Trebinjci više neće da rade za 500 maraka, Dubrovnik otvorio mogućnost izbora

0
Trebinje

Radnici iz Trebinja više ne žele da rade za mizerne plate i u lošim uslovima rada, a zato je najodgovorniji Dubrovnik i konstantna potražnja radnika.

Brojni Trebinjci su otišli preko granice ostavljajući trebinjske poslodavce koji su im godinama davali platu od 450 do 600 maraka iako su na radnim mjestima provodili i do deset časova dnevno.

Radnik iz “Dubrovačkih vrtova Sunca” u Orašcu kaže da je velika sreća što je komšijama ponestalo radne snage, zbog čega više ne mora da moli trebinjskog gazdu za slobodan dan i povećanje plate.

“Čovjek kada radi deset sati dnevno, a zna da nema šanse da dobije više od 500 maraka i da nema ni petka, ni sveca, kod njega počne vremenom da se stvara napetost, nezadovoljstvo, a, pritom, s druge strane, i pritisak da mora da radi jer bolje nema. Sada je, srećom, drugačije”, priča ovaj Trebinjac.

Kaže nam da u Dubrovniku ima fiksnu platu od 5.000 kuna, što je oko 1.250 KM, dok je od bakšiša u aprilu izašao dodatnih 500 maraka.

“Samo od bakšiša imam veću zaradu nego u Trebinju što mi izađe redovna plata. I onda dođe neko da me pita što sam otišao. Nemojte misliti da se lako odlučiti i otići u Dubrovnik, ali muka natjera”, navodi ovaj Trebinjac.

A da u Trebinju fali sve veći broj radnika pokazuju i svakodnevni oglasi u kojima se traže novi radnici. Oglasi su otvoreni i po nekoliko sedmica, a novih radnika nema ni na vidiku.

Prema prvim procjenama, u Dubrovniku trenutno radi između 1.100 i 1.300 Trebinjaca, a do juna se očekuje da taj broj pređe cifru od 1.500 radnika.

Ono što Trebinjcima daje novu volju da počnu da rade u Dubrovniku je i to što sve veći broj tamošnjih poslodavaca radnicima nude stalno radno mjesto ili ugovor na devet mjeseci, nakon čega imaju pravo na tri mjeseca plaćeno i novi ugovor od naredne sezone.

U Dubrovnik će uskoro otići i prvi ljekari i medicinske sestre iz Trebinja, koji čekaju da im nadležno ministarstvo u Zagrebu nostrifikuje diplomu, nakon čega će početiri raditi na Medarevu ili u službi hitne pomoći, kojima fali značajan broj medicinskog osoblja.

Ono što je zanimljivo, u Dubrovniku rade sve radno sposobne generacije Trebinjaca – od mladih do ljudi u srednjim godinama.

NEMA VIŠE IZRABLjIVANjA RADNIKA

Brojni regionalni mediji prenijeli su vijest da su radnici sa benzinske pumpe u Vinogradima kolektivno napustili svoja radna mjesta jer im gazda nije želio povećati platu za 100, već za 50 KM.

Ova vijest izazvala je divljenje čitalaca širom regiona.

Međutim, sve do ove godine teško je bilo i zamisliti da bi se radnici odlučili na ovaj potez, ali je ove godine situacija sasvim drugačija, jer postoji alternativa.

Sjajna reklama – Huawei u svoj operativni sistem ubacio Budvu

0
Budva noću
Budva noću

Kineski gigant, kompanija Huawei, poslednjom nadogradnjom na operativni sistem EMUI 9.0, u telefone je ubacio i wallpaper sa slikom Starog grada Budva.

Korisnici koji koriste telefon ovog proizvođača, a imaju poslednju nadogradnju ovog operativnog sistema, od sada na svom telefonu imaju i fotografiju Budve.

Ovo je sjajna reklama za našu prijestonicu turizma, jer će svi korisnici ovog korisničkog interfejsa na svom telefonu imati ovaj wallpaper. Da napomenemo da je ovaj korisnički interfejs, prema poslednjim podacima, dostigao 470 miliona korisnika aktivnih na dnevnom nivou.

Dubrovnik – stižu policajci iz svih krajeva svijeta

0
Policija turisti – Stradun

Kako su saopštili iz  iz Policijske stanice dubrovačko-neretvanske, u ovu Policijsku upravu očekuje se dolazak kolega iz Kine, Albanije, Kosova, Crne Gore, Italije i, po prvi puta, iz Južne Koreje, piše Dubrovački dnevnik.

Službu će obavljati tokom jula i avgusta u zajedničkim ophodnjama sa svojim hrvatskim kolegama, u cilju ostvarivanja izravnog kontakta sa svojim državljanima, ali i što bolje komunikacije između hrvatske policije i stranih državljana te obrnuto.

“Cilj neposredne saradnje jest postizanje maksimalne sigurnosti hrvatskih građana i stranih turista koji tijekom turističke sezone borave u Republici Hrvatskoj. Sigurnost tokom turističke sezone jedna je od najvažnijih zadaća hrvatske policije jer smo svjesni činjenice da turisti ne biraju samo lijepe, već i sigurne destinacije,” napisali su iz Policijske postaje dubrovačko-neretvanske.

Tokom obavljanja poslova neće primjenjivati policijske ovlasti niti poduzimati policijske mjere, a pridržavat će se samo pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske.

U luke Bokokotorskog zaliva u 2018. uplovilo 445 brodova i preko 3,5 hiljada jahti

0
Boka Kotorska foto S.L.

U upisnik brodova Lučke kapetanije Kotor koja je nadležna za područje Crnogorskog primorja od rta Jaz do rta Oštro ukljujuči i zaliv Boke, lani su pooprvi put uipisana dva nova broda, pa je ukupno u toj evidenciji na kraju 2018. bilo 66 brodova sa ukupono 51.460 bruto-tona.

Od toga matičnu luku u Kotoru imaju dva teretna broda neograničene plovidbe (bulkacarrieri „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ kompanije Crnogoprska plovidba) sa ukupno  44.912 bruto-tona, 4 broda male obalne plovodbe sa ukupno nešto preko 254 bruto tone, 37 brodova registrovanih za plovidbu u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru sa ukupno 4.109 bruto-tona, 8 brodova za zatvorena morska podrulja sa ukupno 1.186 bruto-tona i 15 ribarskih brodova sa ukupno skoro 1.000 bruto-tona.

Lučka kapetanija Kotor sa svojim ispostavama u Tivatu, Herceg Novom i Zelenici u svojim Upisnicima čamaca evidentirano ima ukuno 3.677 čamaca, od čega je njih 267 za privredne svrhe, a ostatakk za sport i rekreaciju.

U luke Bokokotorskog zaliva lani je bilo ukupno 445 uplovljavanja brodova pod domaćom i stranim zastavama. Oni su pritom dovezli 493.444 putnika i 1.277 tona tereta.

Kruzer u Boki – foto S.Luković

Lani je Lučka kapetanija Kotor stranim jahtama, čamcima i gliserima izdala ukupno 3.582 vinjete – dozvole za plovidbu našim vodama, a na tim plovilima nautičkog turizma bilo je ukupno 19.210 putnika i članova posade. Prihod od naplaćenih vinjjeta iznosio je  502.020 eura, dok su lučke takse za brodove koji su lani uplovljavali u Boku ukupno iznosile 26.700 eura, plus još 122 hiljade eura na ime tzv. svjetlarine (takse za korišćenje objekata pomorske signalizacije i infrastrukture).

Inspekcija sigurnosti plovidbe Lulke kapetanije Kotor tokom 2018. izvršila je ukupno 368 redovnih, vanrednih i kontrolnih inspekcijskih pregleda na brodovima, čamcima i objektima pomorske infrastrukture. Izrečena su 42 prekršajna naloga sa ukupno 35.900 eura vrijednosti novčanih kazni.

Raspisan tender za izbor izvođača radova na sportsko-rekrativnom kompleksu u Donjoj Lastvi

0
Donja Lastva

Opština Tivat raspisala je tender za izbor izvođeča radova na izgradnji kompleksa sportskih terena u naselju Donja Lastva, procijenjene vrijednosti 200.000 eura sa PDV-om. Ponude na tender primaju se do 13.maja, a izabrani izviđač imaće rok od 50 dana od dana uvođenja u posao, da završi izgradnju svih planiranih objekata.

Pored ostaloga, u Donjoj Lastvi će se izgraditi potpuno novi multifunkcinalni objekat površine oko 80 kvadrata sa svlačionicama za sportiste i rekreativce, snaitarnim čvorom i manjim ugostiteljskim barom. Urediće se teren za mali fudbal sa vještačkom travom  površine 100 kvadadrata, a kao i otvorena igrališta za košarku, odnosno odbojku presvučena adekvatnom gumenom podlogom.

Postaviće se i manje igralište za djecu sa adekvatnim igračkama i mobilijarom, te poligon za vježbanje na otvorenom, instalirati urbani mobilijar i napraviti manji parking za automobile.

Radovi na sportsko-rekrativnomm kompleksu kod ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi, kako je planirano, počeće nakon završetka ljetnje turističke sezone.

Air Serbia uvela online check-in za 30 gradova regiona

0
Air Serbia

Rok za legalizaciju objekata biće produžen do kraja 2020?

0
Dobrota 2018.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) nema precizan rok do kada će biti završena evidencija bespravno sagrađenih objekata što je uslov da bi resor, kojim rukovodi ministar Pavle Radulović, odlučio da li će biti produžen rok za legalizaciju do 2020. godine.

Rok za legalizaciju je istekao 16. jula prošle godine, a Zajednica opština je tražila krajem decembra da MORT dozvoli predaju zahtjeva za legalizaciju do dana donošenja plana generalne regulacije države koji prema Zakonu o planiranju i izgradnji objekata treba da se donese do oktobra 2020. godine. Ministar Radulović do sada se u više izjava i saopštenja protivio produženju roka za legalizaciju.

“Kao što smo istakli u nekoliko navrata, raspisivanje novog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju se može razmotriti nakon uspostavljanja evidencije bespravnih objekata, što je predviđeno zakonom. Krajem 2018. godine orto-foto snimanje teritorije Crne Gore je završeno i izvršena je primopredaja podataka orto-foto snimanja teritorije Crne Gore od strane izvršioca posla. Softver je isporučen i instaliran, ali sistem još nije testiran i te aktivnosti su u toku. Sistem će obuhvatiti i katastarske podloge i snimljeno stanje u prostoru. Planirano je da orto-foto snimak bude operativan, odnosno, dostupan u narednom periodu. Nakon toga je potrebno ukrstiti/preklopiti podatke sa orto-foto snimka i podatke o broju podnijetih zahtjeva i taj postupak će rezultirati izradom evidencije bespravnih objekata i njihovom statusu”, kazali su “Vijestima” u MORT-u.

Kako su dodali, nakon toga će biti moguće izvršiti precizniju analizu stanja u prostoru i sagledati mogućnost propisivanja novog roka i eventualno uslova za legalizaciju objekata za koje nije podnijet zahtjev.

Zajednica opština predlaže i da se precizira da se pod osnovnim stanovanjem do 200 kvadrata nelegalno izgrađenog prostora računa zbir površina jednog vlasnika. Kako navode, postoje primjeri nelegalnih kolektivnih zgrada većih od 200 kvadrata u kojima živi više vlasnika, a zbog toga što površina ukupnog objekta prelazi tu granicu, imaju složeniji i skuplji postupak legalizacije

Za legalizaciju je pristiglo oko 51.000 zahtjeva i prema podacima koje su opštine dostavile MORT-u ukupno je do sada obrađeno tek njih oko 29.000.

“Činjenica je da ovaj postupak, imajući u vidu broj podnijetih zahtjeva, predstavlja značajan posao za administracije na lokalnom nivou. Ovo je složena upravna procedura i ne možemo očekivati da će se završiti u kratkom roku, naročito jer problem bespravne gradnje postoji više decenija. Postupak podrazumijeva utvrđivanje ispunjenosti više uslova – usklađenost objekta sa parametrima planskog dokumenta, riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu, što podrazumijeva postupanje nadležnih organa i uključenost i volju podnosilaca zahtjeva, odnosno bespravnih graditelja”, kazali su u MORT-u.

Boka kotorska – Sveti Juraj – foto Boka News

Zajednica opština je u incijativi Vladi tražila izmjenu 17 članova Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i pojašnjenja oko primjene još devet članova. Dio te incijative je i da se predaja zahtjeva za legalizaciju objekata završi do oktobra 2020. godine.

Iz Zajednice opština su Vladi objasnili da se predlog za produženje roka za legalizaciju odnosi samo na objekte koji se nalaze na orto-foto snimku koji se radi za potrebe legalizacije, a nikako za novosagrađene objekte, kao i da je rok za predaju zahtjeva predložen kako bi se mogao obuhvatiti ljetnji period kada dijaspora sa sjevera i strani državljani koji posjeduju nekretnine na primorju dominantno borave u Crnoj Gori.

Premijer Duško Marković je u novembru 2018. godine na sjednici Savjeta stranih investitora odgovarajući na pitanje o nazadovanju Crne Gore na Doing Business listi, rekao da su u prethodnom periodu usvojeni zakoni koji je trebalo da unaprijede poslovanje, da olakšaju biznis i eliminišu barijere, ali da je problem u njihovoj implementaciji. U tom kontekstu, kako je navedeno u saopštenju iz njegovog kabineta, Marković je naveo i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.

„Još ne vidim ono što sam očekivao i što mi je rečeno da ćemo dobiti novim zakonom. Upozoravaju me i da raste divlja gradnja, da imamo malo inspekcija, da se planovi sporije donose nego ranije“, rekao je tada premijer.

Sporni rokovi u zakonu o planiranju prostora

Iz Zajednice opština su u incijativi Vladi istakli, između ostalog, da postoji nelogičnost u rokovima navedenim u zakonu.

“Značajan broj rokova bio je povezan sa očekivanjem da će orto-foto snimak biti operativan prije stupanja na snagu zakona, a da isti još uvijek nije dostupan. Rokove nije moguće ispuniti zbog velikog broja zahtjeva u odnosu na administraciju na državnom i lokalnom nivou”, naveli su iz crnogorskih opština.

Oni traže i novi rok za donošenje programa privremenih objekata, kao i da se kadrovski osnaži urbanističko-građevinska inspekcija.

Drastične promjene u Jadranu: ‘Ribe zbog zatopljenja mora idu prema sjeveru”

0
Riba

Životinjski svijet podmorja sjevernog Jadrana posljednjih se godina drastično mijenja, ekoustav tog mora, koje je donedavno funkcioniralo kao “mali Atlantik”, ozbiljno je ugrožen, a ribari su tek kotačić u mehanizmu odgovornosti za takvu situaciju.

Zaključak je to razgovora s morskim biologom Nevenom Ivešom, asistentom na Odjelu za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta “Juraj Dobrila” u Puli, koji se tom problematikom bavi posljednjih pet-šest godina, piše Jutarnji.

– Pogrešno je što su prsti uvijek upereni u ribare i ribolov kao ‘problematičnu djelatnost’. Ljudi ne uzimaju u obzir sve ostalo što itekako negativno utječe, a ribari su samo oni koji trpe najveće posljedice jer su direktno vezani uz more. Ovdje se radi o kumulativnom učinku raznoraznih efekata koji nisu dovoljno istraženi pa se ne može reći koji ima najveći negativni utjecaj na okoliš.

Tu je sve pomiješano: klimatske promjene i politika, apartmanizacija, urbanizacija, loš tretman otpadnih voda, otpad, sidrenje u uvalama… Naravno, problem su i ribarski kapaciteti susjedne Italije. Uglavnom, puno je tu faktora i treba sagledati cjelovitiju sliku od toga da se kaže: ‘Ah, ribar je kriv jer je kočario, jer vuče panulu gdje treba i gdje ne treba’ i slično – kaže Iveša.

Klimatske su promjene, dodaje, jedan od glavnih čimbenika koji utječu na globalne promjene u distribuciji morske biote.

– Zbog povećanja temperature mora dolazi do velikih seoba nekih organizama na nova područja.

Ribe koje vole toplije more dolaze na sjeverni Jadran koji je vrlo specifičan ekosustav. U znanstvenoj literaturi uspoređuju ga s Atlantskim oceanom, s obzirom na dubine i bogatstvo hranjivih tvari. Novopridošle vrste utječu na prirodnu ravnotežu sjevernog Jadrana – objašnjava pulski morski biolog.

Iveša se u svojim istraživanjima fokusirao na termofilne vrste riba.

– To su južnjačke vrste koje su autohtone, doduše, i za Jadran, ali su bile fokusirane na njegov južni dio. Sad se, kako se zagrijava sjeverni dio, one polako sele. Kako su izrazito agresivne i brze, preuzimaju dominaciju – ističe Iveša.

Najočitiji je primjer, prema njegovim riječima, riba strijelka.

– Ona je jedna od najkarizmatičnijih vrsta jer se najčešće spominje u literaturi i najviše ju se, zapravo, i lovi.

Najagresivnija je i ubija drugu ribu ne samo zbog hrane, nego, ajmo reći, i zbog ‘obijesti’. Ustanovljeno je da ulazi čak i u kaveze brancina i orada te ubija ribu koju na kraju niti ne pojede – kaže Iveša, dodajući da je strijelka najveća konkurencija brancinu.

Ta se riba gospodarski, doduše, iskorištava, ali ljudi su, kaže Iveša, na sjevernom Jadranu prema njoj skeptični.

Budva – veče zumbe, salse i koncert Jelene Rozge

“Karnevalske majske večeri” u Budvi od 29. aprila do 5. maja

U okviru sedmodnevne manifestacije “Karnevalske majske večeri”, danas možete uživati u ritmovima zumbe i salse sa početkom od 19 sati, dok će koncert jedne od najomiljenijih pjevačica regiona, Jelene Rozge, početi u 22 sata.

Četvrtak, 02.05.

Veče zumbe i salse

19:00h – “ZUMBA” masterclass
20:30h – “SALSA Y Punto”
22:00h – Jelena Rozga

Posljednja tri dana manifestacije, 3, 4. i 5. maj, rezervisana su za “17. Međunarodni turistički karneval i 18. Proljećnu noć pod maskama”. Karneval će započeti u petak, 3. maja, kada će maske tradicionalno, “Abrumom”, pozivati građane i turiste Budve na feštu. Zabava se nastavlja unutar i ispred zidina Starog grada, gdje u 22 h nastupa bend “The Grupa”.

U “Velikoj karnevalskoj povorci”, 4. maja, učestvovaće preko 2000 karnevalista iz preko petnaest zemalja svijeta, među kojima su: Kuba, Španija, Italija, Austrija, Ukrajina, Rusija, Poljska, Češka, Litvanija, Turska i zemlje regiona.

Posebnu draž ovom danu daće članovi alternativne humorističke organizacije “The Books of knjige”, popularni Buksovci, koji će voditi program tog dana.

Nedjelja, 5. maj, posljednji dan manifestacije „Karnevalske majske večeri“, biće posvećen najmlađima. Dječja karnevalska povorka krenuće u nedjelju, 5. maja u 16.30h sati, a istog dana nastupaće plesne grupe i baletski studio “Amadeus”.

Jadran Carine neprikosnoven: Osvojena 15. titula prvaka države, šesta uzastopna

0
Jadran Carine

Vaterpolisti Jadran Carina odbranili su titulu prvaka Crne Gore.

Izabranici Vladimira Gojkovića pobijedili su sinoć u Herceg Novom, u trećem meču finala plej-ofa, ekipu Budve 12:10 (3:4, 3:2, 4:3 i 2:1) i sa 3:0 u seriji osvojili trofej.

Jadran je prvi duel u svom bazenu dobio 15:12, dok je u drugom, u Budvi, slavio 7:3.

To je Jadranu šesta uzastopna, ukupno deveta titulu prvaka Crne Gore.

Hercegnovski tim trofej je, osim posljednjih šest godina (2014, 2015, 2016, 2017, 2018. i 2019), osvajao i 2009, 2010. i 2012. godine.

Bio je prvak i bivše FNRJ (1958. i 1959) i Srbije i Crne Gore (2003, 2004. i 2006).

Jadran je ove sezone osvojio i Kup Crne Gore.