komšija, ćerka ili sin.
Formular izjave biće dostupan kad sistem bude operativan, a njime se dopušta trećoj strani da obrađuje nečije osobne podatke. Osoba ili firma koja je posrednik moraće, takođe, unijeti svoje podatke.
Posrednik ima pravo DA naplati “razumnu naknadu”, a EU je predvidjela i mogućnost anonimne prijave onih koji naplaćuju prekomjernu proviziju.
Onima koji se odluče da apliciraju preko posrednika savjetuje se da posebno provjere jesu li podaci u prijavi tačni prije slanja, jer se u slučaju bilo koje greške – na primjer ukucavanje nule (0) umjesto slova “O” – prijava može odbiti, ukinuti ili poništiti.
U slučaju da putnik uoči grešku, može popuniti novu aplikaciju ili zatražiti ispravak greške u staroj prijavi, a procedura obrade u tom slučaju traje do 30 dana.
Kako otići na sahranu, posjetiti roditelja koji je EU državljanin i slično?
ETIAS formular neće morati da popunjavaju osobe koje imaju validnu vizu – studentsku, radnu ili slično – ili boravišnu dozvolu u nekoj zemlji EU.
Formular ne popunjavaju ni osobe koje žive uz granicu i posjeduju pogranične propusnice uz čije predočenje prelaze da bi, naprimjer, obrađivali svoja polja s druge strane linije.
Članovi posada na brodovima i avionima za neke zemlje EU će trebati ETIAS formular, za druge neće, što bi trebalo provjeriti prije iskrcavanja.
Izuzetak su i odlazak na liječenja u slučaju životne ugroženosti podnositelja ili srodnika, odlazak na sahranu člana porodice, obaveza pojavljivanja pred sudom ili neka “važna obveza”.
U tom slučaju putnik popunjava ETIAS zahtjev za tzv. ograničenu dozvolu u kojem navodi razlog.
Dozvolu izdaje zemlja u koju osoba putuje i važi samo za putovanje u tu državu do najviše do 90 dana. Na primjer, ako je u pitanju odlazak na sahranu, država EU može odobriti ulazak samo za dane kad je pokop.
Ako osoba u međuvremenu zatraži i dobije drugi ETIAS za putovanje u sve zemlje Šengena, ograničena dozvola automatski prestaje da vrijedi.
Predviđeni su izuzeci i za plaćanje takse.
Ako, na primjer, dijete putuje u zemlju u kojoj živi njegov roditelj koji je državljanin EU ili članice Šengenskog sistema, neće morati da plati sedam eura, ali ako želi putovati u drugu zemlju, moraće da popuni novi ETIAS obrazac i plati pomenuti iznos. Isto vrijedi i za supružnike ili registrovane partnere.
Za ETIAS dozvole ne moraju aplicirati nositelji diplomatskih ili posebnih pasoša čije zemlje imaju potpisane sporazume s EU, uposlenici NATO, a aplicirati ne moraju ni osobe koje su u tranzitu preko nekog evropskog aerodroma.
Ne moraju aplicirati ni osobe s dvojnim državljanstvom neke zemlje članice EU pod uslovom da putuju s pasošem ili ličnom kartom te zemlje.
Šta ako vam EU odbije dati dozvolu?
Osobama bez ETIAS autorizacije biće odbijen ulazak na granici.
Ni dobijanje te potvrde ne znači da je putniku automatski odobren ulazak u zemlju EU. Svi putnici će se i dalje kontrolisati i granični policajac može odbiti ulazak osobe koja ne ispunjava uslove.
Neki od uslova za ulazak su važeća putna isprava najmanje tri mjeseca od datuma planiranog povratka, da pasoš nije stariji od deset godina, da je boravak opravdan i da osoba ima dovoljno novca do planiranog povratka.
Uobičajen iznos je oko 100 eura po danu i zavisi od zemlje do zemlje članice EU.
Neki od razloga za odbijanje ulaska su i prijetnja za sigurnost ili zdravlje, ako je osoba predmet potjernice neke države i slično, što se utvrđuje provjerom u bazama, ljekarskim pregledom i slično.
Ako je zahtjev za ETIAS odobrenje putovanja odbijen, opozvan ili poništen, osoba će primiti e-poruku u kojoj će biti navedeni razlozi odbijanja i naziv tijela koje je donijelo odluku.
Postoji mogućnost žalbe, a e-mail će sadržavati informacije kojoj zemlji ili zemljama se žaliti uz opis odgovarajućeg žalbenog postupka. Žalbe se rješavaju u skladu sa zakonima tih zemalja.
Osoba kojoj je odbijena aplikacija može ponovno tražiti ETIAS dozvolu.
Ako neka osoba sama opozove vlastiti zahtjev, ne može se naknadno predomisliti, već mora popuniti novi formular.
Taksa se ne vraća u slučaju odbijanja aplikacije.
Hoće li to stvoriti veće gužve na granicama?
Uvođenjem EES-a ostaje skeniranje putnih dokumenata, prestaje unošenje pečata u pasoše na graničnom prelazu, ali bi uzimanje otisaka prstiju i slikanje koje će se vršiti pri svakom prelasku granice moglo produžiti čekanje u kolonama.
Na aerodromima će se provjere vršiti po slijetanju na aerodromima.
Države članice izmijenile su svoje zakone kako bi se smanjile potencijalne gužve na kopnenim prijelazima.
Uzimanje biometrijskih podataka i provjere kroz baze podataka države EU mogu obavljati i prije graničnih kućica – dok putnici čekaju u redu – kako bi se omogućila bolja protočnost.
To znači da će granični policajci moći s posebnim uređajima hodati od vozila do vozila ili ulaziti u autobuse kako bi uradili provjeru putnika.
Zašto je uspostavljen sistem?
Novi EES sistem je uspostavljen kako bi baze članica EU-a bile povezanije kako bi se olakšalo praćenje vremena i mjesta boravka i osiguralo da putnici ne borave duže od 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Neki od ciljeva novih mjera je i otežati kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima jer će se biometrijska kontrola vršiti prilikom svakog prelaska granice.
Putnici neće plaćati naknadu za uzimanje biometrijskih podataka.
Podacima će moći pristupiti policijske službe zemalja članica Šengenskog sistema i policijska agencija EUROPOL tokom istraga kaznenih djela, posebno terorizma i organiziranog kriminala.
Provjere biometrijskih podataka postrožiće se sredinom 2025. godine, a tačan datum nije utvrđen.
Slične sisteme su već uvele Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.
U Španiji protestuju protiv previše turista, a pritom ta zemlja nije ni blizu vrhu kad je u pitanju broj turista po glavi stanovnika. Tu vode Hrvatska i Crna Gora. Rekorder među gradovima je Dubrovnik.
Kada je u pitanju pojam “overtourisam” većina pre svega pomisli na Majorku, Veneciju ili Barselonu. U Španiji već više mjeseci građani u važnijim turističkim centrima izlaze na ulice i protestuju – ponekad i ne baš ugodnim metodama – protiv turista koji im, kako tvrde, oduzimaju prostor za život.
Dubrovnik na vrhu
Pritom se Barselona ne nalazi ni među prvih 18 gradova evropske liste portala “Holidu” po broju posjetilaca po glavi stanovnika. Prvi na toj listi je Dubrovnik s 27 posjetilaca po glavi stanovnika. Slijedi grčki Rodos s 26 i tek na trećem mjestu Venecija s 21 turistom po glavi stanovnika. Pariz je sa sedam posjetilaca po glavi stanovnika tek na 12. mjestu te liste. Barselona, grad u kojem demonstranti turiste tjeraju vodenim pištoljima, nalazi se tek na 20. mjestu.
Berlin, čiji se građani već godinama žale da “ne mogu da dišu” od turista koji dolaze zbog žurki, nalazi se na 33. mjestu sa samo dva posjetioca po glavi stanovnika.
Ako se u obzir uzme broj noćenja prema broju stanovnika, tu su na prvom mjestu turistički centri u Egejskom moru, prije svega ostrvo Santorini.
Dubrovnik foto Boka News
Hrvatska i Crna Gora vode
Hrvatska se po broju turista za 2023, prema kancelariji Ujedinjenih nacija za turizam (UN Tourism), sa 16,9 miliona nalazi daleko od recimo Francuske koja je svojih 100 miliona posjetilaca (international tourist arrivals) nalazi na prvom mjestu, ispred Španije sa 85,2 miliona, SAD sa 66,5 miliona, te Italije sa 57,2 miliona.
Turizam – foto Boka News
Ali, listu zemalja s najvećim brojem turista po broju stanovnika predvodi Hrvatska sa 4,3 posjetioca po glavi stanovnika. Otprilike istu vrijednost bilježi i Crna Gora. Iza nje slijede Austrija sa 3,4, pa Grčka sa 3,1 turistom po glavi stanovnika. Visoke vrijednosti se, naravno, bilježe kod onih turističkih odredišta u kojima živi relativno malo stanovnika, što se odnosi na Hrvatsku sa oko 3,8 miliona stanovnika, ali i na Crnu Goru gdje živi samo 600.000 ljudi. Tu su i gradovi-državice poput Monaka, Andore ili Vatikana.
U zemljama poput Španije sa oko 48 miliona stanovnika, po stanovniku dolazi 1,8 turista. U Italiji je odnos 1:1, a Njemačka sa preko 82 miliona stanovnika nema ni pola turista po glavi stanovnika.
