Vujović: Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) zajedno sa Ministarstvom kulture i medija Crne Gore danas je organizovala Komemorativnu sjednicu povodom smrti slikara i akademika Voja Stanića.
U svom obraćanju, akademik Ljubomir Stanković predsjednik CANU-a kazao je da je kroz svoj život, koji je trajao više od jednog vijeka, istaknuti crnogorski umjetnik stvorio djela po kojima će se pamtiti širom svijeta.
Održana Komemorativna sjednica povodom smrti slikara i akademika Voja Stanića
“Vojovo naslijeđe će živjeti vječno, kroz njegova djela koja su postala dio nacionalnog blaga Crne Gore i šireg okruženja. Njegova umjetnost, prepoznatljiva po vedrini i neposrednosti predstavlja neiscrpnu inspiraciju za generacije umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti . Stanićev likovni opus prožet ljubavlju prema Crnoj Gori, Herceg Novom i čovjeku bio je usmjeren ka stvaranju svijeta ispunjenog ljepotom i harmonijom. Njegove slike, često sa motivima iz svakodnevnog života, bile su ispunjene toplotom i duhovnošću, a istovremeno su nosile duboke filozofske poruke o smislu i ljudskom postojanju”, kazao je on.
Stanković smatra da je veoma važno da CANU kao i cijela Crna Gora njeguju sjećanja na ovog, kako je kazao, velikog umjetnika.
Lj. Stanković
Prisutnima se obratila i ministarka kulture dr Tamara Vujović, koja je Stanića opisala kao umjetnika koji je stvarao sa dušom i intuicijom, ostavljajući za sobom djela koja pozivaju na introspekciju i sanjarenje. Istakla je da je bio omiljeni profesor umjetničke škole u Herceg Novom koje odavno nema.
“Vojo nije težio da svojim djelima pruži konačne odgovore. Svojim slikama nas je uvodio u svijet u kojem snovi i stvarnost postaju jedno. Bio je i filozof, slikar snova i vjesnik nadrealizma. Njegovo stvaralaštvo nosi odlike metafizičkog slikarstva. Nažalost, zemaljski dani prođu. Škver će biti drugačiji bez aure koju mu je davalo prisustvo slikara. Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme”, poručila je ministarka Vujović.
Akademik Žarko Mirković prisjetio se nedavnog okupljanja povodom 100. rođendana Voja Stanića, kada je upriličena i izložba slika pomenutog umjetnika I monografije koju je, njemu u čast objavila CANU.
Održana Komemorativna sjednica povodom smrti slikara i akademika Voja Stanića
“Prilično sam siguran da tada, pored punog vijeka koji je Vojo proživio, niko nije pomišljao da sličnih svečanosti neće biti ponovo. Jer nas je svojim dugim i plodnim životom, a prije svega svojim djelom koje je nekako sraslo sa nama, navikao da je uvijek tu. Vojov životni stav, njegova mudrost, zemaljsko vrijeme koje je odživio do kraja a koje je ispunjavao mnogim zadovoljstvima najviše radošću slikanja protive se svakoj patetici. Možda bi zato ovaj skup trebali prihvatiti kao još jedan susret, a ne kao oproštaj. Kao slavljenje njegovo života i onoga što je za života uradio”, kazao je on.
Posjetimo, jedan od najznačajnijih slikara koje je iznjedrila naša zemlja Vojislav Vojo Stanić preminuo je 19. novembra u 101. godini. Sahranjen je juče u Herceg Novom.
Na crnogorskim putevima je, tokom vikenda, evidentirano 46 saobraćajnih nezgoda, u kojima je osam osoba teško povrijeđeno, a 11 lakše, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su pripadnici saobraćajne policije, od petka do danas, podnijeli 133 prekršajne prijave, izdali 759 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 11 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Iz policije su kazali da su 63 vozača uhapšena zbog vožnje pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, kao i zbog ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
„Od tog broja, njih 29 je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini i 18 zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je 16 vozača uhapšeno zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iz policije su rekli da je od ukupnog broja uhapšenih osoba, njih 27 uhapšeno u Podgorici, od čega deset zbog vožnje pod dejstvom alkohola i četiri zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci.
„U Nikšiću je uhapšeno osam vozača, od čega dva zbog vožnje pod dejstvom alkohola i pet zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci“, kaže se u saopštenju.
Iz Uprave policije su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da strpljivom i opreznom vožnjom, prilagođenom uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju poštujući saobraćajne propise.
„Napominjemo vozače da je od 15. novembra stupila na snagu naredba o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, pa savjetujemo da se vozila na vrijeme pripreme“, dodaje se u saopštenju.
Britanski mediji su objavili da je u blizini egipatskog ljetovališta Marsa Alama na zapadnoj obali Crvenog mora potonuo brod na kojem je bilo 45 osoba.
Za 31 osobom se još traga, objavili su mediji.
Brod „Si stori“ prevozio je turiste u okviru ronilačke ture po Crvenom moru. Brod je isplovio 24. novembra iz luke Porto Galib i trebalo je da se vrati u Hurgadu 29. novembra.
Međutim, jutros oko 5.30 po lokalnom vremenu s broda je poslat poziv u pomoć. Plovilo je potom nestalo sa radara i s njim je izgubljen kontakt.
Na brodu je bilo ukupno 45 osoba, od čega 31 turista iz različitih zemalja i 14 članova posade.
Helikopteri i egipatska mornarica pretražuju more kako bi spasili preživjele. Prema pisanju lokalnih medija, nekoliko turista s potonulog broda je spaseno u blizini obale.
Izgradnja fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada
Početna konferencija projekta “APOLLO – Primjena unaprijeđenih međuregionalnih rješenja za obnovljivu i energetsku efikasnost” održana je 19. novembra u sali Opštine Zemunik Donji u Zadru.
Vodeći partner projekta je Agencija za razvoj Zadarske županije Zadra Nova, a pored Opštine Tivat partneri su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske, JU Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke –Herag i grad Mostar. Ukupna vrednost projekta je 2.262.234,00 eura.
Konferenciju je organizovala Razvojna agencija Zadarske županije ZADRA NOVA kao vodeći partner u projektu APOLLO koji se realizuje u okviru Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021 – 2027.
Tokom 30 mjeseci realizacije projekta, od jula 2024. do januara 2027. godine, fokus aktivnosti svih partnera biće na promociji energetske efikasnosti i smanjenju emisije gasova staklene bašte u prekograničnom području kroz izgradnju međusobno povezanih zajednica za upravljanje energijom i promociju zelenih ulaganja. Kroz analizu i smjernice koje će se raditi kroz projekat, steći će se uvid u postojeće stanje i dati preporuke za dalji razvoj korišćenja obnovljivih izvora energije, rješenja za uspostavljanje energetskih zajednica i korišćenje obnovljivih izvora energije u javnom sektoru sa scenarijima međuregionalne prekogranične saradnje.
Neke od koristi koje će Opština Tivat realizovati su izgradnja fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada.
U ime Opštine Tivat konferenciji su prisustvovale vd menadžerke Ivona Petrović, samostalna savjetnica za projekte Tamara Rakić i sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora Milica Manojlović.
Ovaj aromatični kolač sadrži sve okuse blagdana… Cimet, đumbir, klinčiće, rogač, čak i kokos… Svaki je zalogaj bogat mirisima i okusima, a priprema je prilično jednostavna.
S obzirom da imam dosta prijatelja koji ne smiju jesti gluten ili klasične kolače s puno šećera, pokušala sam napraviti neku varijantu koja bi im odgovarala i dobila ukusnu, sočnu štrucu, no vi ovaj kolač možete peći i u pravokutnoj tepsiji pa rezati na kocke.
Ukrasiti ga također možete po vlastitom ukusu – preliti čokoladom, šećernom glazurom ili samo posipati šećerom u prahu.
Pripremite:
150 g prosa
450 ml vode
sok i koricu jednog neprskanog limuna
50 ml kokosova ulja
sladilo ili stevija u količini koja zamjenjuje 50 g šećera
50 g krupno mljevenih lješnjaka
50 g rogača u prahu
70 g kokosova šećera
1 žličicu cimeta
pola žličice đumbira
prstohvat soli
1 žličicu praška za pecivo
pola žličice sode bikarbone
2 jaja
1 ribanu jabuku
Za ukrašavanje:
3 žlice smeđeg ili kokosovog šećera
sok pola neprskane naranče
pola neprskane naranče narezane na šnite
3-4 klinčića
1-2 štapića cimeta
Aromatični kolač od prosa – foto fitness.com.hr
Postupak:
U posudu debljeg dna stavite vodu, kokosovo ulje, sladilo, sok i koricu jednog limuna. Kada bude pred vrenje, dodajte proso i kuhajte ga 20-ak minuta. Stavite sa strane, da se malo ohladi.
Miksajte jaja i kokosov šećer, da dobijete pjenastu smjesu. Dodajte začine, rogač i lješnjake pa sol, prašak za pecivo i sodu. Zatim postupno dodavajte proso i na kraju umiješajte ribanu jabuku.
Kalup za kruh obložite papirom za pečenje i u njega rasporedite smjesu. Pecite 60 minuta na 180C. Nakon 30-ak minuta kolač možete prekriti papirom za pečenje, da ne potamni prejako.
Kolač izvadite iz pećnice i ostavite da se hladi u kalupu 15-ak minuta, a onda primite za papir za pečenje i prenesite ga na rešetku. Kolač je jako sočan pa pazite da vam ne pukne. Kasnije ga poklopite pladnjem i preokrenite.
U posudi na laganoj vatri otopite šećer, ali pripazite da vam ne zagori. Dodajte sok pola naranče, pažljivo, da se ne opečete. Miješajte i dodajte cimet i klinčiće. Stavite 3 šnite naranče, da se lagano krčkaju i zatim ih stavite na kolač.
Na Međunarodnoj filatelističkoj izložbi „Balkan Fila 20“ koja je održana od 13. do 16. novembra u organizaciji Grčke filatelističke federacije u Tesalonikuju, a na kojoj su učestvovali predstavnici 17 zemalja, filatelista Tomo Katurić, osvojio je tri zlatne medalje.
Kolekcije koje svjedoče o bogatoj istoriji Boke Kotorske i Crne Gore, filateliste Toma Katurića, na Međunarodnoj filatelističkoj izložbi „Balkan fila 20“ osvojile su tri velika zlata i jednu pozlaćenu medalju.
– Zlatna kolekcija koja je svijetu poznata, zove se „Poštanska istorija Boke Kotorske 1809 – 1875″. To je period od Napoleona do pojave Udruženja svjetskih pošta u Bernu, 1874. godine. Druga kolekcija koja glasi na moga sina, su Pisma bokeljskih pomoraca, sa i ka jedrenjacima 1830 – 1890. godina, naveo je Katurić, za RTHN.
Potpisi članova posade jedrenjaka Iliriko, njih 11, navodi Katurić, potvrda su pismenosti Bokelja i predstavljaju zadovoljstvo autoru, koji sabira istorijski vrijedne činjenice o svom kraju na kopnu i moru.
– Herceg Novi ima sa čim da bude ponosan. Od četiri aktivna društva u Crnoj Gori, imamo Herceg Novi društvo, Igalo društvo i Kamenari društvo. Možemo da budemo ponosni, što sve naša Opština ima, a to je lijepo u monografiji opisao i profesor Lazar Seferović, ističe Katurić.
Tomo Katurić – foto RTHN
Tri Filatelistička društva iz Herceg Novog dio su Saveza na državnom nivou. Međutim, nema interesovanja kod mlađe populacije da nastave ovu tradiciju:
– Vjerujem da ima filatelije u kućama, ali vlasnici poštanskih marki nisu spremni da naprave kolekciju. Napraviti kolekciju su i troškovi, ali ništa ne žali kada vidi čitav svijet, na tim izložbama i okupljanjima kolekcionara. Filatelija spaja ljude i kontintente. Filatelista je počasni ambasador svake zemlje, objašnjava Katurić.
Na Međunarodnoj filatelističkoj izložbi „Balkan fila 20“ učestvovali su predstavnici šest bivših Jugoslovenskih republika, Turske, Rumunije, Bugarske, Albanije, Moldavije i zemlje domaćina, Grčke. Gosti su bili predstavnici Engleske, SAD, Kipra, Italije i Izraela.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom do kraja oktobra trebalo je da objavi novi tender za zakup crnogorskih plaža, međutim on nije raspisan niti u ovom državnom preduzeću imaju precizni datum kada bi to moglo da se desi, prenose Vijesti.
Početkom ove godine planirano je donošenje novog cjenovnika početnih naknada za korišćenje morskog dobra koji će donijeti izvjesno povećanje cijena zakupa kupališta, kao i da prednost bivših korisnika plaža u novom tenderskom postupku zaustavi, odnosno da otvori mogućnost da kupališta dobiju nove zakupce i na taj način omogući pravičnu tržišnu utakmicu.
Međutim, ovaj posao po početka ovogodišnje ljetne turističke sezone 1. maja nije završen jer Vlada i Ministarstvo prostornog planiranja, kojim je tada rukovodio ministar Janko Odović, nijesu na vrijeme usvojili dokumenta da bi se ova odluka sprovela, pa je Morsko dobro moralo da, kako ga je vlada obavezala, potpiše anekse ugovora sa starim zakupcima plaža uoči sezone i omogući im da plaže koriste od kraja godine, dok je novi tender na kome bi svi ravnopravno učestvovali najavljen za kraj oktobra.
Iz Morskog dobra, kojim rukovodi izvršni direktor Mladen Mikijelj Vijestima su kazali da će “tender biće sproveden po ispunjavanju zakonskih preduslova, odnosno donošenja dokumenta u kojem će biti sadržane lokacije kupališta i lokacije za postavljanje privremenih objekata u zoni morskog dobra”.
– Shodno zakonu, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donosi Program privremenih objekata u zoni morskog dobra, koji nakon usvajanja ovo preduzeće sprovodi za lokacije planirane na katastarskim parcelama u državnom vlasništvu. Neophodno je i da Vlada shodno Zakonu o morskom dobru donese odluku kojom se uređuju uslovi, vrijeme korišćenja morskog dobra i visina naknade – navode iz Morskog dobra na pitanje Vijesti kada će biti raspisan tender za crnogorska kupališta.
Kako su pojasnili, Morsko dobro se intenzivno bavi Atlasom crnogorskih plaža i kupališta i izmjenama i dopunama programa privremenih objekata, te da “zajedno sa Ministarstvom prostornog planiranja i Vladom ulažu sve napore da tenderski postupak počne što prije.
Na pitanje na osnovu kog člana Zakona o morskom dobru ili internog akta, Morsko dobro planira da ukine bodove zakupcima kupališta na Velikoj plaži, koje su do sada imali po osnovu imovine u zaleđu tih kupališta i izvršenih ulaganja tokom decenija zakupa, u ovom državnom preduzeću ističu da zakonom nijesu definisani obavezni kriterijumi za ocjenu i vrednovanje ponuda.
– Već se vrednovanje vrši na osnovu utvrđenih kriterijuma iz tenderske dokumentacije. Isti su sadržani u već pomenutoj Odluci koju shodno Zakonu o morskom dobru donosi Vlada – piše u odgovoru.
U Morskom dobru tvrde da u svim narednim tenderskim postupcima neće biti privilegovanih, te da je percepcija dosadašnjih zakupaca da se radi o pravu zakupa dijelova morskog dobra koje im unaprijed pripada ili da imaju preče pravo pogrešna i da je neopohodno korigovati je.
– Na način da isti percipiraju učešće i takmičenje na tenderu za korišćenje državne imovine kao ozbiljan poslovni poduhvat, a ne kao formu koju je potrebno zadovoljiti dostavljanjem određene dokumentacije, sa unaprijed poznatim rezultatom – navode u Morskom dobru.
Niz aktivnosti za ravnopravno učešće
Dodali su da su “sproveli niz aktivnosti i uložili naporan trud i rad u cilju iznalaženja mogućnosti za obezbjeđenje ravnopravnog učešća svih zainteresovanih u predstojećem tenderskom ciklusu”.
– Neophodno je definisati uslove koji bi podstakli da se državna imovina ustupa transparentno, pod unaprijed definisanim fer i poštenim uslovima, i da se valorizuje više nego u prethodnom periodu, omogućavanjem učestvovanja u tržišnoj utakmici na ravnopravnim osnovama, te dati mogućnost da zakupci državne imovine mogu biti i nova lica, a ujedno omogućiti i licima koja su u prethodnom periodu bili zakupci da to budu i u novom tenderskom ciklusu, pod uslovom da ponude veću cijenu prilikom prikupljanja ponuda – navode iz državnog preduzeća.
Naglašava se da je tokom prethodnih godina urađeno geodetsko snimanje cjelokupne obale, kao i detaljan obilazak terena u cilju iznalaženja najboljih rješenja za izgled, funkcionalnost i oplemenjivanje prostora zone morskog dobra u cilju zadovoljenja potreba građana i turista, te da je urađena metodologija u svrhu izrade novog Cjenovnika za zakup morskog dobra, koja je urađena kao naučno-istraživački dokument i na stručan i koncizan način dala smjernice za izradu cjenovnika.
– Svrha ovog istraživanja bila je da pruži uvid u makroekonomska kretanja i trendove u sektoru turizma u prethodnom periodu, a koja ukazuju na potrebu za povećanjem naknada za korišćenje-zakup morskog dobra u narednom periodu, kao što su porast inflacije, ekspanzija turizma nakon epidemiološke krize izazvane virusom COVID-19 i sve veća atraktivnost Crne Gore kao turističke destinacije, nepromijenjena visina naknada u prethodnom periodu koji je obilježen povećanjem cijena u praktično svim granama, uključujući i cijene turističkih usluga, intenziviranje investicija Javnog preduzeća u infrastrukturne i razvojne projekte u zonama morskog dobra… – kazali su iz Morskog dobra.
Zakupci bili upoznati sa detaljima javnog poziva
Na pitanje na osnovu kog člana Zakona o morskom dobra Morsko dobro planira da planira da otvori nova kupališta na Velikoj plaži i nove zakupce uvede u dio posjeda koji sada imaju dugogodišnji zakupci, koji su sami radili infrastrukturu, u državnom preduzeću ističu da se kupališta planiraju i kategorišu dokumentima privremenog karaktera.
– Od početka davanja u zakup, od osnivanja preduzeća, zahvati i granice – površine i dužine kupališta, više puta su mijenjane, te se ne radi o novoj pojavi, već se radi o dokumentu koji je podložan izmjeni, odnosno novom sistemu planiranja, a kojim država planira prostor radi ustupanja na korišćenje. Javnim pozivima u 2019. godini na kojima su svi dosadašnji korisnici učestvovali u svojstvu ponuđača, bilo je definisano da se lokacije ustupaju bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, te su svi ponuđači bili upućeni da su dužni da sami infrastrukturno opreme lokacije koje zakupljuju – navode iz preduzeća.
Pojasnili su da se svim lokacijama pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija.
– A ako je jedini pristup lokaciji preko privatne parcele, izabrani ponuđač je dužan da obezbijedi saglasnost vlasnika, što je bilo definisano tekstom javnog poziva – istakli su iz preduzeća
U gradu Pagu od 12. do 15. juna 2025. godine održat će se Pag International Underwater Film Festival (PIUFF), prvi hrvatski internacionalni festival podvodnog filma,pod pokroviteljstvom Grada Paga i Turističke zajednice Grada Paga.
– Festival nas vodi u čarobni svijet podmorja te predstavlja talentirane snimatelje, režisere i producente podvodnog filma i fotografije, i naravno ronioce.
Svi filmovi koje stručni selekcijski žiri uvrsti u festivalski program te budu u konkurenciji za jednu od festivalskih nagrada, bit će prikazivani tijekom sva tri dana trajanja festivala.
Filmovi će se emitirati u reprezentativnim prostorijama Kneževog dvora iz 15.st. na glavnom trgu grada Paga. Prikazivanje filmova bit će otvoreno za javnost, tako da će i široka publika moći uživati u filmovima – najavljuju organizatori pozivajući zainteresirane da se prijave putem linka.
Cilj festivala je okupiti zaljubljenike u vodeni svijet, kako snimatelje tako i ronioce ali i sve one koje na bilo koji način zanima što se sve događa ispod površine mora, rijeka i jezera. Stoga će u sklopu festivala biti održani i stručni paneli na kojima će gostovati najveći stručnjaci iz domene ronjenja, podvodne medicine, podvodne arheologije… Paneli su upravo onaj dio priče koji uvijek privuče struku ali i veliki broj građana, turista, i znatiželjnika te budućih snimatelja i ronioca.
Bogati festivalski program predstavit će Hrvatsku, a posebno domaćina ovog festivala, a to je Grad Pag. Sudionici festivala moći će uživati u obilasku Grada, njegovih znamenitosti, prirodne i kulturne baštine, te gastronomije.
Autorski projekat Borisa Liješevića “Čuvari tvog poštenja“, u produkciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće izveden u utorak, 26. novembra 2024.g u 20 sati na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.
U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Branka Femić-Šćekić/Smiljana Martinović, Božidar Zuber, Katarina Krek, Emir Ćatović/Vukan Pejović, Pavle Ilić, Ivona Čović-Jaćimović, Sanja Popović, Simo Trebješanin, Željko Radunović i Branko Ilić.
Stih iz crnogorske himne „…čuvari tvog poštenja…“ proziva jednu od najvažnijih tekovina crnogorske tradicije – poštenje! Crna Gora je sredina u kojoj je, tokom prethodnih vjekova, poštenje postalo kult. Zašto? Različite sredine do kulta uzdižu različite kategorije: poredak, prirodu, ekologiju, sport, trgovinu, dizajn, dok smo mi do kulta uzdigli – poštenje. Naši preci su živjeli u sredini u kojoj nije bilo dovoljno hrane, obradive zemlje, blaga, sredstava za život. Kult poštenja čuvao je zajednicu na okupu. Držao je u životu. Ljudskost je čuvala egzistenciju. Danas su se vremena promijenila, i u odnosu na ta vremena svega ima na pretek.
Prodaja ulaznica po cijeni od 10 eura / za đake, studente i penzionere 5 eura/ počeće u četvrtak 21. novembra 2024.g. od 10h do 12h u kancelarijama Kulturnog centra i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.
“Možemo istaknuti kako će ove zime biti u Dubrovačkoj zračnoj luci biti puno dinamičnije nego prethodnih sezona”, kazala nam je glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić.
Dodala je kako će u zimskom redu letenja Dubrovnik biti povezan s Londonom, Bečom, Bristolom, Varšavom, Barcelonom kao i Frankfurtom. S navedenim destinacijama, dodaje Ruso Mileusnić, smo u zimskom periodu letenja povezani dva puta tjedno uz Frankfurt koji prometuje tri puta sedmično. Naravno, Dubrovnik je kao i uvijek povezan sa Zagrebom.
“Već od početka marta imamo letove koje povezuju Dubrovnik s Madridom, Istanbulom, Dublinom, Londonom i Manchesterom. Ono što mi možemo reći je da se definitivno očekuje povećanje prometa i povećanje broja putnika. Isto tako treba istaknuti kako nemamo uvid u broj putnika koji dolaze u Dubrovnik, ali možemo reći kako su za sada prijevoznici zadovoljni s prodajom karata”,istaknula je glasnogovornica zračne Luke Ruđer Bošković.
Trend iz predsezone nastavlja se i u posezoni.
“U oktobru i sve do polovice studenog imamo značajne povećanje u broju putnika. Ovoj godini ćemo definitivno obilježiti rekordnu godinu koja će biti jača od prometa u 2019. godini.”, zaključila je za Jug info glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić.
