U požaru koji je u noći sa četvrtka na petak izbio u naselju Salajka u Novom Sadu stradalo je šest osoba, među kojima i četvoro dece, saopštio je ministar policije Ivica Dačić.
“Pretpostavlja se da je riječ o članovima porodice koja je živjela na toj adresi”, izjavio je Dačić i dodao da je najmlađa stradala osoba imala dvije, a najstarija 29 godina.
Pripadnici Uprave za vanredne situacije, devet vatrogasaca sa dva vozila, ugasili su požar, a policija i javni tužilac obavili su uviđaj.
Kako je saopštio Dačić, sumnja se da je požar izazvao skuter koji je bio priključen na elektromrežu.
“Tela nastradalih preneta su u Centar za sudsku medicinu, radi obdukcije, a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno rade na utvrđivanju svih okolnosti ovog tragičnog događaja”, rekao je ministar, prenosi Slobodna Evropa.
“Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” naziv je manifestacije koja će biti održana večeras, petak 23. avgusta na stadionu FK Grbalj, Sutvara, Radanovići (pored Jadranske magistrale).
U organizaciji nekoliko grbaljskih mjesnih zajednica, kao i TO Kotor, Društva pčelara Grbalj i Maslinarskog društva Boka, ovaj događaj ima za cilj da skrene pažnju javnosti na poljoprivrednu proizvodnju i selo kao nosioca proizvodnje i čuvara tradicije kao dodate vrijednosti turističkom proizvodu, u sijenci turističkih centara kao što je Kotor te, da obogati turističku ponudu opštine novim sadržajima.
Од 19 sati bazar domaćih proizvoda
Od 20 sati otvaranje manifestacije i bogat kulturno umjetnički program
Od 21 sat degustacija domaćih proizvoda na baži švedskog stola
U zabavnom dijelu programa nastupiće: Pjevačko društvo “Grbalj”, Teatar 303 i Bane Nedović sa bendom.
Pokrovitelj manifestacije je Opština Kotor.
Proizvodnja zdrave hrane na tradicionalan način u ovom kraju, posustaje pred naletom modernih, brzih trendova života i ishrane, pa je ovo prilika da se promovišu proizvođači i popularizuje njihov proizvod, kroz direktan kontakt sa krajnjim korisnicima.
Domaći poljoprivredni proizvod, nedovoljno iskorišten u turističkoj ponudi, doprinijeće boljoj vidljivosti sela, njegovih tradicionalnih vrijednosti i domaćih proizvođača koji, uprkos svim poteškoćama koje nosi savremeno društvo, svojim radom i životom na selu, čuvaju selo, svoju djedovinu i porodične vrijednosti među kojima je i proizvodnja zdrave hrane.
Očekuje se prisustvo velikog broja građana i turista, čemu će doprinijeti i kulturno zabavni program, kao i degustacija domaćih proizvoda iz Grblja. Pozivamo vas da budete naši gosti i uživate u još jednom veselom događaju kakvi nam, sve više, nedostaju u svakodnevnom životu, poručuju organizatori.
Knjiga „Kapetani i jedrenjaci Prčanja“, autora pok. Petra Palavršića, koju je priredio Željko Brguljan biće predstavljena u petak 23. avgusta sa početkom u 20 sati u galeriji Pomorskog muzeja.
U ime izdavača prisutnima će se obratiti direktorica Pomorskog muzeja mr Maja Uskoković.
O knjizi će govoriti:
Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i Željko Brguljan, profesor
Knjiga je nastala iz rukopisa koji je Petar Palavršić posmrtno ostavio Željku Brguljanu, a predstavlja najkompletniji prikaz i popise prčanjskih kapetana i jedrenjaka.
U Agenciji za gazdovanje gradskom lukom Škver zadovoljni su dosadašnjim bilansom nautičke sezone, gdje je jul 25 odsto bolji nego prošle godine.
Direktor Agencije, Božo Ukropina, rekao je za RTHN da je takav rezultat odličan, s obzirom na broj vezova kojima trenutno raspolažu, a zahvaljujući ostvarenom Luka se ponovo finansira iz sopstvenih prihoda.
„Prosjek dolazaka je, otprilike, četiri do pet brodova svakodnevno u čarteru. Na broj vezova, to je dobro. Uz to imamo turističke brodove, klijente na dužem boravku, naše turističke brodove, koji su u toj zoni dolje niže, gdje je dio namjenjen za njih i gdje imaju povoljnosti da borave i rade u Gradskoj luci Škver. To sve kada se sabere, može da da rezultat, a ove godine je i dalo rezultat“, naveo je Ukropina.
Luka, kako je precizirao, raspolaže sa 40 vezova, a trenutna popunjenost je na zadovoljavajućem nivou, prenosi portal RTHN.
„Sinoć smo imali pristojnu posjetu, neke i na duži boravak, guleti nam dolaze dva puta sedmično. Tako da je luka bila popunjena 80 odsto, u nedjelju veče smo bili puni. Taj trend da smo uvijek pristojno popunjeni traje i nadamo se da će tako biti do kraja sezone. Neko to može da posmatra drugačije, ali sa dijelom obale i brojem vezova koje imamo, to je više nego dobro“, rekao je Ukropina.
Agencija, kako je objansio, evidenciju o plovilima vodi kroz Dnevnik luke, u koji se upisuju vrijeme dolaska, podaci, kao i dužina, prema kojoj se kasnije, uz vrijeme boravka na vezu, određuje cijena usluge.
Privatna naftna kompanija Jugopetrol dužna je u roku od osam dana da državi Crnoj Gori preda u sudržavinu naftna postrojenja, velike rezerovare u mjestu Lipci u Bokokotorskom zalivu.
To piše u rješenju koje je juče donio sudija Osnovnog suda u Kotoru Veljko Bulatović, a u koje su “Vijesti” imale uvid.
Bulatović je donio rješenje u postupku koji je pokrenuo izvršni povjerilac – država Crna Gora – koju zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
Ovim se, nakon punih osam godina od pravosnažnosti presude, koju je sudija Bulatović donio u korist države Crne Gore stavlja tačka i postrojenja i inventar prelaze u državno vlasništvo.
Zaštitnik je prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” tražio i da sudski organi donesu rješenje po kome će Jugopetrol vratiti i imovinu koja pripada državi Crnoj Gori u Baru i Bijelom Polju.
Država Crna Gora je 2016. pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora s kompanijom Jugopetrol u vezi s naftnim rezervoarima koji se nalaze u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, ali do danas nije ušla u posjed ove imovine što je ključ za opstanak i dalji razvoj državne naftne kompanije Montenegro Bonus. Uz to, država, odnosno, Vlada nije ni aneksirala ugovor s Montenegro Bonusom i kroz aneks mu omogućila da upravlja ovim rezervoarima.
Dodatno pitanje koje izvršna vlast “gura pod tepih” je dogovor s Jugopetrolom (u vlasništvu grčkog Helenika) u vezi s nadoknadom za izgubljenom milionskom dobiti Montenegro Bonusu koji od 2004. godine ne može da upravlja rezervoarima. Procijenjeno je da je državna kompanija na godišnjem nivou od pokretanja do završetka sudskog spora izgubila najmanje 1,5 miliona po jednoj godini. Montenegro Bonus spor protiv Jugopetrola pokreće 2003. godine, koji potom država Crna Gora preuzima 2005. i koji se okončava 2016. godine.
Crnoj Gori je 2003. godine pripalo da rukovodi skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, a te godine se osniva i Montenegro Bonus s ciljem da upravlja državnom imovinom koja je preuzeta od bivše Savezne direkcije za robne rezerve.
ÂME (LIVE) i JIMI JULES-a će sa svojim masterclass DJ nastupima donijeti kulminaciju na tehno Verve Festivalu u Luštica Bay-u, koji je zakazan za petak 30. avgust na Almara Beach-u.
Tehno Verve Festival uživa izuzetan imidž i posjećenost u Andermatt-u u Švajcarskoj, a ovogodišnja nulta edicija na Luštica Bay je svojevrstan teaser za premijerno izdanje izuzetnog spektakla koji se zakazan za ljeto 2025. godine.
Festivalski line up kreiraju uz ÂME (LIVE) i JIMI JULES, i DJ REA, RAYO, NELLE, IIIARZ.
Međunarodni Verve festival je prepoznatljiv po svojim izuzetnim DJ nastupima, ali i produkciji, od najnovije tehnologije, futurističkih laserskih vizuelnih identiteta i po zvučnom sistemu koji je kristalno jasan i pun snage – sve ovo kreira da i Almara Beach na Luštica Bay-u ove godine bude kulisa i mjesto okupljanja pravih ljubitelja avangardne elektronske muzike.
Saznajte sve detalje o događaju i preuzmite karte putem sajta: www.verve-festival.ch
U novom incidentu, treći brod grčke kompanije Delta Tankers postao je meta napada Hutista, nastavljajući niz napada na njihove brodove u Crvenom moru.
Prema informacijama sigurnosne kompanije Vanguard, tanker Sounion, koji je u vlasništvu Delta Tankersa, napadnut je 77 nautičkih milja zapadno od Hodeide, Jemen, jučer u ranim jutarnjim satima. Trenutno je brod onesposobljen i prijavljeno je da nije pod zapovjedništvom.
Ranije ovog mjeseca, Hutisti su četiri puta u razmaku od 24 sata napali drugi brod Delta Tankersa, Delta Blue, koristeći ručne raketne bacače (RPG). Srećom, ti napadi nisu prouzrokovali ozljede ili materijalnu štetu.
Vanguard smatra da su brodovi Delta Tankersa možda ciljani zbog njihove nedavne povezanosti s izraelskim lukama, konkretno, tanker Delta Star pristao je u Izraelu u srpnju.
Ovo je prvi napad Hutista nakon osam dana, kada su zadnji put pratili neidentificirani brod 12 sati i napali ga tri puta.
Prema Vanguardu, tanker od 163.759 tona napala su dva mala plovila s posadom od tri do deset ljudi. Plovila su se približila brodu, što je dovelo do kratke razmjene vatre iz malokalibarskog oružja. Zatim su se plovila udaljila na oko dvije nautičke milje.
U 5 ujutro po lokalnom vremenu, kapetan je prijavio da su tri projektila pogodila brod, dim je prijavljen u strojarnici, a jedan član posade zadobio je lakšu ozljedu. Brod je kasnije pogođen četvrtim projektilom i trenutno je u lošem stanju.
Deset tijela utopljenika izvučeno je iz Drine, među kojima je i tijelo bebe, nakon što se tokom noći između 21. i 22. avgusta prevrnuo čamac sa migrantima koji su iz Srbije pokušali da pređu rijeku ka Bosni i Hercegovini, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kako je saopštio ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, beba starosti oko devet mjeseci je bila sa majkom, čije je tijelo ranije u toku dana izvučeno iz rijeke.
“Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije do sada su izvukli tijela šest muškaraca, žene i bebe, dok su pripadnici policije Republike Srpske pronašli tijela dva muškarca. Pretraga se i dalje nastavlja”, izjavio je ministar Dačić.
Direktor Republičke uprave civilne zaštite u Republici Srpskoj (RS) Boris Trninić potvrdio je za RSE da je kod mjesta Tegara na području opštine Bratunac došlo do prevrtanja čamca prilikom ilegalnog prelaska iz Srbije u BiH.
“Jedan dio migranta se spasio, izašao je na obalu, drugi dio migranata nije. Potraga i dalje traje, a uskoro će nam se pridružiti ronioci”, rekao je Trninć za RSE.
Vijest o prevrtanju čamca tokom jutra prvo je stigla od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, a odmah po prijavi, na lice mjesta su upućeni pripadnici policije i Sektora za vanredne situacije Srbije, izjavio je ministar policije Srbije Ivica Dačić.
U pretraživanju rijeke i priobalja učestvuju službe obje države poput Granične policije BiH, vatrogasaca iz Bratunca i Srbije, ronioci iz Civilne zaštite RS i ronioci policije Srbije.
“Prema riječima migranata koji su došli do obale, u čamcu je bilo oko 25 osoba, a policija i vatrogasci-spasioci zatekli su na obali 18 osoba od kojih je troje djece”, saopštilo je Ministarstvo policije Srbije.
Kako je precizirano u saopštenju, od ukupno 18 preživjelih, 16 osoba je iz Sirije i dvoje iz Egipta.
Ranije je za RSE iz Policijske uprave Zvornik saopšteno da je riječ o migrantima iz Maroka.
“Osim pripadnika Policijske stanice Ljubovija i Sektora za vanredne situacije, u pretrazi učestvuju i pripadnici Stanice granične policije Ljubovija i Regionalnog centra granične policije prema Bosni i Hercegovini, a očekuje se i dolazak pripadnika Ronilačke jedinice Žandarmerije MUP-a Srbije u cilju pronalaska ostalih iregularnih migranata”, izjavio je ministar policije Srbije.
Kako je potvrđeno za RSE iz granične policije BiH, za sada su nepoznate osobe koje su pokušale da prokrijumčare migrante.
“O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac Tužilaštva BiH te se u ovom trenutku čini sve da se utvrde činjenice i poduzimaju se sve mjere i radnje na rasvjetljavanju ovog događaja”, navodi se u odgovoru Granične policije BiH.
Srbija je dio “balkanske rute” kojom migranti prolaze na svom putu ka zapadnoj Evropi.
U proteklih deset godina rijeka Drina odnela je najmanje 40 života migranata koji su pokušavali da je pređu, pokazuju podaci Radija Slobodna Evropa od februara 2024.
Protekle godine kroz Srbiju je prošlo više od 100.000 migranata, što je više od 12 odsto manje u odnosu na 2022. godinu, pokazuju podaci Komesarijata Srbije za izbjeglice i migracije (KIRS).
Opadajući broj prelazaka migranata nastavio se i u 2024. godini, a Komesarka Srbije za izbjeglice i migracije Nataša Stanisavljević izjavila je 2. avgusta da je u odnosu na 2023. za 80 odsto manji broj dolazaka migranata, te da se zbog toga pojedini prihvatni centri trajno zatvaraju.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović apelovao je da se ne mijenja Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, kojim je predviđeno da školski odbori biraju direktore škola.
Milatović je ranije Skupštini vratio na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a poslanici će o tom zakonu ponovo glasati na sjednici 5. septembra.
On je u izjavi dostavljenoj medijima podsjetio da je Skupština usvojila izmjene zakona o obrazovanju kojima se predviđa da direktore škola bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonom.
„Apelujem da ostane na snazi zakonsko rješenje gdje škole biraju svoje direktore, a da zajedno radimo na unaprjeđenju istog kako bi išli korak naprijed, a ne korak unazad“, rekao je Milatović.
On je ocijenio da se predloženim izmjenama ponovo uvodi loša praksa, tako što će direktori škola biti birani po partijskoj liniji i biti predmet stranačkih kvota i trgovine.
Kako je rekao Milatović, imajući u vidu da je obrazovni sistem jedan od najvažnijih stubova našeg društva, njegovo ponovno stavljanje pod politiċku kontrolu predstavlja korak unazad.
On je naglasio da je Zakon izmijenjen bez prethodne javne rasprave i uključivanja stručne i zainteresovane javnosti, što je, prema njegovim riječima, nažalost postalo pravilo.
Svečano otvaranje 37. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala u petak 23. avgusta u 21 sat, pod sloganom “Sve boje filma”
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival otvoriće sjutra veče na Kanli kuli glumac Rade Šerbedžija, a takmičarski program počeće filmom “Pontonovo srce” Senada Šahmanovića. Po prvi put, otvaranju će prethoditi šetnja crvenim tepihom u srcu grada, od Trga Nikole Đurkovića do Belaviste.
Ceremonija otvaranja 37. izdanja najveće crnogorske smotre filma, koja se održava pod sloganom “Sve boje filma” zakazana je za 21 sat. Druženje na crvenom tepihu počeće od 20 sati i otvoreno je za sve posjetioce zainteresovane da pozdrave brojne glumce i filmske stvaraoce koji će biti gosti Festivala, a među njima su i voditelji svečanog otvaranja – glumica Sanja Popović i glumci Andrija Kuzmanović i Milan Marić.
U periodu od sjutra do 29. avgusta publika u Herceg Novom će imati priliku da na četiri jedinstvene lokacije, pod otvorenim nebom uživa u više od 70 filmskih ostvarenja iz cijelog svijeta podijeljena u tri takmičarske i dvije vantakmičarske selekcije.
“Pontonovo srce” je film crnogorskog reditelja Senada Šahmanovića, rađen u produkciji Radio televizije Crne Gore. Donosi nam nesvakidašnju ljubavnu priču u kojoj se muškarac pomalo asocijalnog ponašanja, grubog i bezobraznog stila ophođenja sa svojim klijentima zaljubljuje u mladu glumicu u usponu.
Pontonovo srce – Rade Šerbedžija
Scenarista je Antonio Gabelić, producent Miro Radošević, direktori fotografije su Andrija Raičević i Goran Tripunović, montažu potpisuje Tomislav Pavlic, scenografiju Ratka Odalović, kostime Vera Šoškić, muziku Ivan Marović. Uloge tumače: Marija Labudović, Marko Janketić, Rade Šerbedžija, Stevan Vuković, Omar Bajramspahić, Mišo Obradović, Pavle Popović, Jadranka Mamić, Aco Radulović. Trajanje filma je 97 minuta.
Na Kanli kuli nas tokom festivalskih dana očekuje još 11 ostvarenja takmičarskog programa dugometražnog igranog filma, koji je okrenut je ka regionu i ponudiće publici autentične svjetove i inovativne pristupe stvaralaca svih generacija. Selektor programa dugometražnog igranog filma i vantakmičarske selekcije Kino Evropa je novinar i filmski kritičar Vuk Perović.
Publika u dvorištu Kuće Iva Andrića uživaće u dokumentarcima iz cijelog svijeta, a selekcija obuhvata 25 filmova u takmičarskoj konkurenciji i jedan koji je van konkurencije. Selektor Vladimir Perović je filmove svrstao u pet tematskih cjelina, svake večeri po jedna: Sjećanje, Porodica, Prostori, Politika, U Nama.
Takmičarska selekcija studentskog filma obuhvata 24 ostvarenja studenata filmskih akademija Jugoistočne Evrope koji će biti prikazani u amfiteatru dvorane “Park”, ispred palate Burovina. Novina u programu je vantakmičarska selekcija sa pet kratkometražnih studentskih filmova iz različitih dijelova svijeta, dva dokumentarca i tri igrana, koje je selektorka Sara Stijović izabrala kao prvoklasne primjere kvalitetnog kratkog metra.
Tvrđava Forte mare će ugostiti vantakmičarsku selekciju dugometražnog igranog filma Kino Evropa i program Mreže festivala Jadranske regije, koji obuhvataju ostvarenja najvećih savremenih autora.
FFHN
Pored bogatog filmskog programa, Filmski festival donosi i prateće sadržaje, među kojima se ove godine izdvajaju dani filmske industrije “Montenegro Film Rendezvous” u organizaciji Filmskog centra Crne Gore, koji će biti organizovani od 24. do 27. avgusta.
Tu su i prateći programi Festivala: promocija knjige „Zavod“ Gorana Markovića 24. avgusta od 19 časova u dvorani “Park”, radionica za razvoj scenarija pod nazivom “Vrijeme stvaranja” koja će biti održana u Kući nobelovca Iva Andrića od 23. do 27. avgusta, te Omaž Zdravku Velimiroviću 27. avgusta u dvorani “Park” od 18 časova, u okviru kojeg će biti prikazana dva ostvarenja slavnog reditelja, igrani “Derviš i smrt” povodom jubilarnih 50 godina od snimanja filma, te dokumentarac “More, sunce i…”.
Pokrovitelji 37. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
