TA: Neko će morati da odgovara zbog milonske štete za grad

2
Dio imovine oko koje je Opstina izgubila spor

Cifra od 1.456.000 eura novca svih građana Tivta nije kovanica od 50 centi, pa da slučajno ispadne iz džepa. Moraće da se utvrdi ko je za to odgovoran – ili vi, ili neka ranija DPS vladajuća garnitura u Tivtu – poručila je danas opoziciona Tivatska Akcija lokalnoj DPS-SD-HGI vlasti u tom gradu.

Prošle nedjelje ispostavilo se da je Opština, na osnovu analitilkih kartica, jednom građaninu isplatila ukupno 1,456 miliona eura za sudski spor koji je on pravosnažno u drugostepenom postupku, dobio protiv lokalne uprave u vezi nekretnina nekadašnjeg “Dalmacijavina” iz Splita. TA je danas optužila lokalnu vlast da namjerno ne odgovara na pitanja novinara stim u vezi i naglasila da je “sve ove činjenice opštinska vlast brižljivo krila od građana i odbornika SO Tivat kao zmija noge.”

“TA im stoga poručuje da ovo neće proći tek tako, da će cijeli slučaj morati da se raščivija do u detalj, i utvrdi ko je odgovoran što smo došli u situaciju da izgubimo spor ovako velike vrijednosti. Javno postavljamo sljedeća pitanja predsjednici Opštine Snežani Matijević i potpredsjedniku Siniši Kusovcu: Zašto ste krili od tivatske javnosti i odbornika SO Tivat da je Opština izgubila spor? Zašto ste krili da ste isplatili 1, 45 miliona evra zbog izgubljenog spora, i to prije roka utvrđenog u Sporazumu o isplati? Zašto ste u analitičkim karticama lažno prikazali rashod kao „obaveze iz prethodnog perioda“, a ne kao izdatak zbog izgubljenog spora?”- upitala je juče ova opoziciona partija tivatske čelnike.

TA je ocijenila da je ovakvo ponašanje Matijevićke i Kusovca “krajnje sumnjivo i navodi na zaključak da ste svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinijeli da Opština Tivat izgubi spor ovako velike vrijednosti.”

“Dodatnu sumnju unosi činjenica da ste nas na jednoj od prošlogodišnjih sjednica SO Tivat uvjeravali da Opština ima čvrste argumente u ovom sporu. Samo se nadamo i Bogu molimo da vam argumenti nisu tako „dobri“ i u onom postupku gdje se od Opštine Tivat traži obeštećenje od 12 miliona eura”- saopštila je TA aluduirajući na slučaj gdje je australijski biznismen sprskog prijekla Miroslav -Džek Samardžija, pokrenuo sudski spor protiv Opštine Tivat vrijedan čak 12,5 miliona eura, jer po novoj planskoj dokumentaciji, više ne može graditi luksuzni turistički kompleks na zemlji što ju je Samardžija prije desetak godina, kupio od mještana Lepetana.

Gradiće stanove sirotinji, penzionerima i funkcionerima

1
Tivat – Gradska riva Pine u centru Tivta

Opština Tivat za period 2018 – 2019. godina planira da učestvuje u rješavanju stambenih potreba prioritetno pripadnika romsko-egipćanske populacije i penzionera. Osim za ove kategorije, Opština će učestvovati u rješavanju stambenih potreba zaposlenih (službenika, namještenika, radnika, rukovodilaca i lokalnih funkcionera) u Opštini i u njenim javnim službama, odnosno u javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnovač – piše u nacrtu Lokalnog programa socijalnog stanovanja Opštine Tivat za period 2018-19. Ovaj dokument koji je izradio Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, juče je stavljen na javnu raspravu koja će trajati do 27.marta.

Lokalna uprava Tivta trenutno raspolaže sa ukupno 38 stanova u svom vlasništvu, a koje koriste osobe slabijeg materijalnog stanja, izbjeglice, raseljena lica i pripadnici RE populacije, Najveći broj tih nekretnina međutim, kako i sami opštinari priznaju, trebalo bi da bude ponovno raspodijeljen jer su ljudi kojima su ih svojevremeno ustupili na korišćenje, u međuvremenu poboljšali ili riješili svoj status. Prošle godine useljena su i  84 nova stana koje je Opština Tivat dobila u dvije nove stambene zgrade na Sewljanovu, a koje je lokalna uprava uz subvencionisanu cijenu i pod povoljnim uslovima na dugoročni kredit, ustupila svojim namještenicima, te zaposlenima u tivatskim javnim preduzećima i ustanovama, odnosno MUP-u.

“Opština Tivat za naredni period planira da učestvuje u izgradnji tri zgrade za rješavanje stambenih potreba slijedećih kategorija: penzioneri (gradnja 8 stanova, koji će biti oslobođeni plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta); pripadnici RE populacije;  lokalni funkcioneri, rukovodioci i službenici i namještenici u Opštini, odnosno zaposleni sa rukovodiocima u opštinskim javnim službama, odnosno u javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač Opština”- piše u nacrtu Lokalnog programa socijhalnog stanovanja.

Inače, ova posljednja zgrada namijenjena funkcionerima i rukovodiocima, gradiće se na elitnoj lokaciji u centru grada, odmah iza hotela Pine na istoimenoj gradskoj rivi. U tivatskoj politilčloj javnosti ona je zbog načina na koji će se graditi “preko leđa” gradske imovine i sredstava posreskih obveznika, da bi u njoj stanovi bili bukvalno poklonjeni funkcionerima, već dobila popularan naziv “sramotnica”.

Porto Montenegro domaćin finala Evropske Match Race ture – dvobojskog jedrenja

0
Match Race

Porto Montenegro Jahting klub je domaćin Završnog finala tradicionalne Evropske Match Race ture – velikog dvobojskog jedrenja. Evropski Match Race Tour, koji se sastoji od sedam stanica i velikog finala, novi je Match Race format kreiran u cilju promocije dvobojskog jedrenja, i afirmaciji jedriličara i mornara mlađih generacija, kako bi se međusobno takmičili I napredovali u svjetskom rangu.

Porto Montenegro je domaćin druge etape koja se održava od 16. do 18. marta, ali i Završnog finala ove prestižne regate od 13. do 16. septembra – samo desetoro prvorangiranih na generalnoj ljestvici učestvovaće na ovom finalu, i okupiće najbolje jedriličare Mediterana i Evrope.

Ovo je fantastična inicijativa koja će dvobojskom jedrenju dati novu dimenziju. PM Jahting klub je izabran kao EMRT stanica i regatni domaćin, zbog svoje izuzetnosti i perfektnosti u organizaciji regata, posebno kada je u pitanju dvobojsko jedrenje, izvrsnih sadržaja i uslova jedrenja u akvatorijumu tivatskog zaliva, koje s velikim zadovoljstvom svake godine iskusim, akcentovao je Neven Baran, jedan od osnivača i organizatora Evropskog Match Race-a.

Match Race

U ime EMRT-a je veliko zadovoljstvo čestitati PM Jahting klubu na zasluženom domaćinstvu, jer vjerujem da je jedrenje u Crnoj Gori jedan od najvećih nautičkih potencijala Crne Gore, s posebno talentovanim jedriličarima, dodao je Baran.

Ovakve vrste događaja imaju za cilj i promociju Crne Gore kao izuzetno atraktivne destinacije i van ljetnje sezone.

Tri barke Bokovaca idu za Abu Dhabi

0
Bokovci-izvoz foto Barinfo

S barskog “škvera” prekjučer su za Abu Dhabi ispraćene tri “Baranke”, ojedrene drvene barke – djelo barskih kalafata Nenada Nena Bokovca i njegovog oca Pera.

To je prvi izvoz u Arabiju jednog domaćeg finalnog proizvoda stvorenog u Baru.

Dizalicom Jaht kluba “Jug”, barke koje su “ricane” u otvorene “flat-rack” kontejnere utovarene su na šlepere i otpremljene na carinjenje, piše Barinfo.

Logistiku eksporta potpisuje agencija “Agent plus”, čiji direktor Kenan Perazić kaže da barke 14. marta isplovljavaju iz Bara na palubi kontejnerskog broda, a preko terminala na Malti, u terminal Jabel Ali kod Dubaija treba da pristignu 20. aprila.

“Krajnja destinacija je Kraljevska marina u Abu Dhabiju. Ovo je specijalni transport zbog ‘flat-rack’ kontejnera i nestandardnih dimenzija barki, stoga su svi aspekti organizacije i transporta mnogo skuplji od uobičajenih. Ponosni smo što smo baš odradili jedinstveni transport, ovakvi poslovi su posebno zadovoljstvo za sve sudionika”, rekao je Perazić.

Bokobran najavio građanski protest protiv gradnje plaže u Dobroti

0

Inicijativa Bokobran, u okviru kampanje NE!GradiNA, organizuje građanski protest povodom “fermavanja” devastacije Boke Kotorske u ime tzv. razvojnih i valorizatorskih projekata iza kojih ne stoji ništa drugo nego interes pojedinaca i tzv. strateških investitora, da na djevicanskim pozicijama posade svoje tlocrt x broj etaža interpolacije u prostor prirodne i kulturne baštine svijeta. U cemu im cesto, neradom ili radom mimo opsteg interesa, pomazu institucije i instrumenti sistema.

Protest „PET DO PODNA“ zakazan je za subotu, 17.mart 2018.godine u 11:55h– pet do podna kod crkve Svetog Matije u Dobroti, odakle kreće protestna šetnja do lokacije Kamp, odnosno dijela dobrotske rive gdje je u planu nasipanje plaže za potrebe kompleksa Dobrota Palazzi.

Protestom želimo reći decidno BASTA!

Dosta je bilo podilaženja privatnim interesima nauštrb prirodnog i kulturnog nasljeđa Boke. Dosta je bilo prodavanja priče o razvoju, koji je suštinski ništa drugo nego množenje kvadrata uz punjenje džepova. OVO NIJE TURISTIČKI PROJEKAT! Turizam nije izgradnja i prodaja stanova za sekundarno stanovanje!

pet-do-podna

NE!GradiNA

Razvoj nije uništavanje potvrđenih planetarnih vrijednosti Boke Kotorske!

Inicijativa “Bokobran” okuplja organizacije i pojedince zainteresovane za zaštitu Boke Kotorske, njene kulturne i prirodne baštine i perspektiva za održivi razvoj. Pokrenuta je u maju 2017.godine i u prvoj godini djelovanja zaslužila godišnju Nagradu za građanski aktivizam, koju u okviru festivala Ubrzaj! dodjeljuje Centar za građansko obrazovanje.

Mi smo grupa ljudi različitih zanimanja i ideoloških pogleda koji smo se, uprkos razlikama među nama, okupili oko zajedničkog cilja- “fermavanja” degradacije Zaliva u ime nekih megalomanskih urbanističkih i arhitektonskih projekata iza kojih ne stoji ništa drugo nego enormno bogaćenje određenih pojedinaca iz crnogorske vlasti i takozvanih strateških investitora.

“Bokobran” poručuje- valorizacija DA, ali u temeljnom značenju ovog termina, što znači poštovanje i očuvanje ambijentalnih vrednota; degradacija i uništavanje Boke Kotorske NE ni po koju cijenu!!

Pridružite nam se u subotu, 17.marta 2018. U PET DO PODNA. Recimo glasno- NE!GradiNA!

“Krajevi, kao i bića, imaju dušu“- Frano Alfirević, poručuju iz Bokobrana.

Zbog Luke Kotor pucaju i opštinska vlast i SDP

0
Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Nastavak 15. sjednice kotorskog parlamenta koja je od 19. februara, već nekoliko puta odlagana zbog neslaganja u vladajućoj koaliciju u Kotoru, juče je ponovo odložena, ovoga puta zbog sukoba unutar Socijaldemokratske partije oko novih članova Odbora direktora Luke Kotor.

Da postoje ozbiljna mimoilaženja u SDP-u bilo je jasno upravo juče, kada su dvije odbornice Krivokapićeve partije, Tena Božović, inače zamjenica izvršnog direktora Luke Kotor i Bruna Lončarević, predsjednice Odborničkog kluba SDP, saopštile suprotne stavove.

Božović, za koju se inače spekuliše da je lider SDP postavio kako bi preuzela rukovođenje Lukom, kazala je da njihovi odbornici neće glasati za imenovanje novih članova Odbora direktora Luke Kotor AD, jer nijesu zadovoljni dosadašnjim vođenjem ove kompanije, dok je Lončarević kazala da to nije stav partije, te da će ona glasati za odluku shodno koalicionom dogovoru. Nakon toga, Božović i još jedan odbornik SDP, napustili su skupštinsku salu, zbog čega nije bilo kvoruma, čime je propao novi pokušaj izbora članova Odbora direktora Luke Kotor, u susret 16. martu za kada je zakazana Skupština akcionara ove kompanije.

Na toj sjednici trebalo bi da bude izabran novi odbor direktora, s obzirom da je predsjednik ovog upravljačkog tijela podnio ostavku.

“Mi ćemo kada je u pitanju predlog za imenovanje novih članova Odbora direktora Luke Kotor AD, glasati protiv jer nismo zadovoljni stručnošću vođenja Luke. Socijalistička narodna partija koja je trebalo da bude manjinska podrška, prerasla je u nešto drugo, postala je većinska, pa je naš stav jasan. Ukoliko neko od članova našeg kluba bude izrazio suprotno mišljenje od ovog, smatrajte to njegovim ličnim nahođenjem”, bila je izričita Božović.

Reagovala je predsjednica Odborničkog kluba SDP Lončarević, koja je kazala da stavove partije u lokalnom parlamentu treba da saopšti ona, a ne Božović.

“Moje mišljenje nije kao njeno. Zapravo, ovo što govorim nije samo moje mišljenje nego mišljenje dijela kotorskog SDP-a. Koalicioni dogovor je postignut prije godinu i po tom dogovoru SNP je trebalo da ima tri člana borda u Luci. Ja sam tada bila protiv toga, ali smo se ipak dogovorili da tako ostane. S obzirom na to da je to bio koalicioni dogovor, ja ću se prilikom glasanja držati onoga što smo se dogovorili”, rekla je Lončarević.

Božović je na to odgovorila: “Ovo što sam iznijela jeste stav SDP-a. Ne vidim taj veći dio članstva o kojem govori gospođa Lončarević. Ne bih dalje diskutovala. Svako će glasati kako misli da treba, neko kako je partija odlučila, a neko prema ličnom mišljenju”, poručila je Božović.

Osim suprotnih mišljenja unutar kluba SDP, iznenađenje je bilo i kada je odbornica opozicione HGI Ljiljana Velić saopštila da će ta partija glasati za odluku o novim članovima Odbora Luke Kotor, te da je to stav stranke.

Željko Aprcović iz DPS-a, kazao je juče da je očigledno da postoji više razloga zbog čega se ne održava skupština.

“Danas je to bila Luka, sjutra će biti Jugopetrol, preksjutra nešto treće. Očigledno je da je došlo do velikih pukotina unutar vladajuće većine u Kotoru, jutros smo evo čak vidjeli da u okviru jednog oborničkog kluba SDP imaju različite stavove. Mi, kao opozicija ne želimo da se našim glasovima dobija ili gubi članstvo u Odboru direktora Luke, i ne želimo da smo saučesnici njihovih unutrašnjih konflikata i sukoba”, kazao je Aprcović.

Najzaslužniji što je Condura Croatica nakon devet stoljeća ugledala svjetlo dana

0
BRUSIC-FOTO-MATO-ILKIC

Novi broj časopisa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru “Archaeologia adriatica“ posvećen je preminulom profesoru i pioniru podvodne arheologije u Hrvatskoj dr. sc. Zdenku Brusiću. Brusićevu biografiju napisao je pročelnik Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru Ante Uglešić, bibliografiju je priredila Renata Oštarić, a nakon radova vezanih uz istraživanja i problematiku na kojima je Brusić za života radio, broj zatvara nekrolog iz pera Dalibora Martinovića.

Brusić je rođen u Šibeniku 1938. godine. Osnovno obrazovanje završio je u Privlaci kod Zadra i u Ninu, a gimnaziju je pohađao u Zadru. Studij jednopredmetne arheologije završio je godine 1963. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je kasnije magistrirao i doktorirao. Godine 1966. zaposlio se kao kustos u arheološkoj zbirci u Ninu gdje ostaje do 1969., kada prelazi u Muzej grada Šibenika. U Arheološki muzej Zadar dolazi 1982. godine na mjesto ravnatelja, a 1998. prelazi na Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Umirovljen je 2003. godine, no nastavlja predavati u svojstvu gostujućeg nastavnika na preddiplomskom i diplomskom studiju arheologije te doktorskom studiju Arheologija istočnog Jadrana. Shrvan kratkotrajnom i teškom bolešću, umro je 10. studenoga 2014.

Malo je znanstvenika, ističe Uglešić, koji su se u hrvatskoj arheološkoj znanosti bavili tako širokim temama kao što je to bio prof. Brusić. Istraživao je paleolitik, neolitik, željezo doba, helenističko i rimsko razdoblje, helenistička i rimska pristaništa, ostatke antičkih i srednjovjekovnih brodoloma, ostatke plovnih objekata i brodograđevnih konstrukcija, plovne puteve, osiguranja plovidbenih ruta i još mnoštvo toga. Posebno je važno njegovo istraživanje podmorskih arheoloških nalazišta. Više je godina istraživao antičku luku Enone (Nina), gdje je otkrio prve liburnske brodove osebujno šivane konstrukcije, najstarije brodograđevne tehnike na Sredozemlju. Nedaleko od Nina pronašao je i dva starohrvatska broda iz 11. stoljeća, toliko dobro očuvana da se nakon njihova vađenja i konzervacije mogao rekonstruirati oblik i napraviti replike. Za izradu dviju replika, nazvanih Condura Croatica, jedan od najzaslužnijih je upravo prof. Brusić. Posebno je važno istaknuti i njegovo istraživanje antičkih brodoloma u blizini otoka Zlarina i Oblika kod Šibenika te u Pakoštanima kod Zadra.

– Među kolegama arheolozima Zdenko Brusić bio je uvažen ne samo zbog vrijednih prinosa i natprosječnih stručnih kompetencija već i zbog svojih ljudskih vrlina. Poznat po vedrom mediteranskom duhu i stilu življenja uvijek nas je oduševljavao neposrednošću i jednostavnošću, optimizmom i radnom energijom. Osim toga, resio ga je i posebno istančan osjećaj za pronalazak važnih arheoloških lokaliteta, kojih je dobar dio nesebično prepustio za istraživanje mlađim kolegama. Prkosio je godinama svojom intelektualnom i fizičkom snagom. Gotovo da nikad nije otišao u mirovinu jer je sve do svoje smrti radio istim intenzitetom i zanosom, ističe Uglešić.

Kao jedan od pionira – začetnika naše podvodne arheologije sudjelovao je u prvim podvodnim arheološkim istraživanjima na Jadranu, godine 1967. u šibenskom akvatoriju. Od tada pa praktički do smrti nije prestao roneći istraživati našu prošlost, a koliko je to bila njegova opsesija svjedoči i činjenica da ni u najtežoj bolesti nije ostavljao svoje ronilačko odijelo, već ga je dao suziti u nadi da će ponovno zaranjati u dubine i istraživati arheološke ostatke u našem podmorju.

Prof. Brusić bio je zaljubljenik i u tradicijsku baštinu. Jedan od posljednjih njegovih projekata bio je zaštita dalmatinske janjetine na razini Europske unije kao jedinstvene vrijednosti i najstarijega gastronomskog brenda ovog dijela svijeta. Temeljem toga proizašao je, otkriva Uglešić, njegov dosad neobjavljen rad Oda janjetini, u kojem na znanstveno-popularan način i preko arheoloških nalaza potvrđuje da spremanje janjetine na dva najjednostavnija načina, na ražnju i pod pekom, odražava osam tisuća godina nepromijenjenu tradiciju dalmatinskoga prostora.

– Profesora Zdenka Brusića njegova sveukupna postignuća opravdano smještaju u sam vrh hrvatske arheologije. Svojim istraživanjima u više je aspekata dao doprinos upisu Hrvatske na europsku i svjetsku arheološku i kulturno-povijesnu kartu. Stoga njemu posthumno posvećen ovaj broj časopisa Archaelogia Adriatica samo je jedan od načina da se tom skromnom i iznimnom znanstveniku i čovjeku pokušamo barem djelomice odužiti, zaključuje Uglešić.

Osim biografije, bibliografije i nekrologa, Archaeologia Adriatica, Vol.9 No.1 donosi izvorne znanstvene članke dr. Brunislava Marijanovića „Minijatura iz Smilčića“, dr. Smiljana Gluščevića „Arheologija Silbe i silbenskih grebena“, rad dr. Maste Parice o kasnoantičkom pristaništu u uvali Pocukmarak na otoku Silbi, Ive Fadića i Anamarije Eterović Borzić o staklenim bočicama oblika datulje sa zadarskog područja itd. Irena Radić Rossi autorica je vrijednog priloga o osnovnoj terminologiji za potrebe arheologije broda, u kojemu je objašnjeno preko 150 termina poput apostola, balasta, bradve, iga, jarma, kolotura, kosnika, kučine, lakomice, lastinog repa, mrtve bande, uklade, upore…

Predstavnici CDPR na 20. Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana „Noćnjak 2018”

0
Masline Noćnjak 2018.

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovaće na jubilarnoj 20. Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana „Noćnjak 2018”, koja se održava u Vodicama kod Šibenika – Republika Hrvatska od 15 do 18. marta, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

U okviru programa „Noćnjak 2018”, CDPR će prisutnima i gostima na manifestaciji predstaviti i promovisati bogato ilustrovanu monografiju „Maslina”, životno djelo pok dr Ksenije Miranović, prvog experta za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je ona sabrala sav svoj dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu.

Istom prilikom CDPR će pored monografije predstaviti brošuru „Maslinovo ulje i zdravlje” koja je korisna ne samo maslinarima, nego i svim ostalim građanima i podijeliti je sudionicima i gostima manifestacije.

Manifestacija kao što je „Noćnjak 2018” je prava prilika da CDPR, koje je sigurno proteklih 15. godina prepoznato u našoj zemlji po tome što propagira zdrave stilove života i prevenciju kao prvi i osnovni štit u borbi protiv opake bolesti, predstavi u regionu svoje djelovanje u oblasti zdrave ishrane i fizičke aktivnosti (FA).

Istovremeno naglašavamo da su FA i pravilna i zdrava ishrana glavna prevencija u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući naravno i kancer.

Noćnjak 2018

Noćnjak okuplja i povezuje maslinare, naučnike i stručnjake, proizvođače i distributere maslinarsko – uljarske opreme, trgovačke i hotelijersko – ugostiteljske kuće, predstavnike resornih državnih institucija, nevladine organizacije (NVO), medije, te ostale subjekte vezane uz maslinarstvo.

Manifestacija počinje svečanim otvaranjem u četvrtak 15. marta u Svečanoj dvorani hotela Olimpija u Vodicama. Nakon toga u hotelu će se održati i prva edukativna radionica „Mala škola kušanja maslinovih ulja”, a bit će otvoren i Olio bar, sajam maslinarstva i uljarstva, te izložba maslinovih ulja i proizvoda od masline.

Noćnjak podržavaju naučne i obrazovne institucije, uz čije suorganizatorstvo se osmišljava trodnevni program s nizom stručnih predavanja, radionica i degustacija.

Sva edukativna događanja i degustacije na manifestaciji, kao i sajam maslinarstva i uljarstva, otvoreni su za posjetioce bez plaćanja kotizacije.

Mala škola kušanja maslinovih ulja je edukativna degustacijska radionica na kojoj se, uz kušanje maslinovih ulja različitih sorti i karakteristika, unaprjeđuje znanje o maslinovom ulju. Tako je na prošlogodišnjoj školici „učiteljica” pred „učenike” stavila miješavinu maslinovog ulja s 30 postotnim udjelom drugog ne – maslinovog ulja, a oni su je jedoglasno kategorizirali kao ekstra djevičansko maslinovo ulje. Iz toga je očita velika važnost detaljne analize maslinovog ulja prije njegovog stavljanja na tržište.

Na Olio baru posjetiocima će biti ponuđena na kušanje različita maslinova ulja, monosortna i višesortna, dobra i loša, a moći će se kušati i šampionska maslinova ulja. Na izložbi će biti prezentirane pakovine maslinovih ulja i proizvodi od maslina onih proizvođača koji su svoje uzorke proizvoda dostavili na ocjenjivanje i natjecanje.

Petak 16. mart namijenjen je stručno – naučnim temama koje će biti prezentirane tokom naučno – stručnog skupa o maslinarstvu i uljarstvu, te stručnog skupa Savjetodavne službe.

U program Noćnjaka uključene su i interesantne teme kroz edukaciju, prezentaciju proizvoda i predstavljanje primjera dobre prakse. O tim temama razgovarat će se i tokom stručnog skupa o ljekovitom bilju.

Maslina – foto Pixbay

Subota 17. mart rezervisana je za obilazak Vodica, Centra maslinovog ulja Sv Ivan i Banovih dvora. Istovremeno obići će se  maslinjaci u Stankovcima, a na vidikovcu Kamenjak biće priređen domjenak, uz pogled na najveće prirodno jezero, suhozide Modrava i morsko plavetnilo prošarano predivnim otocima Jadrana. Uveče je predviđena dodjela priznanja i nagrada, tkzv Bal šampiona.

Nedjelja 18. mart je ostavljena za obilazak okoline, Šibenika ili Zadra, svakome po slobodnom izboru.

Katić i Knežević – naći rješenje za opstanak Bolnice Meljine

0
Bolnica Meljine

Zainteresovane strane pokušaće da definišu sporazumno rješenje za opstanak Bolnice u Meljinama, kako bi potencijalni investitor i bolnica imali čistiju pravnu situaciju, imajući u vidu da je aktuelan sudski spor između Atlas grupe i Vlade Crne Gore, zaključak je današnjeg sastanka predsjednika Opštine Stevana Katića sa predstavnicima Atlas grupe, na čelu sa predsjednikom Duškom Kneževićem.

“Iako lokalna uprava nije direktni učesnik u postupku privatizacije, jeste zainteresovana strana zbog ogromnog značaja koji ova zdravstvena ustanova ima za građane Herceg Novog. Zato je pokrenuta inicijativa za sastanak sa vlasnicima Bolnice Meljiine, da bi se čelnici Opštine bliže upoznali sa situacijom i problemima u ustanovi”, navode iz lokalne uprave.

Kako je saopšteno, predstavnici lokalne uprave insistirali su da je postojanje Bolnice u interesu grada Herceg Novog, ali i da ona mora da bude funkcionalna i pruža kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Najavljeno je da će u najskorijem roku biti organizovan sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija, kojem će prisustvovati i predstavnici Opštine i Atlas grupe.

“Plan je da zainteresovane strane pokušaju da definišu sporazumno rješenje za opstanak Bolnice, kako bi potencijalni investitor i Bolnica imali čistiju pravnu situaciju, imajući u vidu da je aktuelan sudski spor između Atlas grupe i Vlade Crne Gore”, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.

Takođe, kako se navodi, plan je da predstavnici Opštine krajem marta prime predstavnike zainteresovanog strateškog partnera i potencijalnog investitora za izgradnju nove bolnice u Meljinama.

“Na sastanku je razgovarano o mogućnosti usaglašavanja planske dokumentacije za lokaciju kompleksa u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Opštinom Herceg Novi, kako bi se lakše realizovao investicioni program i uveo novi strateški partner”, zaključuje se u saopštenju.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero – aktivno protiv krivolovoca

0
NP Skadarsko jezero

Služba zaštite NP Skadarsko jezero je u saradnji sa granično-pomorskom policijom spriječila vršenje krivolova ostima i drugim nezakonitim sredstvima na prostoru Parka tokom vikenda, informisao je direktor NP Skadarsko jezero Nenad  Ivanović.

Tom prilikom Služba zaštite je zaplijenila i privremeno oduzela nelegalna sredstva koja negativno utiču na biljni i životinjski svijet ovog akvatorijuma: osti (4 komada), plinska lampa (3 komada), plinska boca (3 komada), električna lampa (1 komad), električni pretvarač (1 komad), akumulator (1 komad) i vanbrodski motor (1 komad). Lica uhvaćena u krivolovu će biti procesuirana nadležnim državnim organima.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero je, između ostalog, vršeći redovne aktivnosti zaštite i kontrole akvatorijuma, 14. januara u reonu Koraćice oduzela nelegalna sredstva: osti, plinsku lampu i plinsku bocu, 18. januara spriječila nezakonit ribolov građenjem, početkom februara oduzela oko 40 ribolovnih mreža u reonu Krnjice i Vaškauta, 20. februara, u reonu Blace oduzela 30 ribolovnih mreža, te 22. februara oduzela plinsku lampu i osti u reonu Pantovac.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši aktivnosti kontrole prostora u cilju očuvanja svih vrijednosti ovog prekograničnog prirodnog područja. Od posebnog je značaja saradnja sa pripadnicima granično-pomorske Policije, članovima ribarskih udruženja, volonterima i mještanima. U cilju očuvanja prirodnih vrijednosti i spriječavanja vršenja svih nezakonitih radnji kojima se može ugroziti biljni i životinjski svijet, NP Skadarsko jezero poziva ekološki odgovorne građane da prijave nelegalne aktivnosti na dežurni telefon 067 310 454.

NP Skadarsko jezero osnovan je 1983. godine i prepoznat je po bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta, posebno riba i ptica. Skadarsko jezero predstavlja najveći slatkovodni akvatorijum u Jugoistočnoj Evropi.