Sastanak na temu izgradnje infrastrukture na Luštici
Tender za izradu projekata putne i vodovodne infrastrukture na Luštici biće raspisan do kraja ovog mjeseca, kako bi se do kraja godine počelo sa izvođenjem radova, dogovoreno je na današnjem sastanku u Opštini Herceg Novi kojem su prisustvovali predstavnici lokalne uprave, Sekretarijata za razvojne projekte, Ministarstva finansija, Opštine Tivat i kompanije Northstar, investitora na projektu Montrose.
Narednih dana biće potpisan protokol o saradnji između Vlade Crne Gore, Opštine Herceg Novi i kompanije Northstar na izgradnji putne i vodovodne infrastrukture, kao i ostalim detaljima u vezi sa ovim projektom. Za ove projekte već postoji idejno rješenje i programski zadatak.
Na ovaj način će se, između ostalog, riješiti dugogodišnji infrastrukturni problemi mještana Luštice i omogućiti dalji razvoj ovog poluostrva.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević obišao je danas sa nečelnicom Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marijom Andrić i direktoricom Komunalno stambenog preduzeća Jasminom Konjević dio rivijere od kluba “Yachting” do Stare banje, kako bi evidentirali stanje i komunalni red na terenu.
U narednom periodu će Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora intenzivnije kontrolisati komunalni red na Šetalištu Pet Danica, sa akcentom na radnje bez prethodno pribavljenih dozvola: za vožnju na šetalištu, postavljanje reklamnih panoa i držanje privremenih objekata, najavili su načelnica Andrić i potpredsjednik Konjević.
Narednih dana će predstavnici gradske uprave i komunalnih preduzeća obići dijelove rivijere do Kamenara, a Opština Herceg Novi ovim putem apeluje na zakupce plaža i lokala, kao i na naše sugrađane, da povedu računa o čistoći i komunalnom redu na šetalištu.
Jedrenjak Mircea uplovio u Boku - foto Stevan Kordić
1 od 4
Jedrenjak "Mircea" uplovio u Boku - foto Stevan Kordić
Jedrenjak "Mircea" uplovio u Boku - foto Stevan Kordić
Jedrenjak "Mircea" uplovio u Boku - foto Stevan Kordić
Jedrenjak "Mircea" uplovio u Boku - foto Stevan Kordić
Školski brod Ratne mornarice Rumunije, jedrenjak “Mircea” uplovio je jutros u Tivat.
Umjesto na gradskoj rivi Pine, kako je bilo najavljeno, brod je zbog nedovoljne dubine mora na Pinima, uplovio i vezao se na mulu V marine Porto Montenegro.
Na rumunskom jedrenjaku, koji će u Crnoj Gori ostati do petka, je oko dvije stotine članova posade i pitomaca rumunske i Ratne mornarice Njemačke.
Tokom boravka, posada broda će imati niz zajedničkih aktivnosti sa posadom “Jadrana” i pripadnicima MVCG, a “Mircea” će biti otvoren i za posjete građanima.
Jedrenjak “Mircea” uplovio u Boku – foto Stevan Kordić
Kapacitet jedrenjaka je do 210 članova posade i pitomaca Vojnopomorske akademije Ratne mornarice Rumunije, kojima on služi za obuku i sticanje pomoračkih znanja i vještina u praksi. Na tom brodu se povremeno obučavaju i pitomci iz Turske, Njemačke, Hrvatske, Ukrajine, Francuske, Danske i Holandije.
“Mircea” je dobio ime po vojvodi od Valahije (preteči Rumunije) Mirčei Velikom (1386–1418), koji se istakao u brojnim ratovima protiv Osmanlija i za čije je vladavine rumunsko pomorstvo na Crnom moru doživjelo prvi veći uspon.
Za razliku od većine Rusa, koji se nakon dolaska u našu zemlju nastanjuju na obali Jadranskog mora, petočlana porodica Tjuševski od maja 2013. živi na Grahovu – zaleđe Boke. Tu su napravili farmu koza i proizvode više vrsta sira.
“U Crnoj Gori smo od 17.maja 2013. Tada smo došli da posjetimo roditelje od moje supruge, sve nam se svidjelo i ostali smo“, istakao je Vitalij Tjuševski za TVCG.
Kako je naglasio priroda i ljudi su ga, na neki način, privukli da ostane u našoj zemlji.
„U Rusiji sam se bavio sličnim poslovima, imao sam poljoprivredno gazdinstvo. Držao sam svinje. Ovdje je bilo neophodno da se zanimam i odlučio sam se za farmu koza“, objasnio je on.
Ćerka Angelina je tu sa pomogne roditeljima, a to što čine i njeni brat i sestra. Njihov rad i trud se isplati, objašnjava ona, jer svi proizvodi sa njihove farme imaju tržište, pa se sir koji proizvode može naći u skoro svim gradovima na jugu naše zemlje.
„Naš sir zainteresovani mogu da kupe u Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Baru, Nikšiću i Podgorici. Veliki broj naših mušterija su Rusi“, kazala je ona.
Na farmi se proizvode raznovrsni sirevi, pa su tu: tvrdi, sitni, sušeni, nemasni, mladi, kao i sirevi sa raznovrsnim ljekovitim biljem.
„Mi pravimo oko 20 vrsta sira. U sir stavljamo slatku papriku, ljutu papriku, različite začine, origano, ruzmarin, a stavljamo i crno vino.
Plan ovih vrijednih domaćina je da prošire proizvodnju i da se u narednom periodu na njihovoj farmi nađe oko 500 koza”, rekla je Angelina.
Početkom 2016. godine facebook stranicu Old Postcard of Bosnia kontaktirao je Patrick Vercruysse iz Belgije. Dotični gospodin se bavi distribucijom slovenskih, hrvatskih i bosanskih vina u Belgiji. U njegovom vlasništvu je putopis koji je belgijska turistica napisala tokom svog putovanja duž jadranske obale te Bosne i Hercegovine 1904. godine. Portal Bhdocumentary je prvi objavio vijest, a dio razglednica i rukopisa koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu objavljen je na spomenutoj facebook stranici. U objavama su obrađeni samo dijelovi koji se odnose na BiH dok je ostatak putopisa zanemaren i neobjavljen.
Putopis je svojevrsni scrapbook. Ukupno ima sto sedamnaest stranica te je napisan rukom na francuskom jeziku i u njemu se nalazi mnoštvo razglednica i fotografija koje su dodane uz tekst. Na više fotografija nalazi se jednoteista ženska osoba za koju pretpostavljam da je riječ o samoj autorici. Također postoji nekoliko rukom iscrtanih zemljovidnih karti manjih područja (zapadna obala Istre, Šibenik i okolica, Split i okolica …). Autorica se zanimala za povijest mjesta koje je posjećivala što se može zaključiti (bez znanja francuskog jezika) po većem broju povijesnih godina u tekstovima putopisa.
Na prvoj stranici je napisan tekst drukčijim rukopisom od onoga u ostatku putopisa te je upisan datum 18.8.59. što znači da je netko 1959. nadopisao prvu stranicu. Ovaj rukopis je gotovo nečitak. Potom slijedi stranica teksta, svojevrsnog uvoda, pa stranica na kojoj se nalazi Zollquittung, carinska potvrda na kojoj je upisana godina 1904. Ovo je važan podatak jer s njim saznajemo vrijeme putovanja.Potom slijedi zemljovid s ucrtanom rutom puta.
Njezino putovanje počinje u Trstu. Nasedam stranica piše se i slikovno prikazuju Canal Grande, današnja Piazza del Unita, tršćanska luka, dvorac Miramare …Put se nastavlja do Pirana te dalje u Istru.U tekstu se spominje Rovinj i katedrala u gradu. Put po Istri ide preko Pule. Autorica je očarana gradom, napose korzom, arenom te rimskim gradskim vratima. Posjećen je i Mali Lošinj. Posjet Zadru dobro je dokumentiran na dvadeset razglednica. Četiri razglednice pak ne prikazuju Zadar već narodne nošnje iz Korduna te malih Hrvata iz Amerike. Autorica spominje tvornicu maraskina, veliki park, katedralu svete Stošije, novoizgrađenu rivu i druge znamenitosti.Nakon toga posjećuju Šibenik te slapove Krke o čemu je svjedoče dvije fotografije.
kotor
Na dvanaest stranica i čak dvadesetosam razglednica prikazani su Split i stara Salona. Trogir je obrađen zasebno. Nakon srednje Dalmacije putovanje se nastavlja na krajnji jug te putopisac dolazi do gruške luke. Na tri stranice i sa osam razglednica opisan je Dubrovnik. Jedna razglednica ne pripada ovdje jer je riječ o mladićima iz Vrlike u Dalmatinskoj Zagori.
Putovanje se potom nastavlja u Boku Kotorsku gdje su posjećeni gradovi Kotor i Herceg Novi. Nakon toga brod se vraća do Metkovića gdje se putovanje nastavlja željeznicom u unutrašnjost do Mostara. Bilo je vremena za posjet tekiji Blagaj. Sarajevo je prikazano na čak trideset četiri razglednice, ali samo na četiri fotografije. Zato je put do Jajca i samo naselje prikazano na dvanaest fotografija. Put po Bosni završava se u Banjaluci te autorica nastavlja za Zagreb koji zauzima četiri stranice te trinaest razglednica. Posve neobjašnjivo na kraju putopisa nalijepljene su razglednice poljskog grada Turana (Thurna)doduše bez teksta o posjetu ovom gradu.
U putopisu se nalazi dvjesto jedanaest razglednica te pedeset četiri fotografije načinjene tokom puta. Najviše stranica putopisa zauzimaju izvještaji iz današnje Hrvatske, čak četrdeset devet. Slijedi BiH (četrdeset tri stranice), te Crna Gora s dvanaest i na kraju Italija koja je prikazana samo u Trstu sa sedam stranica. Po broju razglednica također prednjači Hrvatska jer skoro polovica prikazuje hrvatske gradove. Hrvatska je vjerojatno imala razvijeniju kartofiliju od susjednih zemalja te su turisti mogli i kupiti raznolikije razglednice. Više od polovice fotografija je snimljeno u Bosni i Hercegovini. Očito je autorica bila očarana ovom zemljom, ali nije bilo dovoljno razglednica kojim bi prikazala njezine ljepote.
Krajem 19. i početkom 29. stoljeća zapadni turisti u organiziranim rutama počinju putovati njima tada egzotičnim krajevima jugoistočne Europe. Neki od njih o svojim putovanjima pišu knjige te se na taj način u dobu bez elektronskih medija promovira tadašnji jadranski turizam koji je bio u povojima.
herceg novi
Ovaj putopis je zanimljiv jer slikovno (razglednice i fotografije) prikazuje jadransku obalu te Bosnu i Hercegovinu kakve su bile na početku 20. stoljeća. Ipak tekstovi po svemu sudeći ne daju mnogo podataka o samom životu stanovnika jer se autorica dosta bavi poviješću mjesta koje posjećuje. Čak i prijevod rukopisa na francuski ne bi nam dao puno podataka jer su ovo zapažanja belgijske aristokratkinje koja je proboravila jako kratak period u navedenim krajevima te ne može donijeti neke smislenije zaključke.
Sve je to već viđeno pošto je sačuvano je mnoštvo razglednica i više putopisa, ali ipak uvijek nam je zanimljivo čitati kako su u prošlosti izgledali gradovi i kako su se oblačili naši preci.
Raznovrsnim programima grad Hvar obilježava značajnu godinu za njih, 150 godina organiziranog turizma.
U nedjelju navečer, u prekrasnom ambijentu prepune Venerandi, održan je pravi klapski vatromet. Projekt “Ne damo te pismo naša” u organizaciji Udruge Picaferaj doveo je na pozornicu ženske klape Ventulu, Filip Dević, muške Sinj, Čiovo, Cambi (Split) i Maslinu te ikonu dalmatinske pjesme Meri Cetinić.
Program je vodila je nenadmašna Mariola Milardović Perić. Direktor TZ grada Hvara, Petar Razović, rekao nam je da je ovo tek prvi program u sklopu proslave koji je otvoren cijelom otoku, kako domaćim tako i brojnim stranim gostima. Večer ispunjena prekrasnim zvukovima klapske glazbe dugo će ispunjavati srca svih koji su u njoj uživali, a interes za sinoćnji koncert bio je toliki da bi se mogao ponavljati još nekoliko puta.
Tegljenje turskog teretnog broda »Haksa«, koji je u nedjelju ujutro doživio havariju u arhipelagu otoka Jabuka, zaustavljeno je u noći na ponedjeljak jer je morska voda ponovno počela prodirati u trup broda, pa su petorica članova posade, među njima i kapetan koji su bili ostali na brodu, ipak prevezeni u Split gdje su se pridružili preostaloj osmorici članova posade, piše Novi list.
»Tijekom tegljenja u pravcu brodogradilišta u Trogiru s nedjelje na ponedjeljak članovi posade koji su ostali na ovom brodu izvijestili su kako voda ponovno prodire u njegov trup, pa je tegljenje zaustavljeno 12 milja sjeverozapadno od Drvenika, a članovi posade su se iskrcali s tog broda i prevezeni su u Split«, izjavio je Hini kapetan u splitskoj Lučkoj kapetaniji Davor Vidan.
Izvijestio je kako su na na poziciju gdje je zaustavljeno tegljenje turskog broda poslani vatrogasci s pumpama za ispumpavanje vode te ronilac, radi utvrđivanja mjesta na brodu kroz kojeg voda prodire i mogućeg začepljenja kako bi se prodiranje zaustavilo.
»Vjerujemo kako će tijekom dana biti moguće nastaviti tegljenje ovog turskog broda do trogirskog brodogradilišta«, rekao je Vidan.
Prodor vode u trup ovog broda prvotno je bio zaustavljen u nedjelju, nakon što je na otvor kroz koji je ulazila voda nalijepljena aluminijska ploča te je organizirano njegovo tegljenje remorkerom Brodospasa.
Osam od ukupno trinaest članova posade ovog turskog teretnog broda u nedjelju su policijskim brodom dovezeni u splitsku gradsku luku, dok su kapetan broda i četiri člana posade ostali na brodu radi organiziranja njegova tegljenja.
Načelnik splitske Postaje pomorska policije Joso Vujić u nedjelju je izvijestio kako je turski bord »Haksa« plovio iz Turske u slovensku luku Kopar te je prevozio 3.000 tona magnezita.
Turistička organizacija opštine Kotor u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja i OJU “Muzeji”, Muzej grada Perasta organizuje pilot projekat “Akademija pod vedrim nebom 2018″ sa ciljem obogaćivanja turističke ponude i promocije Kotora, Perasta i Risna.
Program započinje slikarskom kolonijom, u periodu od 21.06. do 23.06.2018.god, na temu “Boka – zvuci tišine minulih vremena” čiji su učesnici studenti sa Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja:
· Lidija Martinović
· Nada Milošević
· Todor Jovanović
· Mia Vujović
· Kristina Kusovac
Koloniju će voditi profesor FLU sa Cetinja, mr Marko Marković uz posjetu gostujućih profesora Inme Villagran i Mar Cabezass sa Fakulteta lijepih Umjetnosti iz Malage, Španija.
Slikanje će se održati na 3 lokacije:
· 21.06.2018. god. – Rimski mozaici u Risnu
· 22.06.2018. god. – Muzej grada Perasta
23.06.2018. god. – Kotor, stari grad, Pjaca od Kina
Selektovani radovi će se moći pogledati u okviru izložbi:
30.06. – 05.07.2018.god. – Muzej grada Perasta
06.07. – 12.07.2018. god. – Rimski mozaici u Risnu
Godine 2009, povodom 5-godišnjice obnovljenog gradskog knjižarstva, hercegnovska Knjižara So, po dozvoli nasljednika baštinik tradicije rodonačelnog hercegnovskog knjižarstva Jova Sekulovića (1879–1950), odlučila je da štampa pet izabranih motiva starog Herceg-Novog. U formi reprinta i dokumenta, u opticaju su se ponovo naše one razglednice koje je od 1914. do 1929. štampao upravo J. Sekulović.
Ove je godine pak Knjižara So štampala dva nova neodoljiva motiva Herceg Novog (foto: Voislav Bulatović) u formi razglednica. Kvalitetne fotografije prikazuju Herceg Novi iz ptičije perspektive jer se tako najbolje vidi koliko je grad nastao 1382. g. srastao s morem.
Na pitanje da li postoji još neka ravan u vezi sa ovim razglednicama, knjižarski PR, Nikola Malović kaže:
– Svakako, sve što proizvodi Knjižara So uvijek je od duple širine. Razglednice se mogu ovjeriti spomen-pečatom: 120 godina hercegnovskog knjižarstva (od 1898). Na taj način širimo poštansku kulturu i svijest o značaju klasičnog knjižarstva.
Granični prelaz Kobila – Vitaljina između Crne Gore i Hrvatske biće ponovo otvoren od sutra, sopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Iz tog resora su kazali da ih je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske obavijestilo da će granični prelaz Vitaljina od ponedjeljka ponovo biti otvoren.
„Od tog dana ponovo će biti otvoren za međunarodni promet putnika u drumskom saobraćaju i granični prelaz sa crnogorske strane Kobila“, kaže se u saopštenju.
Iz MUP-a podsjećaju da je granični prelaz sa Hrvatskom bio privremeno zatvoren zbog rekonstrukcije.
„Ponovnim puštanjem u rad znatno će se smanjiti frekventnost saobraćaja na graničnom prelazu Debeli Brijeg – Karasovići, i olakšati prelazak granice, naročito u ljetnjoj turističkoj sezoni“, navodi se u saopštenju.
