Olujni vjetar koji je protekle noći duvao brzinom od preko 100 kilometara na sat nanio je veliku štetu na hercegnovskoj rivijeri.
Dvije osobe su povrijeđene, a jedna je zadržana u Bolnici Meljine.
Najviiše su stradale Meljine. Demolirane su benzinska pumpa, perionica automobila, kvantaška pijaca, raskriven je dio krova Vatrogasnog doma, ograda Bolnice.
Oluja je prevrtala automobile, čak i kombi vozila i kamione, oštetila dosta zelenila, padala su stabla na Savini.
Nevrijeme Boka foto S.Kosić
Oštećenja su i na Podima, Brajkovini, i u Kamenarima, kazala je načelnica Komunalne policije, Marija Andrić.
Ekipe komunalne policije su na terenu od tri sata poslije ponoći i popisuju štetu.
Oštećeni avioni na Aerodromu Tivat - Foto Boka News
1 od 3
Oštećeni avioni na Aerodromu Tivat - Foto Boka News
Oštećeni avioni na Aerodromu Tivat - Foto Boka News
Oštećeni avioni na Aerodromu Tivat - Foto Boka News
Donosimo eksluzivne snimke iz Tivta, kojeg je noćas zahvatilo kratkotrajno jako nevrijeme koje je oštetilo dva manja aviona koja su bila parkirana na platformi Aerodroma Tivat.
Naime, pijavica- meteorološka pojava koju zovu i manji tornado, zahvatila je taj dio grada i prvrnula je na bok avion tipa „Piaggio P-180 Avanti“ oznake N 977 RS te ga je u znatnoj mjeri oštetila. Na avionu je slomljena lijeva glavna noga stajnog trapa, a oštećen je i dio trupa i vjerovatno elisa na lijevom motoru.
Drugi veći avion manje je oštećen. Snaga pijavice uspjela ga je okrenuti za 180 stepeni.
U incidentu nije bilo povrijeđenih, a nije oštećen ni jedan od susjednih vazduhoplova koji su bili parkirani u blizini dva „Piaggia“ koje je pijavica podigla. Kako nezvanično saznajemo, oba aviona bila su parkirana i obezbjeđena podmetaččma ispod točkova u skladu sa svim propisima, a njihova težina od 6 tona nije nalagala potrebu da eventualno dodatnim kaiševima i sajlama, oni budu ankerisani – privezani za podlogu. Ankerisan nije bio nijedan od okolnih vazduhoplova, uključujući i mnogo lakši, oko 2 tone težak helikopter, a koje oluja nije pomjerila. Osim same putanje kretanja pijavice koja je „prešla“ preko dva „Piaggia“, stručnjaci smatraju da je u tome prrsudnu ulogu imala jedinstvena aerodinamička forma aviona tipa „Piaggion Avanti“ koji imaju tzv.patka-sistem, odnosno glavne horizontalne upravljačke površine su im smještene na nosu, umjesto na repu. Stoga prednji dio ovog aviona ima značajno veći uzgon, pa je jakom vjetru bilo i lakše da „podigne“ parkirani vazduhoplov i zarotira ga. O snazi pijavice koja je suinoć prople tim dijelom aerodroma govori i nekoliko iz zemlje počupanih i oborenih velikih reklamnih bilborda uz obličnju magistralu.
Na Aerodromu Tivat je vanredni sastanak i uviđaj oko nastale situacije i pričinjene štete.
Izjava direktora ACG Danila Orlandića u vezi incidenta na aerodromu Tivat
„U noći između petka i subote, u 2:59 sati uslijed velikog nevremena koje je zahvatilo Crnu Goru, oštećena su dva aviona generalne avijacije tipa P-180 koji su bili propisno parkirani na aerodromu Tivat na svojim pozicijama. Riječ je o aviionima teškim preko 6 tona koje je zahvatila pijavica, što dovoljno govori o jačini nevremena. U toku je uviđaj“ – kazao je generalni direktor ACG Danilo Orlandić koji je sa saradnicima došao u Tivat i prisustvuje uviđaju na mjestu incidenta.
On je dodao da će uskoro na lice mjesta izaći i predstavnici osiguravajućih kuća kako bi procijenili nastalu štetu.
Podsjetimo, Direktorat za vanredne situacije MUP-a juče je upozorio nadležne službe da podignu nivo spremnosti zbog očekivanog ciklona na primorju.
Mehanička dizalica za jednostavniji pristup moru lica sa invaliditetom
Mehanička dizalica za jednostavniji pristup moru lica sa invaliditetom i lica sa smanjenom pokretljivošću postavljena je juče na pristaništu Žute plaže u Kotoru.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore izvršilo je nabavku dizalice krajem prošle godine sa namjerom da je stavi u funkciju za predstojeću sezonu. Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je 3.000 eura.
Na istoj lokaciji biće postavljeni toaleti i specijalne kabine za presvlačenje, adaptirane za lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditetom.
Podsjećamo da je Javno preduzeće za uprvljanje morskim dobrom Crne Gore pred početak turističke sezone 2017. godine izgradilo i pristupnu rampu za potrebe lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditetom na Slovenskoj plaži u Budvi (gradska plaža ispred Hotela Park), koja je tokom ljetnjih mjeseci bila na raspolaganju mještanima, turistima i posjetiocima kojima je bila neophodna za pristup moru.
Ove sezone u funkciji će biti i pristupne rampe na Topolici u Baru i na Ponti Seljanovo u Tivtu.
Navedene aktivnosti Javno preduzeće ralizuje u saglasnosti sa Savezom udruženja paraplegičara Crne Gore i Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagodjavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, navodi se u saopštenju Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore.
Radionica “Održivo ribarstvo – borba protiv nelegalnog ribolova” koja će se održati u utorak 12.06.2018. godine u Institutu za biologiju mora u okviru projekta MonteAqua, temelji se na EU direktivi 1005/2008 uspostavljanju sistema Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova (Council Regulation (EC) No. 1005/2008 establishing a Community system to prevent, deter and eliminate illegal, unreported and unregulated fishing – IUU Regulation)
Na žalost, svi smo svjedoci da je u poslednje vrijeme u Crnoj Gori veoma izražen nelegalni ribolov koji se vrši bez dozvole i uz upotrebu eksplozivnih i električnih naprava (dinamita i agregata). Nezakonit i neprijavljen ribolov nije problem sa kojim se suočava samo Crna Gora, već predstavlja globalni problem koji izaziva niz negativnih ekonomskih, socijalnih, ekoloških i pravnih posljedica. Ova aktivnost često je povezana sa drugim kriminalnim aktivnostima i ugrožava bezbjednost ljudi i hrane. Pored direktne ugroženosti ljudskih života, negativnog uticaja na ovu privrednu djelatnost, upotreba dinamita i agregata i drugih nedozvoljenih aktivnosti u ribolovu značajno utiče na cjelokupnu životnu sredinu, čime se biodiverzitetu nanosi trajna i nepopravljiva šteta.
Upotreba dinamita, ribolov nedozvoljenim alatima i u zabranjenim područjima, veoma destruktivno djeluje i na livade morske trave – Posidonia oceanica, koje predstavljaju odraz vitalnosti morskog ekosistema i koje imaju nekoliko ključnih uloga u funkcionisanju morskog ekosistema: proizvode i oslobađaju velike količine kiseonika, grade kompleksne ekosisteme koji daju utočište i mjesto oporavka mnogim ribama i beskičmenjacima od komercijalnog značaja, stabilizuju morsko dno i redukuju eroziju obale. Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Crnoj Gori strogo zaštićena vrsta Rješenjem o stavljanjem pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta („Sl.list CG“, br. 76/06), dok je kroz evropsko zakonodavstvo štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (92/43/EEZ).
Do suzbijanja krivolova ili njegovog smanjena potrebna je dugoročna borba. Pored zakonskih mjera, neophodno je i koordinisano djelovanje državnih institucija i organa, korisnika ili upravljača ribolovnim vodama ili ribljeg fonda, NVO sektora, sportsko rekreatnivnih ribolovaca i građana, kao i podizanje svijesti o svim negativnim efektima ovakvih aktivnosti, što je i tema i cilj najavljene radionice.
Zastrašujuća grmljavina izahvatila područje Istre, gdje je zabilježeno čak 20. 000 munja.
Naoblačenje s grmljavinom koje je zahvatilo Istru u petak s jugozapada je ogromno, a do sada je zabilježeno gotovo 20.000 munja.
I dalje ima grmljavinskih aktivnosti, javila je Istramet. Zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena meteoalarm je za danas izdao narandžasto upozorenje za Istru i Primorje te za područje Karlovca.
Ljiljani Mišković zabranjena je gradnja obalnog zida na “Ribarskoj posti”, na Malim Rosama, jer je taj dio obale zaštićeno područje predviđeno za tradicionalni ribolov sitne plave ribe mrežama “potegačama koje se ručno, uz učešće više ribara, izvlače na obalu.
Rješenje je donio inspektor za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Miomir Tapušković.
Po sredini obalnog dijela ribarske poste (Tiradure), na dva metra od vode, Miškovići zidaju zid, iako je posta obilježena i na njoj postoji metalna tabla sa podacima.
Zbog gradnje obalnog zida danas su reagovali iz inicijative za suzbijanje krivolova „Stop krivolovu“, apelujući na nadležne da uvalu Male Rose zaštite od gradnje i investitora.
“Sve to nije bilo dovoljno da se spriječi ova devastacija“, navode iz inicijative.
Ljiljana, supruga srbijanskog biznismena Miroslav Miškovića u Malim Rosama na Luštici gradi rezidencijalni objekat i ograđuje parcelu . Između ostalog podiže i zid u dužini od 70 metara koji je onemogućio prilaz kući mještanina Nikole Popovića i komunikaciju sa drugim stanovnicima Rosa.
Male Rose foto S.K
Popović tvrdi je riječ o dijelu obale za koji su svojevremeno mještani postigli dogovor da se na državu uknjiži priobalni dio u dužini 1,5 kilometar i desetak metara širine za buduću šetnu stazu.
Iz hercegnovske lokalne uprave su ranije naveli da je Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi, u novembru 2012. godine Ljiljani Mišković izdao građevinsku dozvolu i da zinteresovani građani mogu samo, preko suda, tražiti službenost prolaza.
Prema nezvaničnim informacijama Miškovići su se žalili na rješenje inspektora za ribarstvo.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Luštica unaprijediće zaštitu stanovnika i imovine na poluostrvu Luštica i doprinijeti spremnijem regovanju u slučaju vanrednih situacija, poručio je Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić na sinoćnoj donatorskoj večeri povodom osnivanja DVD Luštica.
Donatorsko veče je na Žanjicama okupilo stotinjak predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, lokalne uprave, pripadnika službi zaštite i spasavanja, privrednika i mještana. Svi oni podržali su i pomogli osnivanje i opremanje vatrogasnog društva na Luštici.
„Nakon prošlog ljeta, kada su tokom više od dva mjeseca bjesnili požari na poluostrvu Luštica, bilo je jasno da više ne možemo čekati sa osnivanjem jednog ovako važnog društva. Obećali smo osnivanje DVD Luštica i sa ponosnom ističem da smo u kratkom periodu to i ispunili. Nakon manje od godinu evo nas ovdje, namjereni da pomognemo dodatno opremanje ovog dobrovoljnog društva i značajno spremniji da djelujemo u slučaju požara u ovom dijelu naše opštine“, kazao je Katić.
Istakao je da ideja postoji godinama, a da je konačno realizovana konačno zahvaljujući inicijativi, razumijevanju i saradnji mještana, Službe zaštite i spasavanja i lokalne uprave.
Društvo za sada broji 22 člana, uglavnom mještana, a izvjesno je da će taj broj da raste. Obezbijeđena su tri vozila za gašenje požara, nabavljene uniforme i obuća, a u toku je adaptacija prostorija u Mjesnoj zajednici Luštica. Osim toga, od prekjuče su pripadnici DVD Luštica krenuli na obuke, u saradnji sa Direktoratom za vandredne situacije.
Osnovano DVD Luštica, donatorsko veče, jun 2018.
Katić se posebno zahvalio mještanima Luštice i novskoj Službi zaštite i spasavanja, koji su od momenta kada su zadnje vatre utihnule do danas učinili mnogo i uz podršku Opštine ispunili osnovne uslove za rad DVD Luštica. Osim toga, hvala je uputio i DVD Krtoli, na koji se Herceg Novi značajno oslanja prilikom djelovanja na Luštici, kao i svim privrednicima koji su pomogli opremanje novoosnovanog Društva, Direktoratu za vanredne situacije, Mjesnoj zajednici i Turističkoj organizaciji.
„Ukoliko je uopšte potrebno obrazlagati značaj osnivanja vatrogasnog društva na Luštici, nastojaću to da istaknem u najkraćim crtama. Nama najvažniji cilj je unapređenje zaštite stanovnika i imovine na poluostrvu i spremnije regovanje u slučaju vanrednih situacija. Činjenica je poluostrvo Luštica sa matičnom opštinom Herceg Novi kolovozno povezano preko susjedne opštine Tivat, uz prelazak trajekta i preko sat vremena vožnje do prvih zaseoka. Iz tog razloga opštinska Služba zaštite i spašavanja ne može pravovremeno reagovati, što je posebno izraženo tokom ljetnjih saobraćajnih gužvi. Na ovaj način, taj problem rješavamo jer ćemo imati ekipu koja će hitno i u kratkom roku reagovati.
Važno je istaći i da je Crna Gora izuzetno privlačna destinacija za strane investitore i hotelijere, a poluostrvo Luštica posebno atraktivna lokacija. Međutim, zbog stanja saobraćajne i vodovodne infrastrukture, konfiguracije terena i klimatskih promjena, neophodno je potencijalnim investitorima obezbijediti sigurnost i garancije za buduće i postojeće investicije, odnosno adekvatnu protivpožarnu zaštitu i sistem civilne bezbjednosti. Osnivanje DVD Luštica temeljni je korak, na kojem ćemo dalje graditi i unapređivati sistem zaštite i spasavanja na poluostrvu“, poručio je Predsjednik Opštine.
Sva sredstva prikupljena do sada i ubuduće biće usmjerena na nabavku dodatne opreme koja je neophodna svakom vatrogasnom domu, kao što su crijeva, prelaznice, mlaznice i slična oprema, jer rad jednog ovakvog društva zahtijeva stalna ulaganja i unapređivanje i upravo od toga mogu da zavise ljudski životi u vanrednim trenucima.
„Opština Herceg Novi je tokom protekle godine učinila mnogo na unapređenju sistema zaštite i spasavanja u našem gradu. Osnovana su prva dva dobrovoljna vatrogasna društva – Bijela i Luštica, nabavljena dodatna oprema i vozila za Službu zaštite i spasavanja, sprovođene obuke i vježbe sa partnerima u regionu. Nastavljamo da radimo, zadovoljni što imamo podršku građana Herceg Novog i privrednika koji u našem gradu rade. Ovo veče je još jedna potvrda za to“ zaključio je Predsjednik Opštine.
Tokom večeri, predsjednik DVD Luštica Nikola Trojanović uručio je počasne članske karte i majice DVD Luštica predsjedniku Opštine Stevanu Katiću, potpredsjedniku Milošu Konjeviću i direktoru Direktorata za vanredne situacije Mirsadu Muliću.
Osnovano DVD Luštica, donatorsko veče, jun 2018.
Mulić: Čestitke Herceg Novom na adekvatnom tretmanu pitanja zaštite i spasavanja
Direktor Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore Mirsad Mulić čestitao je osnivanje DVD Luštica, rekavši da je srećan i ponosan na ono što je urađeno na Luštici tokom prošle požarne sezone i na angažovanje u proteklim mjesecima.
„Čestitam Opštini Herceg Novi na izuzetno adekvatnom tretmanu pitanja zaštite i spasavanja. Dobrovoljno vatrogastvo u Crnoj Gori nažalost nema tradiciju, kao što imaju neke države u okruženju, ali svijetla tačka u tome je upravo ovo područje Boke“, istakao je Mulić.
Kako je rekao, osnivanje ovog, četvrtog dobrovoljnog vatrogasnog društva u Boki je višestruko važno.
„S jedne strane, zato što će ono ojačati kapacitete odgovora na požare i sve druge vrste hazarda, a sa druge što šaljemo opštinu drugim opštinama da se na ovaj način organizuju i odgovore na sve vrste nesreća i katastrofa“, poručio je Mulić.
Iz ovih razloga, Direktorat za vanredne situacije je rado podržao osnivanje DVD Luštica i već su dva člana na obuci. Mulić je dodao i da će Direktorat pomoći u opremanju, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama Društva.
„Posao vatrogasca je jako težak, složen i opasan, on podrazumijeva humanost i plemenitost, a ako tome dodamo i dobrovoljnost onda imamo priču koja sve ovo čini značajno vrijednijim i važnijim. Vjerujem da ćete na tim principima istrajati, radeći poslove koji se budu postavljali ispred vas“, kazao je Mulić.
Uputio je molbu da ovih dana preduzmemo sve neophodne mjere i radnje kako bismo požarni rizik sveli na minimum i što bolje i kvalitetnije odgovorili na eventualne požare, kojih će izvjesno biti u narednom periodu.
Osnivanje posebno značajno za mještane Luštice
Posao osnivanja DVD Luštica, kao važnog dijela sistema zaštite i spasavanja na teritoriji Herceg Novog, od početka su podržali mještani i Mjesna zajednica. Oni su prepoznali da će ovaj korak biti od neprocjenjivog značaja za njihovu bezbjednost i brže djelovanje u slučaju potrebe.
„Ja se iskreno nadam da će predsjednik vatrogasnog društva, uz našu podršku, obezbijediti kontinuitet i trajanje društva“, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Jovan Moric. On je posebno pozdravio pomoć Zorana Bogetića u nabavci kamiona.
Osnovano DVD Luštica, donatorsko veče, jun 2018.
Predsjednik DVD Luštica Nikola Trojanović zahvalio se svima koji su se odazvali pozivu na donatorsko veče i u bilo kom smislu pomogli osnivanje i opremanje Društva. Podsjetio je da je tokom prošlogodišnjih požara pričinjena velika materijalna šteta, uništen dio prepoznatljive luštičke flore i faune, ali su velikim radom i trudom sačuvani domovi i ljudski životi. Poučeni iskustvom za koje ne žele da se ponovi, krenuli su u osnivanje DVD Luštica.
„Svaki početak je težak, a mi se trudimo kako najbolje znamo i umijemo da naše Društvo stane na noge. Vaša podrška predstavlja veliku pomoć za naš dalji rad i razvoj“ poručio je Trojanović. On se na kraju posebno zahvalio restoranu „Porto“ u kojem je donatorsko veče organizovano.
Delegacija iz Zadra sa domacinima i ambasadorom Grubisicem
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević sa saradnicima, ugostila je danas delegaciju grada Zadra, predvođenu gradonačelnikom Brankom Dukićem. Zadrani borave u zvaničnoj trodnevnoj posjeti Tivtu i Boki kotorskoj, a susretu čelnika ova dva primorska grada danas su prisustvovali su veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić i konzul-gerant Marijan Klasić.
Teme o kojima se govorilo na sastanku prvenstveno su bile iz oblasti turizma, obrazovanja i ekonomije.
“Drago mi je što Tivat, sada vrlo često, brzo uspostavlja saradnju sa gradovima iz regiona, a posebno bih istakla zadovoljstvo što je to grad Zadar, koji je kao i Tivat, primorski i prije svega ka turizmu orjentisan grad. Mnogo je polja na kojima ćemo, sigurna sam, sarađivati, a nadam se i, u dogledno vrijeme, uspostaviti i pobratimske odnose.” – kazala je gradonačelnica Matijević. Ona je u tom smilu posebno istaka ulogu Sveučilišta u Zadru gdje studira jedan broj studenata uz Tivta, ali i predaju neki Tivćani poput slavistkinje, dr Vande Babić koja je lično inicirala uspostavljenje tješnje saradnje dva grada.
Gradonačelniku Zadra Branku Dukiću ovo je prvi dolazak u Crnu Goru. Osim Tivta gdje su se sreli i sa predstavnicima Hrvatsog nacionalnog vijeća Crne Gore, oni su posjetili i Kotor koji je, kao i Zadar, grad pod zaštitom UNESCO-a.
“Želimo uspostaviti jednu čvršću saradnju sa Tivtom i Bokom i da razmjenom iskustava i riješenja, pomognemo jedni drugima. Ova saradnja odvijaće se i u privrednom i u kulturnom domenu, kao i u svim sferama javnog života. Ono što me raduje, kada je u pitanju Tivat, jeste da, kao i grad Zadar, ima veoma bogatu kulturnu baštinu koju vidim da gajite na zavidnom nivou. Tradiciju je potrebno očuvati i prenositi je na naredne generacije i to je ono što jedan grad čini autentičnim” – istakao je prvi čovjek Zadra Branko Dukić.
Grubisic Matijevicka i Dukic
Učesnici sastanka složili su se da je saobraćajna infrastruktura jedan od najvažnijih preduslova za stvaranje što bolje turističke ponude grada, u koju je potrebno neprestano ulagati. Predstavnici Zadra najavili su pomoć i u dijelu korišćenja fondova Evropske Unije, na koje imaju pravo Tivat i Crna Gora pod određenim uslovima. Za delegaciju iz Hrvatske upriličen je obilazak velikih razvojnih projekata na teritoriji Tivta. Gosti su imali priliku upoznati se sa ljepotama i bogatom istorijom i kulturom Bokokotorskog zaliva.
Delegaciju iz Zadra čine, izuzev gradonačelnika Dukića, Ante Babić zamjenik gradonačelnika i Boris Artić zamjenik pročelnika Ureda gradonačelnika.
“Između Republike Hrvatske i Crne Gore odnosi se veoma sadržajno razvijaju u svom oblastima i posebno mi je drago da tome doprinos daju i meni lično dva veoma draga grada – Tivat i Zadar”- kazao je hrvatski ambasador Veselko Grubišić ističući da se nada i skoroj tješnjoj saradnji aerodroma dva grada jer tivatski aerodrom sa prometom od 1,13 miliona putnika godišnje ima korisna iskustva koja može podijeliti sa vazdušnom lukom u Zadru koja ima oko 600 hiljada putnika godišnje.
Menadžment nautičkog centra i marine za mega jahte Porto Montenegro u Tivtu priprema se da pored jahti, ta marina ubuduće prima i manje luksuzne putnilke brodove na kružnim putovanjima – kruzere.
Potvrđeno je to nam je nezvanično potvrđeno izviše izvora iz menadžmenta Porto Montenegra, Lučke kapetanije Kotor, ali i pomorskih agencija koje u Crnoj Gori zastupaju neke od najprestižnijih kruzing kompanija. Budući da se jahting biznis u Portu do sada nije ostvario u obimu koji su očekivali vlasnici togg nautičkog centra jer je od ukupno 450 vezova sa kojima marina raspolaže, mnogi nisu popunjeni čak ni u špicu ljetnje turističke i nautičke sezone, menadžmentt Adriatic Marinasa već duže vrijeme preduzima korake i priprema se da „napadne“ jednu drugu tržišnu nišu – ultraluksuzne manje kruzere prestižnih kompanija koje su prepoznate kao brendovi što nude luksuzna, ali i skupa krstarenja na ne odveć velikim brodovima.
„Porto Montenegro u tom smislu kao svoje potencijalne buduće klijente targerita kompanije kao što su „Regent Seven Seas Cruises“, „Seabourn Cruise Line“, „Hansa“, „Compagnie du Ponant“, „Sea Dream Yacht Club“ ili „Silversea Cruises“. Plan je da se u Tivat dovode njihovi ultraluksuzni manji brodovi sa ne više od 1.000 putnika po brodu, odnosno plovila dužine do maksimalno oko 200 metara.“- kazao je izvor „Vijesti“, dobro upućen u promjenu poslovne strategije Porto Montenegra pod aktuelnim vlasnikom, investicionim fondom ICD iz Dubaija.
To znači, da će, ukoiliko se ove namjere realizuju, u Tivat ubuduće svraćati neki od najkusuznijih kruzera, poput starog jedrenjaka „Sea Cloud“, malih francuskih tzv. ekspedicijski kruzera poput „Le Boreala“ ili američkog „Seabourn Ovationa“ koji važi za najluksuzniji opremljeni kruzer na svijetu uopšte.
Prethodni vlasnici Porto Montenegra, investitori okupljeni oko nedavno preminulog kanadskog boznismena Pitera Manka, bukvalno su se „ježili“ od pomisli na kruzere, smatrajući ih „masovnim turizmom koji nije kompatibilan sa ultraluksuznim konceptom elitnog turizma Porto Montenegra“. ICD i novi izvršni direktor Porto Montenegra David Margason koji dolazi iz pomorske industrije, u tom su smilu mnogo pragmatičniji i smatraju da treba iskoristiti svaku šansu da se popune kapaciteti marine koja raspolaže i sa najvećim pojedinačnim vezim za superjahte na svijetu, sposobnim da primi jahtu dugu čak 250 metara, a kakva još nije nikada ni sagrađena.
Upravo taj vez, na mulu V tivatske marine, idealan je da primi manje kruzere. Sa dubinom mora od čak 15 metara, ovaj vez daleko nadmašuje kapacitete čak i operativne obale Luke Kotor gdje je maksimalni gaz između 9 i 12 metara. Jedini potencijalni manji problem koji bi Porto mogao brzo riješiti, su privezne bitve na ovom vezu koje su dimenzionisane za jahte – brodove manjih gabarita i težina od kruzera, pa bi ih trebalo ojačati. Plan je da se brodovi vezuju ovdje, u blizini objekta graničnog prelaza u marini gdje bi se obavljale sve administrativno.-pravne i carinske formalnosti, da bi se putnici potom električnim vozilima Porto Montenegra prevozili do oko 300 metara udaljenog platoa u blizini tzv. Marina parka, gdje bi ih čekali autobusi, koji bi one putnike što ne namjeravaju ostai u Tivtu, vodili na izlete po Boki Kotorskoj i južnom dijelu Crne Gore. Porto Montenegro je već u saradnji sa crnogorskim pomorskim vlastima počeo pripreme za ispunjavanje odredbi međunarodne ISPS konvencije o bezbjednosti brodova i luka, a koji se tiču luka za putničke brodove, što je preduslov da tivatska marina počne primati i manje kruzere.
Uprava Pomorske sigurnosti (UPS) izvela je danas uspješnu spasilačku akciju u kojoj je spašeno deseoro državljana Rusije na moru između Bara i Utjehe.
Oko 8.45 časova u Operativno komandni centar (OKC) pristigla je informacija da se desetoro mladih Rusa na daskama za veslanje u visini Utjehe zbog jakog vjetra otisnulo na more najmanje 1.000 metara od obale, te da se nikako nisu mogli vratiti na plažu.
foto Uprava pomorske sigurnosti
OKC je odmah obavijestio UPS koji je u akciju poslao spasilačke brodove “SAR 1” i “SAR 3”.
Direktor UPS Safet Kočan rekao je da su mladi Rusi za nepunih 10-ak minuta pronađeni i prihvaćeni na brodove, a da su sve njihove daske pokupljene i dopremljene u Luku.
