Legende svjetla: Priče o svjetioničarima Jadrana u Briselu

0

Legende svjetla

Mi ne smijemo stati, jer svjetlo mora gorjeti.
S druge strane pomorac će uvijek ploviti.
More će ti uvijek izvući nekoga da te spasi ili da ga spasiš.
To je takav život. Jedno mora biti s drugim.’

Petar Baraba, Ražanj na Braču, iz knjige „Legende svjetla“

„Već dva stoljeća hrvatski svjetionici svoj posao rade u tišini. Koliko su života spasili, koliko su sigurnosti ulili pomorcima? Svjetioničari, kao živuće legende, možda u ovim trenucima odašilju posljednja svjetla koja će čovjek čovjeku rukom upaliti“, rekao je u Briselu autor knjige „Legende svjetla – priče hrvatskih svjetionika i svjetioničara“, Jurica Gašpar.

Gašpar je sa ekipom iz udruženja „Prijatelji Mediterana – Lux Mediterraneum“ – Igorom Goićem, autorom dokumentarnog filma “Legends of The Light”, zatim Goranom Smadilom i Vlatkom Ignatoskim, predstavio u Briselu u Evropskom parlamentu (EP) svoja djela, tj. višegodišnji projekat kojim su obilježili 200 godina od paljenja prvog svjetla na svjetioniku u Savudriji.

U Briselu su boravili na poziv zastupnika u Europskom parlamentu Ivana Jakovčića, Joze Radoša, Ivane Maletić, Dubravke Šuice i Davora Škrleca.

Tom prilikom, autor knjige Jurica Gašpar je izjavio: “Poziv smo dobili od pet hrvatskih zastupnika u EP. I ponosni smo na činjenicu da je pet različitih političkih boja i orijentacija sjedinjeno u ideji podrške jednoj pozitivnoj priči iz Hrvatske. Dvjesto godina hrvatskih svjetionika obilježavamo u Briselu, donoseći svjetlo legendi. Izuzetno sam počašćen zbog toga. Možda je i više razlog taj što se to zanimanje gasi, zato nam je drago da smo uhvatili zadnji brod za priču o legendama svjetla, dakle, o svjetioničarima i svjetionicima na hrvatskom Jadranu.

Ekipa iz udruge Lux Mediterraneum krajem 2013. godine imala je suludu ideju obilaska svih lanterni na Jadranu te tada nije mogla ni sanjati da će 200 godina od paljenja svjetla na prvom svjetioniku,onom u Savudriji, obilježiti na ovako dostojanstven način“, rekao je Jurica Gašpar i sam sin svjetioničara.

Na hrvatskoj obali Jadrana izgrađeno je 48 svjetionika od čega 35 radi i danas. Predsjednik udruge „Prijatelji Mediterana -Lux Mediterraneum” Gordan Smadilo je objasnio da su brodom na jedra posjetili sve svjetionike istočne obale Jadranskog mora.

„Prikupili smo vrijednu građu – putopisne i dokumentarističke tekstove, foto i filmske sadržaje. Istražujući svjetionike, istražujemo i svjetioničare i njihov život na lanterni. Smatramo da nikad ispričana priča o hrvatskim svjetionicima i anonimnim ljudima, koji svojim poslom spašavaju živote drugih, mora biti ispričana. A naš projekat je pokrenuo tri glavne fascinacije. Prva je fascinacija morem, čija je priča snažno intrigantna, more u svojoj dvojnosti – privlačno, ali i opasno. Druga fascinacija vezana je za graditeljski projektantski doprinos Austro-Ugarske, koja je napravila impozantnu infrastrukturu od 48 svjetionika na Jadranu. Treća fascinacija je život svjetioničara na svjetioniku“, poručio je Smadilo.

„Legende svjetla“ u Kotoru

Svoju životnu priču je brojnim okupljenim europarlamentarcima ispričao svjetioničar s otoka Visa, Ivan Bulić.

„Drago mi je da su naši domaćini, europarlamentarci, prepoznali važnost ovog projekta i tradiciju svjetioničarske službe koja neprekidno traje 200 godina. Nadam se da ćemo ovom promocijom pomoći očuvanju svjetionika kao kulturne baštine i tradicije pomorstva“, rekao je Bulić

O simbolici i značaju svjetla, odnosno o pomoći svjetlosnih signala za sve koji plove, govorio je zastupnik Ivan Jakovčić.

„Svima nama trebaju svjetionici u životu i koliko god simbolično značili i koliko god možemo govoriti o povijesti, možemo govoriti i o budućnosti. Svjetionici će sigurno ostati tamo gdje jesu i biti, ako ništa drugo, uspomene na jednu povijest koja je bila, naravno na našem Jadranu, jedna nevjerojatna, fantastična povijest“, naglasio je Jakovčić

Ovo je projekat kojim se štiti, ali i širi bogata kulturna baština Hrvatske, smatra europarlamentarac Jozo Radoš.

„Drago mi je da sam, sa ostalim kolegama, ugostio predstavljanje knjige, monografije, o dvjesto godina svjetionika u Hrvatskoj. Imali smo tom prigodom i malu raspravu, predstavljanjem rada svjetioničara, predstavljanjem filma koji će uskoro vidjeti i šira javnosti. Svjetionici su dio naše povijesti, znak naše prisutnosti na ovim prostorima, jedna posebna ljepota i u arhitektonskom smislu i u prirodnom smislu. Doista je bilo zadovoljstvo i čast biti dio tima koji je omogućio predstavljanje te monografije u Europskom parlamentu“, ističe Radoš.

Hrvatski svjetionici primjer su kako se maštovitom ponudom može promovirati turizam iz potpuno različitog kuta, nudeći gostima doživljaj vlastitog pustog otoka, poručila je zastupnica Ivana Maletić.

„Prezadovoljni smo što smo dobili priliku predstaviti monografiju o 200 godina svjetionika u Hrvatskoj. Svjetionici sjedinjavaju našu kulturu, povijest, tradiciju, i to s gospodarstvom. Na jedan vrlo integralan način autori su pokazali kolika je vrijednost i važnost svjetionika i koliko su zapravo duboko uronjeni u našu povijest, povijest našeg naroda i koliko su važni za našu budućnost i daljnji razvoj, a to je ono najvažnije.“

Uz predstavljanje monografije, u Evropskom parlamentu održana je i pretpremijera dokumentarnog filma Igora Goića “Legends of The Light”, a čiji se traileri već mogu naći na Youtubeu.

„Sretan sam što su nas pozvali. Na filmu smo radili tri godine i još uvijek radimo, jer još traje proces montaže. O količini materijala govori činjenica kako imamo snimljeno oko 30 sati samo izjava, a o ostalom materijalu da ne govorim“, izjavio je Goić.

Autor monografije, Jurica Gašpar je takođe rekao da su u planu gostovanja u nekoliko evropskih gradova a među prvim će biti Beč.

Monografija ima 320 stranica s obiljem umjetničkih fotografija, upotpunjenih lirskim i dokumentarističkim crticama o životu na svjetioniku, te s relevantnim istorijskim okvirom o njihovom nastanku.

‘Mrlja’ plastičnog otpada duga je jednu milju i široka 30 metara!

0
Silba

U organizaciji inicijative mladih “Silba Vibra” i Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, organizirana je akcija čišćenja otoka.

U akciji je sudjelovalo nešto više od 20 volontera koji su očistili obalu i plažu od luke Mul do uvale Sutorišće, na istočnoj strani otoka. Ovo nije prva akcija ovog proljeća, a razlog zbog kojeg se kontinuirano nalaze vikendima je najezda plastike koja pogađa hrvatsku obalu. Ovoga je proljeća problem plastike prerastao dosadašnje razmjere pa je tako kod silbenskih grebena pronađena “mrlja” plastičnog otpada duljine jedne milje i širine 30 metara. –

Primijetili smo da je obala otoka zagađena sa svih strana. Prilazili su nam mještani i pitali nas kako smo to očistili uvalu kad je drugi dan opet sve bilo puno plastike, što bi značilo da plastični otpad dolazi svaki dan. Nažalost, ono što smo očistili je površinski, a teško nam je i zamisliti koliko se slojeva plastike nalazi pod morskim travama i u okolnom grmlju. Predmeti koje smo najviše pronalazili su ribarske kašete i mrežice za uzgoj školjaka koje smo pronašli u neizmjernim količinama. Ovim putem apeliramo na one koji žive od mora da prestanu zagađivati ono od čega žive, rekla je Paula Bolfan, članica inicijative mladih “Silba Vibra” i Društva za zaštitu prirode i kulturne baštine otoka Silbe.

U akciji čišćenja najviše su ih fascinirala djeca koja su zapravo puno osvještenija nego što mislimo. – Svjesni su oni problema onečišćenja, ali moramo ih uključivati u akcije i sami biti primjer očuvanja okoliša u kojem živimo. Sve su naše akcije namijenjene i odraslima i djeci. U suradnji s Društvom, sve volontere opskrbljujemo vodom, voćem i rukavicama. Lokalni dionici u blizini obale koju čistimo nam uvijek nude okrepu, a djelatnici “Čistoće” na otoku pomažu nam sa sortiranjem. Tijekom akcija razgovaramo o problematici i pokušavamo pronaći rješenja kako da i turiste, koji samo što nisu stigli, upozorimo na problematiku i objasnimo im da je i njihova dužnost čuvati okoliš u kojem provode svoj godišnji odmor. Nažalost, smatramo da nema dovoljno znakova i poruka upućenih turistima tijekom sezone pa smo odlučili da će jedna od budućih akcija biti dječja radionica izrade tabli upozorenja o zaštiti okoliša – objašnjava Bolfan.

Svjesni su toga da ne mogu učiniti promjenu u jednom danu, no vjeruju da će djeca među sobom i svojim obiteljima širiti poruke i svijest koju dobivaju sudjelovanjem u ovakvim i sličnim akcijama.

„Dominator Ilumen“ u Porto Montenegru

0
Predstavnistvo Dominator Ilumena u Porto Montenegru

Austrijski-italijanski graditelj luksuznih mega jaghti „Dominator Ilumen“ otvorio je svoje predstavništvo u nautičkom centru Porto Montenegro u Crnoj Gori.

Kompanija koja ima zvanično sjedite u Luksemburgu i koja se bavi konstruisanjem i gradnjom motornih jahti dužine od 24 do 38 metara, u Porto Montenegru je otorila svoj prodajni i centar za podršku klijentima koji su već kupili neki od njenih brodova. Iako je riječ o modelima koji se prave po serijskom nacrtu, jahte „Dominator Ilumena“ omogućavaju kupcima izuzetno visok nivo personalizacije u skladu sa posebnim željama naručiooca, pa tako svaki brod predstavlja praktilno unikatan proizvod. U 17 godina postojanja „Dominator Ilumen“ je sagradio i isporučio preko 140 jahti širom svijeta, a trenutno se grade dva broda tipa 28M, jahte „Cadet V“ i „Zalanca“ na čijem unutrašnjem dizajnu i opremanju ova kompanija, pored ostalih, sarađuje sa čuvenim proizvođačem krustala „Swarovski“ i italijanskim umjetnikom Stefanom Kurtom.

Povodom otvaranja njihovog novog prodajnog i centra za podršku klijentima u Porto Montenegru, iz „Dominator Ilumena“ su saopštili da je izbor tivatskog nautičkog centra i marine „čiji su kapaciteti i usluga vrhunski, bio više nego logilčan imajući u vidu da je Boka jedna od najekskluzivnijih jahting destinacija u Evropi i da ovaj kraj ima jake istorijske veze i sa Italijom i sa Austrijom.“

Dominator Ilumen 28M

„Ponosni smo što u jednom tako lijepom mjestu kreiranom prvesntveno za jahting i ljubitelje brodova kao što je  Porto Montenegro, možemo pokazati naš dizajn, tehnologiju i strast za pravljenjem jahti. Fokus naše kompanije je stavljen na Mediteran, u kome je Crna Gora sigurno jedna od najljepših tačaka i veoma važno mjesto za jahting zajednicu“- kazala je predsjednica „Dominator Ilumena“ Angela Pernštajner.

Izvršni direktor Porto Montenegra Dejvid Margason izrazio je zadovoljstvo uspostavljanjem saradnje sa austrijsko-italijanskim proizvodjačem luksuznih mega-jahti, naglašavajući da se otvaranjem predstavništva „Dominator Ilumena“ u Tivtu „klijentima tog prestižnog evropskog brenda pruža cjelogodišnji komfor, sigurnost i podrška za njihove brodove.“

Dozvole nema, riješenje o zabrani gradnje je “u fazi dostavljanja”

4
ulaz na Mimozino gradiliste

Kompanija “Mimoza Grupa” iz Tivta iza koje stoji ruski i crnogorski kapital, još nema formalnu saglasnost državnih, ili organa Opštine Tivat za gradnju novog luksuznog kondo-hotela u centru Tivta, na lokaciji nekadašnjeg hotela “Mimoza”. Uprkos tome, ova kompanija svakodnevno nesmetano izvodi radove na obezbjeđenju i fundiranju temeljne jame novog objekta, jer po projektu, novi hotel treba da ima i dvije podzemne etaže za garaže, pa je neophodno adekvatno obezbjediti teren u centru grada i u neposrednoj blizini morske obale, da bi se u njemu iskopala rupa dubine skoro 10 metara.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma potvrdili su da investitor “Mimoza Grupa” posjeduje odobrenje za rušenje prethodno postojećeg objekta na katastarskim parcelama 2284 i 3385 KO Tivat.

“Odobrenje je izdato rješenjem MORT-a 5.aprila 2016. Dakle, u skladu sa odobrenjem, na predmetnoj lokaciji se mogu obavljati radovi na rušenju objekta.  Investitoru je, u zakonom propisanoj proceduri, zabranjeno izvođenje radova na građenju novog objekta hotela rješenjem urbanističko-građevinskog inspektora broj UP I 107/8-226/1 od 30.04.2018. godine. DUP ‘’Tivat – Centar’’ stavljen je van snage prije Prijave građenja, a nakon izdavanja urbanističko-tehničkih uslova broj 05-1840/9 od 10.11.2015.godine, zbog čega ni projekat nije bilo moguće raditi po UTU-ima iz nevažećeg plana”- objasnili su iz MORT-a zašto toj kompaniji nisu formalno dali saglasnost(dozvolu) da započne gradnju novog hotela.

Oni međutim, nisu precizno odgovorili zašto urbanistilko.građevinska inspkecija koja je u nadležnosti tog Ministarstva, nije spriječila građevinske radove koji se obavljaju na lokaciji bivše “Mimoze” što je već odavno potpuno porušena, a minulih dana uklonjeni su čak i posljednji ostaci temelja starog hotela kako bi počelo fundiranje i obezbjeđenje temeljne jame novog objekta.

“Rješenje o zabrani izgradnje je trenutno u fazi dostavljanja i na isto investitor ima pravo žalbe u roku od osam dana od prijema. Ukoliko investitor započne sa izgradnjom novog objekta, suprotno postojećim rješenjima, biće preduzete procedure u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata”- tvrde iz resora ministra Pavla Radulovića (DPS)

“Mimoza Grupa” čija je izvršna direktroica ruska državljanka Anastazija Lašmanova, prije dvije ipo godine kupila je stari hotel “Mimoza” i plac od oko 4.600 kvdatara u centru grada, na kojem se nalazio hotel, za 6,5 miliona eura. Stari hotel iz 1958. su srušili jer namjeravaju da ovdje podignu luksuzni novi kondo-hotel kapaciteta 50-tak apartmana, ranga pet zvjezdica, a u pregovorima su sa renomiranom “Marriot” grupacijom da njihov podbrend “Autograph Collection” koji upravlja luksuznim butik- hotelima širom svijeta, preuzme i upravljanje novim hotelom u Tivtu kada on bude izgrađen do sredine ljeta-početka jeseni 2019.

Iz MORT-a su rekli da  novi DUP ‘’Tivat – Centar’’ još uvijek nije usvojen. Opština Tivat je u petak i zvanično završila javnu raspravu o tom dokumentu koja je efektivno trajala samo tri radna dana i to bez održavanja uobičajenog okruglog stola sa građanima.

Plan tivatskih oopštinara je da novi DUP “Tivat –Centar” koji je izradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje u vlasništvu podgoričkog biznismena Aca Đukanovića, pripreme za usvajanje na sjednici SO koja bi se trebala održati do kraja maja, a čime će se steći uslovi da “Mimoza Grupa” u legalne tokove uvede svoju praktično već započetu izgradnju novog hotela u centru grada.

Izmjena zakona – za bespravnu gradnju i do osam godina zatvora

3
Krašići

Svi koji u Crnoj Gori budu gradili objekte bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije ili građevinske dozvole, biće kažnjeni zatvorom i do osam godina, predviđeno je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika.

Za gradnju objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje, ili suprotno revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ko započne građenje složenog inženjerskog objekta bez građevinske dozvole ili gradi objekat suprotno građevinskoj dozvoli i revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja, biće kažnjen zatvorom od jedne do osam godina.

Izmjenama i dopunama je predviđena i kazna od tri mjeseca do tri godine za onog ko protivno propisima priključi ili dozvoli da se na infrastrukturu priključi gradilište, objekat u izgradnji ili izgrađeni objekat, koji nema građevinsku dozvolu i dokumentaciju za građenje složenog inženjerskog objekta.

Lice odgovorno za projektovanje, reviziju tehničke dokumentacije, izvođenje radova i stručni nadzor nad građenjem objekta, koje pri vršenja tih poslova ne postupi po propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata ili opštepriznatim tehničkim pravilima, ili izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20 hiljada EUR, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

IBM – sa Japancima će ispitivati potencijal mikroalgi Bokokotorskog zaliva

0
IBM posjeta

Institut za biologiju mora iz Kotora juče je ugostio jednog od vodećih japanskih istraživača prof. Kazuo Kadowakija sa Univerziteta Tsukuba i dr Jovana Mirkovića, ambasadora Crne Gore u Japanu.

Prof. Kadowaki je u razgovoru sa direktorom Instituta dr Mirkom Đurovićem i saradnicima prenio najnovija dostignuća Univerziteta Tsukuba iz oblasti uzgoja mikroalgi u cilju prozvodnje bioplastike, biogoriva i hrane koja se koristi za ekološki uzgoj riba.

Dogovorena je inicijalna saradnja u oblastima ispitivanja potencijala više vrsta mikroalgi Bokokotorskog zaliva i Jadranskog mora kao mogućih resursa za eventualni uzgoj kao i transfer znanja u oblasti akvakulture, farmacije i medicine.

Herceg Novi dobija novi festival urbane kulture – MORŽ (Morski ritam života)

0
morz

Herceg Novi dobija novi festival urbane kulture – MORŽ (Morski ritam života) kojeg organizuju Herceg Novi Cool (NVO Alternaut) i kafe Prostorija u saradnji sa Crnogorskom kinotekom i uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi. Prvo izdanje MORŽa biće održano od 1. do 3. juna na platou ispred Prostorije, na Stepeništu 28. oktobra koje spaja Škver sa gradom.

MORŽ će, u okviru muzičkog programa, u Herceg Novi dovesti neka od najzanimljivijih i među poklonicima alternativnog zvuka omiljenih aktuelnih imena muzičkog stvaralaštva sa postjugoslovenskog prostora i predstaviti publici izuzetnu kantautorsku scenu koja u regionu doživljava svoj procvat.

U okviru programa koji je podržala Crnogorska kinoteka, svake večeri festivala publika će moći da uživa u igranim i dokumentarnim filmovima koji za temu ili scenografiju imaju more. Simpatični rariteti i neka od najvažnijih ostvarenja svjetske kinematografije biće prikazani pod zvijezdama, na najšarmantnijim hercegnovskim stepenicama, a nagrađivani hercegnovski reditelj Ivan Salatić ustupio je svoj film ‘Dvorišta’ za prikazivanje na novom novskom festivalu.

U art programu na platou ispred Prostorije, u okviru grupne izložbe koja će predstaviti jedan od mogućih presjeka trenutno rashuktalog i vrlo bogatog regionalnog neba vizuelne umjetnosti, Novljanima i gostima će svoje radove prikazati neki od najboljih i najsvježijih autora sa prostora bivše Jugoslavije.

Herceg Novi – radovi na kolektorskoj i kanalizacionoj infrastrukturi gotovi do kraja maja

0
Herceg Novi – šetalište

Pomjeren je rok za završetak radova na kolektorskoj i kanalizacionoj infrastrukturi u Herceg Novom do 10.maja. Direktorka Društva za vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu Jelena Đaković kaže da je posao u završnoj, odnosno u fazi priprema za asfaltiranje.

– Što se tiče kolektora završeni su svi građevinski radovi. Ostalo je još najviše desetak dana da se završi sa svim priključnim cijevima i na vodovodnoj i na kanalizacionoj mreži. Sav posao trebao bi biti završen do 10. maja– kaže Đaković i ističe da kolektor nije u cjelosti ispitan, odosno da je ostalo da se ispita još 10 odsto gravitacione mrže, od Kumbora do Bijele, dok je vodovodna mreža u cjelosti ispitana.

– Kada je riječ o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, ono je u fazi reaktivacije ugovora sa Mas Gintašom, što znači da je situacija ista kao u novembru, odnosno da su radnici gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija jedini na postrojenju.

–Opština je sa KFV bankom potpisala ugovor o konsultantu koji bi trebalo da dođe polovinom maja. On će biti od velike pomoći radnicima Vodovoda u smislu prilagođavanja postrojenja i stavljanja u funkciju nekih djelova koji dosad nijesu radila, kako bi sezonu odradili bez većih problema. Do kraja maja očekujemo da se vrati izvođač radova, Mas Gintaš kako bi se reaktivirao ugovor, tako da bi postrojenje tokom maja radilo u punom kapacitetu – kazala je Đaković.

Kako je objasnila, konsultant će biti plaćen 200.000 eura, a riječ je o sredstvima koji su donacija KFV banke.

Iz opštinske Službe za informisanje u saopšenju za javnost pojašnjavaju zašto je došlo do kašnjenja u završetku posla.

– Bez namjere za pravdanjem, treba podsjetiti da je u martu bilo mnogo kišnih dana, sa izuzetno obilnim padavinama, ali i jakim vjetrom i talasima, kada je i oštećen veliki dio morske obale. Nemogućnost izvođenja radova u takvim vremenskim uslovima, i pored značajnog angažovanja izvođača i podizvođača, dovela je do pomjeranja roka završetka radova. Ovome treba dodati i zahtjeve iz mjesnih zajednica duž rivijere i naših komunalnih preduzeća za dodatnim radovima koji nisu bili prvobotno planirani, a čemu se izašlo u susret. Tako su u proteklom periodu postavljene potpuno nove podzemne instalacije za javnu rasvjetu u dužini skoro tri kilometra, kao i popravljeni parapet zidova u dužini duplo većoj od prvobitno procijenjenih 700 metara – objašnjavaju iz Službe za informisanje.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je prolongiranje roka za asfaltiranje Rivijere, obzirom da je ova dionica u najvećem dijelu spremna za asfaltiranje. Prema informacijama koje je investitor dobio, podizvođač Carinvest zbog već ugovorenih radova neće moći da bude u Herceg Novom prije 10. maja.

Vlado Mirković u ime firme Carinvest, koja izvodi radove na asfaltiranju, kazao je da, iako je pripremljen teren, oni zbog već ugovorenih poslova neće moći početi odmah da asfaltiraju. Kako je naveo, nisu očekivali da će Opština uspjeti da sa izvođačem radova pripremi teren na vrijeme, a već ugovoreni poslovi ih onemogućavaju da u Herceg Novom budu prije 10.maja. Mirković je dodao da će se truditi da što prije započnu predviđene asfalterske radove i završe ih do 20.maja.

Iz lokalne uprave ističu da žele da vjeruju da će svi svi radovi biti završeni do kraja maja i da neće biti više iznenađenja.

/K.M./

TO Tivat – deset posto više gostiju, kreće akcija “Turistički cvijet”

0
Tivat – foto opština Tivat

Na tivatskoj rivijeri boravi 1.252 gosta, što je 10 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz TO Tivat.

Svi turisti su iz inostranstva. U privatnom smješaju odmara 963 a u hotelima 289 gostiju.

“Turistički cvijet” 2018.

Turistički cvijet

“Turistički cvijet” naziv je akcije koju Turistička organizacija Tivat organizuje 25. godinu za redom, organizuje. Akcija ima za cilj animiranje građana da daju svoj doprinos uređenju grada u hortikulturnom smislu, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni.

Poseban žiri, angažovan od strane Turističke organizacije Tivat, obilazi grad u periodu od 7.maja do 1.juna u potrazi za najljepše uređenim dvorištima, balkonima, zelenim površinama ispred stambenih zgrada i poslovnih objekata, takođe ocjenjuju i najljepše stablo magnolije, kreativni detalj, a posebna nagrada dodjeljuje se za višegodišnji doprinos u hortikulturnom uređenju grada.

U okviru Dana magnolije, Turistička organizacija Tivat svake godine, na specifičan način, obilježi i dane u susret Turističkom cvijetu, a koji su istovremeno i značajni datumi u ekološkom kalendaru. Tradicionalna akcija “Turistički cvijet“ završava se svečanošću dodjele nagrada koja će biti upriličena 11.06.2018.godine na Dan bašti, a o lokaciji svecanosti ćemo javnost naknadno informisati.

Zainteresovani za učešće u akciji “Turistički cvijet“ mogu se prijaviti u prostorijama Turističke organizacije Tivat u centru grada, putem e-maila tivatravel@gmail.com ili putem telefona 032 671 – 324 najkasnije do 15. maja.

Obilježena 75. godišnjica Bitke na Neretvi

0
Bitka na Neretvi foto E. Kevrić

Mnogobrojne delegacije iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona su danas položile vijence na Spomen-obilježju muzeja “Bitke za ranjenike na Neretvi” u Jablanici, a skupu se obratio i ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo, koji je rekao da tamo gdje nema antifašizma nema ni ljudskog roda.

Bitka na Neretvi naziv je niza operacija pokrenutih od okupatorskih armija i kvislinga početkom 1943. protiv narodno-oslobodilačke vojske.