U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo devet saobraćajnih nezgoda, Cetinju tri, a u Baru dvije.
Po jedna nezgoda evdientirana je u Herceg Novom i Bijelom Polju.
Izdata su 372 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 36 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.
Muzička škola Tivat je u utorak 26. novembra, uz zvuke školskog orkestra i film posvećen školi, obilježila 60 godina postojanja i rada.
Brojne zvanice uvjerile su se u kvalitet i posvećenost zaposlenih i učenika, što pokazuje ozbiljan pristup muzici i objašnjava tradiciju.
Nakon fantastičnog nastupa orkestra, pod dirigentskom palicom profesorice Martine Vuksanović, prikazan je film Dušana Vulekovića. Film prikazuje početke, nastupe, ali i teške trenutke nakon razornog zemljotresa, sviranje pod šatorima, zatim staru baraku odakle se izrodio veliki broj kvalitetnih muzičara, danas i profesora.
Film prikazuje veliki rad, zalaganje, kako tada, tako i danas.
Predsjednik opštine, Željko Komnenović, čestitao je upravi, zaposlenima i đacima ovaj veoma važan datum. On je istakao da je ova godina, godina jubileja.
„Proslavili smo ljetos 115 godina Glazbeno prosvjetnog društva, slavimo za koji dan 110 godina FK Arsenal, a poseban dragulj predstavlja proslava 60 godina tivatske Muzičke škole. Godine prolaze kao talasi Bokokotorskim zalivom, nižu se uspjesi, a mi se sjećamo početaka Muzičke škole, davne 1891. godine, od orkestra Antuna Žeželića za koga kažu da je u Tivat donio prvu violinu i očarao. Izvori govore da je tih godina u Tivtu bilo šest muških škola, a jedna i muzička, te da je Tivat tih godina doživio prvi bankrot jer je kompletan budžet dao za nabavku instrumenata za Gradsku muziku od prestižne češke firme, do godina kada je školstvo sistematizovano nakon Drugog svjetskog rata. Posebno se moramo sjetiti bračnog para Brandmajer koji su utkali sebe kroz ovu školu i njihov sin Đanko koji je osvojio jednu od prvih zaltnih lira, davnih šezdesetih godina“ – kazao je Komnenović.
On je naglasio da je pored tradicije, kulture i uspjeha, veoma bitan i kontinuitet, a naša Muzička škola to gaji.
„Platon je negdje rekao da je muzika duša univerzuma, daje krila mašti i smisao životu. Ova škola zaista daje smisao Tivtu, svemu onome što Tivat jeste i što će biti“ – naglasio je Komnenović.
Ovo nije samo jubilej, već himna istrajnosti, ljubavi i harmonije – kazala je direktorica škole Zorana Jovanović.
Ona je naglasila da je škola kroz decenije, postala sinonim za izvrsnost i posvećenost.
„Naši učenici i profesori, poput pravih muzičkih virtuoza, pronijeli su ime škole daleko izvan granica grada i zemlje, donoseći nagrade i priznanja koja svjedoče o talentu, trudu i ljubavi prema umjetnosti.
Ovaj jubilej posvećujemo svima koji su dio ove velike priče – od profesora, koji nesebično dijele svoje znanje, do roditelja, koji su naši vjerni saveznici, i naravno, učenika, koji su srce i duša svega što radimo.
Škola je kroz godine bila i ostala stub kulturnog života Tivta, domaćin brojnih koncerata, saradnji i događaja koji su obogatili naš grad. Njena vrata uvijek su otvorena za sve koji žele da osjete čaroliju muzike, jer muzika je univerzalni jezik koji nas sve spaja.
Dok koračamo ka budućnosti, naša misija ostaje jasna – da budemo svetionik kulture, mjesto gdje note pričaju priče, a melodije oblikuju generacije.
Živjela Muzička škola Tivat! Živjela umjetnost i kultura!“ – naglasila je Jovanović.
U Nikšiću se u petak i subotu igra završni turnir Kupa Crne Gore za vaterpoliste. U prvom polufinalnom duelu sastaju se Jadran m:tel, branilac trofeja, i debitant Budućnost (17.30).
– Ulazimo u turnir sa najvećim ambicijama. Uz sav respekt prema Budućnosti, očekujem da u subotu igramo finale. Nećemo olako ući u polufinalni meč, ako ga shvatimo maksimalno ozbiljno, favoriti smo da igramo za trofej, a želja nam je da ga osvojimo”, kazao je Vladimir Gojković, trener Jadran m:tel.
– Ekipa Jadrana je veliki favorit, ne možemo da prijetimo. Želimo da skupljamo iskustvo, da se spremimo da pružimo što jači otpor i da iz ove utakmice izvučemo pouke”, rekao je Aleksandar Aleksić, trener Budućnosti.
U drugom polufinalu Primorac će se od 19 i 30 sastati sa Cattarom u kotorskom derbiju.
“Naši ciljevi su jasni – osvajanje Kupa i odbrane titule, vjerujem da ćemo jedan od ciljeva ostvariti ovog vikenda. Prvo nas čeka gradski, a nakon toga i bokeški derbi. Sigurno da će za trofej odlučivati duel između nas i Jadrana. Mislim da nas čeka lijepa vaterpolo predstava, u kojoj će odlučiti jedinstvo i duh ekipe”, kazao je Vjekoslav Pasković, trener Primorca.
“Za nas je jako važno da ne gledamo previše u sefamor tokom meča, već da igrači uživaju i da se bore. Pokušaćemo da utakmica bude što duže interesantna, a za naše mlade igrače je šansa da pokažu koliko mogu”, rekao je Ivan Bjelobrković, trener Cattara.
Sa dolaskom zime, Porto Montenegro sprema poseban program za sve posjetioce, sa nizom događanja koja će unijeti magiju prazničnog duha u svaku ulicu naselja. Ove zime, pod temom A Festive Season Less Ordinary, Porto Montenegro će pružiti nezaboravno iskustvo, sa sadržajem za svakog posjetioca.
Svečano otvaranje praznične sezone zakazano je za subotu, 30. novembra, kada će uslijediti dugo očekivano paljenje božićnih svjetala. U 18 časova, na trgu Boka Place, naselje će zasjati u punom sjaju, obilježavajući početak prazničnih dana. Posjetioci će uživati u božićnim pjesmama koje izvodi tivatski mješoviti hor “Jadran”, a topli napici će dodatno upotpuniti atmosferu pod zvijezdama.
Od 30. novembra, svakog vikenda, praznična pijaca otvara svoja vrata, na trgu Boka Place i kroz marinu i naselje, sa bogatom ponudom koja uključuje sve od prazničnih slatkiša i unikatnih poklona, do mirisnih pečenih proizvoda. Pijaca će biti prava mala oaza za sve ljubitelje prazničnog ugođaja.
Praznična čarolija nastavlja se kroz brojne aktivnosti za porodicu i djecu. Praznične dječije igre nudiće zabavu za sve uzraste, dok decembar donosi i predstave za djecu na otvorenom, kreativne radionice, filmske projekcije pod vedrim nebom, pa čak i časove valcera.
Ljubitelji muzike moći će da uživaju u seriji muzičkih nastupa uživo koji počinju 30. novembra. Na programu su božićni horovi, lokalni akustični izvođači, gudački kvartet, gitarski duo koji će donijeti savršen zvučni ambijent za sve koji žele da uživaju u prazničnim tonovima.
Jedan od najposebnijih trenutaka ovogodišnje praznične ponude je otvaranje klizališta u Porto Montenegru, koje će biti otvoreno od 14. decembra do 30. januara. Klizalište će pružiti sate zimske zabave za sve uzraste, uz DJ nastupe koji će upotpuniti magiju vikendom. Porodice će imati priliku da učestvuju u ekskluzivnoj potrazi za blagom sa Deda Mrazom, stvarajući nezaboravne praznične uspomene.
Bilo da se odlučite da uživate u živahnoj atmosferi događanja ili da jednostavno posmatrate naselje iz udobnog kutka, Porto Montenegro vas poziva da doživite prazničnu sezonu na svoj način. Pridružite nam se u proslavi zime sa porodicom i prijateljima i uživajte u prazničnoj magiji kakvu samo Porto Montenegro može da pruži.
Za više informacija o predstojećim događanjima, posjetite:
portomontenegro.com/festiveevents i preuzmite cjelokupan zimski kalendar događanja.
Opština Tivat i ove je godine podržala preduzetnice iz Tivta na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2024. godinu, sprovedenog od strane opštinskog Sekretarijata za privredu. Linija podrške uvećana je za 10 hiljada eura u odnosu na prethodnu godinu, te je ukupan budžet za ovu namjenu u 2024. godini iznosio 50.000€.
Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrjednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava je odlučila da sredstva dodijeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:
Predsjednik opštine Željko Komnenović danas je potpisao ugovore sa dobitnicama sredstava. Čestitajući im na uspjehu, istakao je da je „cilj lokalne uprave pružiti podršku ženama koje pokreću svoj privatni biznis, a istovremeno pronaći ugao koji je koristan za grad, ali i za vaše poslovanje“. On je posebno pohvalio činjenicu da su podržane djelatnosti u vezi sa pružanjem usluga i da su kompatibilne sa turizmom „od kojeg Tivat živi“.
„U Tivtu posla ima i pronaći posao – to više nije pitanje. Pitanje je kako raditi održive poslove, pružati usluge visokog kvaliteta i animirati domaću radnu snagu. Grad se trudi da razvija specifične poslovne niše koje su od interesa za grad i njegov dalji razvoj“, istakao je Vedran Božinović, sekretar za privredu, iskazujući svoje zadovoljstvo velikim brojem kvalitetnih prijava. On je dodao i da su za preduzetnike kojima je ta vrste podrške potrebna, na raspolaganju i kancelarije novoosnovanog Biznis info centra, čiji je cilj povećanje broja uspješnih lokalnih mikro, malih i srednjih preduzeća i unaprjeđenje poslovnog ambijenta u Tivtu.
Članovi kolektiva Instituta za biologiju mora boravili su od 18. do 22. novembra na studijskom putovanju u Napulj, u posjeti tamošnjoj Zoološkoj stanici Anton Dohrn, odnosno Akvarijumu Napulj i Centru za istraživanje morskih kornjača.
Iskustva stečena na ovom putovanju biće od velikog značaja i koristi za unaprijeđenje rada i ponude u Akvarijumu Boka u budućnosti.
Zoološka stanica otvorena je 1872. godine direktnim zalaganjema Antona Dohrna, Njemca iz Šćećina (danas u Poljskoj, onda Stettin u Njemačkom carstvu). Akvarijum Napulj otvoren je 1874. godine, samo dvije godine nakon otvaranja Stanice, a zamišljen je kao način ostvarivanja sredstava za finansiranje rada same Zoološke stanice. Potpuno je renoviran prije nekoliko godina.
Slično Akvarijumu Boka, koji je od otvaranja fokusiran na morsko područje Boke Kotorske i jugoistočnog Jadrana, Akvarijum Napulj je od početka svog rada fokusiran na lokalnu i autohtonu faunu i floru Napuljskog zaliva. Ipak, od renoviranja, dva tanka posvećena su tropskim vrstama, među kojima su neke, poput ribe lav (Pterois miles) već zabilježene u Sredozemnom moru i Jadranu.
Prema organizaciji prostora, Akvarijum Napulj je klasičan akvarijum, u kome je izložbeni prostor predstavljen kroz niz veličinom veoma sličnih tankova betonske konstrukcije. Za razliku od Akvarijuma Boka ima mnogo veći tehnički prostor.
Predstavnici Instituta za biologiju mora su se tokom sastanka upoznali s organizacijom rada Akvarijuma Napulj, detaljima vezanim za držanje pojedinih životinjskih vrsta, ali i tehničkim i konstrukcijskim detaljima pojedinih akvarijumskih sistema koje bi bilo moguće primijeniti u Akvarijumu Boka, bilo u cilju poboljšanja postojećih uslova, bilo zbog proširenja ponude u doglednoj budućnosti.
Centar za istraživanje morskih kornjača, tzv. Turtle point, smješten je u gradiću Portici, nedaleko od Napulja. Centar nije izložbeni prostor, iako organizuje edukativne posjete za grupe od 15 ili više članova. Posvećen je proučavanju, liječenju i oporavku morskih kornjača. Zbog geografske pozicije Napulja u centralnom dijelu Sredozemnog mora, Centar prihvata kornjače koje dolaze iz cijelog Mediterana. Trenutno na oporavku imaju nekoliko kornjača sa paralizovanim ili amputiranim perajama, kao posljedice povreda izazvanih propelerima brodova ili zaplitanjem u ribolovne mreže.
Kako Akvarijum Boka planira otvaranje Centra za spasavanje morskih kornjača u 2025. godini, posjeta Turtle Point-u bila je fokus ovog studijskog putovanja.
Osoblje Instituta upoznalo se sa tehničkim specifičnostima sistema za držanje kornjača i uslovima koje ovi morski gmizavci zahtijevaju. U Centru je na oporavku i znatan broj mladunaca morske kornjače, koje je snažna oluja izbacila na obalu. S obzirom na ovogodišnji prvi zabilježeni slučaj izlijeganja morskih kornjača na crnogorskoj obali, ovakvi slučajevi postaju mogućnost i kod nas.
U Crnoj Gori 229,560 hiljada stanovnika starijih od 15 godina govori neki strani jezik, a najveći procenat, 37,97 odsto, zna engleski, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva koje je danas objavila Uprava za statistiku – Monstat.
Kako su naveli iz Monstata, jedan strani jezik u Crnoj Gori govori 164.180 osoba, dva strana jezika 53.261, a tri ili više stranih jezika govori 12.117 osoba.
Najveći procenat stanovnika zna engleski jezik i to 37,97 odsto, ruski zna 7,46 odsto, italijanski 4,83 odsto, njemački 3,72 odsto, francuski 2,01 odsto i španski jezik zna 1,02 odsto stanovnika od 15 i više godina.
Prema dobijenim podacima, engleski jezik zna najviše stanovnika u primorskim opštinama, a najmanje u Petnjici, Plužinama i Šavniku.
Podaci Monstata pokazuju da ruski jezik najviše znaju građani na Žabljaku, u Mojkovcu, Šavniku, Plužinama i Kolašinu, a najmanje u Gusinju, Ulcinju, Tuzima i Rožajama.
Italijanski jezik u najvećem procentu znaju stanovnici Kotora, zatim Cetinja, Tivta, Herceg Novog i Bara.
Prema podacima, njemački jezik najviše znaju građani Ulcinja, Petnjice, Rožaja, Budve i Berana.
Francuski jezik se najviše zna u Petnjici, zatim Kolašinu, Tivtu, Cetinju i Budvi, dok se španski jezik najviše zna u Kotoru, Baru, Budvi, zatim Podgorici i Cetinju.
Posmatrajući prema polu, ženski pol u većem procentu zna skoro sve navedene strane jezike, osim njemačkog, gdje je muški pol zastupljeniji.
Svi podaci o znanju stranih jezika su dobijeni isključivo na osnovu izjave osoba koje je davalo podatke.
Znanje stranih jezika se, kako su pojasnili iz Monstata, prikazuje za stanovništvo starosti 15 i više godina, što je 511.189 stanovnika, od čega su 262.653 žene, a 248.536 muškarci.
Čim se začuju decembarska zvona, Tivat polako kreće da oblači svoje zimsko odijelo i da pruža prazničnu idilu i neopisiv ugođaj. Na Gradskoj rivi Pine se veselo postavljaju kućice sa bogatom gastronomskom ponudom i najboljim odabirom muzike lokalnih izvođača, kao i Dj nastupima.
Okićena riva obećava predivna jutra, dane i sjajne večeri i poziva posjetioce da za stanicu za ulazak u Novu godinu odaberu upravo Tivat. U svoje kofere spakujte samo osmjehe i dobro raspoloženje, a Turistička organizacija Tivat će se pobrinuti da se vaše želje ostvare uz najbolji muzički program.
Ne kaže se uzalud ,,Ko pjeva zlo ne misli“, zato smo odlučili samo pjevati uz jaka imena zvijezda iz regiona i pjevajući ostaviti staru i uploviti u Novu godinu.
Dođite da se zajedno veselimo uz odabrane note i vatromete emocija na Gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Ove godine očekuje vas:
KONCERTI:
15.12.2024. – Fankulo bend
21.12.2024. – Doris Deković
22.12.2024. – Isidora Nikolić
30.12.2024. – Crveno i Crno, Saša Kovačević
31.12.2024. – Akademia band, Zdravko Čolić
01.01.2025. – Mike i bend (dnevna svirka)
01.01.2025. – Ansambl Toć, Jelena Rozga
04.01.2025. – Dora Štampić, Andrej Pajković
05.01.2025. – Dejan Drašković
13.01.2025. – Jelena Tomašević
DJEČIJI PROGRAM:
21.12.2024. – Dječija Božićna žurka
29.12.2024. – Zabava za najmlađe
30.12.2024. – Leontina sa horom iz Muzičke škole Tivat
04.01.2025. – Dječja Božićna žurka
Lokacija: Riva Pine, Tivat
Ulaz slobodan
Očekujemo vas na najboljem dočeku Nove godine i praznične sezone!
Za dobar provod, od 15. decembra do 15. januara pobrinuće se i lokalni bendovi i izvođači grada Tivta, koji će najvjernije gostima dočarati mediteranske zvuke i mediteranski duh. Cjelokupan ugođaj biće ušuškan između novogodišnjih kućica koje će imati bogatu ponudu hrane i pića.
Turistička organizacija Tivat uvijek njeguje i dječije korake, te je za mališane ove godine organizovan program koji će trajati 4 dana. Uoči dva Božića ( 21. decembra i 05.januara) biće upriličen program za djecu u duhu ovog praznika. Zatim, 29. decembra i 30. decembra organozovan je Doček dječije Nove godine, kada će uz mnoštvo animacija, zabave, muzike, poklona, dječica uploviti u Novu dječiju najradosniju godinu.
Dobrodošli u Tivat, grad koji zna da ugodi, poručuju iz TO Tivat.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo sedam saobraćajnih nezgoda, a u Baru dvije.
Po jedna nezgoda evdientirana je u Kotoru, Tivtu, Bijelom Polju, Nikšiću i Šavniku.
Izdato je 345 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 38 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.
Singapurska luka zainteresovana je za saradnju sa Lukom Bar.
“Tek nekoliko stotina radnika na 1,34 hiljade hektara površine, brine se za milione kontejnera i stotine brodova – to je luka budućnosti koju u Singapuru već žive”, navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Vlade, Milojka Spajića, koji boravi u radnoj posjeti Singapuru.
Na djelu je, naizgled jednostavan, a u stvari vrlo kompleksan automatizovani proces, vidio i Spajić, koji je nakon sastanka sa ministarkom za trgovinske odnose Singapura, Grejs Fu, posjetio luku Tuas.
Ambiciozan projekat za cilj ima da kroz više faza Tuas postane najveća automatizovana luka na svijetu, a samo za godinu uvećali su kapacitete 40 odsto. Uz to su smanjili emisiju štetnih gasova, jer se za većinu poslova koristi energija iz obnovljivih izvora – do 2050. žele da luka bude karbonski neutralna.
„Mi smo mala zemlja i imamo ograničeno domaće tržište, ali smo kombinacijom luke i aerodroma, osigurali dolazak ogromnog broja velikih kompanija iz inostranstva, jer možemo da izađemo u susret gotovo svim zahtjevima. Postali smo čvorište, a povezanost nam je omogućila da razvijemo ekonomiju. Sada to nastavljamo upotrebom modernih tehnologija, kao što je to slučaj u luci Tuas“, istakla je Fu, koja je u singapurskoj Vladi zadužena još za održivost i životnu sredinu.
Luka Singapur posluje u 45 zemalja, na 179 lokacija i ima 66 terminala.
Tu ne žele da se zaustave, kazao je u razgovoru sa Spajićem izvršni direktor PSA internationala, Ong Kim Pong.
Zainteresovani su i za saradnju sa Lukom Bar, koja bi mogla biti slično čvorište za Balkan i šire.
„Luka u Baru nije valorizovana na adekvatan način, a ima veliki potencijal. Željeznicom postoji konekcija sa zemljama Evropske unije (EU), a ulazimo u rekonstrukciju te infrastrukture uz finansijsku podršku EU. Izgradnjom auto-puteva dodatno ćemo unaprijediti povezanost i time omogućiti da se iskoristi puni potencijal barske luke“, naglasio je Spajić.
Luka u Singapuru i danas privlači veliki broj direktnih stranih investicija, a Fu je objasnila i zbog čega kompanije vole da posluju u njihovoj zemlji.
„Kompanije imaju povjerenje u sistem Singapura, da se ovdje sve radi po pravilima, da nema korupcije i to je naša najveća prednost. Recimo, ako želite da radite posao u jugoistočnoj Aziji, ovdje ćete dobiti znanje i upustva kako da to počnete, zato dosta velikih poslova regiona kreće baš iz Singapura“, naglasila je Fu.
Spajić je zaključio da i Crna Gora, zbog malog domaćeg tržišta, mora povećati broj eksternih zahtjeva, a jačanje vladavine prava promijeniće sliku države u očima kredibilnih multinacionalnih kompanija.
© BokaNews, 2021
