Kolonija kraljevskih pingvina na otoku Cochons u arhipelagu Crozet kod Antarktike, koja se smatrala najvećom na svjetu, smanjila se u posljednjih 35 godina za 90 posto, upozoravaju znanstvenici.
Od početka 80-tih godina prošlog stoljeća do danas, “kolonija se smanjila za 88 posto, s oko 500,000 na 60,000 parova za razmnožavanje”, piše u studiji objavljenoj u znanstvneom časopisu Antartic Science.
Budući da se u jedan par uračunavaju četiri životinje (roditelji i dvoje mladih), to znači da na otoku živi oko 240,000 kraljevskih pingvina.
“To je strašno smanjenje”, rekao je Henri Weimerskirch, glavni autor studije. “Ako je razlog u okolišu, tek nam onda ništa nije jasno”, dodao je.Otkrivena 60-tih godina 20. stoljeća, kolonija se nalazi u prirodnom rezervatu Južnim francuskim teritorijima (TAAF). Od 80-tih, smatrala se najvećom kolonijom kraljevskih pingvina na svijetu.
“Do ove studije, populacija kraljevskih pingvina diljem Južnog oceana procjenjivala se na 1.5 milijuna parova za razmonožavanje”.
Loše vijesti koje stižu s otoka Cochons “znače da smo izgubili gotovo trećinu globalne populacije,” rekao je Weimerskirch. (Hina)
Povodom svečanog otvaranja galerije u prizemlju palate Grgurina, Pomorski muzej Crne Gore večeras u 21 sat organizuje izložbu „Boja lica” .
Autori izložbe su Tijana Gordić i Adin Rastoder, višestruko nagrađivani autori koji su svoja djela imali priliku da prikažu u okviru velikog broja samostalnih i kolektivnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu, a ovom prilikom prvi put izlažu zajedničke radove.
Izložbu će otvoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a prisutnima će se obratiti direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće violinistkinja – profesorka Dušica Kordić.
17. Internacionalni ljetnji karneval u Kotoru biće održan od 1. do 4. avgusta.
Kotor ce u karnevalskim danima pored brojnih domacih karnevalskih grupa ugostiti grupe sa najprestiznijih evorpskih karnevala.
“Sa nama ce 3. i 4. avgusta biti karnevalske grupe iz Italije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije… Kotorsku karnevalsku povorku ce predvoditi clanovi FECC-a( federacije evropskih karnevalskih gradova) ,a takodje gost 17. Internacionalnog karnevala ce biti i novo izabrani predsjednik FECC-a Lars Algell.
2018. godina je godina jubileja i tradicije 500 godina Kotorskog karnevala”, poručili su iz NVO Fešta.
Organizatori su NVO Fešta, pokrovitelji Opština Kotor i TO Kotor, partner Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Program XVII INTERNACIONALNOG LJETNJEG KOTORSKOG KARNEVALA
Kotorski karneval 2018.
01. avgust (srijeda) Otvaranje XVII Internacionalnog Kotorskog karnevala
21h pjaca Sv.Tripuna
Koncert klape “Kumpanji”
21.30h pjaca Sv.Tripuna
Ribarska festa
21.30h Muljanska riva
02. avgust (četvrtak) Djeciji haos program
Haos animatori
21h pjaca od sata
03. avgust (petak) Abrum ulicama starog grada
Haos animatori
21h stari grad
“Najmaskaraniji grade”-predstavljanje inostranih karnevalskih grupa
22h pjaca od sata
Koncert grupe Cubalcanica
04. avgust (subota) XVII INTERNACIONALNA LJETNJA KARNEVALSKA POVORKA
21h glavna gradska saobracajnica
Karnevalska noć
Ansambl Toc
TRIO GUSTI
22h Trg od oruzja
U Budvi je danas na inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma, JP Morsko dobro i Hotelske grupe Budvanska rivijera, zajedno sa ostalim nosiocima turističke privrede ovog grada, organizovan sastanak na kojem se govorilo o dosadašnjim rezultatima postignutim tokom turističke sezone.
Direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić rekao je danas da je ovo preduzeće do 26. jula 2018. godine zaključilo anekse Ugovora za tekuću godinu sa 97% zakupaca duž crnogorskog primorja. U Opštini Budva zaključeno je ukupno 256 ugovora, od čeka 98 za kupališta, 108 za privremene objekte, 47 za terase i 3 ostala.
Ukupan prihod od zakupa morskog dobra na teritoriji Budve do danas iznosi 2.658.705,91 € od čega je polovina prenesena na račun Opštine Budva u iznosu od 1.319.352,90 €. Ova sredstva u skladu sa zakonskom regulativom namjenjena su opštinama, u ovom slučaju Opštini Budva, za tekuće održavanje čistoće, hortikulturalno uređenje, održavanje javne rasvjete i komunalnog reda u zoni morskog dobra u toj opštini.
sa sastanka
Izvršna direktorica HG Budvanska rivijera Katarina Kažanegra navela je da ova kompanija do 26.07.2018. bilježi promet od gotovo 248 hiljada noćenja. Istakla je da će, posmatrajući obim prometa ostvaren u julu – broj noćenja i najavljenih rezervacija, ova grupacija u sedmom mjesecu ove godine ostvariti približno isti broj noćenja kao u julu prošle godine. Posebno ohrabruje povećanje vanpansionske potrošnje u julu ove godine u odnosu na jul prošle godine. Sa očekivanim prometom od preko 105 hiljada noćenja u julu, predviđa se povećanje fizičkih pokazatelja za 4% za proteklih sedam mjeseci.
Parametre fizičkog obima prometa prati i povećanje finansijskih pokazatelja, naročito u dijelu prihoda od osnovne djelatnosti (za 10%), kao i prihoda od aranžmana i to za 11%.
Iz Regionalnog vodovoda ističu, da su u susret turističkoj sezoni potpisani ugovori sa opštinama Ulcinj i Herceg Novi, čime je omogućeno stabilno vodosnadbijevanje na cijelom primorju. Takodje napominju da je Regionalni vodovod projekat koji potvrđuje viziju Vlade Crne Gore, da se kroz ulaganja u infrastrukturu stvaraju uslovi za kreiranje ambijenta za ekonomski razvoj i progres našeg društva. Ovaj projekat je drastično unaprijedio kvalitet života lokalnog stanovništva u primorskoj regiji, ali i stvorio ambijent za ubrzani razvoj turističke privrede, zbog kojeg je došlo do priliva stranih direktnih investicija.
“Tako samo u Tivtu i Herceg Novom danas imamo tri investicije preko dvije milijarde eura – Luštica Bay, Porto Montenegro i Porto Novi, a prihod od turizma porastao je sa 222 miliona € u 2007. godini na skoro milijardu u 2017. Zahvaljući tom projektu na CG primorju smo poslije više decenija riješili problem nestašice vode” istako je Goran Jevrić.
sa sastanka
Žarko Radulović ispred CTU-a, najviše primjedbi imao je na, uglavnom, selektivno ponašanje inspekcijskih službi. Na sastanku je konstatovano da većina lokalnih samouprava nije uskladila odluke o radu i nadležnosti komunalnih inspekcija shodno novim zakonskim rješenjima, što je dovelo do preklapanja nadležnosti i neefikasnosti kontrole.
Takodje je ukazano, da su pored navedenih, ključni problemi turističke sezone komunalno uređenje gradskih zona i regulisanje saobraćaja.
Sastanku su prisustvovali državni sekretari za turizam i zaštitu životne sredine Damir Davidović i Saša Radulović, direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić, izvršna direktorica HG „Budvanska Rivijera“ Katarina Kažanegra, predsjednik Odbora direktora HG „Budvanska rivijera“ Saša Radović, direktor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Goran Jevrić, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović, predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević i direktorica turističke agencije „Guliver“ Danica Kažanegra.
Green Sail, udruga koja svojim djelovanjem stvara pozitivno okruženje za razvoj nautičkog turizma predlažući preventivne i korektivne mjere za partnerske marine i čartere, snimila je video o problemu ispuštanja crnih otpadnih voda iz različitih vrsta plovila u Hrvatskoj.
Onečišćenje morskog okoliša danas jedan je od najvećih ekoloških problema i može prouzrokovati ozbiljne posljedice na životne uvjete morske podvodne flore i faune. Iako se nautički sektor suočava s brojnim drugim problemima, ne treba zanemariti da morska voda može biti onečišćena patogenima, hranjivim tvarima, kemikalijama, deterdžentima, pesticidima i teškim metalima iz fekalne otpadne vode što može dovesti do mnogih zdravstvenih problema te ujedno ugroziti morski sustav i gospodarstvo.
O trenutačnoj praksi pri ispuštanju fekalnih voda iz plovila, savjetovao je pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, dr. Koboević. Istaknuo je da je sam proces učenja i osvještavanja ljudi podosta spor. – Hrvatsko zakonodavstvo nema stroge ni detaljne propise koliko se može daleko od obale nešto ispustiti, a da ne bude sankcionirano. – naglašava doktor Koboević koji je svoj doktorski rad obranio na temu „Model onečišćenja mora crnim otpadnim vodama s plovila“.
Općenito govoreći, i tamo gdje ima velikih jahti i megajahti, kao i tamo gdje ima malih jedrilica, ima jako puno bakterija. Kruzeri imaju sustav za obradu fekalnih otpadnih voda podložan međunarodnih zakonima, jahte također imaju taj sustav (premda se on u slučaju jahti ne koristi uvijek), dok jedrilice uopće ne raspolažu tim sustavom.
Nažalost, pražnjenje crnih tankova u marinama je rijetko zbog malog broja marina koje raspolažu tom uslugom. Samo precizniji zakoni i pojačana kontrola mogu ostvariti potrebne promjene u ispuštanju fekalnih voda s plovila diljem jadranske obale.
U svim vidovima registrivanog smještaja na području Tivatske rivijere, trenutno boravi ukupno 7.938 zvanično prijavljenih turista, što je 19 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je danas Turistička organizacija namjanjeg grada u Boki.
Od ukupnog broja gostiju njih 7.850 su stranci, a 88 turisti iz Crne Gore. Najviše posjetilaca- njih 6.675 boravi u privatnom smještaju, dok u hotelima odmaraju 1.034 gosta.
U odmaralištima ljetuju 133 gosta, dok kampovi bilježe posjetu 96 turista.
Uz zadovoljstvo dosadašnjim tokom turističke sezone, iz TO Tivat danas su se pohvalili i navodom da su srbijanski mediji najmanji grad u Boki proglasili za hit-destinaciju ovog ljeta.
Rezultat je to studijske posjete grupe novinara iz Srbiije Tivtu koju je TO sa više drugih partnera iz tivatske turističke privrede, organizovala početkom jula za novinare nekoliko najuticajnijih srbijanskih medija i tamošnje poznate turističke blogere. O ponudi i atrakcijama Tivta tekstove koji obiluju komplimentima i superlativima, objavilo je više dnevnih i nedjeljnih listova, te specijalizovanih magazina i portala u Srbiji.
Inače, TO Tivat nastavlja sa programima, manifestacijama „Ljeto 2018“, pa će tako sutra veče na gradskoj rivi Pine biti priređen Sajam suvenira i rukotvorina, dok je u nedjelju veče u Donjoj Lastvi u konobi „Giardino“ zakazana gastro-noć ribe i vina sa koncertom klape „Sveti Florijan“. Tokom naredne sedmice biće organizivana traducionalna fešta u Krtollima sa nastupom Gorana Vukošića, dok će na Pinima koncert održati beogradski kantaoutor i pjevač Dejan Cukić.
Turisti koji borave u Crnoj Gori ovog ljeta imaju priliku da za tri sata brodom stignu od Crnogorskog primorja do Dubrovnika.
Brod Katamaran for do 15. septembra prevoziće putnike sezonskom linijom od luke Duklej marina kod Starog grada u Budvi do glavne dubrovačke luke u Gružu, saopštili su iz Duklej marine.
Putnici će biti u prilici da vide polovinu crnogorske obale, od Budve do ulaza u Boku kotorsku i najjužniji dio hrvatskog dijela Jadrana.
Prema redu vožnje do 15. avgusta, polazak iz budvanske luke je ponedjeljkom i utorkom u 7.45 časova, srijedom i četvrtkom u 19.00 i nedjeljom u 10.00 časova.
Iz Dubrovnika brod kreće ponedjeljkom u 18.00 časova, srijedom i petkom u 7.45, četvrtkom u 7.00, a nedjeljom u 20.00 časova.
Ovi termini biće promijenjeni 16. avgusta i 1. septembra.
U ponedjeljak 30. jula počinje gradnja mosta Pelješac, potvrđeno je u Hrvatskim cestama. Tog će dana u Stonu predstavnici Hrvatskih cesta ljudima iz China Road and Bridge Corporationa (CRBC) predati svu potrebnu dokumentaciju, otvorit će se dnevnik radova i potpisati zapisnik o uvođenju kineskog konzorcija u posao, otkriva Jutarnji.
Time 30. jula počinje teći ugovoreni rok za gradnju mosta, koji mora biti završen za 36 mjeseci. Istog dana kineski će izvođač na gradilištu mosta postaviti ploču s osnovnim podacima o projektu.
CRBC će u posao biti uveden tri mjeseca nakon što je u Dubrovniku potpisan 2,08 milijardi kuna vrijedan ugovor o gradnji mosta Pelješac s pristupnim cestama. Ovo je već drugo uvođenje u posao konzorcija na gradilište pelješkog mosta, samo što je prije 11 godina konzorcij bio domaći, a danas je kineski.
Neposredno nakon uspostave gradilišta ne treba očekivati velike građevinske zahvate. Prema dostupnim informacijama, prvo se očekuje rušenje dvaju stupova napravljenih tijekom gradnje “prvog” mosta. Usporedno s time provodit će se pripreme za dolazak ploveće barže na lokaciju mosta s koje će se vršiti dodatna ispitna bušenja na sedam mjesta. Bušenja se obavljaju da bi se s najvećom sigurnošću utvrdio sastav morskog dna u koji će se zabijati piloni. Istodobno će kineski projektanti raditi na izvedbenom projektu koji treba biti završen za oko šest mjeseci. Nakon što se obavi ispitivanje tla u morskom podmorju i bude li sve prema očekivanjima, zabijanje prvih pilona može se očekivati do kraja ove godine.
Slijedi izrada temelja stupa i pilona, nakon čega će se zabetonirati. Na samom gradilištu ne očekuju se vidljivi dijelovi mosta barem deset mjeseci od početka radova. – Prvi dijelovi mosta iz mora će izaći deset mjeseci nakon početka radova. Za godinu i pol bit će prvi piloni, dva stupa i rasponska konstrukcija – više je puta rekao glavni projektant Marijan Pipenbaher. Posljednjih se mjeseci u javnosti puno nagađalo koliko bi i koje bi hrvatske podizvođače CRBC mogao angažirati na gradnji mosta.
Pelješki most
Hrvatske ceste kao investitor ni na koji način ne mogu izvođaču nametnuti angažman domaćih kompanija. Iako se već mjesecima govori o kontaktima predstavnika kineskog konzorcija s domaćim građevinskim tvrtkama i brodogradilištima, konkretnih informacija o angažmanu domaćih podizvođača još nema. Pojedini vlasnici domaćih građevinskih kompanija proteklih su nam tjedana govorili da, s obzirom na tehnologiju radova, neke veće poslove ne očekuju u prvih godinu i pol.
U prvoj fazi poslove mogu očekivati samo domaća brodogradilišta, no zasad nema informacija o tome je li sklopljen ijedan ugovor s domaćim podizvođačima. I dok je javnost fokusirana na projekt mosta, ni izgradnja brze ceste preko Pelješca nije ništa manje zahtjevan projekt. U Hrvatskim cestama provode analizu sedam ponuda pristiglih na javni natječaj za gradnju prve dionice ceste od Duboke do Šparagovića.
Globalno prepoznatljiv umjetnik, američki slikar Bredli Tiodor prirediće svojevrsni art performans svim gostima nautičkog naselja Porto Montenegro u Tivtu, u nedelju, 29. jula, od 20 do 22 sata u galeriji „Gayo“.
Tiodor je inspiraciju za svoju umjetnost pronašao je u modnom svijetu, a svoje viđenje istog na zanimljiv način prenio je na ulice Njujorka. Oslikavajući zidove, ovjekovječio je mnoge velikane modnog svijeta kroz svoj jedinstven umjetnički identitet, koristeći živopisne boje i uglavnom ih prikazujući kao kosture. Najpoznatija njegova moderna freska na ulicama Njujorka je ona u četvrti SoHo gdje šareni kostur Ane Vintur, gleda u Karla Lagerfelda.
Osim njih, na zidovima zgrada „Velike Jabuke“ brojni turisti „srijeću“ i koko Šanel, Fridu Kalo, ali i mnoge supermodele u njegovoj likovnoj interpretaciji. Tako je Tiodor ostvario saradnju s Kendal Džener i Điđi Hadid za vrijeme „New York Fashion Week-a“ koje je naslikao na Hotelu Chantelle, dok je prošle godine na zid prenio Burberry kampanju za novi parfem u kojoj su zvijezde bile supermodeli Kejt Mos i Kara Delavinj. Saradnju je ostvario i s poznatim kanadskim modnim brendom Mackage, a svoju umjetnost “oživio” je oslikavajući tijela manekenki na reviji nakita Aleksis Bitara, te sarađujući zajedno na limited edition kolekciji naziva „Lucite“, prenoseći boje svoje ulične umjetnosti na dizajnerski nakit.
Osim slikanja, Tiodor je radio naslovnice albuma Wu Tang Clan, Sony, Universal Records, a strast mu je i 3D modeliranje koje je učio dok je pohađao School of Visual Arts.
