Crna Gora kao mediteranska zemlja sa 294 kilometra obale ima veliki potencijal za razvoj ribarstva, međutim taj potencijal je još uvjek nedovoljno iskorišten, kazala je za Boka News direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović.
„Usvojili smo strateški dokument Strategija ribarstva sa akcionim planom za period od 2024. do 2029. godine. Osim strategije CG mora da usvoji još tri zakona Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi, novi zakon, Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama“, rekla je Burzanović.
„Moram reći da smo u završnoj fazi i da će to vrlo brzo biti usvojeno, nakon čega slijede podzakonski akti čime će ta priča biti zaokružena u smislu da će dobar dio evropske tekovine biti transponovan u naše zakonodavstvo.
Potreban nam je jak sektor, moramo raditi i na jačanju inspekcije, trenutno imamo tri inspektora za morsko ribarstvo u planu je i četvrti za područje Ulcinja gdje imamo dosta poblema u smislu krivolova, ulaska albanski plovila…“, ističe Burzanović.
Katarina Burzanović – Direktorica Direktorata za ribarstvo – foto Boka News
Crna Gora je članica Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, što joj je omogućilo da već treću godinu svoje inspektore obučava kroz međunarodne institucije za borbu protiv ilegalnog ribolova na moru.
Primorac se pojačao za predstojeću sezonu, stigla su mnoga zvučna imena, među njima i crnogorski reprezentativac Dušan Matković. Inostrano iskustvo u Španiji i Francuskoj dobro je došlo našem reprezentativcu, a poziv čelnika šampiona Crne Gore da se vrati kući nije se mogao odbiti. Nije pogriješio, utisci su pozitivni, računa da bi sa Primorcem mogao daleko da dogura u ovosezonskoj priči.
– Koliko god ponekad uživali u inostranstvu uvijek je lijepo vratiti se kući. Poznajem sve ljude, našu publiku, ambijent u kojem treniramo je jako lijep, atmosfera u ekipi je zdrava, a to me najviše raduje. Vjerujem da ćemo u narednom periodu napraviti lijep rezultat i priču koja neće trajati samo ove godine već i u godinama koje nas čekaju – istakao je Matković.
Za Matkovića ekipa je jača nego prošle sezone, a cilj je da se do starta Lige šampiona i Regionalne lige ekipa uigra.
– Po imenima u odnosu na prošlu sezonu jeste malo pojačana, ali je u određenom dijelu dosta izmijenjena. Pokušaćemo u narednom periodu da se što više uigramo. Dosta igrača iz ekipe već je radilo zajedno i poznaju se, ali kada nijeste konstantno zajedno potrebno je neko vrijeme da se u potpunosti uigrate. Eto, krenuli smo da radimo i radimo naporno, nadamo se da ćemo uspjeti, prije svega, da odbranimo titulu, a pokušaćemo i da napadnemo Kup. Nadam se najboljem.
U najavi su turniri, prijateljske utakmice, možda pripreme van Crne Gore…
– Radi se na tome da pođemo u Beograd na prijateljski turnir, možda i na pripreme, ali još nemamo više detalja. Očekuje nas prva utakmica oko 20. septembra sa Crvenom zvezdom u Beogradu, imamo još dosta vremena da se uigramo i spremimo za početak sezone.
Od januara Matković je bio konstantno u naporu priprema i takmičenja sa reprezentacijom. Ljeto nije bilo sjajno, ,,ajkule“ se nijesu plasirale među osam najboljih na OI, a nijesu neki značajan rezultat zabilježili na šampionatu Evrope i svijeta. Istina, izborili su vizu za Pariz, ali…
– Kako za mene tako i za sve ostale vaterpoliste, posljednjih sedam, osam mjeseci su bili nevjerovatno naporni fizički i psihički. Tri velika prvenstva su iza nas. Uspio sam u jednom dijelu da se oporavimo i odmorimo, dobili smo veću puze nakon OI nego što je bilo do sada. Nakon što nijesmo uspjeli da ostvarimo veći uspjeh u Parizu i na ostalim takmičenjima u početku je postojalo neko razočaranje u sve to, ali pravi sportisti su oni koji nakon neuspjeha uspiju da se podignu što prije i sa većim entuzijazmom idu u sljedeće pobjede. Trudim se koliko mogu da razmišljam na taj način i na pripreme Primorca sam došao raspoloženiji što je to moguće.
Matković prvi put radi sa trenerom Vjekoslavom Paskovićem.
– Za sada imam samo riječi hvale. Napravio je pozitivnu atmosferu u ekipi, svaki član se osjeća dobro dok radi sa njim i ubijeđen sam da će tako ostati do kraja sezone – kazao je Matković.
Singapur je jedanaestu godinu zaredom proglašen za vodeći svjetski pomorski centar, prema izvještaju Indeksa razvoja međunarodnih pomorskih centara (ISCDI) za 2024. godinu, koji je objavio “Baltic Exchange” u saradnji sa novinskom agencijom Xinhua.
Izvještaj ISCDI ocjenjuje ukupno 43 pomorske lokacije, uzimajući u obzir različite pokazatelje kapaciteta luke kao što su promet tereta, broj kranova, dužina kontejnerskih vezova i dubine u luci.
Takođe se procjenjuje prisustvo profesionalnih pomorskih usluga, uključujući pomorsku brokeražu, brodski menadžment, brodske finansije, osiguranje poslovanja, pravne usluge kao i premije osiguranja broda. Pored toga, ocjenjuju se i faktori opšteg poslovnog okruženja, kao što su carinske tarife, nivo elektronskih vladinih usluga i sveukupna logistička efikasnost. Singapur je ostvario rezultat od 96,23 poena od mogućih 100, zahvaljujući svojoj strateškoj lokaciji, snažnoj međunarodnoj orijentaciji i dobro uspostavljenom sistemu profesionalnih pomorskih usluga. Na drugom mjestu je London sa 82,50 poena, dok je Šangaj zadržao treće mjesto sa rezultatom od 81,84, potvrđujući svoju ulogu kao ključna lučka destinacija u Aziji. Hong Kong i Dubai zaokružuju prvih pet, dok Roterdam ostaje vodeća evropska luka na šestom mjestu.
U međuvremenu, Atina/Pirej i Ningbo Džoušan su napredovali na sedmo i osmo mjesto, dok je Hamburg pao na deveto mjesto. Njujork/Nju Džersi je zadržao deseto mjesto, zahvaljujući rastu kontejnerskog prometa i poboljšanjima u lučkoj infrastrukturi. Ono što su nalazi izveštaja ISCDI za 2024. godinu pokazali jeste stabilnost prvih 10 brodarskih centara koji su pokazali malo promjena u odnosu na prethodnu godinu, održavajući postojan učinak ovih pomorskih centara i šireg pomorskog sektora.
Diagram
Dijagram Stjepčević J, izvor Lloyd’s list: Vodećih 10 svjetskih kontejnerskih luka – protok kontejnera u 2022. u poređenju sa 2023.
Na osnovu prometa tereta u 10 najvećih svjetskih kontejnerskih luka, zabilježeni su veoma različiti rezultati za pojedinačne luke uz skroman rast i moglo bi se reći da se prilagođavaju post – pandemijskim normama. Ukupan protok kontejnera u prošloj godini dostigao je 690,3 miliona TEU, što predstavlja povećanje od 0,8% u odnosu na 685,2 miliona TEU ostvarenih u 2022. godini, približavajući se cifri od 700 miliona TEU. Iako su u 2023. godini kontrasti među lukama u pogledu prometa tereta bili upadljivi, ono što je ostalo nepromijenjeno je da su kineske najvažnije luke kao i one na Bliskom istoku, ponovo zabilježile najveći dio rasta. Luka Šangaj je potvrdila svoju poziciju najprometnije svjetske luke, sa porastom protoka kontejnera na 49.158.300 TEU u 2023. godini, što predstavlja povećanje od 3,9% u odnosu na prethodnu godinu. Predviđa se da će luka Šangaj u 2024. godini premašiti 50 miliona TEU, čime bi postala prva luka na svijetu sa tolikim prometom.
Singapur, sa oko 10 miliona TEU manje, ostaje druga najprometnija luka, uprkos geopolitičkim izazovima. Većinom tereta koji prolazi kroz ovu luku upravlja lučki operater PSA International. Dubai se vratio u 10 najprometnijih luka sa protokom kontejnera od 14,472,000 TEU u 2023. godini. To znači da se na listi top 10 sada ne nalazi luka Roterdam koja je zabilježila pad obima tereta od 7% u odnosu na 2022. godinu.
Rast u pomorskom sektoru u postpandemijskom periodu je postepen. Pomorska industrija nastavlja da pokazuje svoju otpornost kao i ključnu ulogu u globalnom lancu snabdijevanja pri čemu se suočava sa snažnim ekonomskim i ekološkim izazovima poput dekarbonizacije kao i promjenljivim trgovinskim rutama i geopolitičkim tenzijama.
Priredila /dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
itne službe u potrazi su za dvoje ljudi koji su nestali u poplavama i klizištima u južnoj talijanskoj regiji Kampaniji, objavili su vatrogasci kasno u utorak.
Vatrogasci su pojasnili da su žena u dobi od 70-ak godina i njezin sin u 40-tima nestali iz područja San Felice a Cancello blizu Napulja koje je pogođeno klizištima.
Novinska agencija ANSA prenosi da su jake kiše uzrokovale klizišta u mjestu na obroncima brda.
Vatrogasci evakuiraju stanovnike tog područja.
Žuto upozorenje na oluje na snazi je za velik dio središnje i južne Italije, uključujući cijelu Kampaniju.
Grčki tanker gori u Crvenom moru Foto: EUNAVFOR ASPIDES / Handout via REUTERS
Grčki tanker koji su prošle sedmice u Crvenom moru napali jemenski pobunjenici, hutisti, još gori i iz njega možda curi nafta, objavilo je američko ministarstvo obrane.
Pokušaje spašavanja tankera koji je prevozio milijun barela sirove nafte hutisti su spriječili i zaprijetili novim napadima.
Jemenski pobunjenici koje podupire Iran i koji kontroliraju veći dio Jemena, tvrde da već 10 mjeseci napadaju brodove u Crvenom moru u znak potpore Palestincima u ratu Izraela i Hamasa u pojasu Gaze.
– Tanker je plovio iz Iraka u Grčku s dva ruska i 23 filipinska mornara. Posada je evakuirana uz pomoć plovila partnerske zemlje. Tanker je u Crvenom moru trenutačno nepokretan, gori i čini se da iz njega curi nafta. To je golema opasnost za plovidbu i prijeteća ekološka katastrofa, rekao je general Patrick Ryder, glasnogovornik Pentagona.
U okviru pratećeg programa 37.FFHN-MFF upriličen je omaž reditelju Zdravku Velimiroviću, povodom 50 godina od snimanja filma “Derviš i smrt” koji je bio jugoslovenski kandidat za Oskara, osvojio Veliku srebrnu arenu na Pulskom festivalu i Zlatnu arenu za režiju, kao i nagrade za scenografiju, kameru, kostim i epizodnu ulogu.
Film prema istoimenom romanu Meše Selimovića, za koji je scenario pisao Borislav Mihajlović- Mihiz, urađen je 1974. godine u produkciji Centar filma, Avala filma, Bosna filma, Kosovo filma, Studija Titograd i Zeta filma, a restauiran je ove godine u saradnji Jugoslovenske kinoteke i kompanije A1.
Direktor fotografije je Nenad Jovičić, montažu potpisuje Iva Kosi, scenografiju Vlastimir Gavrik, kostime Ljiljana Dragović, a muziku Zoran Hristić. Igraju: Voja Mirić, Bata Živojinović, Boris Dvornik, Branko Pleša, Pavle Vuisić, Veljko Mandić, Olivera Katarina, Špela Rozin.
Omaž reditelju Zdravku Velimiroviću
Jako je lijepo što je festival u saradnji sa porodicom organizovao omaž mom ocu i što su priredili ovu lijepu izložbu fotografija. Jako je lijepo obilježavati jubilej filmova , kao što je “Derviš i smrt” , značajan film iz jugoslovenske kinoteke, koji je ostavio traga, kao i drugih filmova, kazao je sin reditelja, producent Mladen Velimirović dodavši da je njegov otac rastao u Boki Kotorskoj i posvetio joj dio značajnog opusa dokumentarnih filmova.
Velimirovićev kratki film “More, sunce i…” restauriran je ove godine. Dokumentarac urađen 1971. godine, u produkciji Dunav filma, promotivnog je karaktera, a prikazuje Boku Kotorsku i djelove Istre. U bogatom opusu, “More, sunce i…” je jedan od sedam filmova koje je autor posvetio zavičaju, Boki kotorskoj, a tu su još i: “Nokturno za Kotor”, “Kako sačuvati grad”, “U spomen slavne mornarice”, “Njegoš u Boki”, “Dobro došli u Kotorski fjord”, “Kotor biserna školjka Jadrana”.
Zdravko Velimirović (Cetinje, 1930. – Beograd, 2005.) bio je jugoslovenski filmski,televizijski, radio i pozorišni reditelj, scenarista i profesor filmske režije. Odrastao je u Kotoru,gdje je završio gimnaziju, a u Boki je još kao mlad sticao inspiraciju i usmjerenje za umjetnički rad.
Filmsku i pozorišnu režiju diplomirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine. Završio je i Visoku filmsku školu u Parizu – IDHEC (1957). Bio je redovni profesor filmske režije, šef Katedre i dekan na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (1976–1996) i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine. Zaredovnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 12. decembra 2003. godine. Bio je član žirija Filmskog festivala Herceg Novi, kao i više domaćih i svjetskih festivala.
Omaž reditelju Zdravku Velimiroviću
Autor je osam igranih i preko 50 dokumentarnih i kratkih filmova, 20 radio drama i pet pozorišnih predstava. Filmovi Zdravka Velimirovića predstavljali su jugoslovensku kinematografiju na brojnim internacionalnim filmskim festivalima.
Dobitnik je brojnih jugoslovenskih i svjetskih priznanja. Među njima su: Zlatna arena za režiju I Zlatna arena za scenario u Puli, zlatna i dvije srebrne medalje na Festivalu dokumentarnog filma u Beogradu, Grand prix na Festivalu u Aveiru i Specijalna nagrada žirija u Lajpcigu. Savez filmskih stvaralaca Ruske Federacije dodijelio mu je Povelju za „vidan doprinos svjetskoj kinematografiji” 2001. godine.
Respektabilni opus Velimirovića obuhvata filmove: “Zublja grahovačka” (1958) za koji je dobio Trinaestojulsku nagradu, “Dan četrnaesti” (1960) – prvi jugoslovenski film u zvaničnoj konkurenciji na Festivalu u Kanu; “Provereno nema mina” (1965); “Lelejska gora” (1968), za koji je dobio Trinaestojulsku nagradu i nagradu na Internacionalnom festivalu u Pnom Penu, a predstavljao je jugoslovensku kinematografiju na festivalima u Kairu i Čikagu; “Derviš i smrt” (1974) – jugoslovenski kandidat za Oskara, koji je osvojio Veliku srebrnu arenu na Pulskom festivalu i Zlatnu arenu za režiju, kao i nagrade za scenografiju, kameru, kostim i epizodnu ulogu.
Gimnazija Kotor sa zadovoljstvom obavještava sve prijavljene učenike I razreda, za smjerove: Filološka gimnazija i Matematička gimnazija da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zvanično odobrilo upis u ove smjerove.
Filološko odjeljenje se upisuje već drugu godinu, a matematičko prvi put poslije dvadeset tri godine.
Specijalistička odjeljenja su prilika za sve nadarene učenike koji imaju posebna interesovanja, da razvijaju svoje sposobnosti i stiču znanja iz prirodnih nauka, iz maternjeg i brojnih stranih jezika, umjetnosti, opšte kulture, što je ove godine prepoznato kao važno, i od strane škole i od strane Ministarstva.
Herceg-Novi će po 11. put biti domaćin istaknutim džez umjetnicima u okviru festivala Jazz bay koji će biti održan u petak i subotu, 30. i 31. avgusta u amfiteatru Dvorane Park.
Svečano otvaranje planirano je u petak, 30. avgusta u 20.30 časova, nakon kojeg će koncert održati izuzetna umjetnica sa višedecenijskom karijerom Zdenka Kovačiček zajedno sa GreenHouse Blues Band.
U subotu, 31. avgusta na istom mjestu, nastupiće Nemanja Zlatarev Coalition group i Ksenija Kočetova, a početak je takođe u 20.30 časova.
Po tradiciji, i ove godine će tokom dvije festivalske večeri biti organizovan Jam Session u pabu Got, na Stepeništu 28. oktobra od 22.00 časa. Jam session održaće Sanja Raičković, Šule Jovović i Zoran Ćele Ćetković.
Organizator 11. Jazz bay festivala je NVO Jazz bay, a pokrovitelji Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija, Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo turizma, ekonomije, održivog razvoja i razvoja sjevera uz brojne prijatelje festivala, producent je JUK Herceg fest.
U slučaju kiše, koncerti će biti održani u Dvorani Park.
Simbioza prirodnih ljepota, novih modnih trendova, muzike i pozitivne energije
Treće izdanje Sunset Fashion, multimedijalne manifestacije koja spaja modu, umjetnost i ekologiju, biće održano 31. avgusta u Ulcinju na jedinstvenom mjestu Velike Plaže i Ade Bojane, gdje publiku u prostoru Azul Beach Resortu, uz fantastične sunca, dobru muziku i ples,očekuju revije lokalnih, regionalnih i svjetskih dizajnera.
Helen Babić i Ivana Stanković, vlasnice IDEJA Creative Agency, pokrenule su Sunset Fashion 2022. godine s ciljem da promovišu Ulcinj ,Veliku plažu i Adu Bojanu kao dragocjeni region, ali i da se aktivno zalažu za njegovo očuvanje. Njihova inicijativa, kažu, traje sve dok ne stvore održive uslove na Velikoj Plaži – oazi mira i prirodne ljepote.
-Borba za očuvanje prirode nikada nije bila važnija. Nastavljamo našu misiju kroz modne revije i umjetničke performanse s ciljem da vratimo prirodi za sve što nam nesebično pruža. Sunset Fashion je više od događaja – to je pokret.
Ovaj događaj postoji zahvaljujući zajednici ekološki osviještenih umjetnika, dizajnera, muzičara i glumaca koji svojim talentom i energijom podržavaju naš cilj. Na pisti, postavljenoj na pijesku Velike Plaže, predstavit će se neka od najzvučnijih imena modne scene kao što su Igor Todorović, PS Fashion, Six One Nine, Milova, Mashinka,Cher Sea,Sans Voix,Igor Jagych kao i mnogi drugi. Pored dizajnera, pridružit će nam se i brojna poznata lica poput pjevačice Tijane Dapčević, književnice Minje Marđonović i drugih gostiju iznenađenja. Ovaj dogadjaj podržaće veliki broj javnih lićnosti.
Prikupljena sredstva biće donirana za očuvanje Velike Plaže i okoline. Kroz modni događaj pokazujemo da estetika ima snagu da mijenja svijet. Sunset Fashion nije samo revija – to je naš način da se odužimo prirodi koja nam pruža život.
Pozivamo Vas da nam se pridružite 31.avgusta u 18h u Azul Beach Resortu i uživate u jedinstvenoj simbiozi prirodnih ljepota, novih modnih trendova, muzike i pozitivne energije. Budimo uz prirodu, jer je ona uvijek tu za nas, stoji u najavi koju potpisuje PR menadžerka Ivana Rajković.
Grad Dubrovnik je ostvario tri miliona noćenja, dvije sedmice ranije nego prošle godine, čime se još jednom potvrdio kao vodeća turistička destinacija. Ovaj uspjeh rezultat je ostvarivanja planiranih ciljeva i strategije koje provode svi poslanici turističkog sektora grada Dubrovnika.
Prema podacima sustava eVisitor, 23. avgusta Dubrovnik je zabilježio tri miliona noćenja, što je dvije sedmice ranije nego prošle godine. Od početka godine do 24. avgusta, broj noćenja iznosi 3.025.145, što predstavlja rast od 10 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom razdoblju zabilježeno je i 947.407 dolazaka, također s povećanjem od 10 %.
Uspjeh jedne destinacije ne mjeri se isključivo porašću broja dolazaka i noćenja već je to tek jedan od indikatora, ali istodobno vrlo bitan kada se sagleda raspored rasta brojki noćenja. Grad Dubrovnik je dvoznamenkasti rast u 2024. godini osigurao rastom broja noćenja u predsezoni i zadržavanjem broja noćenja u glavnoj sezoni uspoređujući istu s prethodnom 2023.
Dubrovnik – foto Boka News
Dok brojne destinacije u RH bilježe manji broj noćenja, Dubrovnik – grad koji je nekoć bio primjer masovnog turizma na svjetskoj mapi, sada piše neke druge priče. Upravljanjem, a ne zabranama, kao i reguliranjem s ciljem visokokvalitetne turističke destinacije – Dubrovnik pokazuje kako se poštujući i uvažavajući lokalno stanovništvo, istovremeno mogu postizati odlični turistički rezultati.
Pred Gradom Dubrovnikom je izvrsna postsezona koja će zahvaljujući sinergiji sudionika u turizmu trajati sve do decembra i koja će potvrditi Dubrovnik apsolutnim šampionom hrvatskog turizma u 2024. godini. Također, nastavlja se s implementacijom strategija koje su omogućile ovaj uspjeh, s ciljem daljnjeg jačanja pozicije Dubrovnika kao globalno prepoznatljive i poželjne destinacije, ali i osiguravanja dugoročne održivosti turizma.
