Broj stranih turista koji su prošle godine posjetili Sloveniju porastao je za skoro 17 posto i iznosio 3,4 milijuna, objavljeno je u srijedu, što je brojka koju je u velikoj mjeri potaknula činjenica da je američka Prva dama Melania Trump rođena u toj zemlji.
Slovenija se također uspješno predstavila kao sigurna i zelena destinacija u srcu Europe koja nudi Jadransko more, ali i planinska odredišta.
Zemlja je 2017. zabilježila četvrtu po redu uspješnu turističku godinu s ostvarenim rekordnim turističkim brojkama.
Melania Trump rođena je u slovenskom gradiću Sevnici, u jugoistočnom dijelu Slovenije, otkuda je krenula u svijet ostvarivši karijeru modela i preselivši se u Sjedinjene Države.
Zanimanje inozemne javnosti za Sloveniju nakon što je u Bijelu kuću ušao “najslavniji slovenski zet” jako je poraslo pa su priliku, osim za turističku reklamu, dobili i neki slovenski ugostitelji i obrtnici, makar ih je Melania preko svoje odvjetnice upozorila da su i Melania i Trump zaštićeni kao brend i da ne bi smjeli zlorabiti njihova imena u komercijalne svrhe.
U Sevnici je međutim još lani postao popularan desert od jagoda što ga je lokalni slastičar nazvao Melania, pojavila se i torta First Lady, a u novoj kulinarsko-turističkoj ponudi našao se čak i “predsjednički hamburger”. Riječ o slučajevima koji su simpatični i američkoj Prvoj dami koja se zbog toga nije odlučila na sudske postupke.
Većina stranih turista dolazi iz Italije, Njemačke i Austrije, pri čemu broj njemačkih turista raste godinu za godinom za 26 posto.
Po posljednjim raspoloživim podacima, broj turista koji pristižu iz Sjedinjenih Država porastao je samo u studenome prošle godine za 24 posto.
Crnogorski i hrvatski ministri kulture Aleksandar Bogdanović i Nina Obuljen Koržinek razgovarali su u nedjelju u Kotoru o spornoj kandidaturi Crne Gore za uvrštenje Bokeljske mornarice na UNESCO-ov popis kulturne baštine bez navođenja da se radi o baštini hrvatskog naroda, a Bogdanović je rekao kako ta hrvatska kulturna vrijednost pripada svim građanima Crne Gore.
Crna Gora je pokrenula nominaciju Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna za UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva bez navođenja kulta Svetog Tripuna i hrvatskog naroda koji je stvarao i do danas je baštinik nasljeđa Bokeljske mornarice.
Bogdanović je istaknuo kako je “Bokeljska mornarica kulturna vrijednosti koja pripada svim građanima Crne Gore i s kojima svako ima pravo da se identificira”, navedeno je u sopštenju crnogorskog ministarstva kulture nakon sastanka s ministricom Obuljen Koržinek.
“Ministri su se suglasili da će o ovom pitanju stručnjaci dviju zemalja u narednim danima intenzivno surađivati kako bi pokušali da u direktnoj komunikaciji izbjegnu sve eventualne nesporazume i otvorena pitanja”, ističe se u saopštenju.
Hrvatska želi da nominacija za upis Tripundanskih svečanosti i Kola na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva bude zajednička nominacija Hrvatske i Crne Gore.
Ministri su razgovarali i o zajedničkim projektima dviju država koji se realiziraju i onim koji u narednom periodu mogu ojačati i unaprijediti saradnju.
Obuljen Koržinek je istakla kako je Hrvatska zainteresirana da zajedno s Crnom Gorom aplicira kod fondova EU u oblastima suvremenog stvaralaštva i kulturne baštine, saopšteno je.
“Osobito je prepoznat potencijal koji nudi fond EU, Kreativna Europa, a koji, kako su zaključili sugovornici, do sada nije iskorišten na pravi način”, stoji u saopštenju.
Dogovoreno je da se u saradnji deskova za Kreativnu Europu zajedno animiraju institucije i pojedinci u oblasti kulture kako bi se iskoristili sve mogućnosti tog fonda, navodi se u saopštenju.
Ministrica kulture Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek u Kotoru – foto Boka News
U izjavi za Hinu, nakon procesije u Kotoru ministrica kulture Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek, povodom predstojeće kandidature upisa Bokeljske mornarice na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, da je Bokeljska mornarica zaštićena u Crnoj Gori kao dio nematerijalne kulturne baštine, a da se bratovštine njeguju i u Hrvatskoj više od sto godina, te da će planirani upis biti rezultat dobre saradnje naših dviju država.
„Važno je da sam tekst nominacije reflektira pravu povjest Bokeljske mornarice i sve one koji su očuvali tradiciju a to su katolici, Hrvati i Kotorska biskupija. Najvažnjije je da ta nominacija i upis reflektira svo to vrijeme, stoljeća kroz koje su Bokelji, Hrvati i drugi koji su tu živjeli njegovali to kulturno dobro“ – kazala je Obuljen Koržinek.
Ministrica Nina Obuljen Koržinek je večeras u Kotoru razgovarala sa crnogorskim kolegom ministrom kulture Aleksandrom Bogdanović o upisu Bokeljske mornarice na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika biskupije i grada Kotora, održana je u nedjelju 1209. put, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske.
Ceremonijalom ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji Gradske muzike Kotora i Tivta uputio pred katedralu Svetog Tripuna.
Admiralu Bokeljske mornarice Antunu Sbutegi predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska Mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze počeće kabareom “Halo Beograd”, koji je po tekstu Moma Kapora priredila sjajna glumica Rada Đuričin, a koji je na programu u ponedjeljak 5. februara u 20 sati u Dvorani Park.
Ova predstava je bazirana na vrcavim crticama o Beogradu i Beograđanima koje je Kapor godinama objavljivao u Politici, a zatim sabrao u tri knjige – 011, Istok-zapad i Halo Beograd.
Hroničar Beograda bio je prijatelj Rade Đuričin od studentskih dana, a beogradska glumica je Kaporove tekstove za scensko izvođenje adaptirala i ranije – bile su to popularne predstave “011” i “Kraj vikenda” u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u kojima je igrala sa Mišom Janketićem.
U kabareu, čija je matična kuća beogradski teatar Madlenianum, pored Đuričin učestvuju i Borisa Singović i Vladmir Racković na gitarama.
Boris Singović je prije nekoliko godina sa Nebojšom Dugalićem imao veoma uspješan kabare “Da, to su bili dani“ i sa njime gostovao u Dvorani Park, gdje je naišao na odličan prijem hercegnovske publike.
Program Dani Beograda biće nastavljen 6. i 7. februara u Gradskoj kafani pod sloganom gastro veče u duhu Skadarlije. U programu će učestvovati UC “Talija”, starogradski orkestar, a za anegdote iz boemeskog života zaduženi su Ljiljana Jakšić i Milan Milosavljević. Pored toga, u gastro dijelu manifestacije biće predstavljeni specijaliteti srpske kuhinje.
Ulaznice za predstavu „Halo Beograd“ po cijeni od 5 eura mogu se kupiti na blagajni Dvorane Park u terminima od 9 do 12 i od 18 do 20 časova i rezervisati telefonom na broj 068/851-031.
Vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika biskupije i grada Kotora, održana je u nedjelju 1209. put, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske.
Ceremonijalom ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji Gradske muzike Kotora i Tivta uputio pred katedralu Svetog Tripuna.
Admiralu Bokeljske mornarice Antunu Sbutegi predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska Mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Sveto Euharistijsko slavlje predvodio je monsinjor Agidius Zsifkovics, biskup Eisenstadt-a (Austrija).
Proslava Svetog Tripuna 2018.
Brojne vjernike, visoke goste i biskupe koji su prisustvovali misnom slavlju pozdravio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić, kao i ministre iz vlade Crne Gore, te ministricu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek koja će se večeras u Kotoru razgovarati sa crnogorskim kolegom ministrom kulture Aleksandrom Bogdanović o upisu Bokeljske mornarice na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Proslava Svetog Tripuna 2018.
Nakon mise, ulicama Kotora prošla je procesija u kojoj su moći Svetog Tripuna nosili mornari Bokeljske mornarice. U procesiji je sudjelovalo mnoštvo vjernika, redovnica, redovnika, brojnih hodočasnika iz regiona, Šibenika, Murtera, Dubrovnika, Splita, građana Kotora i Boke Kotorske koji su došli odati počast Svetom Tripunu zaštitniku grada Kotora i biskupije.
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, odlukom Kotorske biskupije od 2000. slavi se vanjskom proslavom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan.
Ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek: Važno je da sam tekst nominacije reflektira pravu povjest Bokeljske mornarice i sve one koji su očuvali tradiciju …
Proslava Svetog Tripuna 2018.
U izjavi za Hinu nakon procesije ministrica kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek kazala je da je Bokeljska mornarica zaštićena u Crnoj Gori kao dio nematerijalne kulturne baštine, a da se bratovštine njeguju i u Hrvatskoj više od sto godina, te da će planirani upis biti rezultat dobre suradnje naših dviju država.
„Važno je da sam tekst nominacije reflektira pravu povjest Bokeljske mornarice i sve one koji su očuvali tradiciju a to su katolici, Hrvati i Kotorska biskupija. Najvažnjije je da ta nominacija i upis reflektira svo to vrijeme, stoljeća kroz koje su Bokelji, Hrvati i drugi koji su tu živjeli njegovali to kulturno dobro“ kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
Svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih svečanosti, koje ove godine slave jubilej-500 godina postojanja, održano je sinoć u velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” uz mažoretke, Gradsku muziku i Teatar 303.
Obraćajući se onima koji pripremaju optužnicu za ovogodišnjeg krnevala, ujedno i pozdravljajući prisutne, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je poručio: “Jedino za što nismo krivi je ovo vrijeme. Za sve ostalo unaprijed priznajemo krivicu”, rekao je on u šaljivom tonu, izražavajući nadu da će Kotorani i gosti uživati za vrijeme trajanja ovih svečanosti.
Karnevalske fešte otvorio je kapo karnevala Luka Knezović. “Poštovani furešti i domaći, pozdravljam najprije rukovodstvo Opštine Kotor i predsjednika Vladimira Jokića. Najviše pozdravljam Kotorane koji su večeras ostali doma da gledaju serije. Poseban pozdrav za one koji se nalaze na 85 km od nas. Kako ih nije stid, ipak je ovo veoma značajan jubilej”, poručio je Knezović, podsjećajući na činjenicu da je cilj održavanja ovih svečanosti, osim promocije grada, njegove tradicije i kulture, druženje i povezivanje karnevalskih gradova iz Evrope i svijeta.
Otvaranje Kotorskog karnevala
Kako je naglasio, kotorski karnevalisti su u obavezi da čuvaju i njeguju tradiciju održavanja karnevala. „Naslijedili smo to od naših predaka, iako, izgleda neko želi ove svečanosti da ugasi. Nećemo to dozvoliti”, rekao je Knezović.
Otvaranje Kotorskog karnevala
Nakon podizanja karnevalske zastave uslijedio je koncert Nena Belana & Fiumensa.
U okviru programa društveno-odgovornog poslovanja i Protokola o sponzorstvu koji Luštica Development AD svake godine potpisuje sa Opštinom Tivat, u 2017. godini u projekte od lokalnog i nacionalnog značaja ta kompanija je uložila 156 hiljada eura.
Na teritoriji mjesne zajednice Radovići podržani su projekti u vrijednosti od više od 60 hiljada eura, pozorišni festival Purgatorije sa 15 hiljada eura, a po 20 hiljada eura su dobili Košarkaški klub Teodo i Rukometni klub Partizan.
„Tokom 2017. godine usmjerili smo pažnju prvenstveno na podršku Radovićima i MZ Krtoli, potom obrazovnim ustanovama i sportskim klubovima, NVO sektoru i kulturnim događajima, ali i rješavanju pitanja od životnog značaja, poput donacije ambulantnog vozila. Uvjereni smo da će se saradnja sa zajednicom kako u Radovićima i Tivtu i generalno – na nacionalnom nivou, nastaviti na isti način i ubuduće. Veoma smo ponosni na činjenicu da smo do sada na ovaj način obezbijedili ukupno oko 1,2 miliona eura za finansiranje šire zajednice i stvorili jako partnerstvo sa mnogim organizacijama, ustanovama i institucijama. Luštica Bay se kao zajednica razvija paralelno u građevinskom smislu na terenu, kao i u izgradnji dobrosusjedskih odnosa.“- saopštila je juče Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
U okviru programa društveno-odgovornog poslovanja Luštica Development i Opština Tivat od 2010. godine svake godine potpisuju Protokol o sponzorstvu aktivnostima Opštine, kojim se obezbjeđuje podrška djelatnostima organa lokalne uprave, javnih preduzeća, NVO sektora, obrazovnih, turističkih i sportskih i kulturnih ustanova i drugih subjekata. Dokumentom je definisana saradnja u vezi sa razvojem obrazovanja, kulture i sporta, podrškom razvoju energetskog, turističkog, poljoprivrednog i zdravstvenog sektora, djelatnostima koje realizuju opštinske socijalne ustanove i NVO sektor, i drugim aktivnostima.
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja - foto Boka News
1 od 10
Dušan Medin foto Boka News
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Đir o′ bumbara 2019.
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Autor izložbe Dušan Medin
„Kulturni pejzaž budvanskog priobalja“ naziv je dokumentarne izložbe koja je otvorena u subotu u galerijskom prostoru ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.
Autori izlozbes su arhitekta Slobodan – Bobo Mitrović iz Budve i arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin iz Petrovca.
Postavku čine reprodukcije dokumentarnih savremenih i starih fotografija, pisane, tehničke i crtane građe, vlasništvo uglavnom privatnih lica, institucija i organizacija. Na panoima su prikazani lokaliteti šireg budvanskog kulturnog pejzaža.
Izložbu je otvorila arhitektica-konzervatorka Katarina Nikolić Krasan koja je podsjetila da je ova izložba prvi puta otvorena u septembru prošle godine u Modernoj galeriji u Budvi u okviru „Dana evropske baštine“.
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
“Budvanski pejzaž spada u red onih nezaboravnih slika koje svaki posetilac ponese sa sobom: dramatični obronci Lovćena koji se spuštaju u more, ispresecani malim pitomim uvalama u kojima su se smestila ribarska sela, mala naselja i grad Budva. Sve u ovom prostoru odiše iskonskom lepotom. Međutim, ove slike polako se smenjuju nekim novim, mnogo manje lepim i poetičnim. To su slike koje su odraz bestijalne trke za novcem, koja pred sobom ruši sve što ne može da razume, poštuje i pokori. Pozivam vas da još jednom prođemo kroz predele koje su naše kolege izdvojile kao najlepše među najlepšima. Ovde treba malo stati i zapitati se, u čemu mi danas uživamo i šta ostavljamo svojim potomcima?” – kazala je između ostalog Nikolić Krasan.
Jedan od autora izložbe, Dušan Medin, izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da je izložba organizovana početkom 2018, godine koju je Evropski parlament proglasio „Evropskom godinom kulturne baštine“.
“Dobro znamo da su refleksije evropske kulture, od cijele naše zemlje, obasjavale ponajviše Boku Kotorsku, dok su treptaji njenog odsjaja stizali i do Budve i Paštrovića istorijski, tradicionalno, i po osjećanju, najjužnijeg dijela Boke.
Iako smo prvobitno željeli da prikažemo nekadašnje i savremeno stanje ovih lokaliteta (nažalost danas prilično devastirano), kako bismo ukazali na značaj i važnost očuvanja kulturnog pejzaža ali i na njegove transformacije kroz vrijeme, nekako sasvim spontano i nesvjesno, ispostavilo se da smo zapravo za prezentaciju odredili samo one najljepše motive, bez i jednog primjera devastacije prostora!
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Treba reći da fotografije koje nas okružuju uglavnom su dokumentarne, bliske „običnom“ čovjeku i mogućnostima njegovog kreativnog izražaja, nastale tokom višegodišnjeg, a nekada i višedecenijskog trajanja i želje autora da zabilježi prostor i vrijeme onakvima kakvi jesu. One su, takođe, rasterećene velikih istorijskih tema, žanrova ili kompozicija, i predstavljaju ili amaterske snimke ambijenta ili scene iz običnog života tzv. „malog“ čovjeka, onog iz naše svakodnevice, nekada i anonimnog, dok provodi vrijeme ili dok živi na datom prostoru.
Smatraćemo izložbu uspjelom ukoliko ona dodatno podstakne širu javnost na promišljanje i dijalog ne samo o budvanskom prostoru, već i o Vašem kraju: o solilima koja treba što prije zaštititi, o Luštici, o Sv. Marku, o Miholjskoj prevlaci (ili Ostrvu cvijeća), Vrmcu, Verigama i Turskom rtu, Kostanjici, odvaljenom kontraforu u Kotoru, zaštićenoj prirodnoj i kulturno-istorijskoj cjelini pod UNESCO-om, i uopšte Boki Kotorskoj, ali i drugim Vama bliskim i važnim ambijentima i vanrednim primjerima kulturnog pejzaža koje ovaj zaliv, vjerovatno najljepši na svijetu, i pored svega, još uvijek ima, ali mora da čuva, zajedno sa svima nama” – poručio je Medin.
Izložba „Kulturni pejzaž budvanskog priobalja“ nastala je u produkciji JU Muzeji i galerije Budve tokom “Dana evropske baštine” septembra 2017. godine, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore.
Predstavnici NVO Arsenal koja je pravni nasljednuik sindikata bivšeg istoimenog vojnog brodogradilišta u Tivtu, izrazili su juče ogorčenje i protest zbog činjenice da država i lokalna uprava ne preduzimaju ništa da ni nakon deset godina, realizuju svoje obaveze koje su preuzele prema stambeno nezbrinutim bivšim radnicima Arsenala.
Predsjednik NVO Arsenal Slobodan Bulajić i član rukovodstva Milinko Papović su na press konferenciji saopštili da dogovor iz 2007. po kome su sindikat, bivši radnici, Opština i Ministarstvo odbrane (MO), trebali da zajedno na lokalciji Lukovića barake krenu u izgradnju stambeno-pslovnog kompleksa u kome bi 75 porodica stambeno nezbrinutih radnika Arsenala dobilo krov nad glavom, do danas nije odmakao dalje od početka. Kažu da je mrtvo slovo na papiru ostao i dogovor sa saststanka sa ministrom odbrane Predragom Boškovićem i gradonačelnicom Snežanom Matijević iz maja prošle godine jer komisija koju su tri strane formirale, u međuvremenu nije napravila skoro ništa.
„Mi smo izašli sa predlogom kako da se ispune međusobne finansijkem obaveze oko projekta Lukovića barake, ali ni tri mjeseca nakon toga predstavnici MO i Opštine Tivat se još nisu dogovorili na koji način da oni uzmu učešće u projektu. Nije plodom urodio ni naš pokušaj da se u budžetu Opštine za 2018. planiraju potrebna sredstva za ovaj projekat. Predstavnici MO nisu pripremili protokol o načinu realizacije projekta, niti je održan planirani sastanak 1.decembra prošle godine, nisu se izjasnili kojim sredstvima namjeravaju podržati projekat i što od njega očekuju.“- kazao je Bulajić dodajući da NVO Arsenal već 50 dana čeka protokol iz MO.
On je posjetio da je ta NVO, odnosno sindikat Arsenala 2007. MO-u ustupio šest svojih stanova u Tivtu ukupne površine 435 kvadrata, a zauzvrat im je ustupljeno zemljište na lokaciji Lukovića barake gdje bi se gradili stanovi za radnike. Ni do danas međutim, uprkos odluci Vlade iz 2008. da ministar odbrane potpiše ugovor o zajendičkoj izgradnji kompleks na toj lokaciji gdje bi od ukupno 112 stanova 75 pripalo Arsenalcima, a ostatak MO-u, dok bi Opština Tivat dobila 12 poslovnih prostora i dve garaže u podzemlju, taj ugovor nije potpisan. U međuvremenu, lokalni i državni DPS političari u više su se navrata slikali za medije na lokaciji Lukovića barake i pred skoro svake izbore obećavali početak izgradnje kompleksa na parceli od 7.994 kvadrata od koje 49,72 odsto treba da pripadne NVO Arsenal na ime stanova koje je ona ustupila MO-u.
„Gradonečelnica Matijević lani se pred lokalne izbore u Tivtu sa tadašnjim sekretarom MO Bojanom Šarkićem slikala na Lukoviča barakama i obećala skoru izgradnju stanova, a 2008. se pred predsjedničke izbore ovdje pojavio i tadašnji predsjendik i kandidat DPS Filip Vujanović koji je građanima tada „čestitao početak gradnje stanova za radnike Arsenala“. Baš me interesuje što će sada novi predsjendički kandidat DPS o tome reći.“- kazao je Bulajić. Podsjetivši na kontroverznu odluku odbornika DPS u lokalnoj Skupštini da Opština Tivat Porto Montenegru oprosti 5,6 miliona eura sbojih potraživanja kako bi „izašla u susret investitoru“, Bulajić i Papovič su se zapitali kako Opstina tako olako oprašta milione eura strateškom stranom investotoru „a tobože se muči da obezbjedi sredstva kojim bi finansirala svoj udio u projektu Lukovića barake, prvenstveno namijenjenom građanima Tivta.“
„Za Porto imaju 5,6 miliona, a za sopsveni grad i građane nemaju 1,5 do 2 miliona koliko bi Opštinu koštalo da učestvuje u projektu kojim bi 75 porodica dobilo krov nad glavom, uredila se lokacija u neposrednoj blizini centra grada i riješio problem dvadesetak porodica koje sada žive u neuslovnim i dotrajalim objektima izgrađenim još krajem 19.vijeka na ovoj lokaciji.“- podvukao je Bulajić, dodajući da bi Opština za taj novac dobila i 12 vrijednih poslovnih prostora koje može prodati ili izdavati i parkirališta u podzemnoj garaži.
