U organizaciji grupe „Roditelji Kataro, Primorac, Beštije” ispred zatvorenog bazena „Nikša Bućin” u Kotoru – Škaljari u ponedjeljak 16. aprila u 17 sati biće održan građanski protest.
Povod je neodgovornost u dosadašnjem procesu renoviranja bazena koji ni nakon godinu od početka sanacije nije stavljen u funkciju.
Radovi na bazenu površine 5.978 m kvadratnih izgrađenom 1984. sredstvima građana Kotora, finansiraju se iz državnog kapitalnog budžeta preko Direkcije javnih radova Crne Gore, a jedan od najvećih problema su tenderske procedure.
Radovi na rekonstrukciji bazena u Kotoru procijenjeni su na 4,5 miliona EUR.
Zbog ovakve situacije preko 300 dječaka i djevojčica primorani su da iz Kotora na treninge putuju u susjedne gradove, ali ih to ne sprječava da i dalje postižu izvanredne rezultate, što najbolje svjedoči o njihovom nespornom talentu i upornosti.
Na fotografiji je “pozivnica” za protest preuzeta sa društvenih mreža.
Predstavnici kompanije „Bora Marine Services“ iz Tivta, Odri Sabet i Novica Radojičić i uručili su danas Službi zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat donaciju vrijednu preko 3.000 eura.
Kompanija koja je zvanični predstavnik i menažer u Crnoj Gori takozvane „Zlatne flote“ jahti koje imaju matičnu luku u tivatskoj marini Porto Montenegro, obezbjedila je za SZS donaciju u vidu uniformi, lične zaštitne opreme, obuće i sitnog alata za vatrogasce. Oprema od koje je najveći dio nov i nekorišten „Bora Marine Services“ je obezbjedila od profesionalne Vatrogasne brigade francuskog grada Nice.
U ime SZS Tivat na donaciji se zahvalio komandir Zoran Barbić istakavši da je ih raduje uspješna saradnja koju su uspostavili sa „Bora marine Services-om“ i „Zlatnom flotom“,
Inače, svojevremeno su pripadnici SZS Tivat i marine Porto Montenegro imali i jednu veliku i sadržajnu vježbu gašenja požara i spašavanja povrijeđenih sa broda, a koja je održana na jednog od superjahti iz sastava te flote.
Na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu, u subotu 14. aprila sa početkom u 12 sati, nastupiće TRIO CON FUOCO koji će održati koncert klasične muzike i izvesti djela Astora Piazzolle.
Imaćemo priliku da uživamo u izvođenjima Danijele Medigović Kuč (klavir), Nevile Klakor (violina) i Anda Bushi (viola).
Ovim događajem ćemo i najaviti bogat Kalendar kulturnih dešavanja 2018.godine na lokalitetu Rimski mozaici, poručuju iz TO Kotor.
Mjesto na kojem ce se graditi novi pomorski granicni prelaz
Uz postojeća dva na aerodromu Tivat i u marini Porto Montenegro, Tivat bi do kraja ljeta trebalo da dobije još jedan državni granični prelaz na svojoj teritoriji – u blizini nove marine turističkog kompleksa Luštica Bay, na obali zaliva Trašte u Krtolima.
Na mjesu gdje je prije oko 15 godina tadašnja građevinska firma „Račica“ iz Tivta, podno kamenoloma Velja Spila počela gradnju lukobrana i operatiivne obale za pristajanje teretnih brodova kojima bi se odavde za Italiju izvozio pijesak i kamen, investitori – kompanija „Luštica Development“ iz Tivta i „Novi Gas“ iz Podgorice, izgradiće „izdvojeni gat sa sadržajima administrativne službe graničnog prelaza, policije, Lučke kapetanije i pumpne stanice“, a za potrebe funkcionisanja obližnje novosagrađene prve marine turistikog resorta Luštica Bay.
U Tivtu je do 16.aprila u toku javna rasprava o nacrtu Eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu novog pomorskog administrativno-tehničkog objekta koji će se graditi na Luštici.
Prema planu, na obali sjeveroistočno od rta Kočište, na osnovi pristaništa koje je počela graditi „Račica“, napraviće se lukobran i operativna obala za pristajanje jahti koje će ovdje završavati administrativno-pravnu proceduru prelaska državne granice i dobijanja tzv. „slobodnog saobraćaja“ od strane lučkih vlasti, kao i snabdijevanje gorivom. Planirano je da pored administrativnog objekta površine oko 390 kvadrata u kojem će biti smješteno odjeljenje Pomorske granične policije, Carina i ispostava Lučke kapetanije Kotor sa svim neophodnim sadržajima i opremom za rad tih službi, ovdje budu napravljena i ukupno četiri nadzemna tanka ukupne zaopremine 320 kubika za dizel gorivo i benzin. U sklopu objekta postojaće i parking za 14 automobila, biološki prečistač sanitarnih voda, separatori za ulja i naftine derivate, kao i rampa za porinuče, odnodno vađenje iz mora čamaca dužine do 12 metara. U akvatorijumu u neposrednoj blizini novog pomorskog graničnog prelaza predviđene su i tri pozicije za sidrenje jahti koje čekaju na red za tankovanje goriva ili završetak administrativne procedure, a na kojima će se moći sidriti brodovi dužine od 30 do 100 metara.
Nacrt novog pomorskog granicnog prelaza u uvali Trašte
Inače, do početka ljeta će u kompleksu Luštica Bay biti zvanično otvorena nova marina sa 176 vezova za brodove od šest do 35 metara dužine. Ovaj objekat nautičkog turizma i luka za međunarodni saobraćaj nudiće opcije za kratkoročni i dugoročni zakup vezova, a u ponudi će biti i sportski klub, 24-časovna podrška multilingvalnog tima, usluge popravke i održavanja, jaht klub i prostorije za posadu, 24-časovno obezbjeđenje i video nadzor, Wi-Fi internet pristup i neophodna vodovodna i infrastruktura za snabdijevanje električnom energijom.
U Evropskom Parlamentu u Briselu je u nedjelju 8. aprila 2018. godine obilježen Svjetski dan Roma, gdje je između ostalog, upriličena svečanost dodjeljivanja priznanja predsjednicima opština iz 5 zemalja (Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije) koji su svojim zalaganjem u najvećoj mjeri unaprijedili položaj romske i egipćanske manjine u svojim opštinama. Cilj projekta “Zajednička inicijativa za osnaživanje romskog civilnog sektora na Zapadnom Balkanu i Turskoj”, u okviru kojeg je objavljen konkurs za uručivanje priznanja gradonačelnicima, odnosno predsjednicima opština, je uspostavljanje struktura koje će olakšati romskom civilnom sektoru da aktivno učestvuje u lokalnoj i nacionalnoj politici i procesu donošenja odluka, kao i uspostavljanje konstruktivnog sistematskog dijaloga između vlasti i romskih nevladinih organizacija
Predsjednici opštine Tivat Snežani Matijević uručeno je priznanje za jačanje dijaloga između opštine i romske zajednice i predstavlja primjer dobre prakse kada je u pitanju unapređenje položaja romske i egipćanske manjine. Na ceremoniji u Briselu, nagradu joj je uručila Soraya Viola Helena Post, poslanica u Evropskom Parlamentu, zadužena za manjinska prava. U navedenom konkursu za Crnu Goru učestvovalo je ukupno 6 opština: Bar, Berane, Herceg Novi, Nikšić, Podgorica i Tivat.
NVO Mladi Romi, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Zavod za zapošljavanje Crne Gore I Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, donijeli su odluku da je na osnovu pristiglih prijava i propratne dokumentacije šest lokalnih samouprava (Bar, Berane, Herceg Novi, Tivat, Podgorica i Nikšić)
Matijević sa nagradom
“Projekat “RE asistent i medijator u nastavi” finansiran je od strane Savjeta Evrope i Evropske unije kroz projekat “Unapređivanje ljudskih prava i zaštita manjina u jugoistočnoj Evropi”. Ovaj projekat pokazao se izuzetno usoješnim. Njegov cilj je unaprijeđenje uslova za edukaciju RE djece uz angažovanje RE asistenta i medijatora u nastavi. U sklopu navedenog projekta, u 2015. godini, Opština Tivat je u saradnji sa JU Osnovnom školom “Drago Milović” obezbijedila prostorije za rad Kancelarije za RE asistenta i medijatora u nastavi, koja je uz finansijsku podršku iste nastavila sa radom i nakon isteka projekta finansiranog od strane Savjeta Evrope. Trenutno osnovnu školu pohađa nešto više od 80 djece iz RE populacije. Želim istaći i da smo u protekloj godini usvojili Lokalni plan za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2017-2021”, ali i nastavili sa nizom aktivnosti koji za cilj imaju pružanje podrške zajednici Roma i Egipćana u Tivtu – kazala je prilikom uručenja nagrade predsjednica Opštine Tivat.
Opština Tivat kontinuirano sarađuje sa osnovnim i srednjim školama u Tivtu, predškolskom ustanovom Bambi, NVU Udruženje Egipćana, kao i sa Domom zdravlja Tivat koji je sprovodio imunizaciju, vakcinaciju i edukaciju na terenu, a sve u cilju inkluzije RE populacije u oblasti obrazovanja i ostalih društvenih aspekata.
Izložba pod nazivom „Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske” biće otvorena u petak 13. aprila sa početkom u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Govoriće: predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović.
Izložbu će otvoriti Luca Zelioli, ambasador Republike Italije u Crnoj Gori.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće tenor – profesor Aleksandar Janićijević i korepetitor profesor Dejan Krivokapić.
Organizatori su Zajednica Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
Vjerovatno najintrigantnija izložba u Europskom parlamentu, s eksponatima otpada koji je pronađen u europskim morima i znanstvenim projektima koji se bave čišćenjem morskog otpada, otvorena je danas u Briselu zbog podizanja svijesti javnosti o opasnosti tog globalnog problema. Izložbu „Ocean Plastics Lab“ organizirala je Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA), a otvorio ju je potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za otoke, zastupnik Tonino Picula.
– Iako je problem zagađenja mora globalno prepoznat, ova izložba koja bez imalo uljepšavanja prikazuje morski otpad, vrlo nas slikovito podsjeća da je izazov u rješavanju tog problema iznimno velik! Osim podsjećanja na opseg problema, ona je upozorenje što se sve može i mora učiniti. Moramo se udružiti, uključiti dionike sa svih razina i što prije osloboditi naše oceane i mora od otpada – poručio je zastupnik Tonino Picula te iznio zabrinjavajuće statistike.
Europa u more godišnje ispušta do pola milijarde tona otpada
SEARICA ovaj tjedan organizira niz aktivnosti kako bi upozorila da se godišnje u mora diljem EU, otpušta između 150 i 500 000 tona otpada! Svake se godine u Europi generira oko 25,8 milijuna tona plastike, a samo je 30 posto tog otpada reciklirano.
– Hrvatska također ima problem s nakupljanjem morskog otpada, posebice na jugu (Mljet, Pelješac), gdje su naše obale zagađene svakih nekoliko tjedana, ovisno o vremenskim uvjetima i morskim strujama. Kao Međuskupina smo stoga podržali ambiciozni europski program za rješavanje globalnog izazova plastičnog zagađenja, organizirali smo niz konferencija te bili domaćin ove izložbe koja je ranije bila izložena u Parizu i Milanu, a nakon Bruxellesa putuje u Washington i Ottawu na summit G7 zemalja. Radit ćemo na tome da podignemo svjesnost o ovom velikom problemu, ali i nuditi moguća rješenja – poručio je zastupnik Picula.
Prvi zrakoplov niskotarifne zrakoplovne tvrtke Flydubai na izravnoj liniji iz Dubaija do Dubrovnika sletio je juče popodne u dubrovačku zračnu luku, a riječ je o prvom interkontinentalnom letu koji Aziju i Europu povezuje preko Dubrovnika.
Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić ocijenio je kako je nova linija bitna za cijelu regiju i hrvatski turizam.
“Ovim interkontinentalnim letom povezujemo Europu i Aziju, odnosno Perzijski zaljev s dubrovačkim područjem. Nadamo se i većem broju transfernih putnika, jer je Dubai velika zračna luka koja povezuje cijelu jugoistočnu Aziju, Australiju i Afriku”, istaknuo je Luetić.
Izvijestio je kako su prva tri mjeseca u Zračnoj luci Dubrovnik bila iznimno uspješna, s 20 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje lani, a pogotovo je ožujak bio jak s čak 40 posto porasta, jer je Uskrs ove godine bio 1. travnja pa je sezona počela već 25. ožujka.
“Nadamo se nastavku tog trenda i da će sezona biti opet rekordna s porastom od 10 posto u odnosu na 2017. godinu”, rekao je Luetić.
Najavio je nove linije LOT Polish Airlinesa, Edelweiss Aira i Adria Airwaysa.
Zrakoplov Flydubaija, čiji let na liniji Dubai-Dubrovnik traje šest sati, povezivat će Dubrovnik i Dubai najprije triput tjedno, a od 15. lipnja do 25. listopada četiri puta tjedno, zrakoplovom Boeing 737-800 sa 184 mjesta.
Flydubai je niskotarifna zrakoplovna tvrtka u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Promocija romana „Marioneta“, autorice Biljane Alavanje, bit će održana 12. aprila u Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu, s početkom u 20 sati.
Roman Marioneta je psihološki roman pisan u prvom licu kroz životnu ispovijed glavne junakinje Dine, napisan prema istinitoj priči. Obuhvaća razdoblje druge polovice dvadesetog vijeka i predstavlja dokaz položaja žene u tom vremenskom razdoblju i istorijskom kontekstu.
Ono što je nekada bila najpoželjnija ženska osobina, trpeljivost, u današnje vrijeme karakteriše se kao nasilje u porodici. Glavna junakinja izložena je svim oblicima porodičnog nasilja, koje počinje u primarnoj porodici, kada je otac poklanja svom bratu i snahi, a onda nakon nekoliko godina vraća kada oni čudom dobiju svoje dijete. Udaje je nakon izgubljene kockarske partije… Preživljava fizičku i psihičku torturu, ali uvijek nastavlja dalje. Oslonac u početku nalazi u svojoj lutki, a kasnije u majčinstvu, koje je inspiriše i da sačuva dušu, bar jednu polovinu. Dina ne proklinje one koji su se ogriješili o nju, ne priziva osvetu. Ona svojom ljubavlju uspijeva da mijenja ljude i da ih okuplja i zbližava.
Roman je dokaz jednog života i vremena, ali i opomena današnjim ženama. Svako može biti marioneta, ali i lutkar sopstvenog života.
Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte na teritoriji opštine Herceg Novi omogućava važne olakšice za one koji rješavaju stambeno pitanje. Ovom Odlukom Opština Herceg Novi je maksimalno uvažila sve one koji rješavaju stambeno pitanje, a poštujući Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Tokom pete redovne sjednice Skupštine opštine Heceg Novi, na kojoj je ova odluka usvojena, mogle su se čuti izjave odbornika opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Svima koji poznaju Zakon i pročitali su pomenutu Odluku, jasno je da su izrečene kritike čisti populizam odbornika ove partije.
Interesantno je da su na skupštinskom odboru predstavnici DPS imali primjedbe na Odluku ističući da je nedovoljna razlika u cijeni legalnih i nelegalnih objekata, a onda su odbornici iste partije na skupštinskom zasijedanju populistički govorili o umanjivanju cijena, što je slika njihove neozbiljnosti i neusaglašenosti.
S druge strane, Opština Herceg Novi je za ozbiljno uzela pripremanje Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, svjesna njene važnosti za građane našeg grada. Nacrt je pripreman dva mjeseca, tokom kojih su stizale urgencije Ministarstva održivog razvoja i turizma da Odluka što prije bude usvojena. Amandmanskim djelovanjem omogućene su olakšice za one koji rješavaju stambeno pitanje, odnosno za legalizaciju do 150 kvadratnih metara osnovnog stambenog prostora, čime je uvažena socijalna dimenzija ovog problema
Prema Odluci, popust na naknade za bespravne objekte kojima se rješava osnovno stambeno pitanje iznosi 70%, a postoji i dodatno umanjenje za jednokratno plaćanje od 15%, što je ukupno čak 85% popusta. Poređenja radi, u Podgorici je isti popust ukupno 55% (30% + 25%).
Prema usvojenoj Odluci, cijene naknade za bespravne objekte kojima se rješava osnovno stambeno pitanje iznose od 46,125 eura metara po kvadratu u prvoj zoni, do 9,22 eura po metru kvadratnom u šestoj zoni. U slučaju jednokratnog plaćanja, na ove cijene se obračunava dodatnih 15% popusta.
Osim toga, naknade je moguće platiti i na rate, tokom 20 godina.
Primjera radi, objekat od 100 kvadratnih metara kojim se rješava stambeno pitanje na Podima (peta zona), građanin može na rate legalizovati za 6,4 eura mjesečno. Objekat od 100 kvadrata u drugoj zoni, a kojim se rješava stambeno pitanje može se legalizovati na rate za 15,375 eura mjesečno.
Važno je istaći da do povećanja cijena nije došlo, tačnije cijena po zonama je ista kao u važećoj Odluci o naknadama za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koja je na snazi od 2009. godine. Uvećanje od 2,5 odsto za legalizaciju bespravnih objekata odnosi se samo na onaj dio koji je odredio Zakon (član 164, stav 10) i koji smo bili obavezni da ispoštujemo.
Da je Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte u potpunosti napisana u skladu sa Zakonom potvrđuje i saglasnost Vlade Crne Gore na tekst Odluke.
Podsjećamo građane da je Opština Herceg Novi bila snažno protiv donošenja ovakvog Zakona, te da smo organizovali sastanke i skupove kako bismo ukazali na njegove štetne posljedice i spriječili usvajanje. Tada, prije usvajanja Zakona, kada je bilo pravo vrijeme da se reaguje i kritikuje, odbornici hercegnovskog DPS-a nisu se uključili.
Iz tog razloga danas im ostaju samo neuspješni pokušaji da zamagle oči građanima, dok su Opština Herceg Novi i sve druge lokalne samouprave obavezane da primjenjuju odredbe Zakona koji je usvojila Skupština Crne Gore, zahvaljujući u najvećem dijelu glasovima njihovih kolega iz DPS-a, kaže se u saopštenju opštine Herceg Novi.
